UNIVERZITET U TUZLI

TRANZICIJA / TRANSITION - ISSN 1512-5785

asopis za ekonomiju i politiku tranzicije/Journal of economic and politics of Transition

Godina XIII - Tuzla-Travnik-Zagreb-Beograd-Bukuret, 2011., Br. 28

Origanalni znanstveni lanak

Lorena kufli, Branko Kovaevi, Kreimir Sentigar

ULOGA FISKALNE POLITIKE U JAANJU KONKURENTNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVAAbstraktPostojea razina konkurentnosti hrvatskog gospodarstva nije zadovoljavajua, te se namee dilema kojim instrumentima ekonomske politike najuspjenije promijeniti situaciju u kratkom, odnosno dugom roku. Fiskalna politika u jaanju konkurentnosti zasigurno ima svoju ulogu u teorijskom pogledu, ali koliko je ista pravovaljano zastupljena u hrvatskoj praksi nastoji se odgovoriti u ovome radu. Ispravnu mjeru u izdanosti dravnih potpora, odgovarajue porezno optereenje, efikasnost dravnih potpora samo su neki od problema koje treba rijeiti u sklopu fiskalne politike. Ovaj rad fokusira se na pitanje procjene efikasnosti dravnih potpora kao mjere fiskalne politike u poticanju gospodarske aktivnosti Republike Hrvatske. Prikupljenim sekundarnim podacima vezanim uz dravne potpore u tranzicijskim zemljama nastoji se identificirati njihov utjecaj na BDP u promatranim godinama, te rezultate iz provedene analize usporediti s praksom dravnih potpora u Republici Hrvatskoj. Temeljem dostupnih statistikih podataka u radu se uz pomo viestruke linearne regresije i panel metode nastoji ocijeniti efikasnosti dravnih potpora u Republici Hrvatskoj i njihov znaaj u jaanju konkurentnosti. Izlazni rezultati, uz podruja prilagodbe fiskalne politike propisima Europske unije (EU), ukazuju na nedostatke postojee politike dravnih potpora.

Kljune rijei: fiskalna politika, dravne potpore, konkurentnost.UVODPostojea razina konkurentnosti gospodarskih subjekta u Hrvatskoj nije zadovoljavajua, a to se stanje moe promijeniti mjerama fiskalne i monetarne politike prije svega. Primarni cilj ovog rada je analiza aktualne fiskalne politike u Republici Hrvatskoj koja pomou dravnih potpora, pored ostalih mjera, nastoji potaknuti gospodarsku aktivnost, a time i pridonijeti ostvarivanju veeg stupnja konkurentnosti. Analizom sadanjih mjera fiskalne politike eli se potaknuti rasprava koja bi rezultirala idejama za otklanjanje trenutnih nedostataka. Iako Hrvatska ima iznad prosjenu razinu dravnih potpora, istraivanje pokazuje da one nisu efikasne u poveavanju konkurentnosti gospodarskog sektora.

Rad zapoinje teorijskim okvirom koji se odnosi na definiranje pojma konkurentnosti. Nakon uvodnog dijela, nastavlja se analizom trenutne razine konkurentnosti Republike Hrvatske. U radu se komparativnom analizom temeljem pokazatelja referentnih institucija za analizu konkurentnosti pozicionira Hrvatska, te posebno analiziraju pojedini faktora koji determiniraju stupanj konkurentnosti Republike Hrvatske. U nastavku rada analizira se fiskalna politika Republike Hrvatske koja izmeu ostalog, ima cilj potaknuti gospodarsku aktivnost. Posebnu pozornost posveuje se kronologiji, izdanosti i efikasnosti dravnih potpora i to ponajprije od pregleda svakog pojedinog instrumenta dravne potpore. Prikupljenim sekundarnim podacima vezanim uz dravne potpore u tranzicijskim zemljama nastoji se identificirati njihov utjecaj na BDP u promatranim godinama te rezultate iz provedene analize usporediti s praksom dravnih potpora u Republici Hrvatskoj. Temeljem dostupnih statistikih podataka u radu se uz pomo viestruke linearne regresije i panel metode nastoji ocijeniti efikasnosti dravnih potpora u Republici Hrvatskoj i njihov znaaj u jaanju konkurentnosti. Izlazni rezultati, uz podruja prilagodbe fiskalne politike propisima Europske unije (EU), ukazuju na nedostatke postojee politike dravnih potpora.

1. Definicijsko odreenje pojma konkurentnosti i pokazatelji

Konkurentnost je viedimenzionalna kategorija koja se moe promatrati u smislu cjelokupne nacionalne ekonomije, sektora, djelatnosti, ali i samog poduzea (kufli, L., 1999.), to implicira mogunost promatranja konkurentnosti na makro, mezzo i mikro razini. Iz navedenoga proizlazi sloenost samog pojma, ali i nepostojanje opeprihvaene definicije konkurentnosti od strane teoretiara koji prouavaju ovaj problem.

Konkurentnost se moe definirati kao relativna sposobnost zemlje, industrije ili mikro subjekta da proizvodi proizvode ili prua usluge bolje nego ostali sudionici na domaem i/ili inozemnom tritu. Prema OECD-u konkurentnost se definira kao prednost ili nedostatak nacionalne ekonomije u prodaji proizvoda na meunarodnom tritu (OECD, 2011). Ocjenjuje se da je nacionalna ekonomija konkurentna ukoliko je ostvarila rast bruto domaeg proizvoda, odnosno rast ivotnog standarda stanovnika koji je odreen produktivnou samog gospodarstva, odnosno koliinom proizvedenih dobara po jedinici uloenog. Konkurentnost zemlje ovisi o vrijednosti proizvedenih dobara i usluga i to s obzirom na cijene koje se mogu postii na otvorenom tritu, ali i o efikasnosti kojom se ti proizvodi mogu proizvesti. Porter definira konkurentnost kao sposobnost nacionalne ekonomije u koritenju prirodnih resursa, fizikog i ljudskog kapitala. (Porter, 2005). Nemogue je postati konkurentan na nacionalnoj i/ili globalnoj razini, a sukladno tome i poveati ivotni standard svojih graana, ako govorimo o nepostojanju jasno definirane strategije i makroekonomske politike koja je usklaena s ciljevima postavljenima u samoj strategiji.

Nacionalna ekonomija ne moe biti konkurentna bez kvalitetnih proizvoda, usluga i uspjenih poduzea to podrazumijeva postojanje povoljnog poslovnog okruenja, institucija koje reguliraju trite i infrastrukture (kufli, L., tokovi, I., 2004.). Zakljuuje se da je konkurentnost vrlo kompleksan pojam, a nastojanje pojedine ekonomije da bude konkurentna podrazumijeva sinergijsko djelovanje razliitih faktora koji determiniraju konkurentnost.

Konkurentnost je sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim trinim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test meunarodnog trita, uz istovremeno zadravanje i dugorono poveanje realnog dohotka stanovnitva (OECD, 2001.). Ova definicija vrlo jasno ukazuje na samu problematiku, odnosno iz nje moemo zakljuiti da pojedinu zemlju moemo smatrati konkurentnom ne samo pod uvjetom da ima znaajnu ulogu u proizvodnji i plasiranju roba ili usluga na svjetskom tritu, nego i da graani te zemlje u promatranom razdoblju ostvaruju vei ivotni standard mjeren razliitim pokazateljima. Nacionalna se konkurentnost ne moe ostvariti bez domaih poduzea koja zadravaju ili poveavaju svoj udio na globalnom tritu. Konkurentnost je oblast ekonomskog znanja koje analizira injenice i politike koje oblikuju sposobnost nacije da stvori i zadri okvir koji omoguava stvaranje vee vrijednosti u poduzeima i vei prosperitet ljudima (IMD, 2003.). U skladu s kontekstom ove definicije, valja naglasiti kako je nemogue postii vei stupanj konkurentnosti zemlje na osnovi kvalitete jednog faktora koji determinira konkurentnost ve je nuno zajedniko djelovanje veine faktora. Pitanje je samo koji od nekolicine faktora ima jai, a koji slabiji doprinos u stvaranju vee vrijednosti u poduzeima i vei prosperitet ljudima, odnosno u postizanju vee konkurentnosti.

Postoje etiri faze u procesu razvoja nacionalne konkurentnosti: faza postojanja faktora proizvodnje, investicija, inovacija i bogatstva. U prvoj fazi uspjene industrije na meunarodnoj razini ostvaruju prednosti jedino pomou faktora proizvodnje kao to su primjerice prirodni resursi. Faza investiranja definira konkurentsku prednost koja je bazirana na spremnosti i sposobnosti drave da njezina poduzea agresivno investiraju, a posebice u efikasno i moderno postrojenje, novu opremu i najbolju tehnologiju koja omoguava izlaz na globalno trite. U situaciji kada se poduzea uspjeno proiruju i nadograuju svoje poslovanje u specifinim industrijama i klasterima moe se govoriti o uspostavljanju faze inovacija. Tri faze, ukratko opisane, mogu se ostvariti ukoliko drava odrava proces nadogradnje konkurentskih prednosti. Suprotno opisanom, faza bogatstva u konanici dovodi do pada, tj. rije je o bogatstvu koje je ve ostvareno pa odravanje istog predstavlja problem (Porter, M.E., 1990.).

Gledajui s mikro razine, konkurentnost predstavlja problem poduzea i ukljuuje sve faktore koji pomau poduzeu da pobolja svoj financijski rezultat poslovanja kratkorono, odnosno povea vrijednost poduzea dugorono. Poduzee e biti konkurentno ako je razina njegovih trokova jednaka ili manja od razine konkurenata uz pretpostavku ostvarivanja podjednake razine prihoda, odnosno ukoliko poduzee odrava trokove na razini konkurenta, ali uz realizaciju puno veih prihoda. Konkurentnost je, gledano s mikro razine, sadanja i budua sposobnost i mogunost poduzetnika da dizajniraju robe koje su posvojim atributima cjenovnim i necjenovnim u samom vrhu svjetskih konkurenata, odnosno konkurentnost je sinonim s dugoronim profitom poduzea i njegovom sposobnosti da osigura visoke profite i zadovoljne zaposlenike (IMD, 1991.). Gledano s aspekta poduzea, biti konkurentan znai imati proizvod vrlo dobre kvalitete za koji postoji interes kupaca na globalnoj razini s cijenom jednakom ili manjom od konkurenata. Meutim, inovativan proizvod za koji postoji potranja na globalnoj razini nije dovoljan uvjet za postizanje vee konkurentnosti, kljuan uvjet je da taj proizvod ima svoju ekonomsku opravdanost odnosno da niski trokovi proizvodnje determiniraju nisku veleprodajnu ili maloprodajnu cijenu privlanu za krajnjeg potroaa. Time se potvruje da je konkurentnost iskljuivo ekonomski pojam.

Definicija koja povezuje mikro i makro aspekt konkurentnosti mogla bi se objasniti kao sposobnost razvijanja, privlaenja ili zadravanja poduzea s rastuom profitnom marom, stabilnim ili rastuim trinim udjelom i aktivnostima koje su usmjerene na bolji ivotni standard graana (kufli, L., tokovi, I., 2004.).

1.1. Faktori konkurentnosti prema Svjetskom ekonomskom forumu (WEF-a)

Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti mjeri 12 faktora konkurentnosti koje dijeli u 3 skupine: temeljni faktori, faktori koji stvaraju efikasnu ekonomiju i faktori koji stvaraju inovativnu ekonomiju. Od spomenute klasifikacije u temeljne ili bazine faktore za pokretanje ekonomije ulaze institucije, infrastruktura, makroekonomska stabilnost, zdravstvo i primarno obrazovanje. Faktori stvaranja efikasne ekonomije su visoko obrazovanje i struno usavravanje, efikasnost trita roba, efikasnost trita radne snage, sofisticiranost financijskih trita, dosegnuti stupanj tehnolokog razvitka i veliina trita. Na kraju, poslovna sofisticiranost i inovacije stvaraju inovativnu ekonomiju. Valja napomenuti da se prema spomenutoj klasifikaciji Republika Hrvatska nalazi u grupaciji zemalja koje prelaze s faktora efikasne na faktore inovativne ekonomije (Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti 2008.-2009.).

1.2. Faktori konkurentnosti prema IMD-a

Prema Svjetskom godinjaku konkurentnosti 2009. navode se sljedee komponente koje mjerenjem formiraju ukupnu ocjenu konkurentnosti pojedine zemlje:

1. Uspjenost ekonomije: domaa ekonomija (veliina, rast, bogatstvo i prognoza), meunarodna trgovina, meunarodne investicije (investicije i financije), zaposlenost i cijene.

2. Efikasnost Vlade: javne financije, fiskalna politika, institucionalni okvir (centralna banka i dravna uinkovitost), poslovno zakonodavstvo (otvorenost, regulacija i Zakon o radu) i socijalno okruenje.

3. Poslovna efikasnost: produktivnost i efikasnost, trite rada (trokovi, odnosi i vjetine), financije (efikasnost banaka, trita kapitala i financijski menadment), prakse upravljanja te stavovi i vrijednosti.

4. Infrastruktura: osnovna infrastruktura, tehnoloka infrastruktura, znanstvena infrastruktura, zdravlje i okoli te obrazovanje.

Nacionalno vijee za konkurentnost (NVK) u Republici Hrvatskoj se nadovezuje na metodologiju prethodno navedenih institucija pa u faktore konkurentnosti ubraja: obrazovanje i struno usavravanje, poduzetniko okruenje, kvalitetu poslovnog sektora te infrastrukturu i okoli. Faktori konkurentnosti utjeu na kvalitetu meuproizvoda konkurentnosti, a to su: izvoz, produktivnost, trokovi i investicije. Meuproizvodi konkurentnosti stimuliraju pozitivne stope rasta BDP-a, visoku stopu zaposlenosti, rast realnog dohotka graana to bi trebalo poveati kvalitetu ivota graana (NVK, 2009.).

2. Ocjena konkurentnosti Republike Hrvatske

Prema Svjetskom godinjaku konkurentnosti IMD-a Republika Hrvatska je 2008. godine zauzela 51. mjesto, 2009. godine 53. mjesto, a prema najnovijim podacima 2010. godine Hrvatska se nalazi na 56. mjestu od promatranih 58 zemalja. Kontinuirani pad na ljestvici ukazuje na pogoravanje razine konkurentnosti, to je posljedica slabljenja faktora vezanih uz trite rada, fiskalnu politiku, znanstvenu infrastrukturu i institucije.

Slika 1: Pozicija hrvatske prema faktorima konkurentnosti imd-aIzvor: Godinje izvjee o konkurentnosti Hrvatske 2008. godine prema IMD-u

Iz slike se jasno moe zakljuiti koji faktori u Hrvatskoj su najloiji prema metodologiji IMD-a. Poslovno upravljanje, zaposlenost, stavovi i vrijednosti, financije i institucionalni, tj. zakonodavni okvir predstavljaju vrlo veliki problem koji je potrebno rijeiti ukoliko se eli napredovati. Takoer, valja istaknuti da se stanje spomenutih faktora pogoralo u protekle dvije godine. Hrvatska se nalazi u drutvu zemalja koje su okarakterizirane kao one koje ostvaruju nisku fazu gospodarskog razvoja, odnosno, promatranjem temeljnih faktora koji stvaraju efikasnu ekonomiju i onih koji potenciraju inovativnost, Hrvatska se nalazi na 61. mjestu od analizirane 134 zemlje. Usporedbe radi, sukladno izvjeu 2006.-2007. godine, Hrvatska je pala za 4 mjesta, tada se nalazila na 57., a izvjee 2009.-2010. godine upuuje na znaajan pad, tj. na 77. mjesto. Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti 2008.-2009. navodi da su kljuni problemi Hrvatske, gledano od najveih prema najmanjima, neefikasna i dugotrajna birokracija, korupcija, porezna regulacija, neadekvatan obrazovni okvir, pristup financijskim sredstvima, porezne stope, restriktivna regulacija rada, siromana radna etika, neadekvatna ponuda infrastrukture, inflacija, kriminal, nestabilnost politike, nacionalna valuta koja ovisi o kretanjima na stranim tritima, nestabilnost Vlade i siromano javno zdravstvo.

Slika 2. Profil konkurentnosti republike hrvatske 2008. godine

Izvor: Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti 2008.-2009.

2.1. Obrazovanje i struno usavravanje

Prema podacima Godinjeg izvjea o konkurentnosti Hrvatske 2006. godine najvei problemi faktora obrazovanje i strunog usavravanja su: izobrazba osoblja kao prioritet kompanija, raspoloivost financijskih strunjaka, vieg menadmenta te suradnja obrazovnog sustava, a posebice visokog kolstva potrebama konkurentnog gospodarstva. U istom izvjeu stoji kako je kvaliteta obrazovanja u Hrvatskoj gotovo na istoj razini kao i u zemljama lanicama EU.

Godinje izvjee o konkurentnosti Hrvatske 2008. godine objanjava da je bitno poveati broj diplomiranih studenata, ali i poveati postotak onih koji zavravaju studij, odnosno poveati efikasnost obrazovnog sustava. Tako se navodi jedan vrlo zanimljiv podatak; naime, u Hrvatskoj na 1000 stanovnika otpada 33 diplomiranih studenata u dobi 20-29 godina, tj. tek treina mlade populacije zavrava fakultet to je dosta manje u odnosu na dvije treine u prosjeku EU (NVK, 2009.). Isto izvjee se nadovezuje na bazu podataka WEF-a i IMF-a, koje navodi da je istraivanje pokazalo kako poduzetnici puno bolje ocjenjuju kvalitetu obrazovanja s tehnikog znanja potrebnog za konkurentno gospodarstvo, a znatno slabije ocjenjuju cjelovito ivotno uenje, kvalitetu obrazovnog sustava, raspoloivost znanstvenika, inenjera i menaderskog kadra (NVK, 2009.).

2.2. Poduzetniko okruenje

Godinje izvjee o konkurentnosti Hrvatske 2006. godine u faktor konkurentnosti poduzetniko okruenje ubraja financijski sustav te kvalitetu dravne i javne uprave i pravosua. Isto izvjee kao najvee probleme faktora poduzetniko okruenje te pripadajuih podfaktora navodi nepovoljnu regulaciju konkurencije, veliko porezno optereenje, nerazvijeno trite kapitala, preveliku orijentiranost bankarskog sektora na stanovnitvo, a premalu na poduzea, velike institucionalne prepreke poslovanju, nepovoljnu percepciju korupcije, upitnu kvalitetu dravnih institucija itd.

Godinje izvjee o konkurentnosti Hrvatske 2008. godine prema metodologiji WEF-a i IMD-a u poduzetniko okruenje ubraja pitanja vezana uz ekonomsku politiku, zakonsku regulativu, politiku stabilnost, graansku sigurnost i korupciju, financijski sustav te kvalitetu ivota i drutvene vrijednosti. Svi pobrojani faktori ocijenjeni su negativnom ocjenom.

2.3. Kvaliteta poslovnog sektora

Godinje izvjee o konkurentnosti Hrvatske 2006. godine u faktor konkurentnosti kvaliteta poslovnog sektora ubraja sljedee faktore: poduzetnitvo i osnivanje novih poduzea te kvalitetu, inovacije i istraivanje i razvoj. Najvaniji problemi ovog faktora konkurentnosti prema izvjeu iz 2006. godine jesu nerazvijeno upravljanje ljudskim resursima, lo odnos zaposlenika i menadera, stopa osnivanja novih poduzea koja uvelike zaostaje za zemljama lanicama EU, premali udio visokotehnolokih djelatnosti u dodanoj vrijednosti, nizak inovacijski kapacitet poduzea, neadekvatna kvaliteta istraivanja i razvoja itd.

U Godinjem izvjeu o konkurentnosti Hrvatske 2008. godine navodi se da poduzetnici nisu zadovoljni efikasnou uprava i nadzornih vijea, mreom i kvalitetom lokalnih dobavljaa te intenzitetom konkurencije na lokalnom tritu. Isto izvjee prema bazi podataka IMD-a, navodi podatak koji govori da na 1000 stanovnika samo 1,9 radi u podruju istraivanja i razvoja po emu je od usporedivih zemalja loija od Hrvatske samo Rumunjska. Isto tako u promatranom istraivanju stoji da je Hrvatska po broju patenata rezidenta loija od usporedivih zemalja to je, prema zakljuku Nacionalnog vijea za konkurentnost, posljedica nedovoljno harmoniziranog sustava patentiranja, visokog troka patentiranja i nekoritenja strukturnih fondova koji su popravili pokazatelje usporednih zemalja. Dodatni problem u podruju kvalitete poslovnog sektora bila bi neadekvatna informacijska tehnologija

2.4. Infrastruktura i okoli

Godinje izvjee o konkurentnosti Hrvatske 2006. godine u faktor konkurentnosti infrastruktura i okoli ubraja fiziku infrastrukturu, informacijsko telekomunikacijsku infrastrukturu te zdravstvo i zatitu okolia. Izvjee iz iste godine objanjava kako su kvaliteta fizike infrastrukture, mogunosti pristupa i informacijsko-telekomunikacijska infrastruktura te relativni izdaci za zdravstvo na razini zemalja lanica EU.

Godinje izvjee o konkurentnosti Hrvatske 2008. godine prema bazama podataka spomenutih institucija navodi da su meu mnotvom indikatora koji su ocijenjeni, negativnu ocjenu dobili jedino: kvaliteta vodnog transporta, kvaliteta zranog prijevoza, utjecaj urbanizacije na prirodne resurse, energetska infrastruktura, jasnoa i stabilnost ekolokih propisa i kvaliteta luka.

Infrastruktura i okoli jedini je faktor koji je pozitivno ocijenjen u 2008. godini od strane referentnih institucija.

3. Fiskalna politika i konkurentnost hrvatskog gospodarstva

Uloga fiskalne politike u izgradnji i jaanju konkurentnosti je vana, posebice u dugom roku, odnosno mjerama fiskalne politike mogue je pospjeiti konkurentnost pojedine industrije, ali i cjelokupnog gospodarstva (imovi, H., 2006.), ali njena uloga nije presudna. Da fiskalni sustav i fiskalna politika nisu zanemarivi u izgradnji konkurentnosti govori stav EU o dravnim potporama poduzeima, te o sve jaoj inicijativi za spreavanje tetne porezne konkurencije. U tom kontekstu, fiskalni sustav i fiskalna politika trebaju sluiti kao instrument cjelokupne strukturne politike, sve u cilju izgradnje konkurentnosti (imovi, H., 2006.). Meu najlake naine za poveanje konkurentnosti nacionalne ekonomije spada ohrabrivanje stranih poduzea da ulau u domau proizvodnju, a to ulazi u domenu fiskalne politike, tj. obuhvaa instrumente, javne rashode (transferi), javne prihode (porezne stope, porezne olakice), pravni segment (porezno pravo) i makroekonomski segment koji ukljuuje pitanje fiskalne konsolidacije (javni dug i deficit), (imovi, H., 2006.). Fiskalna politika u Republici Hrvatskoj nastoji potaknuti gospodarsku aktivnost pomou dravnih potpora i na taj nain utjecati na poveanje konkurentnosti. Zakon o dravnim potporama (NN 140/05) definira dravne potpore kao stvarne i potencijalne rashode ili umanjene prihode drave dodijeljene od davatelja dravne potpore koji naruavaju ili bi mogli naruiti trino natjecanje davanjem prednosti na tritu korisniku dravne potpore, bez obzira na oblik dravne potpore, u mjeri u kojoj to moe utjecati na ispunjenje meunarodno preuzetnih obveza Republike Hrvatske. Prema Zakonu o dravnim potporama (NN 140/05, l.4.) dravne potpore imaju sljedeu ulogu: potiu gospodarski razvoj s neuobiajenim niskim ivotnim standardom ili velikom nezaposlenosti, namijenjene su promicanju kulture i zatiti batine, provedbi znaajnih meunarodnih projekata ili otklanjanju ozbiljnih potekoa u gospodarstvu, poticanju odreenih gospodarskih djelatnosti ili odreenih gospodarskih podruja te pravnim i fizikim osobama omoguavaju obavljanje slube od opeg gospodarskog interesa na temelju iskljuivog prava obavljanja odreene djelatnosti.

Agencija za zatitu trinog natjecanja (AZTN) prema definiciji EU navodi sljedee karakteristike prema kojima se potpora smatra dravnom: dodijeljena iz dravnih sredstava, prua ekonomsku prednost odreenom poduzeu, sektoru ili regiji, selektivna je jer naruava ravnoteu izmeu poduzea i njihove konkurencije i utjee na konkurentnost i trgovinu izmeu zemalja lanica.

Takoer Agencija za zatitu trinog natjecanja, a prema metodologiji EU, klasificira dravne potpore na horizontalne (namijenjene svim poduzeima u gospodarstvu), sektorske (izabranim poduzeima), regionalne te za poljoprivredu i ribarstvo. Prema Godinjem izvjeu o dravnim potporama za 2009. godinu (AZTN, 2010.) u horizontalne dravne potpore ulaze potpore za: istraivanje i razvoj te inovacije, zatitu okolia i utedu energije, zapoljavanje, namijenjene malim i srednjim poduzetnicima, za usavravanje, kulturu i podupiranje pristupa financiranju u krizi. Prema istom izvjeu sektorske potpore su namijenjene proizvodnji eljeza i elika, brodogradnji, kopnenom, pomorskom i zranom prijevozu, turizmu, sanaciji i restrukturiranju, za javno radiotelevizijsko emitiranje te ostalim djelatnostima. Instrumenti dravnih potpora koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj dijele se na: subvencije; porezna osloboenja, izuzea, oprost poreza i doprinosa i olakice; udjeli u vlasnikom kapitalu, povoljni zajmovi i izraunate dravne potpore u jamstvima (AZTN, 2008.).

GodinaIznos dravne potpore (mil. Kn) BDP (mil.kn)Rashodi drave (mil.kn)Udio potpora u BDP-u (%)Udio potpora u rashodima drave (%)

2009.8.691,80333.063,00117.924,002,617,37

2008.8.810,50342.159,00115.292,402,577,64

2007.8.974,40 75.078,20 111.988,403,257,99

2006.8.587,80250.590,00 95.948,403,438,95

2005.6.514,20229.031,00 89.686,302,847,26

2004.6.090,10207.028,00 83.145,102,907,30

2003.6.332,20189.040,00 77.075,503,308,20

2002.5.177,20176.429,00 70.397,402,907,40

Izvor: Ministarstvo financija, godinje publikacije, obrada autora

Tablica 1. Dravne potpore republike hrvatske po odabranim godinamaTablica 1 prikazuje dravne potpore Republike Hrvatske po odabranim godinama gdje je nuno napomenuti da su podaci preuzeti iz godinjih izvjea o dravnim potporama i u kojima se javlja problem da su dobiveni iznosi sukladni srednjem teaju HNB-a na dan sastavljanja izvjea pa se ne moe govoriti o potpunoj preciznosti istih. Prvi problem koji se istie je prevelik udio dravnih potpora u rashodima drave to uz obvezu isplate plaa prevelikog broja zaposlenika u javnom sektoru, obveze isplate mirovina i podmirivanje kamata za zaduivanje ograniava mogunost financiranja iz dravnog prorauna za neke druge namjene, a takoer i ograniava smanjenje raznih oblika poreznog optereenja. Drugi problem je prevelik udio dravnih potpora u BDP-u. Prema Godinjem izvjeu o dravnim potporama za 2009. godinu (AZTN, 2010.) prosjeni udio dravnih potpora bez potpora eljeznikom prometu u BDP-u zemalja lanica EU je 0,6%.

Slika 3. Struktura ukupno dodijeljenih potpora u 2009. godini u republici hrvatskoj

Izvor: Godinje izvjee o dravnim potporama za 2009. godinu, AZTN

Slika 3 prikazuje detaljnu klasifikaciju dravnih potpora u 2009. godini sa svakim sektorom koji je ukljuen u primanje dravne potpore. Tako od ukupnog iznosa dodijeljenog 2009. godine (8.691,8 mil.kn) na sektorske potpore otpada 3.824,0 mil.kn, na poljoprivredu i ribarstvo ak 3.671,0 mil.kn, horizontalne i regionalne potpore su dobile 977,9 mil.kn, a potpore na lokalnoj razini 218,9 mil.kn (AZTN, 2010.). Takoer, slika 3 prikazuje jo jedan problem vezan uz dravne potpore u Republici Hrvatskoj. Naime, udio horizontalnih potpora u ukupnim dravnim potporama Republike Hrvatske je premalen. U 2009. godini prosjeni udio horizontalnih potpora bez potpora poljoprivredi, ribarstvu i prometu u ukupnim dravnim potporama na razini zemalja lanica EU bio je 84%, a u Hrvatskoj 24% (AZTN, 2010.).

3.1. Porezni poticaji

Poticaji kod poreza na dobit dijele se na snienu poreznu stopu, porezna mirovanja, olakice po osnovi ulaganja (ubrzana amortizacija, umanjenje osnovice, porezni krediti) i ostale poticaje (imovi, H., Mihelja-aja, M., 2010.). Sukladno Zakonu o porezu na dobit (NN 177/04) moemo govoriti o sljedeim poreznim poticajima: sniena stopa poreza na dobit, porezna mirovanja i olakice po osnovi ulaganja (ubrzana amortizacija, porezni gubitak i umanjenje porezne osnovice za obavljanje istraivako-razvojne djelatnosti). Takoer, valja napomenuti kako se u najveem broju sluajeva kombiniraju sljedei porezni poticaji: sniena stopa i porezno mirovanje.

Zakon o porezu na dobit (NN 177/04) od lanka 21. do lanka 27. propisuje porezne olakice, osloboenja i poticaje te ih dijeli na olakice i osloboenja za porezne obveznike na podrujima posebne dravne skrbi, na podruju Grada Vukovara, na brdsko-planinskim podrujima, porezne obveznike u slobodnim zonama, porezne obveznike koji su registrirani i obavljaju iskljuivo istraivako-razvojnu djelatnost, poticaje za ulaganja i poticaje poreznim obveznicima osnovanim u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapoljavanja osoba s invaliditetom.

Uinkovitost porezne stope u oporezivanju dobiti teko je utvrditi jer sama po sebi nije olakica ili poticaj. Stopa poreza na dobit u Hrvatskoj je dva puta vea nego kod zemalja regije, dok je priblino jednaka ili neto manja u odnosu na zemlje lanice EU (imovi, H., Mihelja-aja, M., 2010.).

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 80/08), lanak 8. i 9., navodi detalje objanjene u nastavku. Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na podruju Grada Vukovara i zapoljavaju vie od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, pri emu vie od 50% zaposlenika ima prebivalite i boravite na podruju Grada Vukovara ili brdsko-planinskom podruju ili podruju posebne dravne skrbi, osloboeni su od plaanja poreza na dobit do dana prijama Republike Hrvatske u EU. Smatra se da obveznik poreza zapoljava na neodreeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalite i boravio na podruju Grada Vukovara ili brdsko-planinskom podruju ili podruju posebne dravne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju. Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na podruju Grada Vukovara, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, i zapoljavaju vie od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, pri emu vie od 50% zaposlenika ima prebivalite i boravite na podruju Grada Vukovara ili brdsko-planinskom podruju ili podruju posebne dravne skrbi, plaaju porez na dobit kako slijedi: ne plaaju porez na dobit u razdoblju 2008.-2010. godine (1.skupina), plaaju 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine (2.skupina) i plaaju 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2014.-2016. godine (3.skupina). Od 2017. godine obveznici poreza na dobit plaat e porez na dobit u visini propisane vaee porezne stope.Visina ulaganjaUmanjenje stope poreza na dobitRazdoblje neplaanja poreza na dobitDodatni uvjet

do 1,5 mil.za 50% (10%)10 godinaOtvaranje 10 radnih mjesta

1.5 - 4 mil.za 65% (7%)10 godinaOtvaranje 30 radnih mjesta

4 - 8 mil. za 85% (3%) 10 godinaOtvaranje 50 radnih mjesta

vie od 8 mil. za 100% (0%) 10 godinaOtvaranje 75 radnih mjesta

Izvor: Zakon o poticanju ulaganja (NN 138/06), obrada autora

Tablica 2. Porezne povlastice na temelju zakona o poticanjuZakon o slobodnim zonama (NN 85/08) navodi da e korisnici zona plaati porez na dobit prema kriterijima ovisno je li rije o korisnicima koji se nalaze u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, sredinjoj i istonoj te jadranskoj Hrvatskoj ili podruju Grada Vukovara.

Sjeverozapadna HrvatskaSredinja, istona i jadranska HrvatskaPodruje Grada Vukovara

Visina plaanja poreza na dobitRazdobljeVisina plaanja poreza na dobitRazdobljeVisina plaanja poreza na dobitRazdoblje

50% propisane stope2008-201050% propisane stope2008-20130%2008-2010

75% propisane stope 2011-2013 75% propisane stope2014-201625% od propisane stope2011-2013

visina propisane stope od 2014 visina propisane stopeod 201775% od propisane stope2014-2016

visina propisane stopeod 2017

Izvor: Zakon o slobodnim zonama (NN 85/08), obrada autora

Tablica 3. Porezne povlastice na temelju zakona o slobodnim zonama (nn 85/08)Prethodno navedene pojedinosti razliitih Zakona primjer su kombiniranja sniene porezne stope i poreznog mirovanja u Republici Hrvatskoj.

Zakon o porezu na dobit (NN 80/10), lanak 12., navodi da se amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje kao rashod u svoti obraunanoj na troak nabave po linearnoj metodi primjenom godinjih amortizacijskih stopa navedenih u nastavku. Za graevinske objekte i brodove vee od 1000 BRT 5% (20 godina), za osnovno stado i osobne automobile 20% (5 godina), za nematerijalnu imovinu 25% (4 godine), za raunala 50% (2 godine) i za ostalu nespomenutu imovinu 10% (10 godina). Isti lanak navodi kako se navedene stope amortizacije mogu udvostruiti. Sljedea olakica vezana je uz porezni gubitak. Zakon o porezu na dobit (NN 80/10), lanak 17., navodi da se porezni gubitak prenosi i nadoknauje umanjivanjem porezne osnovice u sljedeih pet godina. Takoer, Zakon o porezu na dobit (NN 80/10), lanak 5., propisuje smanjenje porezne osnovice za svotu poticaja u obliku poreznog osloboenja ili olakice sukladno posebnim propisima, a pod poreznim osloboenjem se prema lanku 24. navodi osloboenje za porezne obveznike koji su registrirani i obavljaju iskljuivo istraivako-razvojnu djelatnost.

Vezano uz izgradnju konkurentnosti, hrvatski Zakon o PDV-u sadri samo odredbe o posebnim postupcima oporezivanja malih poduzetnika. Zakon o PDV-u ne sadri nikakve odredbe o posebnim postupcima oporezivanja poljoprivrednika iako su oni predvieni u estoj smjernici (imovi, H., 2006.).

Moe se rei kako su porezni poticaji u Republici Hrvatskoj izuzetno obuhvatni, ali uvijek postoji problem efikasnosti istih i negativnih implikacija koje odraavaju na dravni proraun.

3.2. Subvencije

U najirem smislu subvencije se mogu odrediti kao dravna pomo proizvoaima ili potroaima za koju drava ne prima nikakvu protu naknadu, ali je uvjetovana posebnom vrstom djelatnosti ili ponaanja primatelja. Proizvoa koji je primio subvenciju sniava svoje trokove proizvodnje, dok potroa koji od drave dobije subvenciju poveava svoj raspoloivi dohodak (Kesner-kreb, M., 1995.). Najzastupljeniji instrument dravnih potpora u Republici Hrvatskoj su subvencije. Takoer, kroz zadnjih deset godina promatranja, najvie su dominirale subvencije izdane prema poljoprivredi, Hrvatskim eljeznicama te ostalom prometu. Godinje izvjee o dravnim potporama za 2009. godinu (AZTN, 2010.) kao korisnike subvencija navodi sljedee sektore: poljoprivreda i ribarstvo, istraivanje i razvoj i inovacije, zatita okolia i ouvanje energije, mali i srednji poduzetnici, usavravanje, zapoljavanje, podupiranje pristupa financiranju u krizi, promet, brodogradnja, turizam te ostali sektori. Najvei dio odnosi se na subvencije u poljoprivredi koji iznosi 52,4% i Hrvatskim eljeznicama s 24,6% (Godinje izvjee Ministarstva financija za 2009. godinu, 2010.).GodinaIznos izdanih subvencijaUdio subvencija u rashodima proraunaStruktura subvencija (%ukupnim izdanim subvencijama)

1.2.3.

2009.6,715,7poljoprivreda (52,4%)H (24,6%)ostalo (23%)

2008.6,855,9poljoprivreda (47,1%)ostalo (27,7%)H (25,2%)

2007.6,496,4poljoprivreda (47,2%)ostalo (27,3%)H (25,5%)

2006.5,675,9poljoprivreda (43%)ostalo 28,7%)H (28,3%)

2005.5,246poljoprivreda (38%)H (34,4%)ostalo (27,6%)

2004.4,966H (36,6%)poljoprivreda (36,4%)ostalo (27%)

2003.4,365,8---

2002.2,193,1---

2001.3,656,9---

* u ostalo ulazi: brodogradnja, kultura, radiotelevizijsko emitiranje, turizam, ostali promet, zapoljavanje, financiranje izvoza

Izvor: Ministarstvo financija, godinje publikacije, obrada autora

Tablica 4. Kronologija izdanih subvencija u razdoblju 2000.-2009. godinaStruktura udjela u dravnom proraunu ukazuje na prilino velik udio subvencija, a ukoliko se pozovemo na godinji iznos subvencija poljoprivredi od oko 3-3,5 mlrd.kn, logino bi bilo zapitati se kolika je produktivnost poljoprivrede. Udio izvoza poljoprivrede, umarstva i ribarstva od oko 3,5% u ukupnom izvozu Republike Hrvatske (HGK, 2011.) nedovoljna je s obzirom na iznos poticaja koje poljoprivreda dobiva. Podaci nalau da se konkurentnost hrvatske poljoprivrede mora poveati pomou nekih drugih rjeenja, a ne subvencijama.

3.3. Dravna jamstva

Godinje izvjee o dravnim potporama Agencije za zatitu trinog natjecanja iz 2008. godine definira dravna jamstva na sljedei nain: dravna jamstva su instrumenti dravnih potpora koja se odnose na osiguranje od komercijalnih i nekomercijalnih rizika u nominalnom iznosu, tj. omoguuju korisniku da dobije kredit uz povoljnije uvjete od onih na financijskom tritu. U tu skupinu spadaju i opozvana, tj. protestirana jamstva. Dravna jamstva predstavljaju potencijalni javni dug zbog rizika nesposobnosti podmirenja obveza izvornog dunika (Bajo, A., Primorac M., Andabaka, A., 2010.).

Institucionalni okvir za davanje dravnih jamstava u Republici Hrvatskoj propisuje se Zakonom o izvravanju Dravnog prorauna za pojedinu godinu. Zakon o izvravanju Dravnog prorauna Republike Hrvatske za 2009. godinu (NN 149/08) definira znaajke vezane uz dravna jamstva te proceduru vezanu uz traenje, odobravanje i izdvajanje jamstva.

Zakon o izvravanju Dravnog prorauna Republike Hrvatske za 2009. godinu (NN 149/08) ovlauje Vladu da u ime Republike Hrvatske moe davati financijska i inidbena jamstva na prijedlog Ministarstva. Na financijska jamstva izdvaja se jamstvena priuva u obliku provizije od 0,5% vrijednosti jamstva od strane korisnika jamstva.

Odluka o objavljivanju pravila o dravnoj potpori u obliku jamstva (NN 39/09) prema nalogu Europske komisije navodi da dravno jamstvo ne predstavlja potporu ukoliko su kumulativno ispunjeni sljedei uvjeti: ukoliko se poduzetnik (zajmoprimac) ne smatra poduzetnikom u tekoama i moe dobiti kredit po trinim uvjetima bez intervencije drave, izdano jamstvo povezano je s odreenom financijskom transakcijom i izdano je u fiksnom iznosu, jamstvo ne pokriva vie od 80% financijske obveze i ukoliko poduzetnik plaa trinu naknadu za izdano jamstvo. U sluaju da nije ispunjen samo jedan od navedenih uvjeta, dravno jamstvo predstavlja dravnu potporu. Primjerice, ukupan iznos izdanih dravnih jamstava s elementom potpore u 2009. godini iznosi 2.611,2 mil.kn od ukupno 9.392,1 mil.kn izdanih dravnih jamstava (AZTN, 2010.).

Dravna jamstva kao instrument dravnih potpora dodjeljuju se brodogradnji, prometu, poljoprivredi i turizmu (AZTN, 2010.). Analizirajui korisnike dravnih jamstava iz 2009. godine prema financijskim izvjetajima, izraunato je sljedee: pokazatelji likvidnosti, neto obrtni kapital, omjer zaduenosti i rezultati poslovanja u promatranom razdoblju. Na temelju uzorka korisnika dravnih jamstava 2009. godine moe se zakljuiti kako se u 99% sluajeva nerazborito upravlja rizicima vezanima uz dravna jamstva te da e nepostojanje razliitih projekcija u konanici vrlo vjerojatno poveati javni dug. Naime, gotovo sva brodogradilita, ali i javna poduzea koja ulaze u sektor prometa, nalaze se u velikim gubicima te su im pokazatelji likvidnosti i zaduenosti vrlo loi. Takva realnost ukazuje na mogunost poveavanja protestiranih jamstava odnosno vrlo vjerojatno korisnici nee moi pravovremeno servisirati preuzete obveze po odobrenim kreditima za koje jami drava.

3.4. Ostale dravne potpore

Osim poreznih olakica i oslobaanja plaanja poreza, subvencija te prethodno navedenih dravnih jamstava, postoje jo neki instrumenti davanja dravnih potpora. Pravilnik o obliku i sadraju, te nainu prikupljanja podataka i voenja evidencija dravnih potpora (NN 02/10) detaljno u lanku 8. navodi jo neke instrumente dravnih potpora kao to su: oprost duga po osnovi zajma, prisilna nagodba i steaj, otpis duga, odgode pri podmirenju duga, udjeli u vlasnikom kapitalu i financijski transferi (povoljni zajmovi i zajmovi poduzetnicima u tekoama). Naravno, na pobrojane instrumente otpada najmanji udio u klasifikaciji instrumenata dravnih potpora.

Kako bi drava pomogla nekom poduzetniku, svoje potraivanje prema tom poduzetniku moe pretvoriti u vlasniki udjel i time postaje suvlasnikom tog poduzetnika. U tu skupinu potpora ubrajaju se: dravna ulaganja u vlasniki kapital poduzetnika kojima nije cilj stvaranje dobiti, kapitalna ulaganja i rizini kapital, pretvaranje duga prema dravi u vlasniki udjel, prodaja dravne imovine po povoljnim uvjetima itd. (AZTN, 2010.).

Povoljni zajmovi kao jedan od oblika financijskih transfera jesu krediti koje drava izravno ili putem ovlatenih pravnih osoba ili putem poslovnih banaka, dodjeljuje poduzetnicima uz povoljnije uvjete od trinih, tj. nie kamatne stope od trinih, uz dulje vrijeme poeka ili otplate te druge povoljne uvjete. Takvi krediti obino su namijenjeni poduzetnicima u tekoama koji kredit ne bi mogli dobiti po redovnim trinim uvjetima, a uglavnom se dodjeljuju preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (AZTN, 2010.).

Takoer, postoje segmenti vezani uz politiku dravnih potpora u Republici Hrvatskoj koji e se trebati uskladiti s propisima Europske komisije. Hrvatska e morati uskladiti pravnu i institucionalnu podlogu, odluku o dravnoj intervenciji kao i o koritenju dravne potpore donosi Komisija EU, a uvoenje razliitih poreznih reima radi privlaenja novih ulagaa ili restrukturiranja gospodarstva smatra se neprihvatljivom dravnom potporom. Najtee e biti preusmjeravanje dravnih potpora od pojedinih sektora gospodarstva prema horizontalnim ciljevima (Kesner-kreb, M., Miki, M., 2003.). Problematini sektori kao to su brodogradnja, promet ili eljeznice podlijeu smjernicama formiranima od strane Komisije EU (Kesner-kreb, M., Jovi, I., 2005.). Izmjene vezane uz porezni sustav e takoer uslijediti u budunosti. Osnovi pravni akt kojim se harmoniziraju porezi u EU jest esta smjernica (imovi J., imovi H., 2006.). Podruja usklaivanja poreznog sustava Republike Hrvatske prema autorima (imovi J., imovi H., 2006.) mogu se oekivati u sustavu PDV-a, troarina, poreza na dohodak, poreza na dobit i poreza na imovinu.

3.5. Analiza uinkovitosti dravnih potpora u odabranim tranzicijskim zemljama

Uz pomo viestruke linearne regresije nastoji se odgovoriti na pitanje koliko su pojedini oblici dravnih potpora utjecali na rast BDP-a u tranzicijskim zemljama u periodu od 2005. do 2009. godine.

Dependent Variable: BDP?

Method: Pooled Least Squares

Date: 05/30/11 Time: 17:01

Sample: 2005 2009

Included observations: 5

Cross-sections included: 11

Total pool (balanced) observations: 55

VariableCoefficientStd. Errort-StatisticProb.

C21766.377786.0682.7955540.0078

POLJ?65.7090915.311024.2916200.0001

HOR?126.922913.375319.4893420.0000

SEK?3.95022912.869120.3069540.7604

Fixed Effects (Cross)

_BUG--C-4965.035

_CES--C665.7936

_EST--C-7699.910

_LAT--C-10464.89

_LIT--C-8668.351

_MAD--C-9217.254

_POLJ--C-80922.32

_RUM--C53235.70

_SLO--C54649.58

_SLOV--C16663.52

_HRV--C-3276.833

Effects Specification

Cross-section fixed (dummy variables)

R-squared0.920835Mean dependent var82739.47

Adjusted R-squared0.895735S.D. dependent var81332.72

S.E. of regression26262.47Akaike info criterion23.40500

Sum squared resid2.83E+10Schwarz criterion23.91596

Log likelihood-629.6375F-statistic36.68529

Durbin-Watson stat2.008392Prob(F-statistic)0.000000

Tablica 5. Uinkovitost dravnih potpora u odabranim tranzicijskim zemljama

Izvor: E-views, obrada autora

Navedeni model daje, izmeu ostalog, odgovor na pitanje to se moe oekivati ulaskom u EU po pitanju dravnih potpora. Poznato je da Republika Hrvatska ulaskom u EU gubi autonomiju u davanju dravnih potpora, ali je vrlo zanimljivo analizirati situaciju usporedivih zemalja koje su lanice EU.

Provedena panel analiza ispituje utjecaj razliitih oblika dravnih potpora na BDP. Nezavisne varijable su horizontalne i sektorske potpore, te potpore poljoprivredi. Odabrani su podaci za Hrvatsku i druge tranzicijske zemlje u periodu od 2005. do 2009. godine radi pretpostavke da e efekti potpora biti usporedivi za zemlje slinih institucionalnih karakteristika. Zavisna varijabla je BDP u mil. eura, a ista mjerna jedinica odnosi se i na iznose potpora. Rezultati ukazuju da sva tri oblika potpora imaju u prosjeku pozitivan efekt na BDP pojedine zemlje, a najvei utjecaj pripisuje se horizontalnim dravnim potporama. U prosjeku e poveanje horizontalnih potpora od 1 euro rezultirati rastom BDP-a u iznosu od oko 127 eura. Neto manji porast daju potpore u poljoprivredi (oko 65.7 eura). Dobiveno je da najmanje intenzivan efekt daju sektorske potpore, ije poveanje za 1 euro u prosjeku poveava BDP za neto manje od 4 eura.

Modelom je protumaeno ukupno 92% svih odstupanja, a korigirani pokazatelj R2 iznosi 0,8957. Nad nezavisnim varijablama provedeni su pojedinani testovi signifikantnosti. Kritina vrijednost za jednosmjerni t-test na gornju granicu za 51 stupanj slobode i razinu signifikantnosti = 0,05 jest 2,0076. Sukladno tome, uz pouzdanost 95%, za nezavisne varijable potpore u poljoprivredi i horizontalne potpore, njihovi empirijski t-omjeri padaju u podruje prihvaanja H1 hipoteze (t1 = 4,29; t2 = 9,49). Drugim rijeima, ne moe se prihvatiti hipoteza da su navedene varijable nesignifikantne za model. S druge strane, empirijski t-omjer za varijablu sektorske potpore iznosi t3 = 0,3, tako da se uz pouzdanost 95% ne moe odbaciti hipoteza da je varijabla nesignifikantna za model.

Empirijska test veliina za Durbin-Watson test o autokorelaciji greaka relacije jest d = 2,008. Poto je to iznos neznatno vei od 2, provodimo jednosmjerni test na donju granicu (test o negativnoj autokorelaciji) te empirijsku veliinu usporeujemo s kritinim vrijednostima 4 du i 4 dl. Za tri nezavisne varijable i 55 opaanja, dl = 1,45 i du = 1,68. Proizlazi da je 4 du = 2,32 i 4 dl = 2,55. Poto je d < 4 du, prihvaa se hipoteza H0, odnosno u modelu nije prisutan problem negativne autokorelacije greaka.Panel analiza potvruje metodologiju Europske komisije koja nalae davanje iskljuivo horizontalnih potpora i potpora poljoprivredi dok sektorske smatra neefikasnima. U modelu je potvreno da najmanji utjecaj na BDP imaju upravo sektorske potpore. Zbog ogranienosti podataka, nije bilo mogue provesti analizu na razini Republike Hrvatske pa se konkretniji zakljuci mogu donijeti iskljuivo na temelju deskriptivne analize. Meutim, injenica da su u Republici Hrvatskoj sektorske potpore dominantne ne ide u prilog poveavanja BDP-a.

ZAKLJUAK

Rad je prilino detaljno analizirao fiskalnu politiku i njezino nastojanje u poticanju gospodarske aktivnosti. Svakako se treba pozvati na ogranienost podataka kojima se raspolagalo u analiziranju trenutne situacije vezane uz doprinos fiskalne politike za jaanje konkurentnosti Republike Hrvatske. Uvijek postoji sumnja u neobjektivnost ili nepreciznost sekundarnih podataka kojima se analizirala problematika ovog rada. Za dobivanje preciznije slike o ulozi fiskalne politike u jaanju konkurentnosti Republike Hrvatske trebalo bi istraiti neka ua podruja. Dravne su potpore za poljoprivredu i ribarstvo vrlo izdane pa se postavlja pitanje problema zbog kojega efikasnost spomenutih sektora nije dosegnula viu razinu. Istraivanje na tu temu namee se kao imperativ za bolje razumijevanje ove problematike. Potencijalni ulazak Republike Hrvatske u EU, kao to se ranije istaknulo, donosi gubitak autonomije u provoenju fiskalne politike pa bi istraivanje o prilagodbi novih zemalja lanica politici dravnih potpora u EU bilo vrlo zanimljivo istraivanje.

Regresijska analiza na kraju rada promatra utjecaj dravnih potpora na BDP u tranzicijskim zemljama te ukazuje na trendove koji su suprotni u odnosu na Republiku Hrvatsku. Naime, regresijska analiza ukazuje da najvei utjecaj na rast BDP-a imaju horizontalne dravne potpore koje su u Republici Hrvatskoj najmanje zastupljene, dok sektorske potpore najmanje doprinose rastu BDP-a, a u naem sluaju su one najvie zastupljene. U 2009. godini u Republici Hrvatskoj sektorske potpore ine 43,99% ukupnih potpora dok na horizontalne otpada samo 7,58%. Prema rezultatima regresijske analize, ali i metodologiji Komisije EU, takvom klasifikacijom dravnih potpora naruava se trina konkurencija ime se destimulira gospodarska aktivnost i doprinosi opadanju konkurentnosti Republike Hrvatske.

Pomou provedene analize fiskalne politike u Republici Hrvatskoj na temelju sekundarnih podataka, ali i viestruke linearne regresije moe se dati odgovor na istraivako pitanje i na postavljenu hipotezu. Dravne potpore u Republici Hrvatskoj su neefikasne, vrlo su izdana stavka dravnog prorauna i ne predstavljaju znaajnu mjeru za poticanje gospodarske aktivnosti, a sukladno tome ne mogu doprinijeti ni jaanju konkurentnosti. Republici Hrvatskoj su nune reforme kojima treba vremena da bi donijele rezultate zbog kojih su uvedene kao i vea odgovornost nosioca fiskalne politike.

LITERATURA:

1. 1.AZTN (2010.), Godinja izvjea o dravnim potporama po godinama, Zagreb: Agencija za zatitu trinog natjecanja2. Bajo, A., Primorac, M., Andabaka, A. (2010.), Osnove upravljanja javnim dugom, Nastavni materijal, Institut za javne financije, Zagreb3. HGK (2011.), Centar za makroekonomske analize [online] Dostupno na: [20.4.2011]4. IMD (2009.), The World Competitiveness Yearbook,1991., 2003. i 2009. godina [online] Dostupno na: http://www.imd.ch/research/publications/wcy/wcy_book.cfm [20.2.2011.]5. Kesner-kreb, M. (1995.), Subvencija, Financijska teorija i praksa, 19 (2)

6. Kesner-kreb, M., Jovi, I. (2005.), Reforma dravnih potpora u Hrvatskoj, Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji: izazovi ekonomske i pravne prilagodbe7. Kesner-kreb, M., Miki, M. (2003.), Dravne potpore u Europskoj uniji i Hrvatskoj, u: K. Ott (ed.), Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji: izazovi ekonomske i pravne prilagodbe8. Kovaevi,B., Sabolovi, D.: "Stanje i razvojne tendencije vanjskotrgovinske razmjene R. Hrvatske", Ekonomija.,- zbornik radova, Rifin d.o.o., Zagreb, svibanj, br.2/2002.,UDK 33, ISSN 1330-0636, 1 tablica, 1 slika, 17 bibliografskih jedinica.9. Ministarstvo financija (2010.), Godinja izvjea Ministarstva financija po godinama [online] Dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/godisnjaci-ministarstva [20.4.2011.]

10. Ministarstvo financija (2009.), Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2010-2012. [online] Dostupno na: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Smjernice_ekonomske_i_fiskalne_politike_2010._-_2012.pdf [03.2.2011.]11. Nacionalno vijee za konkurentnost, (2007.), Godinje izvjee o konkurentnosti Hrvatske za 2006.godinu., Zagreb12. Nacionalno vijee za konkurentnost, (2009.), Godinje izvjee o konkurentnosti Hrvatske za 2008.godinu., Zagreb13. Odluka o objavljivanju pravila o dravnoj potpori u obliku jamstva, Narodne novine, br. 39/0814. OECD (2001). OECD Manual: Measuring Productivity. Measurement of aggregate and industry - level productivity growth. [online] Dostupno na: http://www.oecd.org/dataoecd/59/29/2352458.pdf [20.2.2011.]15. OECD (2011), Glosary of statistical terms, http://stats.oecd.org/glossary/download.asp16. Porter, M. E. (1990.), The Competitive Advantage of Nations, London and Basingstoke: Macmillian17. Porter, M.E. (2005), What is competitiveness, Notes on Globalization and Strategy, Year 1, No 1, January-April 2005.18. Sentigar, K. (2011.), Analiza dravnih jamstava Republike Hrvatske u 2009. godini, Seminarski rad, EFZG, Zagreb19. imovi, J., imovi, H. (2006.), Fiskalni sustav i fiskalna politika EU, Monografija pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb20. imovi, H., Mihelja-aja, M. (2010.), Poticaji u sustavu poreza na dobit u Hrvatskoj i zemljama regije, Raunovodstvo i financije, 56 (5)

21. imovi, H. (2008.), Porezni poticaji za izgradnju konkurentnosti, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb: Ekonomski fakultet22. imovi, H. (2006.), Utjecaj fiskalnog sustava i fiskalne politike na konkurentnost gospodarstva, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb: Ekonomski fakultet23. kufli, L. (1999.), Meunarodna strateka orijentacija i trgovinska politika Republike Hrvatske: doktorska disertacija, Rijeka: Ekonomski fakultet24. kufli, L., tokovi, N. (2004.), How to Measure and Improve External and Internal Competitiveness: Theoretical and Empirical Assessment, Review for Law and Economics, 5 (1)

25. oi, I. (2003.), Pregled formula iz statistike, 3. izdanje, kolska knjiga, Zagreb26. WEF (2008.), The Global Competitiveness Report 2008-2009. [online] Dostupno na: http://www.weforum.org/documents/GCR0809/index.html [16.2.2011.]27. Zakon o dravnim potporama, Narodne novine, br. 140/0528. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara, Narodne novine, br. 80/0829. Zakon o izvravanju Dravnog prorauna za 2009. godinu, Narodne novine, br. 149/08.30. Zakon o porezu na dobit, Narodne novine, br. 177/04, 80/10.31. Zakon o poticanju ulaganja, Narodne novine, br. 138/06.32. Zakon o slobodnim zonama, Narodne novine, br. 85/08.

Prof.dr.sc.Lorena kufli, Ekonomski fakultet Zagreb, Trg J F Kennedy 6, 10 000 ZAGREB

Prof.dr.sc.Branko Kovaevi, Ekonomski fakultet Zagreb, Trg J F Kennedy 6, 10 000 ZAGREB

Kreimir Sentigar, mag.oec., HS PRODUKT d.o.o., M. Bogovia 7, 47 000 KARLOVAC

Odabrane zemlje su: Bugarska, eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Poljska, Slovenija, Slovaka i Hrvatska.

Testiranje hipoteza provodi se uz pomo: oi, I. (2003.), Pregled formula iz statistike, 3.izdanje, kolska knjiga, Zagreb

PAGE