Rimska ekspanzija: 5. – 2. st. pr. Kr.

Početak republike – unutarnja previranja• 509. g. pr. Kr. – ukidanje monarhije –

podudarnost s općim padom moći Etruščana – L. Junije Brut – rušenje Tarkvinija Superba

• vlast preuzima aristokracija – patricijske obitelji (gens) – latinske, sabinjanske i etruščanske – patres – poglavari rodova

• res publica – javna stvar• magistrati – javni službenici – biraju se na

raznim skupštinama• vrhovni magistrati – dva konzula – biraju se

na jednu godinu – računanje vremena prema konzulima

• imperium – moć zapovijedanja i upravljanja• pomerium – gradsko područje unutar zidova• diktator – bira ga senat na 6 mjeseci – veće

ovlasti od konzula – viši imperij• senat – vijeće staraca – poglavari obitelji i

bivši činovnici• posljedica ovoga sustava: sva vlast u rukama

patricija• plebejci (plebs, punilo = puk) – obespravljeni

– plebejac je klijent nekog plemićkog roda –pred zakonom ga zastupa njegov patron

• zametak budućih klasnih borbi

Lucije Junije Brut

Početak republike – unutarnja previranja• kraj 5. i poč. 4. st. pr. Kr. – stalni ratovi

Rima s okolnim stanovništvom• ratovi uključuju i plebejce – traže veća

prava – političko suodlučivanje i privatno-pravno izjednačenje s plemstvom

• odlazak plebejaca iz grada na Sveto brdo – oko 494. g. – ultimatum patricijatu – prijetnja secesijom –patriciji popuštaju

• institucija pučkih tribuna i narodne skupštine – 4 pa 10 pučkih tribuna –pravo veta u senatu (veto –zabranjujem)

• ukidanje rodovske podjele – tribusi po mjestima stanovanja

• mali pomaci do polovice 5. st. – 451. g.: popisivanje običajnog prava kolegij desetorice (decemviri): Zakon 12 ploča (Lex duodecim tabularum) –postavljene kod govornice na Forumu

• odvajanje pravne nauke od svećeničkog poznavanja prava

• podjela na centurije – uzor: vojna organizacija – 193 centurije – izborne jedinice sa svojim skupštinama –comitia centuriata

• podijeljene na 6 imovnih razreda –timokracijski sustav

Početak republike – unutarnja previranja• najviši razred – 18 centurija konjanika i 80

pješaka – prvi glasaju – najčešće odlučuju• senat, magistrati i narodna skupština – nositelji

državne vlasti• najvažniji magistrati – službe: konzuli (2),

pretori (suci u miru, vojni zapovjednici), cenzori (od 443. g. pr. Kr. – procjenitelji imovine –svrstavaju u imovne razrede), kvestori (nadziru financije države i vojne poslove)

• ukinuta zabrana brakova plebejaca i patricija 445. g. – lex Canuleia

• nije postignuta stvarna ravnopravnost –nastavak staleške borbe – sve veću ustupci plebsu – plebejci stječu pravo ulaska u senat –conscripti

• 409. g. – prvi plebejac kvestor – Leges LiciniaeSextiae: od 367. g. plebejci mogu postati konzuli – od 351. g. cenzori – od 337. g. pretori

• lex Ogulnia 300. g. – plebejci mogu postati svećenici (pontifices)

• lex Valeria 300. g. – ius provocationis – pravo svakog grañanina da se pozove na narod u slučaju ugrožavanja života ili imovine od strane magistrata ili neke uredbe – samo u gradu

• lex Hortensia – 287. g. – odluke plebejskih skupština (plebiscita) dobivaju zakonsku snagu

Početak republike – rimska obitelj (gens)• gens – plemenita velika obitelj – temeljni

element starorimskog društva –autonomna zajednica u zakonskom smislu – široka samostalnost

• na čelu – pater familias: pravo nad životom i smrću, svećeničke ovlasti, raspolaganje svom imovinom

• obitelji pripadaju svi članovi – liberi: supruga, mlaña braća i sestre, sinovi, usvojena djeca, njihova djeca i žene –kasnije čak i robovi

• obitelj kao moralna i tradicijska vertikala rimskog društva

• štovanje kulta predaka – njegovanje običaja: mos maiorum

• gens – najvažnija uloga kod davanja imena – samo 16 muških imena – čak i po brojevima (Quintus, Sextus) – ženska često po gensu (Julija, Kornelija)

• obitelj ima i klijentelu – plebejci sa sela –patron pruža klijentu pravnu i gospodarsku pomoć – zauzvrat ovaj glasa za njega i podupire ga

• odnos temeljen na meñusobnom povjerenju

Struktura gensa

Početak rimske ekspanzije• prvi meñunarodni ugovor – 509. g. pr. Kr.

s Kartagom – meñunarodni oslonac u italskim sukobima

• rat Rima s ostalim Latinima – pobuna protiv rimskog primata – pobjeda Rima oko 497. g. – pod vodstvom prvog diktatora

• konzul Spurije Kasije sklapa foedusCassianum – Latinima priznata jednakost s Rimljanima – obnovljen latinski savez –vj zbog opasnosti od italskog prodora s Apenina: Ekvi, Volščani, Aurunci, Sabinjani

• opasnost prijeti i od etruščanskih gradova Veja i Cere

• borba s italskim narodima i Etruščanima traje kroz čitavo 5. st. – 396. g. Marko Furije Kamilo osvaja Veje

• Rim udvostručuje teritorij i stanovništvo –oko 1 500 km²

• Kelti (Gali) – krajem 5. st. osvojili Padskunizinu – Insubri, Boji, Cenomani i Senoni– 387. g. poraz Rimljana kod Alije od Senona – dies ater – osvojen Rim –održao se samo Kapitolij – Rimljani plaćaju otkupninu

Keltski (galski) ratnik

Početak rimske ekspanzije• poslije keltskog upada – dodatno utvrñivanje

grada – tzv. Servijeve zidine (oko 380. g.)• obnova saveza s Latinima – osvajanje

volščanskog područja i južne Etrurije• 358. ili 354. g. – savez s Samnićanima –

Samnićani drže Kampaniju i grad Kapuu• 343. – 341. g. – 1. samnitski rat – pobjeda

Rimljana – Samnićani se povlače iz Kampanije – prestrojavanje rimske legije –manipuli umjesto klasične falange

• 340. – 338. g. – pobuna Latina nakon pohoda protiv Samnićana – Rim izvlači svu korist od osvojenih područja

• pobjeda Rima – raspušta se latinski savez –pojedini gradovi su priključeni gradskom području – neki ostaju saveznici – divide et impera

• 326. – 304. g. – 2. samnitski rat – težak poraz rimske vojske u Kaudinskom klancu –zarobljeni vojnici prolaze ispod jarma – Rim daje 600 vitezova kao taoce i vraća osvojena područja – sklopljen mir na 5 god.

• 316. g. – nastavak rata – 304. g. zarobljen glavni samnitski vojskovoña – sklopljen mir –Kampanija pripada Rimu – samnitski savez postoji i dalje

Latinski ratnik, 4. st. pr. Kr.

Početak rimske ekspanzije• Rim pridobiva nove saveznike – pokoreni

Ekvi i Vestini – rimski saveznici i kolonije opkoljavaju samnitski teritorij – status quo –neizbježan novi rat

• 299. – 290. g. pr. Kr. – 3. samnitski rat –Samnićani, Lukanci, Etruščani i Gali protiv Rima

• težak položaj Rima na početku – Rimljani ratuju na jugu i sjeveru – poraz kod Kamerina

• odlučujuća pobjeda kod Sentinuma u Umbriji nad udruženim Samnićanima i Galima –prema Rimljanima poginulo 100 000 Gala

• u slijedećim godinama – poraz Etruščana i Sabinjana – poraženi etruščanski gradovi sklapaju “vječne” saveze – Sabinjani gube samostalnost

• osvajanje samnitskog grada Venuzija koji postaje rimska kolonija s 20 00 ljudi

• mir 290. g. pr. Kr. – opstanak samnitskogsaveza – ulazi u savez s Rimom

• Rim – vodeći položaj na italskom poluotoku• u isto vrijeme u Rimu – završetak staleških

borbi – stvaranje novog vladajućeg sloja –bogati plebejci i patriciji – nobilitet: činovničko plemstvo – bivši i aktivni konzuli, pretori i dr.

Samnitski ratnici

Početak rimske ekspanzije• Rim dolazi u kontakt s grčkim kolonijama na

jugu italskog poluotoka – najvažniji Tarant• Tarant osjeća ugroženost – ugovor izmeñu

Taranta i Rima zabranjuje rimskim brodovima plovidbu južnije od Krotona

• 282. g. pr. Kr. – Rimljani krše sporazum zbog rata s Lukancima i Brutijcima – Tarantincipotapaju brodove – Rim ne želi rat

• Samnićani se odmeću i pridružuju Tarantu i Lukancima – Tarant poziva epirskog kralja Pira – 280. g. Pir dolazi s vojskom: 20 000 pješaka u falangi, 2 000 strijelaca, 500 praćkaša, 3 000 konjanika, 20 slonova

• bitka kod Herakleje u Lukaniji – “Pirova pobjeda” – izgubio 4 000 ljudi – slonovi donijeli prevagu

• Piru se pridružuju Samnićani, Lukanci i Brutijci – kreće na Rim – u Laciju ne nalazi saveznike – nudi mir i podjelu poluotoka –planira osnutak kraljevine u južnoj Italiji –povlači se krajem 280. u Tarant

• 279. g. – kod Auskula – još jedna “Pirova pobjeda”

• Pir prelazi na Siciliju ratovati protiv Kartažanana poziv sicilskih Grka

Pir

Početak rimske ekspanzije• Pir nudi novi sporazum Rimljanima – ovi ga

odbijaju – sklapaju savez s Kartažanima• neuspjeh Pira na Siciliji – Kartažani se

uspijevaju obraniti u Lilibeju• Pir se vraća u Italiju – 275. g. bitka kod

Maleventa – Pirov poraz – od tada Benevent• Pir napušta Italiju – ostavlja sina Helena s

većim dijelom vojske u Tarantu• Tarant odstupa Rimu znatan dio teritorija –

drugi grčki gradovi u Italiji postaju rimski saveznici

• osnivaju se nove kolonije s grañ. pravom –Benevent, Ariminij, Brundizij

• Rim postaje gospodar italskog poluotoka –nema jedinstvene države – povezanost savezima

• ager romanus – 27 000 km², 900 tis. st.• saveznici – 125 00 km², 2,2 mil. st.• 279. g. – 287 000 rimskih grañana sposobnih

za oružje – otprilike još toliko saveznika• legija – oko 5000 ljudi od 367. g.: principes,

hastati, traiarii – dijeli se na manipule i centurije – konjaništvo: alae (krila) – obično saveznici Tarantski novac

Pirov pohod na Italiju

Početak rimske ekspanzije

Unutrašnji razvoj Rima i Italije• kolonije – puno grañansko pravo –

naseljenici iz Rima i Lacija• municipiji – djelomično grañansko pravo –

bez izbornog prava – uključeni u vojsku –polugrañani: Etruščani, Volščani, Aurunci, Sabinjani – Rim ih želi imati pod čvrstom kontrolom

• saveznici – socii – vječan savez s Rimom – foedus aequum i foedus iniguum(Samnićani)

• težnja italskog stanovništva – stjecanje punog grañanskog prava

• rimska vladajući sloj – sve više oslonjen na timokratsko načelo – stvaranje nobiliteta – bogate obitelji (patricijske i plebejske)

• sve veća moć senata (tj. nobiliteta) –nobilitet utječe na glasovanje svoje klijentele – zabrana održavanja skupština na sajmene dana – pučki tribuni i dalje element kontrole države

• odreñena službenička karijera – cursushonorum: vojna služba (do 27. g.), kvestor (od 31. g.), edil (od 37. g.), pretor (od 40. g.), konzul (od 43. g.)

• u 2. st. pr. Kr. – nobilitet koristi državnu vlast za svoj ekonomski probitak –početak krize Republike

1. punski rat• rimski interesi na Siciliji se poklapaju s

Kartaškim – neizbježan sukob• Rim pomaže Mamertinima (oskijski

plaćenici) protiv Hijerona II. Sirakuškog(kartaški saveznik) – 264. g. pr. Kr. – 1. punski rat

• 263. g. – četiri rimske legije na Siciliji –Hijeron pristaje uz Rimljane – Kartažani odolijevaju u utvrñenim gradovima

• Rimljani grade mornaricu po uzoru na Feničane – nova taktika: hvatanje brodova kukama i pomični mostovi – corvus

• 260. g. pomorska pobjeda Rimljana kod Mila na sjeveru Sicilije – 256. g. Rimljani prenose uspješno rat u Afriku – traže da Kartaga preda Siciliju i Sardiniju –Kartažani odbijaju

• spartanski plaćenici pomažu Kartažanimada okrenu rat – uništenje rimske invazijske vojske – neuspjeh mornarice u više navrata zbog oluje – rat ponovno na Siciliji –Kartažani se brane u Lilibeju i Drepanu –uspješne gerilske akcije Hamilkara Barkasa

• Rim gradi novu flotu – 200 pentera – 241. g. pobjeda kod Egatskih otoka – Kartaga sklapa mir s Rimom: odstupa Siciliju, priznaje Hijerona II., 3 200 talenata ratne odštete u roku 10 godina Corvus – rimska naprava za hvatanje, privlačenje i pješački napad na kartaške brodove

Kartaga danas

1. punski rat

Ratne operacije na Siciliji tijekom 1. punskog rata

1. punski rat

Ratne operacije na Siciliji tijekom 1. punskog rata

1. punski rat• kriza u Kartagi – pobuna neisplaćenih

plaćenika – Hamilkar spašava Kartagu – Rim i Hijeron II. opskrbljuju Kartagu žitom

• Hamilkar postaje vrhovni zapovjednik – 237/236. g. pr. Kr. kreće u osvajački pohod u Španjolsku –Kartaga traži nova područja

• zbog pomoći Rim traži od Kartage Sardiniju i Korziku – Kartaga pristaje – Rim osniva prve provincije 227. g.

• Rim je postao velesila – Kartaga glavni oponent – rat je teško iscrpio obje strane

• Rim sreñuje situaciju na sjeveru Italije – pokorenje dijela Gala u porječju rijeke Pad (Po) – zauzima Mediolan i osniva Placenciju i Kremonu na Padu kao granične utvrde – 218. g.

• izgradnja sustava cesta po Italiji –nova Via Flaminia

• Jadransko i Tirensko more – rimske prometnice – na drugoj Jadranskoj obali – jačanje ilirske države – česti gusarski prepadi – naznake novih sukoba

Ilirska država prije ratova s Rimom• druga polovica 3. st. pr. Kr. – novi uspon

ilirskog kraljevstva pod vodstvom Ardijejaca• područje Ardijejaca: primorje od Neretve do

Drima u Albaniji – središta: Rizon, Skodra, Lis

• ardijejski plemenski savez – država – od Neretve do središnje Albanije i Kosova

• kralj Agron – Pleuratov sin (prema Polibiju) – jačanje vojske i mornarice – lembi: brodovi s oko 50 ljudi – gusarenje

• savez s Makedonijom protiv Etolaca – 100 lemba s 5 tis. ilirskih ratnika plovi na jug –pobjeda gradom Medionom 231. g.

• Agron umire iste godine – nasljeñuje ga Teuta kao regentkinja mladog Pinesa

• 230. g. – rat s Epiranima – Agronov brat Skerdilaida osvaja epirski glavni grad Fenike – zaključeno primirje zbog napada Dardanaca na Ilirsko kraljevstvo

• sklopljen savez Ilira s Epiranima i Akarnancima – Teuta kontrolira južne ilirske krajeve – ilirski gusarski napadi do Elide i Mesenije na Peloponezu

• na sjeveru: širenje ilirske vlasti možda i na delmatsko područje – opsada Ise 230. g. –Far vj. priznaje Teutinu vlast

Fenike

Vis

Ilirska državaprije ratovas Rimom

Karta antičkog Epira i južne Iliride

Prvi ilirski rat• gusarenje i napadi na italske trgovce u

južnoj Iliridi – nezadovoljstva Rima• poslanstvo braće Gaja i Lucija

Korunkanija kod Teute – Teuta obećava da ilirska država neće napadati rimske brodove i trgovce – ne daje garanciju da ilirski pojedinci neće gusariti u svoju korist

• neuspjeh poslanstva – jedan poslanik ubijen – Rimljani pripremaju napad: 200 brodova, 20 000 pješaka, 2 000 konjanika – vojska: konzul Aulo Postumije – mornarica: konzul GnejFulvije Centumal

• proljeće 229. g. pr. Kr. – Teutin novi pohod na Epidamno, Apoloniju i Korkiru(Krf) – Ahejci i Etolci šalju pomoćnapadnutima grčkim gradovima – ilirska pobjeda nad njima kod otoka Paksa kod Krfa – Korkira se predaje ilirskoj posadi na čelu s Demetrijem Farskim

• rimska flota kreće iz Brundizija –Demetrije Farski prelazi na rimsku stranu – vj. zbog loših odnosa s Teutom – plovi s Rimljanima pod Apoloniju –iskrcavanje i prodor vojske u unutrašnjost države prema sjeveru

Artemdin hram na Krfu, poč. 6. st. pr. Kr.

Prvi ilirski rat• Korkira, Apolonija i Epidamno se

stavljaju pod zaštitu (skrbništvo) Rima

• rimska flota plovi na sjever sve do Ise – Partini i Atintani se stavljaju pod rimsku zaštitu

• Teuta se povukla vj. u Rizon –ilirska flota se povlači prema Neretvi

• proljeće 228. g. pr. Kr. – zaključen mir izmeñu Teute i Rimljana

• Teutino kraljevstvo podijeljeno na tri dijela:

– Demetrije Farski: obalno područje i otoci oko Fara, dio ilirskog kopna

– slobodni pod rimskim protektoratom: Korkira, Apolonija, Epidamno, Isa, Partini i Atintani

– ilirska država – Pines i Skerdilaida– unutrašnjost i obala oko Boke i Skadra

• Iliri istodobno ne smiju slati više od dva nenaoružana lemba južno od Lisa – plaćaju danak Rimu

• konzul Gnej Fulvije Centumal slavi 228. g. trijumf nad Ilirima

Arheološki ostaci Fara u Starigradu na Hvaru

Drugi ilirski rat• Demetrije širi vlast na obalu i unutrašnjost

Ilirije – skrbništvo nad Pinesom – odvaja Atintane od Rima izmeñu 224. i 222. g. pr. Kr. – obnova gusarenja

• približavanje Makedoniji – savez s regentom Filipa V. Antigonom Dosonom –sudjelovanje u Helenskom savezu protiv Kleomena III.

• Rim zauzet ratovanjem s Keltima – na sjeveru Jadrana histarsko gusarenje – 221. g. – prvi histarsko-rimski rat – Apijan: Demetrije pomaže Histrima – moguć savez

• Demetrije i Skerdilaida gusare na Peloponezu i Kikladima 220. g.

• prijetnja rimskim saveznicima: Partini i gradovi Epidamno, Apolonija i Korkira

• Kartaška prijetnja raste – Rimljani se odlučuju riješiti ilirske prijetnje – vojni pohod ljeti 219. g. – konzul Lucije Emilije

• brzi poraz Demetrija Farskog: pad Dimala i Fara – ostala ilirska uporišta se predaju –Demetrije bježi kod Filipa V.

• obnova ugovora iz 228. g. – Pines ostaje na vlasti u dijelu Ilirije (Apijan) – Skerdilaida i drugi manji vladari vladaju ostalim dijelovima

• krajem ljeta 219. – trijumf L. Emilija

2. punski rat• Kartažani u Španjolskoj – prva naselja

već od 11. st. pr. Kr.• Hamilkar i Hazdrubal osvajaju 237/236.

g. velike dijelove Španjolske – nastoje osigurati matično područje vlasti Barkida– zbog jake opozicije u Kartagi

• zabrinutost Rima – šalje poslanstvo –Ebro postaje linija razgraničenja utjecaja Rima i Kartažana

• centar: Carthago Nova (Carthagena) –Hazdrubal pogiba – Hanibal (Hamilkarov sin) postaje novi vojskovoña

• Hanibal napada rimskog saveznika Sagunt 220. g. – Rim ne poduzima ništa – u proljeće 218. g. Hanibal prelazi Ebros 100 000 vojnika

• rimski ultimatum Kartagi – izbija rat• Hanibal kreće na Italiju – krajem ljeta

dolazi do Rhone s 60 000 ljudi• Rimljani kreću na Španjolsku – u Masiliji

P. Kornelije Scipion saznaje vijesti o Hanibalu – šalje Gneja Scipiona u Španjolsku – sam se vraća u Italiju

• Hanibal kreće preko Alpa s 40 000 ljudi –u listopadu 218. g. stiže u Padsku dolinu s 20 000 pješaka i 6 000 konjanika

Hanibal

Hanibalov novac

2. punski rat

Karta Hanibalovog pohoda

2. punski rat

2. punski rat• rimski poraz na rijeci Ticino – Kelti prilaze

Hanibalu – njih 14 000• Scipionu se pridružuje T. Sempronije

Longo s vojskom namijenjenom napadu na Kartagu – poraz Rimljana kod rijeke Trebije

• 217. g. pr. Kr. – Hanibal ulazi u Etruriju –nova pobjeda kod Trazimenskog jezera –pogibija konzula G. Flaminija

• diktator postaje Kvint Fabije Piktor –oklijeva napasti Hanibala koji se spušta u Kampaniju i Apuliju

• novi konzuli L. Emilije Paulo i M. TerencijeVaron – okupljaju veliku vojsku – strašan poraz kod Kane u Apuliji – poginulo oko 50 000 Rimljana i L. E. Paulo

• Apulija i Kapua staju na Hanibalovu stranu – Hanibalov savez s Makedonijom i Siarkuzom 215. g.

• Hanibal prezimljuje u Kapui – ne stiže mu pomoć niti iz Kartage niti Španjolske

• Rimljani zauzimaju Sirakuzu 213. g. – 211. g. opsjedaju Kapuu – Hanibal kreće na Rim – odustaje – 210 g. Kartažaninapuštaju Siciliju

Hanibal prelazi Alpe

2. punski rat

Bitka kod Kane

2. punski rat• u Španjolskoj – promjenjiva ratna sreća –

211. g. pogibaju oba Scipiona (Publije i Gnej)• nasljeñuje ih mlañi P. K. Scipion (sin

poginulog Publija) – 209. g. osvaja Kartagenu• Hazdrubalova (Hanibalov brat) vojska

uništena kod Metaura na jadranskoj obali –neuspio pokušaj Magona (najmlañi Hanibalov brat) u otvaranju novog fronta kod Genove

• 205. g. – Scipion postaje konzul – prenosi rat u Afriku – primirje s Kartagom – savezništvo s Numiñanima (kralj Masinisa)

• Hanibal se vraća u Afriku – rat se ponovno razbuktava – 202. g. konačni poraz Hanibala kod Zame

• Kartaga gubi sve prekomorske posjede –Numidija postaje neovisna – ratna odšteta: u 50 g. moraju platiti 10 000 talenata – mora predati sve slonove i brodove osim 10 trijera– smije ratovati samo u Africi s rimskim dopuštenjem

• Rim se obračunava s Hanibalovim saveznicima u Italiji – pokorava Gale i gradi Akvileju – Sirakuza i Kapua gube svoju samostalnost – dvije nove kolonije u Španjolskoj

• Rim ostaje jedina velesila u zap. Mediteranu

Scipion Afrički

2. punski rat

Bitka kod Zame

Ilirija i Makedonija – 1. makedonski rat• Skerdilaida – saveznik Filipa V.: 218.

g. pr. Kr. – pomaže s 15 lembaMakedonce protiv Etolaca – mora se povući zbog dinastičkih nemira: anarhija u Iliriji

• Demetrije Farski – savjetnik Filipa V. – prekid rata s Etolcima 217. g. –nagovara Filipa na rat s Rimom –poginuo 214. g.

• Skerdilaida napušta savez s Filipom V. zbog neisplate ugovorenih 20 talenata – postaje rimski saveznik

• Pines se zadnji put spominje 217. g. –Skerdilaida jača i širi svoj teritorij

• 217/216. g. – makedonski pohod na Iliriju i rimski protektorat – mornarica 100 lemba sagrañenih u Makedoniji plovi do Vlorskog zaljeva –povlačenje mornarice zbog straha od rimske mornarice – početak 1. maked. rata 215. g.

• 215. g. – ugovor Filipa V. (zajedno s Helenskim savezom) i Hanibala

• 214. g. – Filip V. sa 120 lembaopsjeda Apoloniju i osvaja Orik –Rimljani protjeruju Filipa V. koji spaljuje brodove kod Apolonije

Novac Filipa V.

Vlorski zaljev

Ilirija i Makedonija – 1. makedonski rat• 213. g. pr. Kr. – Filip V. osvaja veći

dio rimskog protektorata: Partini, Atintani, Dimale – otima Lis od Skerdilaide – odsjekao ga od Rimljana

• Rimljanima ostaju Epidamno (Dirahij), Apolonija, Korkira i Orik

• 212. – Rim okuplja savez protiv Filipa V. – Etolci, Sparta, pergamski kralj Atal, Dardanci, Iliri – kralj Skerdilaida i sin Pleurat

• Makedonija napadnuta s više strana –težak položaj – 209. g. Iliri vraćaju Lisi osvajaju dio južne Ilirije – odsijecaju Makedoniju od Jadrana

• Filipov položaj slabi pod napadima Ilira, Dardanaca, Tračana i Etolaca

• 206. g. – rimsko iskrcavanje u Dirahiju• 205. g. sklapa mir s Rimljanima u

gradu Fenike – završetak 1. makedonskog rata – Atintanijapripada Makedoniji – rimski protektorat: Dirahij, Apolonija, Orik, Korkira, Isa, teritorij Partina, Dimale, Bargul i Eugenij

• Pleurat se spominje kao vladar ilirske države – Skerdilaida umro izmeñu 208. i 205. g. – centar države u Skodri

Ilirija – 2. makedonski rat i rat s Antiohom III.• 2. maked. rat – 200. g. pr. Kr. – Atal i Etolci

traže rimsku pomoć – rat s Makedoncima u južnoj Iliriji, Epiru i Tesaliji – Pleurat, Etolci i Ahejci na strani Rimljana

• 197. g. – bitka kod Kinoskefala: konzul T. Kvinkcije Flaminin – poraz Filipa V. – gubi posjede u Trakiji i Iliriji – Pleurat dobiva Lihnid i zemlju Partina – etolski i ahejskisavez proširuju svoja područja

• vj. od 196. g. – Delmati pod Pleuratom• 192. g. – napad Antioha III. na Makedoniju i

Grčku – Hanibal je Antiohov vojni savjetnik• Rim intervenira na poziv Etolaca –

Makedonci pristaju uz Rimljane – poraz Antiohovih snaga kod Termopila 190. g. –Pleurat kao saveznik Rima 189. g. pljačka epirsku obalu

• 190. g. – konačni poraz Antioha kod Magnezije na Sipilu (u Lidiji)

• mir u Apameji 188. g. – Antioh predaje Rimu mornaricu i sva područja zapadno od gorja Taurus – 10 000 talenata odštete – Pergamdobiva nova područja – grčki maloazijski gradovi proglašeni slobodnima

• Hanibal se ubio 183. g. progonjen od Rimljana u Bitiniji Antioh III.

Pad Histra pod rimsku vlast

• 221. g. pr. Kr. – 1. histarski rat – nakon prodora Rimljana u Padsku nizinu i poraza Kelta

• pokušaj suzbijanja histarskog gusarstva i kopnenih pljačkaških pohoda – Histripristaju na prestanak pljačke i gusarenja – ostaju samostalni

• Rimljani osnivaju 181. g. koloniju Akvileju – buduće rimsko uporište na sjeveru Jadrana

• 178/177. g. – drugi histarski rat – Histrepredvodi kralj Epulon – kralj: pokazatelj višeg organizacijskog stupnja društva kod Histra – nasuprot Japodima, Liburnima i Delmatima

• 178. g. – Histri osvajaju rimski logor –u protunapadu Rimljana stradalo 8 000 Histra

• 177. g. – novi poraz Histra – Rimljani relativno lako napreduju prema sjedištu kraljevske vlastu – opsada Nezakcija

• pad Nezakcija iste godine – Epulonizvršava samoubojstvo

• kraj histarske slobode – Histri priznaju rimsko vrhovništvo

Nezakcij

Ilirija – 3. makedonski rat i kraj ilirskog kraljevstva• Pleurat umire izmeñu 189. i 181. g. (vj. bliže

181. g.) – nasljeñuje ga Gencije• Gencije – nasljeñuje snažnu državu od oca

– centar države u Skodri – u prvo vrijeme saveznik Rima – Gencije kuje svoj novac u Skodri i Lisu

• Labeati i Daorsi kuju svoj novac s Gencijevim likom – Rizon i Lihnid bez kraljeva lika

• Delmati priznaju njegovu vlast još neko vrijeme – Polibije: Delmati otpali od kraljevstva nakon Pleuratove smrti

• obnova ilirskog gusarstva – od 182. g. pr. Kr. – pljačkanje Taranta i Brundizija

• Rimljani šalju poslanstvo koje Gencija odbija primiti

• 178. g. – imenovani duumviri navales – za borbu protiv ilirskih gusara

• približavanje Perzeju (sin Filipa V.) – od 172. g. – Rimljani pojačavaju vojnu prisutnost u svojim prekojadranskimprotektoratima

• Gencije postaje sumnjiv Rimljanima –rimska poslanstva pokušavaju što više ilirskih dinasta odvojiti od Gencija

• od 171. g.: 3. maked. rat – 170/169. g.: Perzejev pohod u južnu Iliriju i Epir

Skadar

Gencijev novac

Ilirija – 3. makedonski rat i kraj ilirskog kraljevstva

• Perzej pridobiva dio rimskih saveznika Epirana – pobjeda nad Dardancima –osvajanje utvrda s rimskom posadom u južnoj Iliriji i Epiru – otežan rimski strateški položaj

• Perzej traži savezništvo od Gencija –Gencije traži novac za pokretanje rata

• nakon nekoliko uzajamnih poslanstava –Gencije se uključuje u rat – zatvara dva rimska poslanika

• pretor Lucije Anicije započinje 168. g. pr. Kr. operacije protiv Gencija – 3. ilirski rat

• L. Anicije kreće iz Apolonije prema sjeveru s 20 000 vojnika – poraz i predaja Gencijakod Skodre – njegova obitelj zarobljena u Meteonu – sudjeluju u Anicijevom trijumfu 167. g. u Rimu – internirani u Italiji

• Perzej poražen kod Pidne 168. g. – predaje se – kraj makedonske države

• L. Anicije – saziva skupštinu ilirskih voña u Skodri – kraj ardijejske države:

– Iliri ostaju slobodni – Rimljani će se povući– Ilirija podijeljena na tri dijela– rimski saveznici osloboñeni nameta – ostali

plaćaju polovicu danka koji su davali Genciju

Perzejev novac

Bitka kod Pidne

Rim – gospodar na Mediteranu• nakon 168. g. pr. Kr. – podjela Makedonije

na 4 samostalna područja• Rim kažnjava nevjerne grčke saveznike –

deportacije talaca, porobljavanje• socijalni nemiri u Grčkoj – Rim se oslanja na

vladajuće slojeve – pobuna ahejskog saveza – 146. g. razaranje Korinta – osniva se provincija Makedonija

• Ptolemej VIII. – 155. g. ostavio oporučno Kirenaiku Rimljanima – Atal III. ostavlja cijelu državu Rimljanima 133. g.

• 149. – 146. g.: 3. punski rat – Scipion Afrički razara Kartagu – osnovana provincija Afrika

• Delmati ugrožavaju Isu i Daorse – 158. g. neuspjelo rimsko poslanstvo: Gaj Fanije

• 156. – 155. g.: 1. delmatski rat – P. K. Scipion Nazika spalio Delminij 155. g. –pacifikacija Delmata na neko vrijeme

• 136/135. g. – ugušen ustanak Ardijejaca i Plereja – Ardijejci preseljeni u unutrašnjost

• 20 g. ratovanja u Španjolskoj – 133. g. –osvojena Numancia – Scipion Afrički –pacifikacija keltiberskih plemena – paxromana u cijeloj državi

• Rim vlada najvećim dijelom Mediterana

Korint

Numancia

Unutrašnji razvoj Rima i Italije• 2. st. pr. Kr. – priljev jeftinog žita sa Sicilije

i Afrike – preorijentacija na maslinarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo – osiromašenje seljaka – prodaja zemlje veleposjednicima – latifundije – robovski rad: jeftini proizvodi

• osiromašeni seljaci odlaze u Rim – gradski proletarijat – smanjuje se baza za regrutaciju vojske – sve jača agrarna kriza

• uspon viteškog staleža – financijski utjecajni bogataši – s malo i ili bez zemlje – bave se zakupom carine i poreza, nabavkama za vojsku

• aristokrati zarañuju korištenje državne zemlje za poljoprivredu – povezivanje državnih službi i gospodarstva – enromnobogaćenje

• osiromašenje obrtnika zbog manufaktura s robovskom radnom snagom – pridružuju se osiromašenom seljaštvu

• italski saveznici traže pravno izjednačenje s rimskim grañanima

• ustanci robova zbog lošeg položaja: 136. –132. g. na Siciliji

• senatorski sloj nije spreman na ustupke i reforme – nategnuti odnosi u državi koja je postala svjetska sila

Villa rustica – centar latifundije

Kultura i umjetnost• 7. i 6. st. pr. Kr. – snažan etruščanski

utjecaj na rimsku kulturu – od 5. st. početka propadanja etrušč. kulture –sve slabiji utjecaj na Rim

• etruščanski utjecaj na rimsku religiju –Jupiter, Junona, Minerva – od kraja 6. st.

• gradnja hramova od drveta – stambeni objekti od nepečene cigle – malo arheoloških tragova tih objekata

• od 400. g. – lijevani novac• isprva etruščanski utjecaj u kiparstvu –

4/3. st.: sve jači grčki utjecaj –helenizacija

• 3. i 2. st. – helenistička epoha italsko-etrurske umjetnosti – prodiru grčki kultovi

• od 269. g. – rimski srebrni kovani novac• 3. st. – gradnja zidanih hramova –

etruščanski tip – gradnja cesta (ViaAppia) i prvog vodovoda (Anio vetus)

• 3. i 2. st.: početak rimske književnosti: L. Livije Andronik (dramska djela), GnejNevije (epika i dramska djela), Plaut(komedije)

Mars iz Todija, 4. st. pr. Kr.

Kultura i umjetnost• 3/2. st. pr. Kr. – Kvint Enije – poezija i

historiografija (epički Anali)• utjecaj grčkog obrazovanja i pismenosti –

Krat, Polibije, Diogen• homo novus M. Porcije Katon – idealizam

starog rimskog načina života –suprotstavlja se idealima helenizma

• 2. st. – razvoj freskoslikarstva u Rimu• gradnja kazališta od kamena, dvorana i

kuća sa stupovima – javni objekti postaju raskošniji – javna kamena skulptura

• 179. g. pons Aemilius – gradnja tržnica po grčkom uzoru: 184. g. basilica Porcia –179. g. basilica Aemilia – 170. g. basilicaSempronia

• od 174. g. – popločavanje rimskih ulica –157. g. mramor u Herkulovom hramu

• 146. g. porticus Metelli – u potpunosti od mramora

• polovica 2. st. – gradnja mostova i akvedukata s lukovima – novi ponsAemilius 143. g. pr. Kr.

• 2. st. – novo buñenje etrurske umjetnosti – Perugia, Volterra, Tomba Francois u Vulciju Pons Aemilius

Kameja , orao s palmom i vijencem, poč. 2. st. pr. Kr.

Izvori za stariju rimsku povijest• najvažniji izvori za stariju rimsku

povijest

• Tit Livije (59. g. pr. Kr. – 17. g. pos. Kr.) – Ab Urbe condita – od legendarnog osnutka grada do njegovog vremena – od ukupno 167 knjiga sačuvane 1 – 10. i 21 –45. knjiga

• Polibije (oko 200. – 118. g. pr. Kr.) – došao u Rim kao talac poslije 3. makedonskog rata – piše o 1. i 2. punskom te o 3. makedonskom ratu – pouzdan povjesničar – na tradiciji Tukidida – od ukupno 40 knjiga sačuvano prvih pet

• Dion Kasije (164 – 229. g.) –povijest Rima u Grčkoj – sačuvane knjige 36 – 60 i veći ulomci drugih – glavni izvor za kasnu Republiku i rano Carstvo

Tit Livije

Rimska ekspanzija: 5. – 2. st. pr. Kr.• Literatura:Bratož, Rajko: Rimska zgodovina. 1. del: Od začetkov do nastopa cesarja Dioklecijana,

Ljubljana: Zveza zgodovinskih društev Slovenije, 2007 Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002 Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske

kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I:

Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38Matijašić, Robert: Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb:

Leykam international, 2009McKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York:

Cambridge University Press, 2007Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan

tisak, 2004Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress

holding, 2007Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih

knjiga, 1925The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford:

Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 4, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 6, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar

Keršovani, 1974