051 Odbrana

download 051 Odbrana

of 84

Transcript of 051 Odbrana

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    1/84

       G  o  d  i  n  a

     

       B  r  o   j   5   1

       1 .  n  o  v  e  m   b  a  r

       2   0   0   7 .

      c  e  n  a

       1   0   0

      d  i  n  a  r  a

       1 ,

       2   0

      e  v  r  a

         w     w     w  .     o      d      b     r     a     n     a  .     m     o      d  .     g     o     v  .     y     u

    Major Miodrag Risti} Major Miodrag Risti} 

    T e m aT e m a

    2007 ODBRAMBENETEHNOLOGIJEODBRAMBENETEHNOLOGIJE

    @IVOT

    SA ORLOM

    @IVOT

    SA ORLOM

    VOJNI MEMORIJALIBALKANSKIH RATOVA I PRVOG SVETSKOG RATA

    VOJNI MEMORIJALIBALKANSKIH RATOVA I PRVOG SVETSKOG RATA

    Specijalni prilog Specijalni prilog 

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    2/84

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    3/84

    Ako ste dr`avqanin Republike Srbije,ro|eni 1977. godine i kasnije, `elite daradite ono za{ta ste osposobqeni za vremeslu`ewa vojnog roka ili da se dodatnoosposobite za druge du`nosti, ako `elite dase usavr{avate i napredujete, ako stespremni da se suo~ite sa izazovima vojnogpoziva i da stanete u stroj odabranih, javitese u komandu Vojnog odseka ili komandu vojnejedinice u va{em gradu.

    S A M O Z A H R A B R E I O D L U ^ N E

    BUD ITE U STROJUODABRANIH 

    M I N I STA R S T V O   ODBRANE

    RE P U B L I K E SRB I JE

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    4/84

    4

    T E M

    Drugi stru~no-nau~ni skup

    o odbrambenim tehnologijama – OTEH 2007JASAN JE PUT VOJNE NAUKE 8

    Sedmi ekonomski samit SrbijeZNA^AJ REGIONALNESARADWE 14

    Per aspera

    BALADA O EMIRU 15

    Dve godine magazina Odbrana  USPEH KOJI OBAVEZUJE 18

    OD R NCentar ABHO u Kru{evcuREGIONALNO OKUPQAWE 22

    Zdru`ena takti~ka ve`ba Prve brigade KoV „Jesen 2007”PRIORITET JE UVE@BAVAWEJEDINICA 26

    Selektivna obuka za bataqon vojne policije „Kobre”@ELITE LI DA POSTANETESPECIJALAC 29

    Civilno-vojna saradwa na jugu Srbije

    VOJNI LEKARI U MALOM TRNOVCU I TRSTENOJ 32

    P R I L O G

    Vojni memorijali balkanskih ratova i Prvog svetskog rata U SLAVU JUNAKA 33  S

      A  D  R  @  A  J

    ”Odbrana” nastavqa tradicije ”Ratnika”,~iji je prvi broj iza{ao 24. januara 1879.

    Izdava~Novinski centar ”ODBRANA”Beograd, Bra}e Jugovi}a 19

    Direktor i glavni i odgovorni urednik Slavoqub M. Markovi}, potpukovnikZamenik glavnog urednikaRadenko Mutavxi}

    UredniciDragana Markovi} (specijalni prilozi)Mira [vedi} (arsenal)

    REDAKCIJA:Aleksandar Anti}, poru~nik fregate,Du{an Gli{i}, mr Sne`ana \oki} (svet),Branko Kopunovi} (dru{tvo),mr Zoran Miladinovi}, potpukovnik (dopisnik iz Ni{a),Aleksandar Petrovi}, potporu~nik,Vladimir Po~u~, kapetan I klase (odbrana),Sawa Savi} (internet)Stalni saradniciBo{ko Anti}, Stanislav Arsi}, Sebastian Balo{,Igor Vasiqevi},Jugoslav Vlahovi}, mr Slavi{a Vla~i},Milosav \or|evi}, Aleksandar Lijakovi},dr Milan Mijalkovski, Predrag Mili}evi},Miqan Milki}, Krsman Milo{evi},dr Milan Milo{evi}, dr Aleksandar Mutavxi},Blagoje Ni~i}, Nikola Ostoji}, Nikola Ota{,I{tvan Poqanac, Budimir M. Popadi},Vlada Risti}, dr Dragan Simeunovi}

    Dizajn i prelomEnes Me|edovi} (likovni urednik),Stanislava Struwa{, Branko Siqevski(tehni~ki urednici), Vesna Jovanovi}FotografijaGoran Stankovi} (urednik)Zvonko Perge, Darimir Banda (fotoreporteri)Jezi~ki redaktoriMira Popadi}, Sla|ana Mir~evskiKorektorSla|ana GrbaSekretar redakcijeVera DenkovskiDokumentacijaRadovan Popovi} (foto-centar)

    TELEFONIDirektor i glavni i odgovorni urednik3241-104; 3241-258; 23-809Zamenik glavnog urednika 3241- 257; 23-808Sekretar redakcije 3241-363; 23-078Redakcija 2682-937; 23-810; 3201-576; 23-576Prelom 3240-019; 23-583Dopisni{tvo Ni{ 018 /509-481; 21-481Marketing 3241-026; 3201-765; 23-765Pretplata 3241-009; 3201-995; 23-995

    TELEFAKS 3241-363

     ADRESA11000 Beograd, Bra}e Jugovi}a 19e-m  [email protected]@odbrana.mod.gov.yu nternet

    www.odbrana.mod.gov.yu @iro-ra~un840-49849-58 za NC ”Odbrana”PretplataZa pripadnike MO i Vojske Srbije preko RCmese~no 160 dinara.Za pretplatnike preko Po{tanske {tedionicemese~no 180 dinara.[tampa ”POLITIKA” AD, Beograd, Makedonska 29CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodne biblioteke SrbijeODBRANA ISSN 1452-2160Magazin izlazi svakog 1. i 15. u mesecu 

    1. novembar 2007

    2

    "Odbrana" je ~lanEvropskog udru`ewa vojnih novinara

    22

       S  n  i  m  i  o   G  o  r  a  n   S   T   A   N   K   O   V   I   ]

    Magazin Ministarstva odbrane Srbije

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    5/84

    D R U[ T V O

    Major pilot Miodrag Risti}

    @IVOT SA ORLOM 53

    S V E T

    Vojno obrazovawe u Kraqevini Norve{kojVISOK REJTINGVOJNIH DIPLOMATA 60

    Poseta delegacije Uprave za odnose s javno{}uMO Ruske FederacijeNOVI PRINCIPI SARADWE 62

    ParaleleNova isku{ewa za Evropsku unijuIZBEGLI^KI TALAS IZ AFRIKE 65

    K U L T U R

    Angelina Atlagi}, kostimografSVET INTUITIVNOG 66

    52. me|unarodni sajam kwiga u BeograduLINIJOM SRCA 69

    F EQ T O N

    Srpske zastaveOBELE@JA MO]II DOSTOJANSTVA 70

    S PO R T

    ^etvrte vojne svetske igre u indijskom gradu HajderabaduPRIJATEQSTVO KROZ SPORT 75

    Vojne ustanove na takmi~ewu ugostiteqskih i turisti~kihradnika SrbijeBREND SRPSKOG TURIZMA 78

    66

    RE^ UREDNIKA

    5

    ^ I T A W E 

    P Po ~itawu mo`ete prepoznati i odrediti ~oveka. Jer 

    svako od nas je ono {to ~ita; i svaki je ~ovek ono kako ~i-

    ta; i svi mi neprimetno postajemo ono {to i{~itavamo iz 

    pro~itanog – kao buket cvetova koji smo nabrali ~ita-

    wem, napisao je poznati ruski mislilac Ivan Iqin u

    „Poju}em srcu”, kwizi tihih sazrcawa.

    I ovog oktobra, vi{e od 120.000 qudi pohrlilo je na be-

    ogradski sajam kwiga da u svoj buket pro~itanog, koji ~itav `i-

    vot dopuwujemo, udene jo{ jedan cvet ili bar laticu. Taj ~ude-

    san susret ~italaca sa kwigom i piscima desio se ponovo u

    srpskoj prestonici i potvrdio visoki rejting glavnog kulturnog

    doga|aja u na{oj zemqi.

    ^itati zna~i tra`iti i nalaziti; jer ~italac kao da pro-

    nalazi duhovno stawe koje je skrio pisac: on `eli da ga pro-na|e u ~itavoj wegovoj punoti i da ga prisvoji za sebe. To je

    stvarala~ki proces, jer obnavqati zna~i – stvarati. To je

    borba za duhovni susret; to je slobodno sjediwewe sa onim

    koji je prvi stekao i zakopao tra`eno blago. Onome ko nika-

    da tako ne{to nije poku{ao i pro`iveo, uvek }e se ~initi da

    se od wega zahteva „nemogu}e”.

    Pora`avaju}a je ~iwenica da i najrevnosniji ~itaoci sa

    prose~no pedeset-{ezdeset godina dugim ~itala~kim sta`om,

    naravno, ako vid toliko poslu`i, mogu u `ivotu da pro~itaju

    jedva nekoliko hiqada kwiga, {to je tek mrvica u moru naslo-

    va koje se iz godine u godinu uve}ava maltene geometrijskom

    progresijom.

    Naivni i neiskusni upu{taju se u tu trku nesvesni da su jejo{ na startu izgubili. Ni ovladavawe modernim tehnikama

    brzog ili letimi~nog ~itawa nije dovoqna uteha. Povr{nost

    ih dovodi do o~ajawa, a malodu{ni i razo~arani ~ak presta-

    ju da ~itaju.

    Mudriji i iskusniji, koji su imali sre}e da se ranije is-

    ka`u na ~itala~kom frontu, oseti}e radost koju donosi kwiga.

    Ta svojevrsna umetnost ogleda se u pa`qivom odabiru litera-

    ture. Svesni toga da nema mnogo prilika za gre{ku, razra|u-

    ju posebnu strategiju i uporno tragaju za samim biserima jer

    su spoznali {ta treba, a {ta ne treba ~itati. ^itawe tek ta-

    da oboga}uje du{u ~oveka i izgra|uje wegov karakter. Duhovna

    dragocenost tog susreta otkriva im se u potpunosti. ^itaju sr-

    cem, jer razum i prazna uobraziqa nisu dovoqni za ~itawe.

    Duhovni podvi`nici pak, ka`u da su najsretniji oni qudikoji ~itaju samo jednu kwigu. Woj poklawaju svu svoju pa`wu. U

    toj kwizi je, tvrde, sve zapisano. Svakim novim ~itawem ot-

    krivaju se wene sve dubqe tajne i lepote, a ta ve{tina u~i se

    celog `ivota.

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    6/84

    1. novembar 2007.

    6

    DOGA\AJI

    NOVI GENERALI VOJSKE SRBIJEUkazima predsednika Republike Srbije Borisa Tadi}a u ~in

    general-majora vanredno su unapre|eni pukovnici Aleksandar@ivkovi}, zamenik komandanta Kopnene vojske, Qubomir Samar-xi}, na~elnik Uprave za logistiku (J-4) General{taba VS, dr Bo-`idar Forca, na~elnik Uprave za planirawe i razvoj (J-5), Radi-voj Vukobradovi}, na~elnik Uprave za telekomunikacije i infor-matiku (J-6) i Petar ]ornakov, na~elnik Uprave za obuku i dok-trinu (J-7).

    Na du`nost komandanta Komande za obuku VS postavqen jegeneral-major Qubi{a Dikovi}, do sada zamenik komandantaZdru`ene operativne komande General{taba VS. Profesionalnavojna slu`ba prestala je general-majoru Vladimiru Stojiqkovi}u,dosada{wem komandantu Komande za obuku G[ VS.

    Na mesto zamenika komandanta Zdru`ene operativne koman-de G[ VS postavqen je pukovnik Milan Mojsilovi}, do sada po-mo}nik za operacije Zdru`ene operativne komande G[ VS.

    Na prijemu koji je tim povodom priredio, ministar odbraneDragan [utanovac je uz ~estitke istakao da }e zajedni~kim snaga-ma kreirati sistem odbrane kakav dr`ava Srbija zaslu`uje.

    Prijemu su prisustvovali dr`avni sekretari dr Zoran Jef-ti}, Igor Jovi~i} i Aleksandar Mi{~evi}, na~elnik General{ta-ba VS general-potpukovnik Zdravko Pono{, sekretar Ministar-stva odbrane Dragan Radulovi} i pomo}nik ministra za qudske

    resurse dr Bojan Dimitrijevi}.

    DR@AVNI SEKRETAR JOVI^I] NA SASTANKUAMERI^KO-JADRANSKE POVEQEDr`avni sekretar u Ministarstvu odbrane Igor Jovi~i} u~e-

    stvovao je na sastanku ministara odbrane i spoqnih poslova ze-maqa Ameri~ko-jadranske poveqe i tri balti~ke dr`ave, koji je16. oktobra odr`an u Splitu. U~e{}em na sastanku dat je dopri-nos ja~awu regionalne saradwe u oblasti odbrane.

    Tema sastanka bila je vi|ewe uloge oru`anih snaga u savreme-nom bezbednosnom okru`ewu. U~esnici su se slo`ili da savremenobezbednosno okru`ewe zahteva zajedni~ke odgovore na izazove kojise pojavquju. Tako|e, zakqu~eno je da je saradwa kroz regionalneinicijative i programe Evropske unije i Partnerstva za mir najbo-

    qi na~in za ja~awe stabilnosti i poverewa u regionu.Na sastanku su tako|erazmewena iskustva u vezisa aktivnostima u Progra-mu Partnerstvo za mir.

    Ameri~ko-jadranskapoveqa je regionalna ini-cijativa ~iji je osnovni ciqzajedni~ko delovawe zema-qa zapadnog Balkana upravcu uspe{nog pristupa-wa evroatlantskim inte-gracijama.

    M

    inistar odbrane Srbije i premijer Norve{ke izrazili o~ekivawda }e vojni sanitetski tim Srbije u narednom periodu u~estvovati usastavu norve{kog kontingenta u mirovnoj operaciji u Avganistanu

    Na po~etku svoje posete Srbiji, premijer Kraqevine Norve{ke JenStoltenberg posetio je 21. oktobra Ministarstvo odbrane i sa ministrom Draganom [utanovcem na Vojnomedicinskoj akademiji obi{ao vojnu poqsku bolnicu, koju je Kraqevina Norve{ka kao donaciju predala nakori{}ewe srpskom vojnom sanitetu i VMA.

    Tom prilikom ministar [utanovac je istakao da bolnica vredi oko800.000 evra i da je ona samo deo donacije koju je Ministarstvo odbraneSrbije dobilo od Kraqevine Norve{ke. U ovoj godini Ministarstvo jedobilo oko 1.600.000 evra donacije, a Srbija od 2000. godine do danablizu 150 miliona evra. Ministar odbrane je istakao da u Evropi ne postoji nijedna geografski daqa, a prijateqski bli`a zemqa Srbiji oNorve{ke.

    Ministar odbrane Srbije i premijer Norve{ke izrazili su o~ekivawe da }e vojni sanitetski tim Srbije u narednom periodu u~estvovati usastavu norve{kog kontingenta u mirovnoj operaciji u Avganistanu {to b

    doprinelo jo{ boqim odnosima dve dr`ave. Lekari VMAdobrovoqno sse prijavili, u ve}em broju nego {to je potrebno, za u~e{}e u toj misijiDa bi vojni sanitetski tim oti{ao u Avganistan, u sastavu norve{kog kontingenta, potrebno je odobrewe Skup{tine Srbije, koje za sada nemamorekao je [utanovac izra`avaju}i o~ekivawe da }e se to u narednom periodu promeniti.

    Podsetiv{i da je nedavno {esto~lani vojni sanitetski tim Srbijeoti{ao, u okviru redovne rotacije, u me|unarodnu sanitetsku misiju uKongo, on je ukazao i na zna~aj velikog poverewa koje Norve{ka, „stavqaju}i `ivote svojih vojnika u ruke lekara iz Srbije“, iskazuje prema na{ozemqi.

    Premijer Norve{ke je istakao da bi u~e{}e srpskih lekara u mirovnim operacijama norve{kog kontingenta unapredilo odnose dve dr`a

    P O S E T A N O R V E [ K O G P R E

    ZAJEDNO U

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    7/84

    SASTANAK NA^ELNIKAGENERAL[TABOVA VOJSKI SRBIJEI MA\ARSKEU Prvom centru za obuku Vojske Srbije u Somboru, 25. okto-

    bra odr`an je redovni godi{wi sastanak na~elnika General{ta-ba Vojske Srbije general-potpukovnika Zdravka Pono{a i na~el-nika General{taba Oru`anih snaga Ma|arske generala Andra{aHavrila.

    U kasarni „Aerodrom“ generali Pono{ i Havril razgovara-li su o bilateralnoj vojnoj saradwi i o zajedni~kim bezbednosnimizazovima. Isti~u}i da saradwa oru`anih snaga te dve zemqe po-kazuje uzlazni tok, general Pono{ je rekao da Srbija i Ma|arskaimaju mnogo razloga da sara|uju u oblasti odbrane, zbog toga {tosu susedne zemqe i {to dele mnoge probleme, poput za{tite sta-novni{tva od prirodnih katastrofa.

    – Zna~ajno je i to {to je Ma|arska ~lanica Natoa i EU, {todaje dodatne mogu}nosti saradwe, pre svega u zajedni~koj obuci ina ve`bama – naglasio je general Pono{, istakav{i da je sa ma-|arskim kolegom razgovarao i o izvo|ewu trilateralne ve`beoru`anih snaga Ma|arske, Srbije i jo{ jedne susedne zemqe, kojatreba da bude odr`ana naredne godine, a uve`bavalo bi se i an-ga`ovawe u slu~aju poplava.

    Vojska Srbije i Oru`ane snage Ma|arske su tokom ove godi-ne imale vi{e od deset zajedni~kih aktivnosti, od kojih su nekejo{ u toku. Me|u wima je i predstoje}a zajedni~ka ve`ba komandi,od 5. do 8. novembra, koja }e biti odr`ana u Srbiji. Nakon togasledi obuka pripadnika roda ABHO Vojske Srbije u simulacionomcentru u Varpaloti, u Ma|arskoj, krajem novembra.

    B. M. P.

    GENERAL PONO[ NA KONFERENCIJIVOJ NOG PARTNERSTVA U NORVE[KOJNa~elnik General{taba Vojske Srbije general-potpukovnik

    Zdravko Pono{ u~estvovao je, 23. oktobra, na Konferenciji voj-nog partnerstva u Tromzu, u Norve{koj, u organizaciji Savezni~-ke komande za transformaciju.

    To je prvo u~e{}e na~elnika General{taba na{e vojske natoj me|unarodnoj godi{woj konferenciji, na kojoj u~estvuje vi{eod 20 na~elnika i zamenika na~elnika general{tabova zemaqa~lanica Partnerstva za mir, Mediteranskog dijaloga i Natoa,te visoki vojni zvani~nici tih zemaqa.

    U~esnici Konferencije razgovarali su o planirawu, re-sursima i kapacitetima partnerstva, obuci, obrazovawu i ener-getskoj bezbednosti.

    7

    ve. Norve{ka je tako|e spremna da pomogne Srbiji da u|e u evroatlant-ske integracije, rekao je Stoltenberg, podsetiv{i da je Norve{ka na pro-{logodi{wem samitu Alijanse u Rigi sna`no podr`ala prijem Srbije uProgram Partnerstvo za mir.

    Premijer Stoltenberg je izjavio i da ta dr`ava podr`ava iznala-`ewe mirnog i kompromisnog re{ewa izme|u delegacija Beograda i Pri-{tine za budu}i status Kosova i Metohije i da obe strane moraju da po-ka`u odre|eni stepen fleksibilnosti u tome. Premijer Norve{ke je na-veo da ciq pregovora treba da bude ostvarivawe stabilnosti u regionutime {to }e o`iveti multietni~ka zajednica na Kosovu.

    M. [VEDI]

    I J E R A J E N S A S T O L T E N B E R G A

    ISIJI MIRA

    SASTANAK GRUPE ZA REFORMU ODBRANEU Domu Narodne skup{tine 18. oktobra odr`an je jedanaesti po

    redu sastanak Grupe za reformu odbrane – DRG. Sastanku su prisu-stvovali pomo}nik ministra odbrane za qudske resurse dr Bojan Di-mitrijevi}, zamenik na~elnika General{taba VS general-potpukovnik

    Miloje Mileti}, direktor Direktorata za planirawe snaga NatoaFrank Boland, predstavnici Ministarstva odbrane, General{tabaVS, inostrani vojni izaslanici i predstavnici Natoa.

    Sastanak su uvodnim izlagawima otvorili na~elnik Uprave zastrategijsko planirawe pukovnik Mitar Kova~, u svojstvu izvr{nog ko-ordinatora, i Frank Boland. Tokom rada predstavqen je izve{taj oradu radnih stolova Sektora za politiku odbrane, qudske i materi-jalne resurse Ministarstva odbrane i General{taba Vojske Srbije.

    Grupa Srbija–Nato za reformu odbrane formirana je u febru-aru 2006. godine, na inicijativu Kraqevine Norve{ke, sa nameromda se usmeri i ubrza proces reforme sistema odbrane Srbije.

    A. P.

       S  n  i  m  i  o   G  o  r  a  n   S   T   A   N   K   O   V   I   ]

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    8/84

    1. novembar 2007.

    8

    Sto {ezdeset osamradova, koliko jepredstavqeno na tomskupu, rudnik je idejai saznawa do kojih sudo{li istra`iva~iu proteklom periodu.Saop{tavaju}i ihkolegama izainteresovanimposmatra~ima, autori

    su skrenuli pa`wuna svoja istra`ivawa.A da li su ih ~uli i onikoji bi trebalo da ~uju,zna}e se kada se budeodlu~ivalo o sudbiniwihovih projekata.U ovom osvrtupodse}amo na nekeod tih radova.

    D

    D R U G I S T R U ^ N O - N A U ^ N I S K U P O O D B R A M B E N I M T E H N O L

    anas postoji previ{e dokaza koji potvr|uju tezu da ni{ta ta-ko delotvorno, duboko i sna`no ne doprinosi ja~awu dr`av-ne samostalnosti, odnosno konkurentske pozicioniranosti,kao {to to ~ini savremena tehnologija u svim wenim vido-vima – proizvodna, informati~ka, komunikaciona, vojna, itd.

    Na te re~i podsetio je pukovnik dr Danko Jovanovi}, zastupnik na-~elnika Uprave za odbrambene tehnologije MO, u uvodnom preda-vawu na otvarawu Drugog stru~no-nau~nog skupa o odbrambenimtehnologijama, OTEH. Bio je to najve}i stru~no-nau~ni skup u Mini-starstvu odbrane i Vojsci ove godine, a odr`an je od 3. do 5. okto-bra u Vojnotehni~kom institutu.

    Znawe je uvek bilo ceweno, posebno danas, a zemqe koje negu-ju i okupqaju svoje nau~ne talente, smatraju se naprednim i sre}-nim. Na na{oj dr`avi je da oko zna~ajnih projekata koncentri{eono vojnih nau~nih poslenika koliko imamo i da finansijski podr-`i zna~ajne projekte.

    Na OTEHU-u je, sre}om, predstavqen veliki broj kvalitetnihi originalnih radova, koji su potekli iz aktuelnih projekata na ko-jima istra`iva~i rade. Abilo je i op{tih i pou~nih izlagawa, alii radova koji ve} imaju prakti~nu primenu. Ukupno 168 radova, po-deqenih u 10 sekcija, izlo`eno je tokom tri dana u ~etiri sale.

    NAORU@AWE I BALISTIKAKo je ma i samo letimi~no zavirio u sale Vojnotehni~kog in-

    stituta, slo`i}e se da je najpose}enija bila Sekcija naoru`awai balistike. Ai najvatrenija. Po prirodi svog posla, balisti~a-ri su prvoga dana „pucali iz svih kalibara“, izazivaju}i jedni

    JASAN JE PUT VOJNE

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    9/84

    druge, ali i slu{aoce na di-skusiju.

    Najpre je bilo re~i o ura-|enom balisti~kom modelu, kaoelementu sistema za upravqa-we vatrom oru|a vatrene podr-{ke, neophodnom za odre|iva-we preciznosti, brzine i efi-kasnosti artiqerijske vatre.

    Autori rada Branka Lukovi} iVera Milo{evi} iz VTI, uputi-le su izazov artiqercima:

    – Mi svoj posao uradimoza dve i po sekunde. Stignitebalistiku!

    A jedan od osnovnih pro-blema koji mu~i artiqerce je-ste ta~no odre|ivawe koordi-nata elemenata borbenog ras-poreda sopstvenih snaga i sna-ga protivnika. Re{ewe deli-mi~no donose ure|aji za GPS idosada{wa doma}a iskustvapokazuju da se wihovom prime-nom znatno skra}uje vreme i po-

    ve}ava ta~nost odre|ivawa ko-ordinata. Goran Gli{i} isti~eda se ti ure|aji mogu poveziva-ti sa digitalnim, {to ih ~ininezaobilaznim delom svakogbudu}eg sistema za upravqawevatrom artiqerijskih jedinica.Problem je {to ih nema dovoq-no, a postavqa se i pitawe ka-ko odre|ivati koordinate akonema GPS signala. Zato nijednaarmija sveta ne izbacuje iz upo-trebe topografsku kartu i sred-stva potrebna za rad na woj.

    Da bi studentima olak{ao

    rad na plan{eti, Tugomir Ko-keq sa Vojne akademije osmislio je Univerzalni koordinatomer.Nekoliko primeraka je do sada opitovano na poligonu i rezultatisu bili o~ekivani (po kriterijumima funkcionalnosti i ta~nosti).Ali autor jo{ nije zadovoqan, jer nije uspeo da za{titi svoje teh-ni~ko unapre|ewe.

    U praksi spoqne balistike za popravku elemenata ga|awa ko-risti se meteorolo{ki bilten koji va`i jedan ~as, ali je problem{to ne postoji mogu}nost iznala`ewa sredwe vrednosti vetra, ko-ji je osnov za nala`ewe stvarnih turbulencija. Zato su u VTI pred-lo`ili za prakti~nu upotrebu uvo|ewe ekvivalenta turbulentnog vetra (EKVT), koji je reprezentant uticaja turbulentne komponente.Proverili su ga na raketnom projektilu, dometa do 20 kilometara.

    Aleksandra Karija sa Vojne akademije zanimalo je kako se po-na{a kolevka vi{ecevnog lansera raketa pod optere}ewem inici-ranim natpritiskom izlaznog mlaza u toku lansirawa, pa je napra-vio simulaciju u softverskom paketu ProEngineer Wildfire, sa upro-{}enim po~etnim uslovima.

    Miodrag Lisov iz VTI je u svom radu prikazao istra`ivawemehanizma tro{ewa vode}eg prstena artiqerijskih projektilaprimenom promenqivih parametara unutra{weg balisti~kog pro-cesa. Rezultati istra`ivawa su kori{}eni kako bi se definisalekqu~ne odlike materijala u toku prolaska projektila kroz o`le-bqenu cev artiqerijskog oru|a. Za ispitivawa je kori{}en pro-jektil 155 mm, a eksperimentalni rezultati dobijeni su proveromfunkcije – ga|awem.

    Bilo je re~i i o novim tendencijama u konstrukciji artiqerij-skih oru|a u svetu. Zoran Risti} sa Vojne akademije ukazao je na

    tendenciju projektovawa oru|a ve}e efikasnosti i vatrene mo}i,a mawe mase. Britanska armija je, na osnovu razvoja lake 39 kali-bra vu~ne haubice 155 mm, ukupne mase od 4.100 kg, zapo~ela raz-voj superlake haubice istog kalibra, ~ija bi realna masa od 3.200do 3.500 kg trebalo da se smawi na 2.400! Re{ewe se tra`i u kom-pozitnim materijalima i tzv. mekom trzaju.

    U situaciji kada je u sistemu odbrane te{ko obezbediti fi-nansijska sredstva za realizaciju velikih projekata, ali i za re-dovno kvalitetno odr`avawe sredstava ratne tehnike, veoma je va-

    `no da se potpuno iskqu~e svi potencijalni uzroci koji mogu dove-sti do o{te}ewa borbene tehnike. Jedan od takvih uzroka jesu gre-{ke u rukovawu automatskim puwa~em tenkovskog topa na tenkuM84, u re`imu pra`wewa obrtnog transportera. Dejan Petkovi}iz Uprave za sistem logistike predlo`io je jednostavno, a delo-tvorno re{ewe.

    Te{ka vremena donose izazovne zahteve. Od balisti~ara drZorice Suboti} i wenih saradnika tra`ilo se da uporede i is-pitaju dve varijante automata 9 mm M97 i M97K (razvijenih u

    VTI za potrebe J-5 i Uprave bezbednosti) kako bi se, zbog eko-nomskih razloga, objedinila oba re{ewa u jednom (a da se o~uva-ju ostvarene tehni~ke karakteristike). Oni su, na osnovu teorij-ske metode, eksperimentalno proverene, predlo`ili slede}e re-{ewe: da se u automat 9 mm M97 K ugradi cev du`ine 184 mm, od-nosno za 21 mm kra}a nego {to je kod automata M97. To zna~i da}e ukupna du`ina predlo`enog re{ewa modifikovanog automata9 mm M97K biti 321 mm.

    BORBENE PLATFORMENajvi{e radova na OTEH-u prijavqeno je u Sekciji borbene

    platforme. Na Partneru ve} vi|ena primena tehnologije rapid pro-totyping u projektovawu vozila pobudila je pa`wu i na OTEH-u, amodel vozila „vuk“ mogli su da vide i oni koji nisu posetili sajam

    NVO. Tom tehnologijom je omogu}eno da se jo{ u procesu projekto-vawa, pre izrade konstrukcione dokumentacije i prototipa, sagle-daju i isprave eventualne gre{ke.

    Na toj sekciji je dr Radomir Jankovi} objasnio za{to bi zaSrbiju jedna od najboqih investicija mogla da bude adaptacija de-lova oru`anih snaga, posebno OiMJ, za primenu taktike swarming.Iako ta re~ doslovno zna~i rowewe, ona predstavqa taktiku u ko-joj vojne snage napadaju protivnika iz vi{e razli~itih pravaca, azatim se pregrupi{u.

    A kako se u TOC-u ispituje pouzdanost vozila, objasnio je drNovak Vuk~evi}. On je podsetio da su dosada{we analize pokaza-le kako je ekonomski neopravdana ustaqena praksa sredwih i dvegeneralne opravke za ceo vek trajawa vozila. Da bi se trostruko

    9

    GEOTOPOGRAFSKE TEHNOLOGIJEGeodete su u svojoj sekciji na OTEH-u predstavile ono

    {to trenutno rade. Naglasak je bio na osnovnoj topografskojkarti u razmeri 1:25.000, jedinoj koja se, kako je rekao dr

    Milan Filipovi}, izra|uje i odr`ava na najte`i na~in –neposrednim terenskim geodetskim merewima ili primenomfotogrametrijske metode.

    Na digitalnoj varijanti te karte (DTK25), koju ̀ eqnoo~ekuju svi u Vojsci, uveliko se radi u VGI, a zna~aj wene iz-rade i odr`avawa prevazilazi vojne potrebe. Mlade geode-te Luka ̂ vorovi}, Slavi{a Tatomirovi} i Radoje Bankovi}predstavile su koje tehnologije primewuju u procesu izradete karte, na koji na~in je re{eno pitawe simbologije, te kojisadr`aji su dosad ura|eni. Aleksandar Ili} je ukazao naprednosti jedinstvenog koordinatnog sistema za odre|ivaweprostornih pojava, neophodnog u izgradwi komandno-infor-macionih sistema (KIS) za vojne potrebe. Prikazana je i pr-va karta po standardu Natoa ura|ena u Vojsci – topografskakarta 1:250.000.

    J A M A – O T E H 2 0 0 7

    NAUKE

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    10/84

    produ`io broj pre|enih kilometara (do prve generalne opravke)cena odr`avawa je ~etiri puta ve}a od cene proizvodwe vozila.O~ito je da problem trajawa vozila ni u kom slu~aju nije jednosta-van, iako je, sa tehni~kog gledi{ta, u proseku jasan.

    Da je pneumatik faktor tehni~ke ispravnosti vozila, to jesvima znano, ali se tom problemu, pre svega zbog ekonomskih raz-loga, ne pridaje dovoqna pa`wa. Na skupu je predstavqen rad otome koliki je uticaj kvaliteta pneumatika na bezbednost saobra-}aja. Podaci su prikupqeni u Prvom logisti~kom bataqonu i bata-qonu saobra}ajne slu`be u Kraqevu.

    Magistar Slavi{a Vla~i} je svojim izlagawem otvorio deosekcije o letelicama. Govorio je o su{tinskim odlikama vi{ena-menskih borbenih aviona ~etvrte generacije, kojoj pripada ve}inadanas aktuelnih tipova vi{enamenskih borbenih aviona (od ukup-no pet generacija borbenih letelica). On je istakao da dobijenirang nije u srazmeri sa iskustvima ste~enim tokom wihove upotre-be u lokalnim ratovima. Analizom lokalnih sukoba, a i pravaca urazvoju vazduhoplovnih tehnologija, pre svega u oblasti informa-cionih tehnologija, uo~eno je da je informacijska superiornost

    kqu~ni moment koji tokom posledwih sukoba prevazilazi zna~ajletnih svojstava tih aviona. Ona se ostvaruje primenom mre`nihsistema.

    Prikazan je i rad o razvoju savremenih borbenih aviona iaviona za obuku i wihovoj me|usobnoj uslovqenosti. Analiziranisu uticaji novih sistema i avionike na radno optere}ewe pilota ipotreban nivo obu~enosti za wihovo efikasno kori{}ewe. S timu vezi razmatrani su novi sadr`aji i principi obuke pilota za sa-vremene borbene avione, te pravci razvoja {kolskih aviona zavi{e nivoe obuke.

    Profesor dr Dragoqub Vuji} iz VTI izlagao je o konceptu sa-vremenog menaxmenta stawa vazduhoplovnih motora visokih per-formansi. Razvoj nove generacije vazduhoplovnih motora visokihperformansi zahteva nove dijagnosti~ke alate i nove algoritmeza anticipaciju budu}eg stawa motora. Predlo`eno je da tradici-onalne tehnike monitoringa, kori{}ene posledwih dvadesetak ivi{e godina na vojnim i komercijalnim vazduhoplovima, prerastuu novu generaciju sistema za upravqawe stawem. To su tzv. mena-xment sistemi. Nove fleksibilne tehnologije upravqawa u real-nom vremenu znatno }e smawiti tro{kove odr`avawa motora ipove}ati sigurnost i bezbednost leta.

    Kada je na vanrednom pregledu 17 aviona „utva-75” koje senalaze u jedinicama na{eg RV, ustanovqeno o{te}ewe nosa~a no-sne noge, stru~waci iz Sektora za vazduhoplove VTI su, na osnovudetaqno snimqenog stawa na osam nosa~a nosne noge, osmislilikonstruktivno re{ewe modifikacije tog nosa~a – jednostavno je zarealizaciju, a zadovoqava uslove ~vrsto}e nosa~a. Modifikacijuje na svim avionima uradila fabrika „Utva”.

    Na tom skupu je bilo radova i o ispitivawima modela aviona„lasta-95”. Tako su, na primer, saop{teni rezultati opitovawamodela na velikim napadnim uglovima u aerotunelu T-35, potom is-

    pitivawa na dva tipa dr`a~a u istom aerotunelu, zatim primenanumeri~ke dinamike fluida za odre|ivawe koeficijenta minimal-nog otpora krila, i drugi.

    Bilo je re~i i o problemima vibroizolacije bespilotnih le-telica, analizi gubitka elasti~ne stabilnosti strukture kod lete-lica pod dejstvom temperature, o kompozitnim materijalima.

    ELEKTRONSKO RATOVAWEPo brojnosti radova drugo mesto na skupu zauzeli su sistemi

    elektronskog ratovawa, vo|ewa i upravqawa i senzori, skra}enoSERVUS. ^ime su se to nau~ni poslenici i stru~waci posebnopredstavili?

    Danas se stalno govori o razvoju telekomunikacija i be`i~nogprenosa informacija. Poznato je da je prvi korisnik takvog na~inaprenosa bila vojska, jer je ona prva uvidela zna~aj mobilnog kori-snika u komunikacionom sistemu. Ali se uporedo sa potrebama be-`i~nog prenosa informacija javila i potreba za monitoringom iliometawem takvog oblika komunikacija. U tim uslovima nastaje rat uelektromagnetskom spektru. Doktor Miqko Eri} i Milan Mi{kovi}iz VTI u svom su radu predstavili koncept distribuiranog ometawai procenu efekata ometawa, dokazuju}i da je taj koncept mogu} i uka-zali na prednosti koje ima u odnosu na klasi~no ometawe.

    TEMA

    1. novembar 2007.

    10

    U hali ispred amfiteatra u VTI, tokom OTEH-a, bila su izlo`ena sredstva NVO koja se razvijaju u toj ustanovi 

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    11/84

    U savremenim vojnimsredstvima koncentrisa-ni su razni elektri~ni,elektromehani~ki, elektronski i komunikacioni ure|aji, pa seelektronska oprema danas smatra kriti~nim projektnim elemen-tom sredstava NVO. U takvim uslovima ukupni nivo elektromagnet-nih smetwi obi~no se pove}a toliko da tehni~ka re{ewa, usmere-na ka usavr{avawu metoda prijema, ukoliko postoje smetwe, nemogu da obezbede potreban kvalitet bez ograni~ewa, tj. normira-wa nivoa elektromagnetskih smetwi odgovaraju}im standardima. U

    TOC-u se, kako je rekao Aleksandar Kova~evi}, godinama ispitujeelektromagnetska kompatibilnost sredstava i sistema NVO premasvetskim standardima.

    Slobodan Jolki} iz Jugoimporta – SDPR svoje izlagawe po-svetio je modifikaciji monostati~kog radara P-12/18 i dogradwiradarskog sistema OVRLUK-1A. Modernizacioni komplet koji ra-darima P-12/18 obezbe|uje re`im polupasivnog ometawa oprav-dava kriterijum cena – efikasnost i takti~kom nosiocu pru`a mo-gu}nost da zapo~ne uve`bavawe, a jedinicama VOJ sticawe isku-

    stva u radu sa pasivnim sistemom ometawa.VTI je sa kooperantima uspe{no zavr{io razvoj prototipausavr{ene stanice za vo|ewe raketa raketnog sistema PVO „ne-va” . Ta stanica sada omogu}ava borbena dejstva i pove}ava vero-vatno}u „pre`ivqavawa” u savremenim uslovima ratovawa, kadase masovno koriste protivradarske samonavo|ene rakete i pri-mewuje intenzivno elektronsko ometawe.

    Milo{ Pavi} iz VTI je izlagao o uspe{noj primenio novogzakona vo|ewa avionske bombe. Prikazao je uporednu analizu raz-li~itih zakona vo|ewa i ukazao na pojedine mane nekih od wih. Zaanalizu je napisan slo`en ra~unarski program, zasnovan na pot-puno matemati~kom modelu bombe kao nelinearnom, nestacionar-nom objektu sa „{est stepeni slobode kretawa“. Rezultati su sta-tisti~ki obra|eni primenom simulacije Monte Karlo. Na kraju jepokazana upotrebna vrednost avionske bombe sa novim algorit-mom vo|ewa.

    Stanko Kurja~ki predstavio je metod odre|ivawa daqine dopokretnog objekta u vazduhu pomo}u jednog stacionarnog termovi-zijskog senzora na osnovu poznate po~etne daqine.

    TELEKOMUNIKACIONISISTEMI

    Prava „zvezda” Sekcije telekomu-nikacioni, informacioni i komandno-informacioni sistemi jeste komplet streli{ne opreme sa radio-upravqa-wem – KORS, koji u potpunosti ura|en uVTI. Deo tog projekta nagra|en je zlat-nom medaqom Nikola Tesla na ovogodi-{wem sajmu pronalaza~a u Beogradu.Kod ovog sistema primewena su nova

    re{ewa mehani~kih konstrukcija i au-tomatskog upravqawa, nadzora i obra-de rezultata ga|awa. A primenom ra-dio-upravqawa i decentralizovanognapajawa svih ure|aja postignuta jeznatna mobilnost tog sistema.

    KORS je u potpunosti automatizo-van. Na wemu se mogu uspe{no obu~ava-ti vojnici koji }e se boriti u ekstrem-nim borbenim uslovima. Pomo}u tog si-stema mo`e se simulirati: neprijate-qev vojnik koji se iznenada pojavqujeiza drveta, neprijateqev vojnik koji seiznenada pojavquje iza zaklona i tr~i uodre|enom smeru i kamion natovaren

    eksplozivom dok se pribli`ava objektukoji treba di}i u vazduh, itd.Postignuto re{ewe se po osnov-

    nim performansama (te`ina, mobil-nost, univerzalnost, brzina prelaskamete iz stawa nepokazivawa u stawe

    pokazivawa – ili obrnuto, potro{wa energije, pogodnost za upo-trebu, pouzdanost, odr`avawe), mo`e uporediti sa najsavremeni-jim streli{nim sistemima u svetu.

    Najmla|i u~esnik OTEH-a, student stariji vodnik MarinkoSmiqani} iz Vojne akademije, u svom radu analizirao je svojstvavirtuelnih privatnih mre`a (VPN). Objasnio je realizaciju IP (In-ter Protocol) VPN mre`e i VPN mre`e u MPLS okru`ewu. Posebnu

    11

    SA OKRUGLOG STOLAOdbrambene tehnologije ne podrazumevaju samo istra-

    `ivawe i razvoj, ve} i proizvodwu. Kako je vojnoindustrijskikompleks u Srbiji oslabqen, to se pred organizatore togskupa, kao idealna tema za okrugli sto postavilo pitawe da-qe sudbine i perspektive odbrambene industrije. O~ekiva-lo se da se na okruglom stolu pojave i ugledni politi~ari,ali se to nije dogodilo zbog wihove spre~enosti drugim po-slovima. Tako su na pitawe kuda daqe poku{ali da odgovore

    oni koji odgovor naslu}uju, ali ne odlu~uju.Svima je jasno da postoje tri puta – jedan je da se zadr`i

    sada{we stawe pre`ivqavawa vojnih firmi, a to bi po mi-{qewu mnogih kompetentnih stru~waka negativno uticalo naekonomiju. Drugi put – o~uvawe postoje}ih kapaciteta donaci-jama, tako|e nije toliko perspektivan, a tre}i – podsticawevojnih organizacija da jedan deo proizvodwe komercijalizujuza potrebe drugih van sistema odbrane o~ito je najpovoqniji.

    O~ito je da se preduze}a moraju usmeriti na poslovekoji su prvenstveno orijentisani ka izvozu, jer }e oni dono-siti dobit, a vojnonau~ne ustanove na perspektivne projekte.I svima koji su ukqu~eni u rad tog vojnoindustrijskog kom-pleksa mora biti na umu samo jedna deviza – revitalizacijasrpske odbrambene industrije. Jer wene tehnologije imajukorene, reference i, kako se na OTEH-u videlo, podmladak.Treba samo poboq{ati i intenzivirati saradwu svih subje-kata u oblasti odbrambene industrije Srbije. A odgovorni udr`avi moraju da donesu strate{ki plan razvoja te veomava`ne grane privrede, jer se bez wega ne mo`e.

       S  n  i  m  i  o   Z  v  o  n  k  o   P   E   R   G   E

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    12/84

    pa`wu posvetio je sigurnosti MPLS VPN mre`e, a naro~ito sastanovi{ta upotrebe u funkcionalnim sistemima veza, kao {toje u to vojsci.

    MUNICIJAI EKSPLOZIVNI MATERIJALI

    Savremene te`we u proizvodwi eksploziva nala`u smaweweeksplozivnog puwewa, a to je mogu}e posti}i sintezom novih ener-getskih materijala pove}ane gustine i brzine detonacije, uz zado-voqavaju}i nivo osetqivosti na mehani~ke uticaje. Mirjana An-|elkovi}-Luki} iz TOC-a govorila je o sintezi novih eksploziva.CL-2 ima najve}u gustinu i brzinu detonacije me|u eksplozivima,ali }e biti skup dok se ne unapredi hemijski proces.

    Aktuelna tema jesu i termobari~ne bojne glave. O wima je naOTEH-u govorila Qupka Nenadovi} iz VTI. Ona je predstavila re-zultate poligonskih ispitivawa modela kalibra 90 i 120 mm, kojasu izvr{ena u okviru teku}ih razvojnih zadataka Instituta, a od-nose se na osavremewivawe postoje}ih raketa i raketnih sistema.Ispitivane termobari~ne bojne glave ekonomi~ne su za proizvod-

    wu, jednostavne za rukovawe i odr`avawe, visokopouzdane, malemase i zadovoqavaju}ih dimenzija, a ispitana konstrukciona re-{ewa bojnih glava omogu}i}e razvoj niza termnobari~nih bojnihglava razli~ite namene.

    S tim u vezi bio je i rad grupe autora iz VTI o razvoju termo-bari~nog LKE puwewa. Da bi se dobio eks-ploziv sa udarnim talasom ve}eg impulsa,dodaju mu se energetski korisne komponen-te. Za izradu eksploziva ru{ila~kog dej-stva ~esto se koristi aluminijum. Merewemnatpritiska u frontu udarnog talasa meto-dom sa Smirnovim sondama ispitivane subojne glave sa dve vrste LKE. One su zado-voqile polazne zahteva, budu}i da su po-sle inicirawa ostvarene prose~ne vred-

    nosti natpritiska u udarnom talasu ve}eod projektovanih – oko 0,3 bara.Radoslav Jovi} je na OTEH-u prikazao

    kako se sistemom za Pra}ewe i upravqawe akvizicijom paqbenog sistema primenomprogramskog paketa LabVIEW detektuju i lo-ciraju plovni objekti u realnom vremenu ina~in obrade referentnih signala.

    Zanimqiv je bio i rad dr MiloradaSavkovi}a i dr Danila Serdarevi}a o is-pitivawu piropatrona TBU-1-3D-05, kojese nalaze u pirotehni~kom mehanizmu zaotvarawe brava poklopca kabine avionaMig-29. Aktivirawem piropatrone generi-{u se produkti sagorevawa koji izazivaju pritisak dovoqnog in-tenziteta za otvarawe brave. Krov kabine aviona Mig-29 odbacu-

    je se automatski prilikom katapultirawa pilota. Me|utim, izvo-dqivo je i odbacivawa krova kabine bez katapultirawa. Obe mo-gu}nosti se realizuju pomo}u piromehani~kog sistema koji je dodat-no obezbe|en postojawem mehanizma za dublirawe.

    KVALITET,STANDARDIZACIJA, METROLOGIJA

    Po~etkom pedesetih godina pro{log veka u Vazduhoplovnomtehni~kom institutu u @arkovu je za potrebe razvoja i rada na ak-tuelnim projektima izgra|en vodeno-kavitacioni tunel – VKT T-33.U posledwoj deceniji pro{log veka ukazala se potreba da se taj tu-nel rekonstrui{e i modernizuje kako bi se pro{irila oblast is-

    pitivawa. To je jo{ uvek `eqa stru~wakaiz VTI.

    Aerotunel T-38 u VTI mesto je komesu posve}ena i naredna dva rada – o po-sebnim re{ewima pri ba`darewu aero-vaga i o merewu prigu{ewa u vaqawu na izabranim modelima.

    [ta je to QFD metoda? U bukvalnom prevodu zna~i raspore-|ivawe funkcije kvaliteta, a u stru~nim krugovima pod tim pojmompodrazumeva se „planirawe kvaliteta usmerenog prema zahtevimakupca – korisnika“. Dakle, osnovni ciq te metode jeste projektova-we ili unapre|ewe proizvoda ili usluga u skladu sa potrebama,zahtevima i o~ekivawima korisnika. Doktor Vitomir T. Miladino-vi} iz VTI pokazao je u svom radu kako se QFD metoda mo`e pri-meniti u procesu razvoja sredstva NVO.

    TEMA

    1. novembar 2007.

    12

    MEDICINA U FUNKCIJI ODBRANENa OTEH-u je prvi put uvedena sekcija o medicini u

    funkciji odbrane. Lekari sa VMA predstavili su 11 rado-va. Govorili su o zna~aju vojnomedicinske doktrine u pla-nirawu i organizovawu zbriwavawa u slu~aju masovnih ne-sre}a i katastrofa, potom predstavili model organizova-nog zbriwavawa prilikom hemijskih udesa primewen naosnovu iskustava koje ima Nacionalni centar za kontrolu

    trovawa na VMA.Autori su tako|e izlagali i o nekim pravcima u terapi-

    ji akutnih trovawa organofosfornim insekticidima i ner-vnim bojnim otrovima, o programu testirawa pripadnikaVojske Srbije na supstance zloupotrebe, o savremenom pato-fiziolo{kom i terapijskom pristupu sindromu multiple or-ganske disfunkcije kod rawenika, te o za{titi od biolo{kogoru`ja. Zanimqiv je bilo rad o uticaju aklimatizacije u ve-{ta~kim uslovima na termotoleranciju vojnika pri fizi~komnaporu u toploj sredini. Atema koja je uspe{no povezala teh-niku i medicinu bila je telemedicina.

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    13/84

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    14/84

    asocijaciji sa EU, a u dogledno vreme dobiti i status kandidata za~lanstvo u Evropskoj uniji. Efikasna saradwa sa Ha{kim tribunalomostaje jedan od na{ih prioriteta – naveo je [utanovac i naglasio daRepublika Srbija poklawa veliki zna~aj ~lanstvu u Programu Part-nerstvo za mir i u wemu vidi zna~ajan instrument i stepenicu integra-cije zemqe u evroatlantske odbrambene strukture. – Tu integracijusmatramo bitnom za dostizawe najvi{ih standarda u domenu organiza-cije vojske i naoru`awa. Tako|e, i u ekonomskom smislu, procena je dasu te prednosti o~igledne, ne samo u sferi odbrane i bezbednosti, ve}i u domenu ekonomije, a naro~ito u oblasti inostranih ulagawa i otva-rawa novih radnih mesta. Sa aspekta bezbednosti, dostizawem eko-nomske stabilnosti stvaraju se uslovi da se obezbedi adekvatna podr-{ka reformi sistema odbrane.

    Na kraju svog izlagawa ministar odbrane je rekao da ne trebaposebno isticati zna~aj koji reforma sistema odbrane RepublikeSrbije ima, kako na nacionalnom, tako i na regionalnom i me|una-

    rodnom planu.– Pri tome, `elim da ka`em da reforma i profesionalizacijaVojske Srbije mogu biti uspe{ni jedino ako se promeni ukupni statusvojne profesije u dru{tvu i ako nadle`ne dr`avne institucije shvateneminovnost i potrebu finansirawa tog procesa. Naredne promene usistemu odbrane zahtevaju integrisan napor svih u Ministarstvu od-brane i Vojsci, ali i sveobuhvatnu podr{ku Republike Srbije i me|u-narodne zajednice. Pri tome, veoma je zna~ajna podr{ka koju dobijamood velikog broja dr`ava koje su pro{le kroz proces demokratske tran-zicije dru{tva, kao i onih razvijenih dr`ava sveta koje `ele da sa na-ma podele iskustva iz reforme svojih sistema odbrane – istakao je mi-nistar Dragan [utanovac u izlagawu na Ekonomskom samitu Srbije.

    R. M.

    M

    1. novembar 2007.

    14

    SEDMI EKONOMSKI SAMIT SRBIJEU FOKUSU 

    ZNA^AJREGIONALNE

    SARADWE

    VOJSKA ]E POSTUPATI U SKLADU

    SA DR@AVNOM POLITIKOM– Jedan od aktuelnih problema sa kojim je suo~ena Republika

    Srbija, a posredno i ostale dr`ave regiona, jeste re{avawe kona~-nog statusa Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija u kontekstu o~u-vawa suverenosti i teritorijalne celovitosti Republike Srbije.Stav Srbije o tome je jasan i nedvosmislen! S tim u vezi, `elim daistaknem veliki zna~aj podr{ke koju jedan broj dr`ava u regionu pru-`a Srbiji u vezi sa pregovorima o budu}em statusu Kosova i Metohi-je, {to predstavqa dobar signal za ceo ovaj prostor i vodi ja~awuukupne regionalne stabilnosti. Bez obzira na kona~an ishod tih pre-govora, Vojska ne}e u~initi ni{ta {to nije u skladu sa dr`avnom po-litikom – istakao je [utanovac.

    – Jedno od osnovnih strate{kihopredeqewa Ministarstva odbranejeste razvijawe i unapre|ewe saradweu sferi politike odbrane, koja serealizuje aktivnim i efikasnimu~e{}em u me|unarodnim naporimaza izgradwu povoqnog bezbednosnogokru`ewa – istakao je na Samituministar odbrane Dragan [utanovac.

    inistar odbrane Srbije Dragan [utanovac u~estvovao je naSedmom ekonomskom samitu Srbije, 16. oktobra u Beogradu, ko-me je prisustvovalo vi{e stotina doma}ih i stranih privredni-ka.Trajno opredeqewe Republike Srbije, prema wegovim re~i-ma, jeste da sna`no doprinosi ja~awu bezbednosti, stabilnosti,demokratizacije u Jugoisto~noj Evropi, pre svega doslednim za-

    lagawem za trajni mir, dobrosusedske odnose, unapre|ewe qudskihprava i tolerancije, te otvoreno{}u za sveobuhvatnu i aktivnu sa-radwu sa svim dr`avama u regionu.

    – Relativna predvidivost bezbednosnog okru`ewa, kao i rezul-tat uspostavqenih me|unarodnih odnosa u pro{losti, posledwih go-dina je u izvesnoj meri naru{ena. Iako suverene dr`ave ~ine okosni-cu bezbednosnog sistema, o~igledno je da u posledwe vreme na scenustupaju pojedinci i organizovane grupe, nedr`avni, transnacionalnii drugi akteri koji svojim delovawem uslovqavaju da bezbednosnookru`ewe danas postaje sve mawe predvidivo, kako u regionu tako i

    na {irem prostoru. Upravo zbog toga je sve nagla{enija potreba ineophodnost iznala`ewa zajedni~kih re{ewa i efikasnih na~ina zasuprotstavqawe nekonvencionalnim vrstama pretwi, pre svega naregionalnom, ali i globalnom nivou. Jedini mogu}i strate{ki odgo-vor le`i u uspostavqawu, razvijawu i koordinaciji saradwe me|udr`avama u regionu koje prepoznaju zajedni~ke vrednosti i koje aktiv-no i transparentno sara|uju u oblasti politike, bezbednosti, odbra-ne i ekonomije.

    Ministar [utanovac je naveo da su u ve}ini dr`ava regionaprepoznatqivi pre svega tranzicioni problemi, nedovoqna izgra|e-nost dr`avnih institucija, sporost ekonomskog razvoja, nezaposle-nost, ra{irenost korupcije i privrednog kriminala i nepouzdanostpravnog sistema, problem terorizma, organizovanog kriminala, et-ni~ki i verski ekstremizam, separatizam, ilegalne migracije, trgovi-na narkoticima i qudima, te niz sli~nih problema koji su u savreme-

    nim uslovima dominantni i predstavqaju uzrok sukoba u mnogim dr`a-vama sveta, pa i u Jugoisto~noj Evropi.U nastavku izlagawa ministar odbrane je ocenio da ekonomska

    pitawa znatno uti~u i direktno se odra`avaju na stawe bezbednosti una{em regionu, ali treba naglasiti da je ta veza uzajamna jer stawebezbednosti definitivno uti~e na ekonomska pitawa i na strane inve-sticije. Iako su zemqe Jugoisto~ne Evrope napravile veliki korak na-pred kada je re~ o ekonomskim reformama, {to ih je pribli`iloevropskim standardima, vidqivo je, me|utim, da se reforme politi~-kog sistema i dr`avne uprave ne sprovode istom dinamikom.

    – Republika Srbija je u proteklom periodu napravila zna~ajanpomak u razvoju odnosa sa Evropskom unijom i me|unarodnom zajedni-com. O~ekujemo da }e se uskoro potpisati Sporazum o stabilizaciji i

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    15/84

    P R S P R

    Pi{eQubodragSTOJADINOVI]

    Bojim se

    da sa slu~ajem

    pilota Emira

    [i{i}a

    misiju

    borbenih

    pilota

    svodimo

    na besmisao.

    Ako nekada

    budu imalisa ~ime

    i na ~emu,

    ako polete

    i opale, ako

    pogode – ~emu

    da se nadaju?

    P

    15

    B A L A D A O E M I R U

    S

    [

    unih {est godina i koji mesec vi{e, traje dra-ma Emira [i{i}a. Nema pouzdanih naznakada }e se ona okon~ati tako brzo, pa biv{i ma-

    jor JNAi Vojske Jugoslavije ostaje u zatvoru. Mo`dare`im pod kqu~em za wega i nije tako strog, Emirmo`e da se vi|a povremeno sa svojima, ali niko sejo{ nije hvalio tamnicom. Da je dobra, svi bi tamoletovali!

    Uostalom, za{to da se ne vratimo spasono-snom patosu: major [i{i} je zbog razumevawa slo-bode i odnosa prema profesiji i dopao zatvora.Nikada se ne zna {ta mo`e biti i {ta }e se dogodi-

    ti u slede}oj sekundi. A posebno kad si u avionu.Romanti~na pri~a o letewu zaista postoji, ne-beski beskraj i sve to. Lepo ka`e ona nezaboravnade~ija pesmica sa „Radosti Evrope“: Sve {to leti,htelo bi da leti! To je neopozivo ta~no, mada sve{to leti, mora i da sleti. Nije ~oveku dato da budeIkar i da se preterano primi~e suncu. Mogla bi damu buknu i izgore krila.

    Piloti dobro znaju da je let samo poeti~ni ilidramati~ni intermeco, kako za koga, izme|u dugih bo-ravaka na maj~ici zemqi. Kad si gore, odvojen od ho-rizonta, pa jo{ u magli ili oblacima, onda si naju-samqeniji na svetu. Tako su mi govorili moji pozna-nici koji lete. Aimam ih mnogo, i sa wima rado raz-mewujem svoje pra{inarske ideje o sigurnom probi-jawu zvu~nog zida i elegantnom va|ewu iz kovita.

    Jedno vreme, oni nisu imali ~ime da lete (go-rivo). Asada ne}e imati na ~emu (avioni). Resursiisti~u, a ono {to ne sme da uzleti ne mo`e ni da le-ti. Radost Evrope za srpsku avijaciju. Kud }e{, bra-le, kad je beskraj svuda oko tebe i nema se, a samojedan put vodi ka ciqu. Pa ti budi soko i potrefi!

    edmog januara ‘91. (kraj pro{loga veka) Emir[i{i} slu`bovao je u Biha}u. Bio je zadu`en„migom-21“, letilicom koja jo{ u to vreme be-

    {e u poznim sredwim godinama. SFRJ je jo{ posto-jala, ali se spremala za svoju dugu agoniju i surovipogreb. Piloti su, naravno, branili svoju domovi-nu. Kako koji, kako koju. Toga dana po~iwe li~nostradawe avijati~ara koji je samo uradio svoj po-sao. I to sasvim sigurno i pouzdano.

    Te godine u punom zamahu bila je afera [pe-

    geq i kampawa uvoza naoru`awa iz Ma|arske u Hr-vatsku. Spremao se etni~ki rat za kona~nu podeluve} obamrle dr`ave. Jeste ta dr`ava bila klini~kimrtva, ali je imala svoju armiju. Tada su se i pojavi-le vrlo vesele i dosad nenadma{ene ideje o tomeda bi vojska, samo ako malo zapne, mogla da nad`i-vi svoju dr`avu. To jest, da bude `ivqa nego {to je-ste, ali posle svoje smrti. Takva utopija je samo ubr-zavala razorne podele, JNA je postala kadrovski itehnolo{ki generator sukoba me|u biv{om bra}om!

    No, kakve to veze ima sa Emirom [i{i}em?Ima, i te kakve! U januaru ‘91. on je, kao deo de`ur-ne „pare“ uzletao kako bi spre~io jedan fantomski

    let na pravcu Kapo{var–Zagreb, u zoni zabrawe-nog letewa. To je i bio „put krijum~arewa oru`ja“,koji je tako dobro snimio general Aleksandar Vasi-qevi} u trileru o [pegequ. Filmu koji je posledwiput emotivno potresao SFRJ kao celovitu dr`avu.

    [i{i} je imao zadatak da upozori letelice(helikoptere), da ih vrati, ili da ih obori ako seoni oglu{e o signale koji bi morali da budu pozna-ti svakome pilotu, pa makar on leteo na modelimavazduhoplova bra}e Rajt.

    Major je sve uradio kako vaqa i po proceduri.Nije vredelo, dva „zrakomlata“ su tvrdoglavo na-

    stavila svoje. Tek onda je pilot dobio nare|ewe date lete}e stvari obori, pa je on ispalio dve rake-te. Jedna je proma{ila (pro{la izme|u letilicazbog dva sna`na toplotna izvora), a druga je obori-la helikopter posmatra~ke misije. Kako je pilot mo-gao da zna da su to posmatra~i? Naravno, nikako,jer je i wihov pilot leteo ilegalno. Tako su poginu-la ~etiri Italijana i jedan Holan|anin. Sve osta-lo je poznato.

    ta je poznato? Da je [i{i}, kao bubre`ni bo-lesnik, relativno normalno ̀ iveo sve dok 9.maja 2001. nije uhap{en u Segedinu. Tamo je ̀ e-

    leo da kupi lekove. Izru~en je Italiji i osu|en nado`ivotnu robiji. A zatim mu je kazna smawena napetnaest i na kona~nih dvanaest godina. Preba~enje u Srbiju da odle`i ostatak kazne, po sporazumu o

    transferu osu|enika.Za [i{i}evu sudbinu tesno je povezan izvesni

    Hrvat Danijel Borovi}, pilot JNA, koji je u januaru‘91 pobegao u Hrvatsku, sve sa avionom i tu|im ~i-zmama, koje je pozajmio od nekoga. Borovi} je „otku-cao“ kolegu hrvatskim vlastima, i otuda Emir na po-ternici. Ali, savest je do{la po svoje. Pred itali-janskim sudijama Borovi} je svedo~io u korist [i-{i}a. Dakle, pilot je samo radio svoj posao, najbo-qe {to je umeo i morao, on u tom slu~aju nije mogaoda donese drugu odluku osim one koju su doneli we-govi nadre|eni.

    U srpskom zatvoru Emir [i{i} se nada slo-bodi, veruje u wu, da ne veruje ne bi bilo ni 7. janu-ara! Pisao je molbu, jer je isteklo vi{e od pola iz-re~ene kazne, ali su ga ovi na{i odbili. Obrazlo-`ewe je ~udno, da ne ka`emo nesuvislo. Ali, prav-ni~ki zavrnuto i upleteno. Ako ga prevedemo na obi-~an jezik, ono glasi: Ne smemo da te pustimo, obe-}ali smo Italijanima, naquti}e se! 

    To po sporazumu o transferu.Nekako sam ube|en da ima na~ina da [i{i}

    jo{ ovih dana, recimo do Nove godine iza|e na slo-bodu, i proslavi je sa svojima. Bojim se da sa Emiro-vim slu~ajem misiju borbenih pilota svodimo na be-smisao. Ako nekada budu imali sa ~ime i na ~emu, akopolete i opale, ako pogode – ~emu da se nadaju?

    Autor je komentator lista „Politika“ 

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    16/84

    1. novembar 2007.

    16

     AKTUELNO

    SLAVNI SVETSKI HIRURG NA VMANa sve~anoj sednici Nastavno-nau~nog ve}a VMA, odr`anoj

    12. oktobra, prof. dr Norman Ri~ iz Univerzitetskog medicin-skog centra Betezda (Merilend, SAD), odr`ao je pristupno preda-vawe povodom promocije u gostuju}eg profesora VMA. ProfesorRi~ je, po mi{qewu mnogih, `iva legenda vojne hirurgije, ~ovek ko-

    ji je obogatio saznawa izratne traume i urgentnemedicine.

    Norman Ri~, koji jepoznat kao veliki prija-teq srpskih lekara, autorje 350 stru~nih radova, apredavawa je dr`ao u vi-{e od 500 bolnica {iromsveta.

    Slavnom vojnom hi-rurgu na~elnik VMA gene-ral-major prof. dr Mio-drag Jevti} uru~io je pla-ketu gostuju}eg profesorai plaketu VMA, po`elev-

    {i da wegove posete budu~e{}e.

    M. [.

    SESILOVA „INTERNA MEDICINA”PONOVO KOD NASNa Vojnomedicinskoj akademiji 19. oktobra promovisano je

    kapitalno delo iz medicine – Sesilov „Uxbenik interne medici-ne”. Taj svojevrstan bukvar interne medicine izlazi od 1916. go-dine, u na{oj je zemqi prvi put objavqen 1956. godine, i svake ~e-tiri godine se obnavqa aktuelnim sadr`ajima.

    Kwiga promovisana na VMA predstavqa prevod najnovijeg,21. izdawa, i obuhvata sve oblasti medicine, osim hirurgije.

    Za izlazak najnovijeg izdawa „Uxbenika interne medicine” u

    na{oj zemqi najzaslu`niji je potpukovnik dr Branko Radoji~i} saVMA, koji je ujedno bio i glavni urednik kwige.Izdava~ je Vojnoizdava~ki zavod, a kwigu je {tampala Vojna

    {tamparija. O~ekuje se da uskoro bude objavqen i drugi tom.M. [.

    PRIJEM ZA SANITETSKI TIMKOJI PUTUJE U KONGOMinistar odbrane Dragan [utanovac primio je 12. oktobra

    {esto~lani sanitetski tim Ministarstva odbrane i Vojske Srbije(AMET 10), koji }e u okviru redovne, desete smene, u~estvovati umirovnoj misiji MONUC u Demokratskoj Republici Kongo. Vo|atima je potpukovnik dr Marko Kovini}.

    Mirovna operacija UN MONUC u DR Kongu uspostavqena jeu novembru 1999. godine na osnovu Rezolucije Saveta bezbedno-

    sti UN broj 1279. To je jedna od tri mirovne misije UN u kojoj u~e-stvuju predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije i jedi-na misija u kojoj na{a zemqa u~estvuje sa jedinicom. Jedinicu ~inisanitetski tim, sastavqen od dva lekara i ~etiri medicinska teh-ni~ara, koji u misiji obrazuju tim za medicinsku evakuaciju vazdu-{nim putem (AMET).

    Sanitetski tim MO i VS, koji je lociran u Kin{asi, u Konguje prisutan od marta 2003. godine. Osnovni zadatak tima jestepratwa te{ko povre|enih ili bolesnih pacijenata koji se preba-cuju vazduhoplovima unutar DR Kongo i u bolnice u okru`ewu (Ke-nija i Ju`noafri~ka Republika).

    Prijemu je prisustvovao i na~elnik Centra za mirovne ope-racije Zdru`ene operativne komande G[ VS pukovnik Jelesije Ra-divojevi}.

    Ministar odbrane Dragan [utanovac i na~elnik General{taba Vojske Srbije general-potpukovnik Zdravko Pono{ u~estovovali su 27oktobra u Domu Narodne skup{tine, na 67. Rouz-Rot seminaru, kojiorganizuje Parlamentarna skup{tina NATO u saradwi sa Skup{ti

    nom Srbije. Ministar [utanovac i general Pono{ govorili su o reformi sistema odbrane i Vojske Srbije.

    Ministar odbrane Dragan [utanovac u svom obra}awu govorio je oreformskim procesima u odbrambenom sistemu Srbije i procesu pribli`avawa sistemima kolektivne bezbednosti u kontekstu aktuelne politi~ke situacije. On je posebno istakao rezultate Ministarstva odbrane upogledu reorganizacije i ponovnog uspostavqawa wegovog mesta u VladiSrbije. Ministar je govorio i o aktuelnim pitawima dono{ewa normativnih akata, zakona o Vojsci i odbrani i strategijskih dokumenata neophodnih za nesmetano funkcionisawe sistema i rekao da se ve} radi nanacrtu Strategije nacionalne bezbednosti . To ina~e nije iskqu~ivo zadu`ewe Ministarstva odbrane, a nacrt }e pre usvajawa, prema wegovim

    re~ima, sa~ekati mi{qewa, sugestije i eventualne ispravke u ostalimministarstvima.Ministar se osvrnuo i na ekonomske i socijalne aspekte u sistemu

    odbrane. On je sa novim zakonima najavio reforme u penzionom sektoru ipoboq{awe standarda zaposlenih u VS i MO. Prema wegovom mi{qewudobro re{ewe raspodele vojnog buxeta bi bilo kao u Norve{koj – 30 posto za plate, 30 za odr`avawe, a 40 procenata za razvoj oru`anih snaga

    Na~elnik General{taba Vojske Srbije general-potpukovnik ZdravkoPono{ u svojoj prezentaciji objasnio je korake koje je Vojska preduzela udosada{wem toku reformi i planove i vizije razvoja do 2015. godineKqu~no pitawe, prema mi{qewu generala Pono{a je pove}awe efika-snosti Vojske na ra~un u{teda u resursima. On je govorio i o novim projektima obuke i opremawa, kako bi srpska vojska dostigla zahtevani nivo

    I Z A Z O V I IUspe{ni reformski procesi odbrambenog sistemaSrbije pribli`avaju nas sistemima kolektivnebezbednosti, oceweno na seminaruParlamentarne skup{tine Natoa u Beogradu

    M I N I S T A R O D B R A N E I N A ^ E L N I K G E

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    17/84

    SUSRET SA POMO]NIKOM GENERALNOG SEKRETARA UN– Ministar odbrane Dragan [utanovac sastao se 24. oktobra sapomo}nikom generalnog sekretara Ujediwenih nacija za mirovneoperacije Edmondom Maletom i wegovim saradnicima – direkto-

    rom Kancelarije UN u Beogradu Jensom Modvigom, pomo}nikomPiterom Djuom i politi~kim savetnikom UN Kristinom Koh Avan.

    Predstavnici UN izrazili su veliko zanimawe za budu}e u~e-{}e Srbije u mirovnim operacijama pod wihovim okriqem. Onisu naglasili da se trenutno u svetu odvija oko 20 takvih misija ida je svaka od wih veliki izazov za tu organizaciju, ali i da je po-mo} dobrodo{la, naro~ito kada je re~ o humanitarnom aspektumirovnih operacija.

    Pomo}nik generalnog sekretara UN Edmond Malet rekao jeda ta organizacija vrlo ozbiqno prilazi problemu Kosova i Me-tohije i da se nada da }e u~esnici pregovara~kog procesa dati svojmaksimum i na~initi korak napred, koji bi doveo do iznala`ewaprihvatqivog re{ewa.

    Ministar [utanovac je rekao da je u~e{}e Srbije u mirov-nim misijama pod okriqem UN jedan od prioriteta ministarstva

    na ~ijem je ~elu, ali da trenutna situacija, koja u fokus stavqa bu-du}i status Kosova i Metohije, zahteva strpqewe kada je re~ o tomaspektu saradwe sa me|unarodnom zajednicom.

    Trenutno se u mirovnim operacijama pod okriqem UN nalazi15 pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, i to u Li-beriji, Kongu i Obali Slonova~e.

    SASTANAK SA DELEGACIJOM EVROPSKE POSMATRA^KEMISIJE – Ministar odbrane Dragan [utanovac razgovarao je24. oktobra sa delegacijom Evropske posmatra~ke misije, koju jepredvodila {ef kancelarije Aleksandra Vagner. Na sastanku jebilo re~i o bezbednosti u regionu i stawu na Kosovu i Metohiji.

    PRIJEM ZAAMBASADORA NEMA^KE – Ministar odbraneDragan [utanovac razgovarao je 19. oktobra sa novoimenovanimambasadorom SR Nema~ke u Srbiji Volframom Masom.

    Ministar [utanovac obavestio je nema~kog ambasadora oaktivnostima i reformskim procesima u Ministarstvu odbrane iistakao kvalitetnu saradwu Vojske Srbije i Kfora, {to predsta-vqa dobru garanciju za predupre|ewe eventualnih incidenata naKosovu i Metohiji i du` administrativne linije.

    Ambasador Mas je istakao da }e Nema~ka pru`iti punu podr-{ku liberalizaciji viznog re`ima za gra|ane Srbije.

    POSETA DELEGACIJE AL@IRA– Ministar odbrane Dragan[utanovac razgovarao je 16. oktobra sa delegacijom Ministar-stva odbrane Al`ira, koju je predvodio generalni kontrolor al-`irske armije general Benatu Bumedijen.

    Na sastanku se razgovaralo o unapre|ewu bilateralne sa-radwe u oblasti odbrane. Predstavnici Ministarstva odbraneAl`ira naglasili su potrebu za unapre|ewe saradwe u oblasti{kolovawa i obuke pripadnika al`irske armije na Vojnoj akade-

    miji.Al`irska delegacija uputila je zvani~an poziv ministru od-

    brane Draganu [utanovcu za posetu Al`iru, u ciqu potpisivawaSporazuma o saradwi u oblasti odbrane i dogovora o {kolovawui obuci.

    SA STRÛ WACIMA ZA NACIONALNU BEZBEDNOST SAD– Ministar odbrane Dragan [utanovac sastao se 17. oktobra sadelegacijom menaxera za nacionalnu bezbednost Sjediwenih Ame-ri~kih Dr`ava, organizacijom koja okupqa stru~wake iz oblastibezbednosti i sigurnosti.

    Tema razgovora bila je procena bezbednosnih izazova ipretwi sa kojima Srbija mo`e da se suo~i u budu}nosti.

    I Z A K T I V N O S T IM I N I S T R A O D B R A N E

    17

       S  n  i  m  i  o   D .

       B   A   N   D   A

    interoperabilnosti sa Natoom. U~esnici seminara imali su priliku davide i uporednu analizu kako su pojedini segmenti organizacije i forma-cije izgledali pre i posle reformi.

    Na seminaru je govorio i direktor direkcije Nato za planiraweFrank Boland i istakao da nisu ta~ne tvrdwe pojedinaca da ta vojna ali-jansa uti~e na Srbiju da smawi broj pripadnika svojih oru`anih snaga.„Apsolutno je neta~no da Nato uti~e na Srbiju da smawi broj vojnika...

    Srbija mo`e da ima onoliko vojnika koliko mo`e da plati“, rekao je Bo-land i naveo da je Nato veoma ukqu~en u reformu odbrambenih snaga Sr-bije, obja{wavaju}i da alijansa to ~ini kako bi dobila partnerske efi-kasne snage s kojima saradjuje. Boland je naveo da je Nato pru`ao podr-{ku reformama sistema odbrane Srbije i pre nego {to je na{a zemqapristupila Programu Partnerstvo za mir.

    U izjavi za novinare ministar odbrane Dragan [utanovac je rekaoda nepotpisivawe Bezbednosnog sporazuma sa Natoom ne ugro`ava bez-bednost zemqe, ali nas sputava da radimo neke poslove, pre svega u obla-sti obrazovawa i razmene podataka.„Nema tu nekih velikih tajni kojetreba da zabriwavaju gra|ane Srbije, ali postoje bitne informacije zana{ sistem odbrane koje mo`emo da dobijemo od Natoa”, rekao je mini-star [utanovac i podsetio da je pro{le godine Vlada imala jasne smer-nice po pitawu saradwe sa Natoom, ali da sada po pitawu bilo koje ak-tivnosti u kojoj se pomiwu evroatlantske integracije u Vladi postoje spo-rewa.

    „Za Ministarstvo odbrane to je velika prepreka sa jedne strane, asa druge strane mi nailazimo na veliko razumevawe zemaqa sa kojima sa-ra|ujemo. Wima je jasno da je trenutna politi~ka situacija turbulentnapre svega zbog Kosova i Metohije i oni sa nama sara|uju na bilateralnojosnovi, {to je za sada u nekim segmentima dovoqno. Me|utim, ta bi sarad-wa mogla da bude mnogo boqa i kvalitetnija, {to je va`no za budu}nostove zemqe, ali to zavisi od konsenzusa u Vladi”, rekao je [utanovac.

    Glavna tema trodnevnog seminara bila je „Srbija i Evropa: izazoviintegracije“. Na seminaru je u~estvovalo oko 140 predstavnika iz 20 ze-maqa ~lanica i pridru`enih ~lanica Parlamentarne skup{tine Nato,predstavnici velikog broja me|unarodnih organizacija i institucija, mi-nistarstava, instituta, nevladinih organizacija i ambasada.

    A. PETROVI]

    N T E G R A C I J ER A L [ T A B A V S N A R O U Z - R O T S E M I N A R U

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    18/84

    1. novembar 2007.

    18

    USPEH KOJI OBA

    POVODI

    DVE GODINE MAGAZINA   O D B R A N A

    MAGAZIN ZA MLADE– Izuzetno mi je zadovoqstvo da sam danas sa vama i kao mini-

    star i kao ~ovek koji je prvi put pretpla}en na neku novinu. Ta novinase zove Odbrana i moram re}i da to ~inim sa punim srcem, jer sma-tram da svako ko se bavi pitawima vojske i bezbednosti treba da je~ita i daje sugestije.

    Sistem odbrane se u posledwe vreme reformi{e i tek smo za-po~eli ozbiqan posao. Odbrana tu reformu ve} uveliko sprovodi.Ube|en sam da svi mogu da primete promene. Danas je taj magazin po-stao brend, ne samo me|u qudima koji se bave bezbedno{}u, nego iizvor koga dnevne novine i nedeqnici redovno prenose. ̂ eka se po-nekad i danima da se ~uje {ta }e neko od politi~ara re}i za na{uOdbranu.

    Smatram da ovaj magazin mo`e i mora da ima {iru ~itala~kupubliku. Zaslu`uje va`niju poziciju i u dru{tvu i u medijima.

    Jedan od prvih sastanaka koje sam imao po preuzimawu du-`nosti bio je sa uredni~kim kolegijumom Odbrane i mislim da senapredak ve} prime}uje.

    Verujem i da postoje preduze}a koje `ele da se u jednom mo-dernom i ozbiqnom ~asopisu reklamiraju, a Odbrana se ve} po-javila u avionima JAT-a, ~iji }e putnici imati priliku da saznajune{to vi{e o na{oj vojsci.

    Uveren sam da }e ure|iva~ki kolegijum, uz pomo} nas ~itala-ca, u~initi da Odbrana postane jo{ prepoznatqivija. Potrudi}e-mo se i da bude dostupnija i onima koji nisu pretplatnici. @eli-mo ~asopis koji }e zanimati mlade qude, koji }e ubudu}e u sve ve-}em broju biti profesionalno vezani za vojsku – rekao je mini-star odbrane Dragan [utanovac.

    Novinski centar Odbrana , 15. oktobra u Centralnom domuVojske Srbije, predstavio je 50. broj istoimenog magazina iobele`io dve godine wegovog izla`ewa. Nastavqaju}i 130godina dugu tradiciju vojne {tampe u Srbiji, Odbrana jeuspela da postane referentni medij u oblasti vojnih i bez-

    bednosnih pitawa. ^iwenica da su napisi iz magazina, tokom de-set meseci ove godine, u ostalim medijima preno{eni nekolikostotina puta, svedo~i o poverewu koje ovaj list u`iva u stru~noj,ali i {iroj javnosti.

    Internet stranice Odbrane bele`e desetine hiqada pose-ta, ~emu su doprineli aktuelnost, kvalitetan sadr`aj i pouzdane

    informacije, ne samo iz vojne tematike nego i kulture, nauke,sporta i dru{tveno-socijalnih pitawa. Specijalni prilog Arse-nal , koji je na dvogodi{wicu magazina do`iveo deseto izdawe ikoji je tim povodom objavqen u vidu specijalnog izdawa, predsta-vqa popularno {tivo u oblasti savremenih dostignu}a na poqunaoru`awa i vojne opreme, a umnogome je doprineo i ukupnoj po-pularnosti samog lista.

    Nekoliko stotina zvanica, me|u kojima su bili ministar od-brane Dragan [utanovac, dr`avni sekretar dr Zoran Jefti},pomo}nik ministra odbrane dr Bojan Dimitrijevi}, predstavni-ci organizacionih celina Ministarstva odbrane i Vojske Srbi-

    Odbrana je medij kome se veruje i kojiobjektivno i ta~no izve{tava o svemuva`nom u sistemu odbrane – poruka jeuredni{tva na{eg jedinog vojnog lista

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    19/8419

    je, saradnici i poslovni partneri, penzionisani ~lanovi redak-cije, predstavnici medija i gosti iz kulturnog i javnog `ivota,pokazali su da dve godine rada i pedeset brojeva Odbrane  nisuostali bez odjeka.

    Potpukovnik Slavoqub Markovi}, direktor Novinskog cen-tra i glavni i odgovorni urednik magazina zahvalio je gostima,ali i svim ~itaocima na ukazanom poverewu.

    – To {to ste se okupili u ovolikom broju shvatamo kao sna-`nu podr{ku u nastojawima da ispunimo na{u misiju i zadatkekoje smo zacrtali pre dve godina kada je iza{ao prvi broj maga-zina Odbrana . Trudili smo se da zadatak ispunimo do kraja, ida perom i kamerom, kao revnosni hroni~ari, zabele`imo naj-zna~ajnije doga|aje u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije. Izprve ruke prenosili smo informacije o svemu {to je bilo pred-

    met va{eg interesovawa i pa`we – o reformskim procesima usistemu odbrane, bogatoj me|unarodnoj vojnoj saradwi, u~e{}una{e zemqe u bezbednosnim integracijama, dostignu}ima u raz-voju naoru`awa i vojne opreme. Izve{tavali smo sa poligona ive`bali{ta, sportskih takmi~ewa, hramova nauke i kulture. U`i`i na{eg interesovawa uvek su bili problemi sa kojima smose zajedno suo~avali – istakao je potpukovnik Markovi}.

    Glavni i odgovorni urednik podsetio je da sagovornici na-{eg magazina nisu bili samo najodgovorniji i najkompetentnijiqudi iz sistema odbrane nego i ugledni nau~nici, akademici,privrednici, ceweni umetnici, sportisti, politi~ari, ali i „qu-di iz stroja”. On je istakao da je Odbrana tematskim sadr`ajemnastojala da odgovori sugestijama i predlozima svojih ~italaca,{to }e i ubudu}e ~initi, jer veliki broj pitawa va`nih za funk-cionisawe sistema jo{ nije re{en.

    – Postali smo referentan izvor informacija o Ministar-stvu odbrane, Vojsci Srbije i sistemu odbrane u celini. To je ve-lika obaveza. Nazad se ne sme, a napred je sve te`e. Prostora zanapredak ipak ima i nadam se da }e ga nevelika ~eta na{ih ured-

    nika, novinara i fotoreportera, podr`anih ostalim delovimaredakcije, u potpunosti iskoristiti. Ohrabrewe za ovako smelutvrdwu jeste da se na{ tim stalno uve}ava i pro{iruje kvalitet-nim spoqnim saradnicima koji nesebi~no ugra|uju sebe, svoja zna-wa i iskustva u zajedni~ku novinarsku pri~u ~ije je ovaplo}eweArsenal , na{e specijalno izdawe posve}eno savremenom naoru-`awu i vojnoj opremi – rekao je potpukovnik Markovi}.

    Urednik specijalnog izdawa Mira [vedi}, pukovnik prof.dr Mladen Panti}, na~elnik Vojnotehni~kog instituta i vojnianaliti~ar Aleksandar Radi} predstavili su zbornik Arsenal ,koji je obuhvatio deset priloga objavqenih jednom mese~no tokomove godine.

    Aleksandar PETROVI]

    VEZUJE

    NAGRADA „IVAN MARKOVI]”

    Glavni i odgovorni urednik magazina Odbrana potpu-kovnik Slavoqub Markovi} najavio je da }e na Dan Novin-skog centra – 24. januara, prvi put biti dodeqena nagrada„Ivan Markovi}”, koja nosi ime jednog od najdarovitijih voj-nih novinara ~ije se pero 2003. godine prerano zaustavilo,u 43. godini `ivota.

    Namera redakcije je da tradicionalno, svake godine,progla{ava laureata novinarske nagrade „Ivan Markovi}”za prilog o Vojsci Srbije i odbrani zemqe u {tampanim ielektronskim medijima.

    SPOJ MLADOSTI I ISKUSTVA

    Na~elnik Uprave za odnose sa javno{}u Ministarstva od-

    brane kapetan bojnog broda Petar Bo{kovi} rekao je povodomdve godine Odbrane :– Pedeseti broj magazina je pristojno okrugla brojka koja po-

    tvr|uje opravdanost, validnost, ali i kvalitet. Iza we je vremeuspostavqawa novih standarda i prestrojavawa, vreme tragawaza {to boqom formom i {to stabilnijom su{tinom. Odbrana da-nas me|u kolegama koji prate sistem odbrane va`i za pouzdan iz-vor informacija. Tome svedo~e sve brojnija citirawa, ali i temekoje se posle objavqivawa u Odbrani vrlo brzo mogu na}i i u dru-gim medijima.

    Pedeset brojeva jeste razlog za slavqe, ali i za preispiti-vawe, pogotovo u informativnom i novinarskom smislu, gde su br-zina, izbor sagovornika i tema, odluke koje se moraju donositi iztrenutka u trenutak, uvek odre|ivali ure|iva~ku politiku.

    Danas kada pomenemo 50 brojeva Odbrane , to za vojno novi-narstvo nije dovoqno dobro odre|ewe, u krajwoj liniji nije potpu-

    no. Tu rade qudi sa po 20 godina sta`a u vojnom novinarstvu. Naj-iskusnija generacija magazina po~ela je devedesetih godina u Na-rodnoj armiji i Frontu . Tada{wi glavni urednik pukovnik IvanMatovi} pokazao je izuzetnu hrabrost da u stalni radni odnosprimi desetak mladih novinara, skoro bez iskustva. Ta mlada sna-ga je 1992. izrodila Vojsku , a 2005. ta, sad ve} iskusna generaci-ja, uz pomo} neke nove, mlade energije, stvara Odbranu .

    Ka`u da spoj mladosti i iskustva mo`e da garantuje kvalitet.Novi broj Odbrane je pred vama, pa prosudite sami.

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    20/84

    1. novembar 2007.

    20

    DOGA\AJI

    Zbog nezakonitih isplata ratnih dnevnica

    ZAHTEVI ZA RAZRE[EWE SUDIJAI TU@BE PROTIV REZERVISTAMinistarstvo odbrane odbacivalo je zahteve

    rezervista sa obrazlo`ewem da su sva dugovawavojske izmirena i op{tinskim sudovima u Prokupqu,Kur{umliji i Blacu podnelo tu`be protiv onihvojnih rezervista koji su naplatili duple ratnednevnice

    Protiv petorice vojnih rezervista pokrenuti su postupcipred Op{tinskim sudom u Prokupqu zbog isplate ratnih dnevni-ca, izjavila je portparolka tog suda Ivana Niketi}. Ona je agen-ciji Beta rekla da su sporovi pokrenuti po tu`bama Ministarst-va odbrane Srbije i da su u dva slu~aja ro~i{ta zakazana za no-vembar, dok su tri tu`be u proceduri. Portparolka suda nije pre-cizirala koliko je takvih tu`bi najavqeno, niti koliko je izvr-{nih presuda doneo sud u Prokupqu po tu`bama rezervista.

    Protiv dvojice sudija Op{tinskog suda u Kur{umliji pokre-

    nut je postupak za razre{ewe jer su naplatili ratne dnevnice iz1999. u mnogo ve}em iznosu i time postupali suprotno dostojan-stvu i ugledu sudije. Sudija Radomir Jovanovi} naplatio je, kaovojni rezervista, oko 532.000 dinara na ime neispla}enih dnev-nica, a sudija Slavko Maqevi} oko 527.000 dinara.

    Postupak za wihovo razre{ewe pokrenuo je predsednikOkru`nog suda u Prokupqu Dragan Taci}, koji je agenciji Beta re-kao da su wih dvojica, kao vojni rezervisti, tu`ili Ministarstvoodbrane Srbije. Dodao je da su Jovanovi} i Maqevi} iskoristiliodsustvo dr`avnog tu`ioca na su|ewu kako bi naplatili visokusumu koja im ne pripada kao naknada za neispla}ene ratne dnev-nice. U predlogu za razre{ewe sudija navodi se da je Jovanovi} utu`bi podnetoj avgusta 2006. tra`io da mu bude ispla}eno 42.000dinara sa zateznom kamatom od juna 1999, a Maqevi} je tra`io41.000 dinara sa zateznom kamatom.

    Vi{e stotine rezervista uspelo je da naplati ratne dnevni-

    ce za vreme provedeno na Kosovu i Metohiji u vreme bombardova-wa 1999. godine i to bez ikakvog uvida u stvarno stawe i bez pro-vera o periodu anga`ovawa u ratu. Pozitivno je re{eno preko450 zahteva, po kojima je prose~no ispla}eno 600.000 dinara.

    Vojni rezervisti iz Topli~kog okruga stupili su u {trajk previ{e od mesec i po dana zbog neispla}enih ratnih dnevnica, a op-{tinskim sudovima podneto je oko 6.000 takvih zahteva.

    Ministarstvo odbrane odbacivalo je zahteve rezervista saobrazlo`ewem da su sva dugovawa vojske izmirena, a na sajtu Mi-nistarstva objavqena su dokumenta i spiskovi koja to dokazuju.Ministarstvo je nedavno podnelo op{tinskim sudovima u Proku-pqu, Kur{umliji i Blacu tu`be protiv vojnih rezervista koji su natakav na~in naplatili ratne dnevnice. U wima se navodi da su serezervisti nezakonito obogatili i da su naplatili duple dnevni-ce, zahtevaju}i da se donesu nove presude po kojima bi oni moralitaj novac da vrate.

    Major Vojske Srbije @arko [urbatovi} uhap{en je 2. okto-bra zbog sumwe da je ve}em broju rezervista omogu}io da naplatednevnice koje im po zakonu nisu pripadale. Savetnik premijeraSrbije Slobodan Lalovi} rekao je ranije da je pitawe ratnihdnevnica re{eno i da dogovor podrazumeva pomo} topli~kom kra-ju. Lalovi} je tada najavio da }e biti formirana me|uresornagrupa sastavqena od predstavnika ministarstava finansija, od-brane, ekonomije i ekonomskog razvoja, pravde i rada i socijalnepolitike, koja }e sa rezervistima realizovati postignuti na~elandogovor.

    U me|uvremenu, rezervisti su nastavili protest, a predsed-nik {trajka~kog odbora Dejan Milo{evi} je istakao da }e prote-sti biti nastavqeni sve do pozitivnog re{ewa.

    Ministar odbrane Dragan [utanovac u~estvovao je 21. i 22. oktobrana sastanku ministara odbrane zemaqa ~lanica inicijative SEDM(Southeastern Europe Defense Ministarial) u Kijevu, koji je otvorio ukrajinski predsednik Viktor Ju{~enko. U svom obra}awu na sastanku

    koji je organizovan radi u~vr{}ivawa regionalne saradwe u oblasti od

    brane i bezbednosti u regionu jugoisto~ne Evrope, srpski ministar odbrane zatra`io je da Srbija postane punopravna ~lanica SEDM-a.Prvog dana ministar [utanovac je razgovarao sa komandantom ju

    `nog krila Natoa Harijem Urlihom. Nakon toga srpski ministar odbraneizjavio je da je od sagovornika tra`io garancije da Kfor mo`e da obezbedi sigurnost za sve gra|ane u Pokrajini.

    ^lan srpske delegacije u Kijevu, dr`avni sekretar Ministarstva odbrane dr Zoran Jefti} susreo se sa zamenikom ministra odbrane Italije Lorencom For}ijerijem.

    Drugog dana rada ministar [utanovac razgovarao je sa dr`avnimsekretarom SAD za odbranu Robertom Gejtsom i sa ministrom odbraneUkrajine Anatolijem Gri{enkom, a sastao se i sa ministrima odbraneAlbanije, Turske i Bosne i Hercegovine, Fatmirom Mejdijuom, VexdijemGonulom i Selmom Cikoti}em.

    Ministar [utanovac je izjavio da su svi wegovi sagovornici na sa

    stanku ministara odbrane zemaqa ~lanica inicijative SEDM u Kijevu izrazili nadu da }e pitawe budu}eg statusa Kosova i Metohije biti re{eno

    VOJSKANA „KIDS FESTU“Ministarstvo odbrane i Vojska Srbijeodazvali su se pozivu organizatoraDe~jeg filmskog festivala „Kids fest“ iprikqu~ili se kreativnim radionicamakoje su bile postavqene u holu Domasindikata od 21. do 28. oktobra

    U pauzama izme|u filmskih projekcija, devoj~icei de~aci mogli su da se dru`e sa pripadnicima Speci-jalne brigade Vojske Srbije i pilotima iz sastava204. avio-baze i od wih ~uju o zanimqivostima vojnogpoziva. Tako|e, od u~enika Vojne gimnazije, mali{anisu mogli ~uti {ta se sve u~i u „{koli za junake“ i {taje potrebno da bi se upisala ta {kola.

    Osim {to su „u stvarnosti“ videli kako izgledaoprema specijalaca, posetioci „Kids festa“ su proba-li i pravu pilotsku kacigu i videli kakvo odelo pilotiobla~e za let na velikim visinama.

    N. [.

    U^VR[]IVAWEREGIONALNEBEZBEDNOSTI

    Ministar odbrane Dragan [utanovac nasastanku zatra`io da Srbija postanepunopravna ~lanica SEDM-a

    S A S T A N A K S E D M I N I C I J A T I V E U K I J E V

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    21/84

    EMIR [I[I] SE @ALIO VRHOVNOM SUDUPilot biv{e JNA Emir [i{i} podneo je ̀ albu, preko svog

    advokata, Vrhovnom sudu Srbije na odluku Okru`nog suda u NovomSadu da mu ne dozvoli uslovni otpust, iako je izdr`ao vi{e odpola dvanaestogodi{we zatvorske kazne.

    Okru`ni sud u Novom Sadu odbio je 18. oktobra wegovu molbuza uslovni otpust. Kao razlog odbijawa navedena je garancija koju jeMinistarstvo pravde dalo 16. oktobra pro{le godine Ministar-stvu pravde Italije – da [i{i}, posle prebacivawa u Srbiju, ne}ebiti pu{ten na slobodu niti }e dobiti smawewe kazne zatvora. Po-vodom [i{i}eve molbe za uslovni otpust, Okru`ni sud obavestioje Ministarstvo pravde Italije, koje se pozvalo na navedenu garan-ciju i izrazilo negativan stav o molbi Emira [i{i}a.

    [i{i} je u Italiji 20. maja 2003. bio osu|en na do`ivotnurobiju, ali je Apelacioni sud iz Rima to zamenio kaznom od 15 go-dina zatvora. Pilot biv{e JNA osu|en je zbog obarawa helikop-tera Evropske zajednice 1992. u Hrvatskoj. Tada su poginula petor-ica diplomata.

    KONTROLA VOJNIH OBJEKATAPrema nare|ewu ministra odbrane Dragana [utanovca, voj-

    na policija sprovodi nenajavqene kontrole, preglede i pretresevojnih objekata radi provere da li se u vojnim objektima nalazelica koja u wima nelegalno borave i da li postoje tragovi o wi-

    hovom boravku.Od maja 2007. godine, od kada je za ministra odbrane posta-vqen Dragan [utanovac, do sada je pregledano vi{e od sto vojnihobjekata razli~itih tipova i namene na celoj teritoriji Srbije, akontrole }e biti nastavqene i u narednom periodu.

    NOVI NA^IN RADA CENTRALNOG DOMAVOJSKE SRBIJEU okviru aktivnosti vezanih za organizacijsko-mobilizacij-

    ske promene, Uprava za odnose sa javno{}u dostavila je 10. sep-tembra obave{tewe svim korisnicima prostorija Centralnog do-ma Vojske da zbog dosada{wih ugovora, koji su istekli pre pet go-dina, vi{e nema zakonskih i pravnih mogu}nosti za wihovo daqekori{}ewe.

    U navedenom obave{tewu decidirano je navedeno da udru`e-

    wa, ukoliko `ele da nastave saradwu sa Domom, mogu pristupitinovom namenskom kori{}ewu prostorija u radno vreme. Za izja-{wavawe i prihvatawe novog na~ina rada Centralnog doma Voj-ske dat je rok od mesec dana.

    Za novi koncept rada i kori{}ewa prostorija, koji im omogu-}ava nesmetanu delatnost uz dodatno dodeqenu salu za sastanke, iz-jasnila su se ~etiri od {est udru`ewa koja su bila i dosada{wikorisnici. To su Savez rezervnih vojnih stare{ina, Savez potoma-ka ratnika Srbije 1912–1920, Udru`ewe vojnih penzionera Srbi-je i Udru`ewe porodica palih boraca ratova 1990–1999. godine.

    Nove uslove rada nisu prihvatili Savezni odbor SUBNOR-a,koji poseduje zgradu na Savskom trgu 9, i Udru`ewe gra|ana „Klubgenerala i admirala“.

    DELEGACIJA SAVEZA REZERVNIH VOJNIHSTARE[INA KOD MINISTRA ODBRANEMinistar odbrane Dragan [utanovac razgovarao je 17. ok-

    tobra sa delegacijom Saveza rezervnih vojnih stare{ina Srbije,koju je predvodio predsednik dr Milorad Drobac.

    Predstavnici te organizacije predo~ili su ministru odbra-ne kakve su izmene unete u novi statut Saveza, ali i svoje aktivno-sti i probleme sa kojima se susre}u. Oni su zatra`ili podr{kuMinistarstva odbrane radi poboq{awa me|unarodne saradwesa srodnim organizacijama u Evropi i re{ewima koja }e u budu}-nosti zakonski regulisati rad tog udru`ewa.

    Sastanku su prisustvovali i dr`avni sekretar dr Zoran Jef-ti}, na~elnik Uprave za obaveze odbrane pukovnik Goran Zekovi},generalni sekretar SRVSS Zoran Stojanovi} i ~lan Glavnog od-bora te organizacija \or|e Malenkovi}.

    21

    na miran na~in. Svojim sagovornicima on je preneo da je Srbija iskrenoopredeqena za o~uvawe mira u procesu odlu~ivawa o statusu Kosova iMetohije, ali je odlu~na da u~ini sve kako bi spre~ila destabilizaciju uop{tinama Bujanovac, Pre{evo i Medve|a.

    – Srbija }e u~initi apsolutno sve korake da spre~i eventualne su-kobe koji bi mogli da budu na jugu Srbije i dobio sam uveravawa da u tomdelu posla ne}emo imati nikakve pote{ko}e, niti }e bilo ko da nas sank-cioni{e ili optu`uje – rekao je [utanovac.

    Prema re~ima ministra, ameri~ki sekretar odbrane Robert Gejts jetokom razgovora ocenio da Srbija ima najve}i odbrambeni kapacitet naprostoru biv{e Jugoslavije i izrazio interesovawe za anga`ovawe Sr-bije u Programu Partnerstvo za mir.

    Ministar odbrane Albanije Fatmir Mejdiju preneo je tokom razgo-vora stav Tirane da mirno re{ewe pitawa statusa Kosova mora bitiprioritet.

    Sa bosanskim kolegom Selmom Cikoti}em ministar [utanovac jerazgovarao o {kolovawu studenata iz te zemqe na Vojnoj akademiji u Be-ogradu, a o istoj temi bilo je re~i i sa turskim ministrom odbrane Vex-dijem Gonulom.

    Srbija je u SEDM primqena kao posmatra~ pro{le godine, a na mi-nistarskom sastanku u Kijevu najavila je podno{ewe zahteva za prijem u

    punopravno ~lanstvo u toj inicijativi, koje bi moglo biti formalizova-no naredne godine na konferenciji u Skopqu.

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    22/84

    1. novembar 2007.

    22

    UU Dubrovniku je 10. i 11.septembra odr`an regionalni skupForuma za pomo} zemqama jugoisto~ne Evrope (SEEC), u ciquusagla{avawa predloga za formirawe regionalnih centaraizme|u zemaqa partnera (Srbije, Albanije, BiH, Makedonije,Hrvatske i Crne Gore) i efikasnijeg usmeravawa me|unarod

    ne donatorske pomo}i.

    U radu Foruma, Srbija je imala zapa`eno u~e{}e. Posle sku-pa pomo}nik ministra odbrane Du{an Spasojevi} je naglasio dasu u~esnici prepoznali Centar ABHO u Kru{evcu i Vojnomedicin-sku akademiju u Beogradu kao na{e najzna~ajnije kapacitete u regi-onalnim okvirima.

    Posle ovakve ocene Foruma za pomo} zemqama jugoisto~neEvrope sasvim je blizu realizacija projekta o formirawu Regio-nalnog centra ABHO, u kojem bi se {kolovali stru~waci i realizo-vali operativni i doktrinarni zadaci na nacionalnom, regional-nom i me|unarodnom nivou. Tradicija edukacije duga 60 godina, in-frastruktura, oprema, iskustvo i stru~nost zaposlenih predsta-vqaju realnu osnovu da pripadnici roda ABHO iz kru{eva~kog gar-nizona dostignu ciq formirawa Regionalnog centra, na kome ve}nekoliko godina profesionalno, organizovano i strpqivo rade.

       C   E   N   T

       C   E   N   T   A   R   A   R   A   B   H   O    U

       K   R   U   [

       E   V   C   U

       A   B   H   O    U

       K   R   U   [

       E   V   C   U

    REGIONALNO OKUPQAWEKreatori projekta `ele da sena osnovu sada{wih qudskihi infrastrukturnih kapaciteta,tradicije i iskustava koje CentarABHO poseduje, koordinirajuzajedni~ke aktivnosti zemaqa

    – potencijalnih donatorai nadle`nih ministarstavaVlade Republike Srbije,u ciqu formirawa Regionalnogcentra ABHO ve}ih mogu}nosti,osposobqenog da izvr{avaedukativne, operativnei doktrinarne zadatkena nacionalnom, regionalnomi me|unarodnom planu

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    23/8423

    Potpukovnik mr Van~o Filipovski, zastupnik komandanta kru-{eva~kog Centra za usavr{avawe kadrova isti~e da su te`we pri-padnika Centra da sa~uvaju kapacitete stvarane decenijama, svo-jevremeno rezultirale pokretawem inicijative za prerastawe po-stoje}eg Centra u Regionalni civilno-vojni centar ABHO.

    KONKRETIZACIJA PROJEKTA

    „Ova inicijativa pokrenuta je jo{ 2004. godine, formali-zovana izradom projekta 2006, a krunisana stavqawem Centra uprezentacioni dokument za saradwu sa zemqama ~lanicamaPartnerstva za mir i podr{kom u~esnica Foruma za pomo} ze-mqama jugoisto~ne Evrope. Smatramo da imamo qudske i materi-jalne resurse za formirawe jednog takvog centra, {to smo i do-

    kazali uspe{nom realizacijom vi{e internacionalnih kurseva isadr`ajnom bilateralnom vojnom saradwom” ka`e potpukovnikFilipovski.

    U pri~u oko formirawa Regionalnog centra ozbiqno seu{lo krajem marta 2006. godine, kada je u Kru{evcu odr`ana ini-cijalna konferencija na kojoj je obavqena prezentacija stranihiskustava iz ove oblasti kao i mogu}ih puteva za formirawe cen-tra za osposobqavawe kadra ABHO za Balkan. Konferenciji suprisustvovali predstavnici Vlade Republike Srbije, MO i G[VS, a potpukovnici Ivan Lazarevi} i Goran Desan~i} ve} tada sunagovestili da postoje realne osnove da projekat dobije finan-sijska sredstva od Foruma za pomo} zemqama jugoisto~ne Evrope.[est meseci kasnije odr`an je i okrugli sto na temu „Formirawe

    Regionalnog centra ABHO u Kru{ev-cu” u ciqu prepoznavawa i defini-sawa uloge Centra u savremenimevroatlantskim integracijama iwegovog definisawa kao civilno-vojnog centra Srbije i zemaqa u re-gionu. Radom okruglog stola, na ko-me su u~estvovali predstavnici za-interesovanih resora i institucija

    Republike Srbije, Ministarstvaodbrane i Vojske, rukovodio jepredsednik nacionalne komisije zasprovo|ewe konvencije o zabranihemijskog oru`ja ambasador Brati-slav \or|evi}.

    Projekat je standardizovanpo modelu Ministarstva odbraneKraqevine Danske i kroz bilate-ralne posete i kontakte predo~enpredstavnicima Nema~ke, Italije,Rumunije, [vajcarske, Austrije iOrganizacije za zabranu hemijskogoru`ja, koja je ve} najavila konkret-na ulagawa u modernizaciju sme-

    BATAQON ABHO

    Centar za usavr{avawe kadrova ABHO te{ko bi funkcionisao bez sarad-we i pomo}i 246. bataqona ABHO kojim komanduje pukovnik Zoran Stojanovi}.Stotiwak qudi iz te jedinice ~esto se ukqu~uje u realizaciju seminara, kursevai drugih prakti~nih oblika usavr{avawa, kondicirawa i obu~avawa. „Ve`bali-{te Ravwak sa svojih 90 hektara – tvrdi zamenik komandanta bataqona potpu-kovnik Rade Rwakovi} – pru`a optimalne uslove za realizaciju obuke i kurseva.Naravno, pripadnici bataqona obavqaju i druge odgovorne zadatke poput dekon-taminacije prostora na jugu Srbije, obezbe|ewa administrativne linije ili an-ga`ovawa u jedinici za obezbe|ewe od nuklearnih i hemijskih udesa u miru.”

    Ima mi{qewa da bi Reginalni centar ABHO trebao da obuhvati sve ABHOsastave u garnizonu Kru{evac, pa samim tim i 246. bataqon ABHO.

    Zastupnik komandanta CUK ABHO potpukovnikmr Van~o Filipovski 

    {tajnih kapaciteta Centra. Marta 2007. godine odr`ana je u Be-ogradu donatorska konferencija za pomo} zemqama jugoisto~neEvrope, a na woj je Ministarstvo odbrane Austrije zvani~no po-dr`alo projekat Regionalnog centra i ponudilo donirawe u for-mi obu~avawa i kursirawa pripadnika centra i implementacijeNato standarda.

    [ta daqe? Predstoji konkretizacija projekta, u saglasnostisa osnovnim opredeqewima da se najve}i deo poslova zavr{iosloncem na sopstvene snage, uz neophodnu pomo} donatora. Nanivou Republike Srbije ve} su utvr|ene potrebe i odre|ena budu-}a uloga Centra u realizaciji zadataka, kako za potrebe civilnihstruktura na nacionalnom planu, tako i u {irim regionalnim okvi-rima. Mnogo toga zavisi i od slede}e donatorske konferencijeForuma za pomo} zemqama jugoisto~ne Evrope, kada se o~ekuje kon-kretna ponuda i finasijska podr{ka projektu. To je preduslov da seimplementacija celokupnog projekta zavr{i do 2010. godine. Dotada potrebno je usvojiti interoperabilnu organizacijsko-forma-cijsku i materijalnu strukturu Regionalnog centra sa sli~nim cen-trima u svetu, osposobiti stru~ni kadar u skladu sa Nato standar-dima ABHO i modernizovati opremu i infrastrukturu.

    Od Regionalnog centra ABHO o~ekuje se da organizaciono,kadrovski i materijalno bude osposobqen da mo`e samostalno daizvr{ava zadatke koje name}u savremeni bezbednosni izazovi, ri-zici i pretwe, aktuelni i danas, i ubudu}e. Uostalom, problemimapotencijalnih nuklearnih, hemijskih i biolo{kih udesa, kontami-nacije zemqi{ta, vazduha i vode i teroristi~kih napada NHB oru`-

  • 8/15/2019 051 Odbrana

    24/84

    jima najve}i broj dr`ava i armija sveta pridaje veliku pa`wu iformira adekvatne snage za odgovor na ove opasnosti.

    – Na{ centar – tvrdi na~elnik Operativnog odseka potpukov-nik mr Ivan Lazarevi} – sa velikom tradicijom, infrastrukturomi kapacitetima mo`e biti ne samo lokalnog karaktera, za potrebe

    vojske i dru{tvene zajednice u celini, ve} i Regionalni centar zasaradwu sa Organizacijom za zabranu hemijskog oru`ja, zemqama~lanicama Partnerstvo za mir iz jugoisto~ne Evrope, a ako u|e-mo u Nato i sa ovim vojno-politi~kim savezom.

    INTERNACIONALNI KURSEVI

    Nema sumwe da {est decenija rada i razvoja Centra ABHOpredstavqaju pouzdanu garanciju da }e ova ustanova i u drug~ijemokru`ewu realizovati sve postavqene zadatke. To potvr|uje i naj-stariji pripadnik Centra za usavr{avawe kadrova zastavnik Dra-gan Petrovi}:

    – Mi smo ponosni na na{e prethodnike koji su strate{ki istudiozno razvijali na{ centar i omogu}ili nam da imamo osnovuza daqi r