06 Keramike

8/7/2019 06 Keramike

1/12

6.Keramike6.1 Osnove keramika ...................................................................................................59

6.1.1 Graa keramika ............................................................. .................................................... 596.1.2 Osnovna svojstva...............................................................................................................616.1.3 Primjena keramika.............................................................................................................63

6.2 Tradicionalne keramike .........................................................................................64

6.3 Tehnike keramike.................................................................................................656.3.1 Strojarske keramike...........................................................................................................656.3.2 Elektrotehnike keramike..................................................................................................67

6.4 Stakla .....................................................................................................................69

6.1 Osnove keramika

Termin "keramika" potjee od grke rijei keramikos () izraen (peen)od gline. Keramiki su proizvodi koriteni jo u pretpovijesnim vremenima, u mulju rijeke Nil

su naeni dijelovi proizvoda od peene gline stari preko 10 000 godina.

Keramike materijale, skraeno, keramike formiraju:

1. nemetalni kruti elementi (jednovrsni atomi, npr. C grafit/dijamant, Si silicij), te2. anorganski spojevi (raznovrsni atomi, npr. SiO2 kremen, Al2O3 korund).

Razlikuju se:

Keramike u uem smi-

slu su kristalne, a stak-

la amorfne grae.

6.1.1 Graa keramika

Kemijski i konstitucijski sastavi keramika su veoma razliiti, od jednokomponentnih e-

lementarnih jednofaznih sve do viekomponentnih viefaznih smjesa anorganskih spojeva.

Kristalne keramike

Kemijske veze atoma su preteito ionske ili kovalentne, a struktura ovisi o:(a) radijusu atoma/iona i(b) broju razmijenjenih/sparenih elektrona.

Radijusi se atoma, kationa (Km+

) i aniona (An+

) smanjuju otputanjem, a poveavaju prije-

mom elektrona.

Stabilne se ionske kristalne strukture keramika postiu kada su svi anioni (kationi) u

dodiru s kationom (anionom) koga opkoljavaju.


2/12

60 MATERIJALI

Prema tome, slaganjem aniona/kationa i izraunavanjem se dobiva:

NK= 2 NK= 3 NK= 4 NK= 6 NK= 8

rK/rA < 0,155 0,155 < rK/rA < 0,225 0,225 < rK/rA < 0,414 0,414 < rK/rA < 0,732 0,732 < rK/rA < 1

S NKje oznaen koordinacijski broj, koje je kod keramika najee 4, 6 ili 8. Radijusi ionakeramika s NK= 6:

Kation rK , nm Kation rK , nm Anion rA , nm

Al3+Ba2+

Ca2+Cs

+

Fe2+

Fe3+

K

+

0,0530,136

0,1000,1700,0770,0690,138

Mg2+

Mn2+

Na+Ni2+Si4+Ti4+

0,072

0,0670,1020,0690,0400,061

Br

Cl

FI

O2S2

0,196

0,1810,1330,2200,1400,184

Tri su primjera strukture keramika tipa KA:

Silikatne keramike

Silikatne keramike sadre dva najzastupljenija elementa Zemljine kore kisik i silicij.

Osnovna gradbena jedinica silikatnih keramika je silikatna

grupa (SiO4)4 etiri atoma kisika formiraju tetraedar u

ijem se centru nalazi atom silicija. U parove elektrona ko-

valentne kemijske veze SiO ukljuena su etiri valentna

elektrona Si i po jedan O, te na raspolaganju za formiranjekemijskih veza preostaju jo etiri valentna elektrona O.

Kao to su polimerni materijali formirani od niza grupa povezanih preko C atoma, tako

su i silikatne keramike formirane od silikatnih grupa povezanih preko zajednikih O atoma u

jedno-, dvo-, ili tro-dimenzijske strukture.

Razvojem silikatne tetraedarske strukture u tri dimenzije formira se umreena makromolekula empirijske formule (SiO2)n. U makromolekuli je svaki atom Si okruen s etiri ato-


3/12

06 Keramike 61

ma O, a svaki atom O uspostavlja vezu s dva susjedna Si atoma. Na taj su nain iskoritene

sve valentne veze Si i O i dobivaju se tvrde, krute, umreene strukture. Takva je struktura

kvarca koji je tvrd i lomi se na nepravilan nain jer su u svim pravcima sve veze jednake.

Silikatne grupe keramika esto se vezuju s ionima metala (Ca+2, Na+, Mg+2, Al+3).

Amorfna stakla

Za razliku od keramika u uem smislu, stakla su amorfne (nekristaline) grae.

6.1.2 Osnovna svojstva

Uslijed razliitosti njihovih sastava (kemijskih i konstitucijskih) te zastupljenosti kemij-

skih i meumolekulskih veza (van der Waalsove sile), razliite keramike imaju u velikoj mjeri

uzajamno razliita svojstva. U odnosu na metale keramike imaju:

Prednosti Nedostacivei:

Rm,t i tvrdoa, osobito pri povienim t

krutost (E)

otpornost na troenje (ne formiraju se mikrozavari)

kemijska postojanostmanji:

, i e0problem opskrbe sirovinama je dugorono rijeen

znatno manji:

ilavost vea krhkost

otpornost na toplinski umor

Rmvei:

trokovi sirovina i izrade proizvoda

rasipanje vrijednosti mehanikih karakteristikatehnologija spajanja jo nije potpuno zadovoljava-jua

Na svojstva keramika znaajno utjee i tehnologija izrade proizvoda:

Keramika,

kg/dm

3Rm ,

N/mm

2Rm,s ,

N/mm

2Rm,t ,

N/mm

2E,

kN/mm

2

KIC ,

MPamm

3/2

Si3N4(vezan reakcijom) 2,5 140 240 1000 210 90

Si3N4(vrue prean) 3,2 550 900 3400 310 150

ZrO2(djelomino stabiliziran) 5,8 450 830 1900 210 330

ZrO2(ojaan transformacijom) 5,8 350 790 1700 200 360

Krhkost keramikih dijelova znaajno poveava greke u njihovoj izradi i/ili ugradnji:

Napukline se u mehaniki optereenim keramikama brzo ire uz pratei porast koncentracija

naprezanja, zbog odsustva apsopcije energije plastinim deformacijama. Prema tome, kada se

pone iriti napuklina, irenje se nastavlja sve do pojave loma. Pore, ukljuci i krupna zrnapogoduju formiranju mikronapuklina.


4/12

62 MATERIJALI

Karakteristike keramika

CD ugljik u obliku dijamantaZrO cirkonij-oksidZrC cirkonij-karbidBC borkarbidAlN aluminij-nitridAlOS aluminij-oksid, safirGe germanij

VPN vapnenacBVP beton visokih performanciLKB laki konstrukcijski betonNaCl natrij-kloridCUA ugljik, ugalj, antracitVONG vatrostalna opeka niske gustoeLIB laki izolacijski beton

CD ugljik u obliku dijamantaZrC cirkonij-karbidWD wolfram karbidAlOSZ aluminij-oksid sitnog zrnaBC borkarbid

SiCVP silicij karbid, vrue preaniCG ugljik u obliku grafita, isti

BSiS2405 bor-silikatno staklo 2405NaS0070 natrijevo staklo 0070led formiran smrzavanje vodeCVG cement visoke gustoePCS portland cement otporan na sulfate

VONG vatrostalna opeka niske gustoeLIB laki izolacijski beton


5/12

06 Keramike 63

grafit dijamant Na staklo B staklo cementsilicij-

karbidMaterijal

C C 0070 2405 Portland SiC

Sastav, % 100 C 100 C71 SiO2 3 Al2O3

13 Na2O 1 K2O

7 CaO 5 MgO

70 SiO2 1 Al2O3

12 B2O3 5 Na2O

11 ZnOCdSSe

6467 CaO

1725 SiO2

38 Al2O3

100 SiC

, kg/dm3

2,22,26 3,443,58 2,472,52 2,452,50 33,2 3,113,18

Rm, N/mm2 10110 28002930 30,332,2 31,935,1 1,92,1 381420

Rm,t, N/mm2 43350 10

4210

4303322 319351 18,720,7 10001700

E, kN/mm2 1025 10501210 6872 66,369,7 40,241,6 350410

, 0,220,30 0,180,22 0,210,22 0,200,21 0,200,24 0,130,17

Re, N/mm2 10110 28002930 30,332,2 31,935,1 1,92,1 381420

A, % 0 0 0 0 0 0

KIC, N/m3/2

6,312,6 95120 2021 2021 1114 4,15,4

HV 450 42004900 8998,4 95,4105 5,66,2 24002800Rd,is, N/mm2 26,931,3 23002500 28,231,2 30,233,4 0,901,41 324378

tMax, C 13251725 15251725 201472 200480 627857 15001650

tmin, C 273 273 273 273 163173 273

c, J/(kgK) 700720 500520 850950 760800 813867 674868

, W/(mK) 80240 200400 0,71,3 1,11,2 0,80,9 90160

, m/(mK) 0,64,3 0,81,2 8,929,28 4,214,38 8,79,1 4,44,5

Ek, MV/m 1020 0,40,6 12 1522 12

e0, cm 34,76030 101010

2010

2210

2410

2210

24210

11210

1210

910

11

kreciklinosti 0,150,20 0,50,55 0,70,8 0,70,8 0,050,10 0

Cijena, kn 6598 1,81063,610

68,29,6 2436 0,600,72 85120

Otpornost na:

troenje srednja vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra slaba vrlo dobraoksidaciju (500C) srednja vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra srednja vrlo dobra

paljenje srednja vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra

UV zrake vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra

slatku vodu vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra

morsku vodu vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra dobra vrlo dobra

jake kiseline dobra vrlo dobra dobra vrlo dobra slaba vrlo dobra

jake luine slaba dobra dobra dobra slaba dobra

slabe kiseline vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra srednja vrlo dobra

slabe luine vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra dobra vrlo dobra

organska otapala vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra

6.1.3 Primjena keramikaKeramike se iroko koriste u tehnici, na primjer, za izradu graevinarskih opeka, crje-

pova i betonskih blokova, sanitarne opreme kuanstava, alata za rezanje metala, vatrostalnih

obloga loita, vjetrobrana i stakala vozila, svjeica motora SUI, dielektrika kondenzatora,

senzora, magnetnih memorija. Na jednoj svemirskoj letjelici (Space Shuttle) ugraeno je oko

25000 lakih poroznih keramikih ploica koje tite aluminijsku oplatu od prekomjernog grija-

nja pri prolazu letjelice velikom brzinom kroz Zemljinu atmosferu.

Primjeri su primjene:

Namjena Primjena Primjeri

strojarstvoalati za rezanjeabrazivi

Al2O3 , silicij-aluminij-oksid-nitridSiC, Al2O3 , dijamant, BN, ZrSiO4

graevinarstvo zgrade opeka, crijep, beton, staklo, sanitarna oprema


6/12

64 MATERIJALI

elektrotehnika

dielektrici kondenzatoramikrovalni dielektricisupra-vodiiizolatori

gorivi lancipiezoelektricimemorije

fero-fluidivodii, izolatoriinduktori, magneti

BaTiO3 , SrTiO3 , TaO5Ba(Mg1/3Ta2/3)O3 , Ba(Zn1/3Ta2/3)O3 , BaTi4O9 , Al2O3YBa2Cu3O7xporculan

ZrO2 , LaCrO3Pb(ZrxTi1x)O3 , Pb(Mg1/3Nb2/3)O3 , LiNbO3

Fe2O3 , CrO2Fe3O4

nikl-cink-feritmangan-cink-ferit

optikastaklalaserirasvjeta

stakla na bazi SiO2Al2O3 , itrij-aluminij-granatAl2O3 , stakla

automobilskaindustrija

senzori kisika, gorive elijenosioci katalizatorasvjeicevjetobranska stakla, prozori

ZrO2kordijeritAl2O3stakla na bazi SiO

2

kemijskatehnologija

katalize, filtracija zraka itekuina, boje, gume

Al2O3 , ZrO2 , ZnO, TiO2 i drugi oksidi

domainstvokeramike ploice, sanitarnaoprema, posue, grnarija,

umjetnika djela, dragulji

keramike na bazi gline, kremena i feldspata, staklo na baziSiO2, dijamant, rubin, kubni cirkonij i drugi kristali

biomedicinaimplatatizubarstvo

ultrazvuno snimanje

hidroksi-apatitporcelan, Al2O3

olovo-cirkonat-titanat

ostalo

obranasenzorinuklearnaproizvodnja metala

BB4C, olovo-cirkonat-titanatSnO2UO2kremen i vatrostalna keramika na bazi silicija

Namjena Primjena Primjeri

6.2 Tradicionalne keramike

Tradicionalne su keramike smjese:

Glina u pravilu ima najvei maseni udio u smjesi i osigurava lako oblikovanje proizvo-

da prije njegovog otvrdnjavanja peenjem. Osnovna je komponenta gline hidratizirani alumi-nij-silikat (Al2O3oSiO2oH2O).


7/12

06 Keramike 65

Kvarc(silicij-dioksid, SiO2) ima visoko talite i osigurava proizvodu vatrostalnost.

Feldspat kalija(K2OoAl2O3o6 SiO2) ima relativno nisko talite, te pri peenju formirastaklastu masu koja vezuje vatrostalnu komponentu.

Najvie se tradicionalne keramike koriste u graevinarstvu, manje u elektrotehnici (izo-

latori).

Od grubih keramika izraene su opeke, crjepovi, ka-

nalizacijske i dimnjake cijevi te vatrostalni komadi,

a od finih su izraene ploice i sanitarna oprema.

Opeke i crjepovi

Graevinske opeke najmasovniji su keramiki proizvod. Koriste se u graevinarstvu za

izradu nosivih i pregradnih zidova, stupova, svodova, poploavanje. Razlikuju se po oblicima,

dimenzijama i svojstvima.

Opeke se izrauju od slabijih vrsta glina. Po potrebi se glini dodaje pijesak za sprjea-

vanje prekomjernog smanjivanja volumena, krivljenja i pucanja komada tijekom njihovog su-

enja i peenja.

Crjepovi se koriste za pokrivanje krovova. Izrauju se od istih sirovina kao i opeke, s

tim da se one bolje pripreme, a peenje obavlja pri viim temperaturama.

6.3 Tehnike keramike

Mogu se razlikovati konstrukcijske keramike namijenjene izradi dijelova i funkcionalne

keramike namijenjene izradi senzora. Pored toga, razlikuju se:

6.3.1 Strojarske keramike

Strojarske su tehnike keramike preteito isti spojevi (izuzetak je elementarni ugljik),

preteito dva elementa oksidi, karbidi i nitridi. Vana su svojstva osobito vanih i iroko

koritenih strojarskih keramika:

Ugljik:

C, dijamant vrlo velike Rm,t , E, HV, male , vrlo velike , vrlo malee

0 , proziran,C, grafit vrlo male Rm,t , E, HV, male ,vrlo velike e0.

Oksidi:Al2O3 velike Rm,t , E, HV, postojan pri visokim temperaturama,MgO postojan pri visokim temperaturama,

Al6Si2O13(mulit) male , postojan pri visokim temperaturama,

SiO2(kvarc) male , proziran,ZrO2 velike KIC .

Karbidi:SiC velike Rm,tEi HV,WC velike Rm,tEi HV, .

Nitridi:BN vrlo velike Rm,tEi HV.Si3N4 velike Rm,t , HV, postojan pri visokim temperaturama.


8/12

66 MATERIJALI

U strojarstvu se iroko koriste "tvrdi metali", od kojih se izrauju rezni alati, alati za

plastino deformiranje, te dijelovi razliitih strojeva (valjci, turbinske lopatice). Karbidnekomponente (volfram, titan, tantal) tvrdih metala najee su povezane s kobaltom:

Sadraj komponenata, w, %WC TiC TaC Co

, kg/dm3 HVRm,sav,N/mm

2Rm,t,

N/mm2

94 6 14,9 1600 200 5500

85 15 14,0 1200 2400 4100

92 2 6 14,4 1650 1900 5700

70 12 8 10 12,4 1430 1750 5000

75 4 8 13 12,7 1350 1900 4700

Keramike visokog talita jesu:

Keramika tT, C Keramika tT, Chafnij-karbid, HfC 3890 volfram-karbid, WC 2850

tantal-karbid, TaC 3880 magnezij-oksid, MgO 2798

cirkonij-karbid, ZrC 3540 kalcij-oksid, CaO 2710ugljik, C 3527 berilij-oksid, BeO 2550

niobij-karbid, NbC 3500 silicij-karbid, SiC 2500

vanadij-karbid, VC 3330 bor-karbid, B4C 2450

titan-karbid, TiC 3120 aluminij-oksid, Al2O3 2050

Izrada proizvoda od tehnikih keramika

Osnovna sirovina za proizvodnju tehnikih keramika je prah koji se dobiva:

(a)mehanikim usitnjavanjem,(b)kemijskom redukcijom ili(c)elektrolitikim taloenjem.

Keramiki proizvodi se od praha izrauju u etiri koraka:1. priprava sirovine za oblikovanje,2. oblikovanje poluproizvoda,3. peenje/sinteriranje,4. zavrna obrada.

Keramiki se proizvodi u pravilu izrauju kao jednodijelni (problem sklapanja viedjelnih).

Al2O3 SiC Si3N4 ZrO2


9/12

06 Keramike 67

6.3.2 Elektrotehnike keramike

Za razumijevanje svojstava elektrotehnikih keramika potrebno je razumjeti osnovne

postavke teorije vrpci, temeljene na kvantnoj teoriji.

Teorija vrpci

Strukture se elektronskih omotaa ugljika, silicija i germanija mogu prikazati:

6C [ ]2 He 2s2, 2p

2 14Si [ ]Ne10 3s

2, 3p2 32Ge [ ]Ar18 3d10, 3 s2 , 3 p2

Svakom atomu C, Si i Ge nedostaje po etiri elektrona za formiranje stabilnih konfiguracija

elektronskih omotaa C [ ]Ne10 , Si [ ]Ar18 , Ge [ ]Kr36 . U kristalnoj se re-

etci C, S i Ge stabilne konfiguracije uspostavljaju sparivanjem valentnih elektrona (elektronakoji sudjeluju u formiranju kemijskih veza).

Na temelju naela kvantne teorije slijedi da u kristalnoj reetci pri uzajamnom djelova-nju bliskih atoma dolazi do umnoavanja energetskih razina formiranja energetskih vrpci. U

vodljivim vrpcama gibaju elektroni koji prenose naelektrisanje (elektrina struja), u valen-

tnim vrpcama gibaju elektroni koji sudjeluju u formiranim kemijskim vezama, a u pripad-nim vrpcama gibaju elektroni koji pripadaju pojedinanim atomima.

Vodljiva se vrpca vodia preklapa s valentnom vrpcom te elektroni lako prelaze iz va-

lentne vrpce u vodljivu, doprinosei elektrinoj vodljivosti. Kod izolatora je vodljiva vrpca

udaljena od valentne. Kod vodia je porast otpora s temperaturom posljedica remeenja pra-

vilnosti vrpci uslijed intenziviranja titranja atoma S porastom temperature kod izolatora raste

broj sve brih elektrona koji iz valentne vrpce prelaze u vodljivu te otpor opada.

Kako se pri prelasku svakog elektrona iz valentne vrpce u vodljivu formira jedan par e-

lektron/upljina, javljaju se dva mehanizma vodljivosti:

n-vodljivost u elektrinom polju kroz poluvodi gibaju negativni elektroni

p-vodljivost u elektrinom polju kroz poluvodi gibaju pozitivne upljine.

Poluvodii

Poluvodii se koriste za izradu dijelova kompjutora (45 %), razliitih potroakih proi-zvoda (23 %) i komunikacijske opreme (13 %) te u proizvodoj (12 %), automobilskoj (5 %),i vojnoj industriji (23 %).

Industrija je poluvodia ogromna, jo uvijek rastua, rairena je po industrijski razvije-nim zemljama i obre milijarde dolara.


10/12

68 MATERIJALI

Svojstva su istih poluvodia:

MaterijalEnergetski

procjep, eVElektrina

vodljivost, /mPokretljivost

elektrona, m2/(Vos)

Pokretljivost

upljina, m2/(Vos)

elementarni

Si 1,11 4o104

0,14 0,05

Ge 0,67 2,2 0,38 0,18

spojevi elemenata iz III i V grupe periodnog sustava elemenata

GaP 2,25 0,05 0,002

InSb 0,17 2o104

7,7 0,07

spojevi elemenata iz II i IV grupe periodnog sustava elemenata

CdS 2,40 0,03

ZnTe 2,26 0,03 0,01

Od poluvodikih materijala se najvie koristi silicij. U prisutnosti elektrinog polja, kod

istog silicija su zastupljeni n-vodljivost i p-vodljivost.

U prisutnosti atoma s veim brojem valentnih elektrona raste udio n-vodljivosti

U prisutnosti atoma s manjim brojem valentnih elektrona raste udio p-vodljivosti

Spajanjem se poluvodia razliitih mehanizama vodljivosti elektrina polarizacija:

di

rektna

polarizacija

in

verzna

polarizacija


11/12

06 Keramike 69

Supravodii

Pri temperaturama niim od kritine supravodii postaju savreni vodii (e0 = 0).

Metal Tc , K Metal/metaloid Tc , K Keramika Tc , KW 0,015 SiV3 17,1 YBa2Cu3O7x 93

Al 1,18 GaV3 16,80 TlBa2Ca3Cu4O11 122

Sn 3,72 Nb3Sn 18,05 BaPb0.75Bi0.25O3 138

Prema tome, za postizanje supravodljivosti potrebno je odravanje vrlo niskih tempera-

tura. Vrelite je helija 4 K, neona 27 K, duika 77 K.

6.4 Stakla

Stakla su amorfni (nekristalini) materijali formirani od anorganskih spojeva. Osobitosu vana stakala:

SiO2 , silikatno u veomaistom stanju se koristi za izradu opti

kih vlakana,SiO2-Na2O-CaO, natrij-kalcijevo staklo lako se proizvodi i niske je cijene, te se najee koristi (flae,

ae, prozori) ,

SiO2-B2O3, bor-silikatno staklo male te se koristi za izradu komada otpornih na termook,SiO2-PbO, olovo-silikatno staklo "kristal", velikog indeksa refrakcije to daje kristalu sjaj.

Za razliku od kristal-

nih keramikih mate-

rijal, kod stakala se ne

uoava izraen skok

krivulje = f(t) u tali-tu (tt). Izvjestan dis-

kontinuitet u promjeninagiba se opaa u

toki "staklastog pri-

jelaza" (tp) pri niimtemperaturama je sta-

klo kruto, a pri viim

postupno omekava.

Osnovna komponenta stakala su silikati (SiO2), a dodavanjem drugih oksida (Na2O,

CaO, K2O, Al2O3) svojstva se stakala prilagoavaju potrebama.

Sadraj komponente, w, %Tip stakla SiO2 Na2O CaO Al2O3 BB2O3 drugi Svojstva i primjena

staljeno silikatno > 99,5 visoka tt , vrlo niska (otporno na termook)

96%-silikatno 96 4otporno na termook i kemikalije (laboratorij-sko posue)

bor-silikatno 81 3,5 2,5 13 otporno na termook i kemikalije (oprema pei)

NaCa-silikatno 74 16 5 1 4MgO niska tt , lako obradivo, trajno

staklena vlakna 55 16 15 10 4MgO lako izvlaenje u vlakna (stakloplastika)

optiko-kristalno 54 137PbO8K2O

visoka , visok indeks refrakcije (optike lee)

staklo-keramika 43,5 14 30 5,56,5TiO2

0,5As2O3

laka proizvodnja, vrsto, otporno na termook

(oprema pei)

Zajedniko je svojstvo stakala prozirnost i jednostavnost izrade proizvoda prozora,

rasvjetnih tijela, lea, optikih vlakana, ekrana, flaa, aa, kuhinjskog posua, ojaala kom-pozita.


12/12

70 MATERIJALI

Izrada proizvoda od stakla

U tehnologiji izrade proizvoda od stakla vana je promjena dinamike viskoznosti () stemperaturom. Pri porastu temperature kontinuirano opada viskoznost stakala, bez izraenog

skoka u talitu.

Definirano je pet temperatura:1. talite, = 10 Paos, na viim se t

staklo ponaa kao tekuina

2. radna toka, = 103

Paos, pri

viim se tstaklo lako deformira

3. toka mekanja, = 4o106

Paos,

pri rukovanju, na ovoj i niim t ko-

madi se od stakla ne deformiraju zna-

ajno

4. toka kaljenja, = 1012

Paos,

difuzija atoma je dovoljna za ukla-

njanje zaostalih naprezanja tijekom

15 min

2. toka deforiranja, = 3o1013

Paos, na ovoj i niim t, prije pojave

plastinog deformiranja staklo puca

Glavnina postupaka izrade proizvoda od stakla provodi se na temperaturama izmeu radne

toke i toke mekanja. Temperatura staklastog prijelaza je via od toke deformiranja.

Optika vlakna

Optika su vlakna formirana od tri sloja: (a) jezgre od stakla velike istoe i velikog in-deksa refrakcije, (b) prevlake od stakla manjeg indeksa refrakcije koje titi jezgru od zareza idrugih nesavrenosti povrine i (c) obloge od polimera koje titi optiko vlakno od oteenja.

Kako je indeks refrakcije jezgre vei od indeksa refrakcije prevlake to e svjetlost gibati

kroz jezgru jer se u potpunosti odbija od granine povrine jezgra/prevlaka. Potpuno odbijanjei istoa stakla jezgre omoguavaju duge putove svjetlosti uz male gubitke njenog intenziteta.

06 Keramike

Documents

Transcript of 06 Keramike