04 Elektronske Karte

5/28/2018 04 Elektronske Karte

1/25

1.4.2010

1

SveuiliteuZagrebuFakultetPrometnihZnanosti

Signalizacijaiupravljanjeplovilima

e rons e ar e

Elektronskekarte

elektronske navigacijske karte su sastavljene iz svih elemenata koji se nalaze i na

standardnim papirnim pomorskim kartama

pore oga o pru a u ar ogra s e po a e, ove ar e pr azu u po a e vezane

za kretanje vlastitog i drugih brodova

ove podatke elektronska karta po mogunosti dobiva od GPSa, ARPAe i drugih

pomagala

elektronska karta ne predstavlja nita drugo nego raunarsku datoteku koju

raunarski program prikazuje na ekranu

za rad i primjenu elektronskih karata moramo imati:

raunar koji je sposoban za izvravanje ovakvih zadataka,

raunarski program koji moe prikazivati i raditi sa elektronskim kartama

ovaj program ima standardno ime ECDIS (Electronic Chart Displayand Information

System)..


2/25

1.4.2010

2

Elektronskekarte

ovaj vid karte u mnogome poboljava rad, tonost navigacije, kao i sigurnost

plovidbe koja je uvijek na prvom mjestu

pore nave en pre nos , v asn c rgova ro ova o n su pr va ova

trend, tako da e oni koji tede na sigurnosti biti primorani, raznim

meunarodnim konvencijama, da nabave ove karte i odgovarajuu opremu

elektronska karta u svemu zamjenjuje papirne karte, jedina je razlika u nainu

prikazivanja karte pomorcu

elektronske navigacijske karte se prikazuju na raunarskom ekranu uz pomo

ECDISa, a njihove osnovne karakteristike su:

velika preciznost u radu navigatora;

automatizirano ispravljanje, to smanjuje greku ljudskog faktora; detaljniji prikaz sadraja karte do malih razmjera;

mogunost prikazivanja na karti brodova koji se kreu po morskoj povrini;

planiranje putovanja;

jednostavnije izbjegavanja sudara na moru i dr.

Elektronskekarte

geografsko informacijski sustav (GIS) je sustav geografskog kodiranja

orijentacijskih podataka

u tom su sustavu orijentacijski i svi drugi vani objekti odreeni tonim

geografskim koordinatama (geografskom irinom i geografskom duinom)

postojanje GISa omoguilo je izradu digitalne karte (Digital Chart DC) iji je

proizvod i elektronika karta (Electronic Chart EC), a za potrebe navigacije

elektronika navigacijska karta (Electronic Nautical Chart ENC)

upotreba elektronskih karata rapidno raste u navigacijskoj praksi, a razlozi su

razumljivi i mnogobrojni: prije svega arhiviranje, aktiviranje i ispravljanje mnogo

je jednostavnije, a uz to elektronske karte se mogu upotrebljavati u kombinaciji sa

praktino svim instrumentima za navigaciju: GPS prijemnikom, radarom,

irokompasom, dubinomjerom itd


3/25

1.4.2010

3

Elektronskekarte

u nekom obliku ve su prisutne na velikoj veini brodova, najee u sustavu integrirane

navigacije ili kao ploteri koji omoguavaju tono pozicioniranje uporabom GPS prijemnika

ili radara

upotrebom elektronskih karata u svakom trenutku je poznata prava pozicija, mogu se iz

memorije plotera vaditi podaci o poziciji u bilo koje vrijeme, moe se planirati plovidba i

unaprijed odreivati toke promjene kursa (waypoints)

one najkvalitetnije prikazuju i mnogo vie detalja (Navionics, Furuno), a mjerilo karte

jednostavno se mijenja zumiranjem

grafiko oblikovanje elemenata karte postie se tonovima sive boje ili ostalih boja,

rafiranjem, iscrtkavanjem, iframa, simbolima

:

vektorski u obliku zadanih koordinata koje u koordinatnom sustavu odreuju poloaj

informacije u matrici memorijskih elija raunala;

rasterski u obliku zapisa informacije na registarskoj adresi: matrica memorijskih elija

podijeljena je na stupce (registre) koji su podijeljen iksele (pictureelement) iji broj na displejuraunala odreuje rezoluciju

Slika 1. Primjer elektronske karte


4/25

1.4.2010

4

Elektronskekarte

u paketu za uporabu elektronskih karata temeljno je raunalo kojem je najvaniji dio

sredinja jedinica (CentralProcessing Unit CPU) s mikroprocesorom kapacitet CPU ovisan je o koliini podataka koje moe obraditi u sekundi

u raunalima za uporabu u navigaciji vana je kvaliteta slike na videozaslonu

pokazivaa pa se koriste grafike kartice velikog kapaciteta i monitori visoke

rezolucije koja zavisi o broju piksela koji ine elektronsku kartu slike

nijanse boja na zaslonu postiu se RGB (Red, Green, Blue) ili CMYK (Cyan, Mangeta,

Yellow, blacK) mijeanjem

s obzirom na vrst digitalnog prikaza koriste se dvije bitno razliite vrste elektronskih

karata:

rasterskeelektronskekarte(Electronic RasterChart ERC) vektorskeelektronskekarte(Electronic Vector Chart VRC)

Rasterskaelektronskakarta

rasterska elektronska karta zapravo je elektronska reprodukcija klasine navigacijske

karte

rasterske (skalarne) elektronske karte nastaju skeniranjem ili digitaliziranjem papirne

karte i njenim pretvaranjem u format elektronske slike koja se moe prikazati na ekranu

raunara, to znai da na monitoru raunala izgleda jednako kao i klasina navigacijska

karta, a sadri i iste podatke

takav nain izrade u znatnijoj mjeri pojeftinjuje izradu i time cijenu kotanja meutim ta okolnost ograniava preciznost i broj informacija koje su odreene upravo

brojem informacija koje se nalaze na navigacijskoj karti

zumiranjem (poveavanjem) rasterske elektronske karte ne poveava se broj detalja, ve

se samo izraeni e vide one o edinosti ko e su inae na kartu ucrtane

zbog bolje preglednosti u praksi se skeniraju navigacijske karte krupnijeg mjerila koje se

onda meusobno povezuju

nerijetko su na takvim kartama prikazani i planovi

najpoznatije svjetske tvrtke za izradu rasterskih navigacijskih karata (Navionics, Furuno,

Maptech, Chart Kit, Laser Plot, NDICHS, ARCS) skeniraju pomorske navigacijske karte

koje su izradile amerika agencija NOAA (National Oceanographic and Atmospheric

Agency) i britanski Admiralitet


5/25

1.4.2010

5


rasterska (skalarna) karta nudi samo podatke koje sadri originalna papirna karta od koje

je nastala rasterska elektronska karta

ona predstavlja samo jednu povrinu, po kojoj se moe slojevito nanijeti pozicija broda,

ali bez "praenja broda" kada se brod priblii rubu karte

naime, kada brod "izae" sa karte, on sa ECDIS nestaje

kada brod napusti podruje koje karta prikazuje, mora se uitati nova rasterska karta koja

prikazuje novo podruje gdje se brod nalazi

ovaj tip elektronske karte ne posjeduje podatke koji mogu aktivirati sigurnosne alarme i

razna upozorenja koja prikazuje ECDIS

podaci koji mogu aktivirati sigurnosne alarme i razna upozorenja se moraju unijeti u

kod upotrebe rasterskih karata u programu ECDIS, na brodu mora postojati adekvatna

papirna zamjena elektronske karte

ukoliko na brodu postoje rasterske (Raster Navigational Chart) i vektorske elektronske

karte (Electronic Navigational Chart) plovidbenog podruja onda prednost tj. prioritet

imaju vektorske karte


ukoliko brod plovi opasnim navigacijskim podrujem, za sigurnu plovidbu navigator mora

unijeti odgovarajue referentne toke (svjetionike, hridi, bove i dr. navigacijske oznake)

po unoenju referentnih toaka, navigator unosi rutu putovanja

ruta se sastoji od skretnih toaka (waypoints) i linija kursa izmeu tih toaka

drugim rijeima unoenjem referentnih toaka navigator unosi vektorske podatke

(pravac, smjer i intenzitet) koji su razumljivi raunaru (ECDISu)

kada se odreeni zadati parametar prekorai odstupanjem sa prethodno unijetog kursa,

ECDIS e upozoriti navigatora odreenim vizualnim signalom na ekranu raunara


6/25

1.4.2010

6

Slika 2. Primjer rasterske elektronske karte

Vektorskeelektronskekarte

one predstavljaju skup pravih ili krivih linija koje su odreene pravcem, smjerom i

intenzitetom

ova s up r v , prav o a a se po ran u e u azu po a a a, o a e a o e a, .

elektronska vektorska karta

vektorske elektronske karte nastaju upotrebom specijaliziranih programa za kartografiju

vektorske elektronske karte znaajno se razlikuju od rasterskih: prikaz odreenog podrujavri se izvravanjem programa koji matematikom (vektorskom) analizom grafiki ispisuje

konture obala i sve sadraje na podruju koje karta prikazuje

ovaj proces je vrlo sloen i kompleksan, tako da za sada samo par hidrografskih ustanova na

svijetu posjeduje tehnologiju i dozvolu za izradu takvih karata

svaka toka (kota) vektorske karte je definirana koordinatama u odgovarajuem

koordinatnom sustavu koji je analogan koordinatnom sustavu geografske irine i duine

ovako definiranoj toki u prostoru moemo dodijeliti brojnu vrijednost koja moe

predstavljati izmjerenu dubinu ili visinsku kotu


7/25

1.4.2010

7


izgled vektorske elektronske karte bitno je drugaiji od izgleda rasterske elektronske karte:

dok su obrisi obala kod rasterske elektronske karte jednaki neovisno o mjerilu, kod

budui da koriste svega stoti dio memorije u odnosu na rastersku kartu vektorske

elektronske karte se lake i bre mogu zumirati, sadre mnogo vei broj podataka, a broj

detalja poveava se poveavanjem mjerila

podaci se u vektorsku navigacijsku kartu upisuju na razliitim razinama

na primjer, razina obalnog reljefa izraena je neovisno o kopnenom reljefu ili batometriji

odreenog podruja, a sve se razine uklapaju jedna u drugu

uglavnom je izdvojeno osam razina koje se izrauju jedna neovisno o drugoj (slika 3.)

podaci koje karte sadre mogu se naknadno dograivati, a ispravljanje je vrlo jednostavno:umetanjem medija vanjske memorije (kompakt diska, diskete ili USB) s ispravcima u

odgovarajui port i aktiviranjem

Slika 3. Razina vektorske elektronske navigacijske karte


8/25

1.4.2010

8

Batimetrija

batimetrija je grana oceanografije koja se bavi odreivanjem dubine

mora , rijeka i jezera, odnosno generalnom konfiguracijom dna

odreenom iz profila analizom podataka dubine

znai, batimetrija je dio hidrografske izmjere, a hidrografska izmjera je

dio marinske geodezije i hidrografije

u hidrografiji (batimetriji) predmet istraivanja je dno i njegov prikaz

obino se prvo odredi horizontalna pozicija plovila, a zatim udaljenost

izmeu lovila i dna odnosno dubina

dubina je vertikalna udaljenost od trenutne vodne povrine do dna


kod ispisa na displeju koriste se dva modela: preklopni (Chart By Chart) ili dodirni

(Seamless)

kod reklo no svaka karta ima svo bro i svo u datoteku i na monitoru se rikazu e

samostalno, a neko drugo podruje prikazuje se otvaranjem druge datoteke

odreena podruja prikazana su istovjetno kao i na klasinoj navigacijskoj karti, a mjerila

karata meusobno su potpuno neovisna

dodirna tehnologija izrade elektronskih karata podrazumijeva meusobno spajanjeglobalnih podruja, tako da ne postoji rub, vrh ili dno karte

mjerilo se mijenja zumiranjem

na primjer, elektronska karta dodirne tehnologije proizvoaa Navionics koja pokriva cijeli

svijet raena je 13 godina, a uzimani su podaci sa ak 15 000 navigacijskih karata

kod rasterskih elektronskih karata koristi se dodirni model, a kod vektorskih ee preklopni

nego dodirni


9/25

1.4.2010

9

Slika 4. Detalj vektorske elektronske navigacijske karte

D4D - BAZA PODATAKA ZA PLOVNI PUT

DUNAVA

D4D ili baza podataka za plovni put Dunava je projekt unutar Interreg III B

ro rama u okviru GIS foruma za Dunav

GIS forum je prihvaen od strane Dunavske komisije kao radna skupina

GIS forumu se, 2001. godine, prikljuuju Maarska i Hrvatska te nakon

njih Rumunjska, Ukrajina, Srbija i Crna Gora, te Bugarska

osnovni zadatak GIS foruma je intenzivnija razmjena geografskih podataka

i blia meusobna suradnja u smislu upravljanja plovnim putom Dunava

isto tako bitno je utvrditi novi nain prezentiranja hidrografskih i

hidraulinih podataka, te raspraviti na koji se nain moe kreirati digitalna

karta


10/25

1.4.2010

10


DUNAVA

rezultati rada trebali su biti osnova za:

elektroniku navigacijsku kartu za unutarnje plovne putove prema

Inland ECDIS standardu

organizacija plovnih putova du pograninih podruja Dunava

meudravno ublaavanje posljedica nesrea (poplava, oneienje

otrovnim tvarima itd.

turistiko informativni sustavi na granicama

standardizirani prikaz podruja od prirodne i ekoloke vrijednosti


DUNAVA

kreiranje digitalnih navigacijskih karata kao i postavljanje infrastrukture

za diferencijalne pozicijske signale osigurava uspjenu implementaciju

Rijenih Informacijskih Servisa (RISa) koji sadre IT aplikacije i

informacijske usluge za unutarnju plovidbu u Europi

svi podaci vezani za plovne putove pohranjeni su u distributivnoj bazipodataka gdje e svaka drava odravati lokalni server s podacima

autorizirani pristup bazi podataka omoguuje rad svim dravama

ukljuenim u projekt

takva baza podataka zamiljena je kao osnova za brojne dodatne aplikacije

u prvoj fazi projekata planira se konverzija podataka u navigacijske karte

na temelju europskog inland ECDIS standarda

aplikacije za ublaavanje posljedica havarija, ekologiju i turizam uslijedit

e nakon zavretka prve faze


11/25

1.4.2010

11


DUNAVA

kreiranje digitalnih navigacijskih karata kao i postavljanje infrastrukture

za diferencijalne pozicijske signale osigurava uspjenu implementaciju

Rijenih Informacijskih Servisa (RISa) koji sadre IT aplikacije i

informacijske usluge za unutarnju plovidbu u Europi

svi podaci vezani za plovne putove pohranjeni su u distributivnoj bazi

podataka gdje e svaka drava odravati lokalni server s podacima

autorizirani pristup bazi podataka omoguuje rad svim dravama

ukljuenim u projekt

takva baza podataka zamiljena je kao osnova za brojne dodatne aplikacijeu prvoj fazi projekata planira se konverzija podataka u navigacijske karte

na temelju europskog inland ECDIS standarda

aplikacije za ublaavanje posljedica havarija, ekologiju i turizam uslijedit

e nakon zavretka prve faze

Sustavielektronskihkarata

automatizacija i digitalna tehnika, osim mogunosti izrade elektronskih karata, omoguili su

kombinirana koritenja elektronskih karata i ostalih navigacijskih ureaja i pomagala

osto i vie sustava u orabe navi aci skih karata a na vie se koriste ECDIS RCDS i

ECDIS/RCDS.

RCDS (RasterCharts Display System) je sustav koji je manje u funkciji od ECDISa temeljen je na rasterskoj karti i namijenjen brodovima srednjih veliina

podaci su temeljeni na sadraju baze podataka i dostupni su samo vizualno, nije moguselektivni odabir podataka, nije mogue iskljuiti suvine informacije

dubine mora mogu se samo procjenjivati na temelju podataka u blizini pozicije, jedina

prednost je slinost s papirnatim kartama i rad na nain koji je korisnicima poznatiji

ECDIS (ElectronicChartDisplayandInformationSystem preglednik elektronskih karata iinformacijski sustav osnovni je standard koriten kod pomorskih elektronskih karata

karte koje se baziraju na ovom standardu slubeno su istovjetne analognim kartama

posebna pogodnost ECDIS elektronskih karata je mogunost planiranja plovidbe i nadzor

tijeka plana plovidbe (Automatic TrackKeepingSystem ATKS) izravno na zaslonu monitora omogueni su svi parametri detaljnog planiranja prema dijagramu toka na slici 5.


12/25

1.4.2010

12

Slika 5. Dijagram toka planiranja plovidbe na elektronskoj karti

ECDIS(Electronic Chart Display and

Information System)

predstavlja raunarski program (sistem) koji slui za prikazivanje i rad na

elektronskim kartama, nadgledanje putovanja i planiranje putovanja

ova sus av mo e pr az va ras ers e ve ors e e e rons e ar e

osnovni radni ekran ECDISa, sa prikazom Admiralty Raster Chart u specijalnom

reimu ECDISa za prikazivanje rasterskih elektronskih karata ECDIS prikazuje

realnu situaciju koja se nalazi na plovidbenom podruju

drugim rijeima, ovaj sustav prikazuje poziciju vlastitog broda i drugih brodova

podatke o poziciji svog broda sustav dobiva od GPSa, dok pozicije drugih brodova

dobiva od ARPAe

sustav prikazuje kretanje svog broda kao i drugih brodova, a prikazivanje je slino

kao na RADARu


13/25

1.4.2010

13


Information System)

sustav ECDIS temeljen je na elektronskoj karti i namijenjen je velikim brodovima

glavnu bazu podataka predstavlja vektorska karta povezana u cjelinu a koja osim

ar ogra s po a a a sa r mnoge ruge po a e va ne za s gurnos p ov e

na video zaslonu (displeju) moe se prikazati svako podruje dovoenjem kursora

na to podruje

na zaslonu se kontinuirano prikazuje pozicija broda kao i svi ostali potrebni podaci

prikupljeni s ostalih navigacijskih ureaja (u integriranom elektronikom

navigacijskom sustavu podaci s dubinomjera, brzinomjera, radara, GPSa,

irokompasa i td.)

prikaz se moe zumirati, mogu se otklanjati suvini podaci, po volji mijenjati boja i

td. funkcionalnost ECDISa odreena je standardom IMOa o koritenju ECDISa (slika

4.)

Slika 4. Komponente ECDISa


14/25

1.4.2010

14


Information System)

prikazivanje elektronskih karata je samo jedan od aspekata ECDISa jer je ECDIS

takoer i informacijski sustav

ao n ormac s sus av omogu u e or sn u a za ra n ormac u o

prikazanom predmetu

npr. svjetionik, je oznaen na karti simbolom tornja; sustav nam moe dati dalje

informacije o ovom objektu, tj. npr. da je toranj obojen horizontalnim crveno

bijelim prugama; da je visok 28 m i da se nalazi na mjestu "Roter Sand'; da se ne

koristi; da na njemu nema ljudi i da je sauvan kao spomenik

takoer je mogue prikazati i fotografiju objekta (ako ti podaci postoje u bazi

podataka)

ECDIS pohranjuje razliite detalje u geografsku, objektno orijentiranu bazupodataka

ovaj sustav pripada grupi geografskih informacijskih sustava (Geographic

Information Systems GIS)


Information System)

karte koje se baziraju na ovom standardu slubeno su jednake analognim kartama

unutar europskih projekata vezanih za istraivanje i razvoj ovaj standard je

pr va en za po re e unu arn e p ov e

centralna komisija za plovidbu na Rajni (CCNR) slubeno je, 2001. godine, donijela

inland ECDIS standard

koritenje ovog standarda u izradi digitalnih navigacijskih karata preporuili sutakoer Dunavska komisija, Europska komisija za ekonomiju UNa ( UN ECE ),

Europska RIS platforma i Meunarodna pomorska asocijacija (INA/PIANC )

trenutno je inland ECDIS jedini standard prihvaen od svih relevantnih platformi u

unutarnjoj plovidbi

unutar projekata COMPRIS, potrebe istonoeuropskih zemalja i novih aplikacija (

npr. digitalna priopenja brodarstvu, aplikacija za planiranje putovanja,

informacije o dubini itd. ) biti e razmotrene i ukljuene


15/25

1.4.2010

15

glavne prednosti ECDIS elektronskih karata su:

dostupnost informacijama o svim objektima u pisanoj, grafikoj ili video

formi

detaljno pregledavanje karata u svim rezolucijama i mjerilima

jednostavno i brzo osvjeavanje podataka

pregledavanje raznih detalja u mjerilu prilagoenom potrebama navigatora

dostupnost informacija o obalnim objektima neovisno o dravnim granicama

.zbog negativnog

utjecaja svjetla na komandnom mostu )

mogunost povezivanja sa radarskim prikazom na istom zaslonu

Slika 6. Primjer elektronske navigacijske karte sukladne inland ECDIS standardu


16/25

1.4.2010

16

Slika 7. Koncept strukture baze podataka

AISiVDR

automatski identifikacijski sustav AIS (AutomaticIdentification System) omoguavarazmjenu poruka izmeu brodova u odreenom morskom podruju, to je naroito vano

u blizini obale, u kanalima, prilazima luka, shemama odvojene plovidbe itd.

podaci se medu brodovima razmjenjuju automatski tako da asnik plovidbene strae u

svakom trenutku raspolae sa svim potrebnim podacima o brodovima u neposrednoj

blizini

sustav takoer omoguuje prikupljanje tonih podataka za statistike prikaze o

koliinama prevezenih tereta i broju plovila u prometu odreenim kanalima ili u lukama,

razmjenama izmeu pojedinih svjetskih luka i ostalim podacima o razmjenama roba i

prometnim tokovima brodova i tereta

to je omogueno prikupljanjem i pohranjivanjem podataka koje emitiraju AIS ureaji

brodova u prometu

obvezu posjedovanja propisao je SOLAS u Poglavlju V, pravilo 19.2. Donoenju propisa o

obveznosti posjedovanja prethodile su IMO Rezolucija MSC 74(69) (Recommendation on

performance standards for an universal shipborne automatic identification systems), IMO

Rezolucija A 917(22) (Guidelines for the instalation of a shipborne automatic

identification systems), IMO Okrunica 227 te tehnicke upute IALA i I U

prema SOLASu propisana je obveza posjedovanja za brodove novogradnje propis se

poeo primjenjivati od 01. srpnja 2002.


17/25

1.4.2010

17

AISiVDR

Za brodove izgraene prije 01. srpnja 2002. SOLAS propisuje obvezu posjedovanja:

putniki brodovi koji plove u meunarodnoj plovidbi, od 01. srpnja 2003.

tankeri do prvog pregleda koji uslijedi nakon 01. srpnja 2003.

svi ostali brodovi kapaciteta iznad 50.000 GT od 01. srpnja 2004.

svi ostali brodovi kapaciteta od 10.000 do 50.000 GT od 01. srpnja 2005.

svi ostali brodovi kapaciteta od 3.000 do 10.000 GT od 01. srpnja 2007

dravni organi ovlateni su osloboditi odreeni brod obveze posjedovanja AISa ako e on

biti povuen iz plovidbe unutar dvije godine od datuma kad bi se na njega odnosila

obveza posjedovanja

nekonvencijskim (NONSOLAS) brodovima obvezu posjedovanja propisuju nacionalna

zakonodavstva

to su lovila ka aciteta is od 300 BRT u meunarodno lovidbi, ribarski brodovi,

brodovi s manje od 300 BRT kapaciteta u nacionalnoj plovidbi, jahte i brodice za sport irazonodu

za ova plovila razvijaju se posebne verzije AIS ureaja sa smanjenim mogunostima

sustava koje su prilagoene tim plovilima

AISiVDR

registrator podataka o putovanju VDR (Voyage DataRecorder) je uredaj koji biljei iarhivira sve podatke o plovidbi relevantne za rekonstrukciju dogaaja u sluaju nezgode

obvezu posjedovanja propisao je IMO Rezolucijom A.861 i IEC 61996 te SOLAS u Poglavlju

V

po odredbama SOLASa putniki brodovi novogradnje u meunarodnoj plovidbi i ostali

brodovi novogradnje kapaciteta iznad 3.000 BRT u meunarodnoj plovidbi moraju

posjedovati VDR uredaj od 01. srpnja 2002.

obveza posjedovanja za ostale brodove istovjetna je obvezi posjedovanja AISa.


18/25

1.4.2010

18

NaeloradaAIS-a

AIS ureaj je primopredajnik koji radi na VHF frekventnom podruju, moe obraditi

preko 4500 izvjetaja o navigacijskoj situaciji u minuti, a sve informacije osvjeavaju se i

dopunjavaju novim podacima svake dvije sekunde

to se obavlja automatski, koritenjem SOTDMA (Self Organizing Time Division Multiple

Access) tehnologije (slika 8)

svaki AIS ureaj sastoji se od VHF predajnika, dva VHF prijemnika, jednog VHF DSC

prijemnika i standardnog elektronskog sklopa koji povezuje te komponente sustava s

displejem ili drugim registratorom potrebnih podataka

podaci o poziciji skeniraju se gotovo uvijek s GPS prijemnika, iako su predviene

mogunosti prijema drugih navigacijskih sustava iz porodice GNSS (GLONAS, Galileo)

ostali potrebni podaci skeniraju se s ostalih (autonomnih) brodskih elektronskih

navi aci skih sustava ili se u isu u luka olaska, luka dolaska, ETA itd

AIS primopredajnik radi autonomno i stalno, neovisno o vremenskim uvjetima i podrujuplovidbe (sustav je u funkciji tijekom plovidbe uz obalu ili na otvorenom moru)

iako je dovoljna uporaba samo jednog prijemnika zbog izbjegavanja problema s

interferencijom koriste se dva

Slika 8. Vremenska organizacija emitiranja i prijema AIS podataka


19/25

1.4.2010

19

NaeloradaAIS-a

IMO standardi postavili su uvjet od najmanje 2000 do 4500 vremenskih intervala u

minuti

ureaji uspostavljaju meusobnu vezu na udaljenostima do 20 m, a domet je ovisan o

visini antene

zbog niih frekvencija propagacija je neto vea nego kod radara

mogu je prijem i od ureaja koji se nalaze iza zapreka (na primjer otoka) ako prepreke

nisu previsoke

kad signale prenose obalne stanice kao repetitori dometi su mnogo vei

ako se dogodi da broj vremenskih intervala ne omoguuje prihvat svih poruka iskljuuju

se oni najudaljeniji

u praksi, kapaciteti ureaja su toliko veliki da je ta mogunost iskljuena

na on uspostav an a veze s osta m ure a ma sva a stan ca o re u e v ast t ntervaemitiranja koji se automatski usklauje s intervalima emitiranja ostalih stanica

na raspolaganju je 2250 vremenskih intervala u trajanju od 26,6 milisekundi svaki

(ukupno 37,6 intervala u sekundi ili 2250 u minuti)

sustav je kompatibilan DSC modelu komunikacije i GMDSS sustavu tako da je jedan od

kompenenti svjetskog pomorskog sustava uzbunjivanja i sigurnosti

InformacijekojeAISomoguuje

podaci koje AIS osigurava mogu se podijeliti u cetiriskupine:

1. statiki podaci o brodu: IMO broj, ime, pozivni znak, iirina, tip plovila, poloaj antene GNSS sustava

2. dinamicki podaci o brodu: pozicija broda, indikatorpreciznosti pozicije, pravi kurs, brzina, stanje (u plovidbi,na sidru, nesposoban za manevar), gaz itd.

3. podaci o putovanju: polazna luka, dolazna luka,predvieno vrijeme dolaska, usputne luke, vrst i koliinatereta itd (slika 9).

4. etvrta vrst podataka (ako okolnosti diktiraju) su podacivani za sigurnost plovidbe


20/25

1.4.2010

20

Slika 9. Informacije koje omoguuje AIS


u preporukama (ITU Recommendation) opisane su dvije klase AIS ureaja s obzirom na

koliinu podataka i vrst emisije: klasa A i klasa B.

podaci se emitiraju izlaznom snagom od 12,5 wata

svake dvije do deset sekundi kad je brod u plovidbi i svake tree minute ako je brod na

sidru AIS klasa A emitira slijedei blok podataka (slika 9.):

MMSI broj (Maritime Mobile Service Identity Identifikacijski broj brodske radiostanice)

navigacijski status (plovidba, sidrite, nesposoban za manevar itd) vrijeme kruga okretaja (udesno ili ulijevo, od 0 do 720 u minuti)

brzina preko dna (u desetinama cvora, od 0 do 102 cvora)

tonost pozicije, DGPS ili drugi sustav i napomena ako se koriste autonomni uredaji za

odreivanje pozicije (Receiver Autonomous Integrity Monitoring RAIM)

geografska irina i geografska duina s preciznou desetine kabela

kurs preko dna (s obzirom na pravi meridijan) s preciznou do desetine stupnja

kurs kroz vodu od 0do 360 citan na irokompasu

oznaka vremena srednje grinicko vrijeme s preciznocu sekunde


21/25

1.4.2010

21


Uz te podatke AIS klase A svakih est minuta alje slijedei blok podataka:

MMSI broj (Maritime Mobile Service Identity Identifikacijski broj brodske radiostanice)

pozivni znak broda

ime broda (do 20 alfanumerikih znakova)

tip broda i vrst tereta

dimenzije broda s preciznostima do 1 metra

dio broda na kojem je smjeten senzor za odredivanje pozicije

tip ureaja kojim se odreuje pozicija (DGPS, GPS ili drugi ureaj)

gaz broda od vrijednosti 0,1 m do 25,5 metara

u a o re a o a anumer c zna ova

pretpostavljeno vrijeme dolaska u luku odredita (ETA Estimated Time of Arrival)

mjesec, dan, sat i minut srednjeg graninog vremena

Slika 10. AIS, klasa A, prikaz podataka na elektronskoj karti


22/25

1.4.2010

22


AIS ureaj klase B razvijan je do 2005. godine a od AIS ureaja klase A razlikuje se u

slijedeem (slika 11):

intervali vremena emitiranja dui su nego kod klase A, (na pr. podaci se emitiraju svakih 30

sekundi ako je brzina manja od 14 cv) ne emitira se IMO broj i medunarodni pozivni znak broda ne

emitiraju se ETA i odredina luka

ne emitira se navigacijski status

tekst s podacima vanim za sigurnost plovidbe samo mogu primati a ne i emitirati

ne emitira podatke o gazu broda

u operacijama traganja i spaavanja zrakoplovi emitiraju AIS poruke svakih 10 sekundi

obalne stanice alju podatke o lokacijama navigacijskih pomagala a te podatke emitiraju

svakih 3 minute

AIS bazne stanice al u tekstualne oruke, sinkronizira u vremenske intervale emitiran a,

alju meteoroloke ili hidrografske obavijesti, navigacijske oglase ili pozicije brodova iemitiraju svakih deset sekundi

Slika 11. AIS, klasa B, prikaz podataka na displeju


23/25

1.4.2010

23

NaeloradaVDR-a

posjedovanje Registratora podataka o putovanju (Voyage Data Recorder VDR) propisuju

IMO Rezolucije A.861(20) i Pravila IEC 61996 i SOLAS Poglavlje V.

funkcija VDR ista je kao i funkcija slinog ureaja koji koriste avioni (tzv. ): omoguuje

uv u u u v , u v u uz

pomorske nezgode

prema odredbama SOLASa VBR ureajem obvezni su se opremiti svi putniki brodovi

novogradnje i svi teretni brodovi novogradnje zapremine iznad 3.000 BRT ako im je

kobilica poloena poslije 01. srpnja 2002. godine

Ro/Ro brodovi ija je kobilica poloena prije tog datuma morali su ugraditi VBR ureaj do

prvog pregleda nakon 1. srpnja 2002. godine

putniki brodovi ija je kobilica poloena prije 01. srpnja 2002. taj ureaj morali su

ugraditi do 01. sijecnja 2004. a ostali SOLAS brodovi do 01. srpnja 2007

openito, VDR je sastavljen od dva dijela: jedinice za prikupljanje podataka (DanaCollecting Unit DCU) i jedinice za zapis podataka (Data Recording Unit DRU)

DCU je sklop od tri elektronike komponente: modula s povratnim vezama, snanog

raunala i monitora

Prikuplja podatke sa senzora brodskih sustava koje propisuje IMO i IEC (International

Electrotehnical Commission), obraduje ih i zaokruuje na propisanu tonost i proslijeduje

u DRU

Podaci se uvaju najmanje 12 sati.

NaeloradaVDR-a

u sluaju gubitka elektrinog toka rezervno napajanje omoguava rad VDRa za dva sata

izvedba DCU sklopa mora omoguiti lagani pristup komponentama u svrhu naknadnih

dogradnji i prikupljanja podataka za dugotrajnije arhiviranje, a da se ne ugroze podaci

o su ran e pr up en .

DRU je sklop namijenjen pohranjivanju prikupljenih podataka u memoriju koja se

automatski dopunjuje trajnim pohranjivanjem novih podataka pri emu se memorija

osigurava automatskim brisanjem starijih podataka (flash memory)

pohranjuju se svi podaci vani za kasniju rekonstrukciju nezgode: razgovor nazapovjednikom mostu, VHF komunikacije, radarski podaci, brzina, dubina itd.

zabiljeeni podaci mogu se reproducirati u svrhu istrage o pomorskoj nezgodi ili u svrhu

edukacije

komponente DRU pohranjene su u vrsto zatienu kapsulu koja je dizajnirana tako da u

neoteenom stanju izdri napore izvanrednih situacija kao to su poar, eksplozija ili

potonue, zajedno s elementima memorije

podvodni ultrazvuni oscilator pomae u lokaciji kapsule u sluaju potonua broda, a

smjetaj na brodu mora omoguiti zadravanje sklopa na povrini mora (hidrostatska

kuka)

dijelovi VDR uredaja mogu se vidjeti na slici 12.


24/25

1.4.2010

24

Slika 12. Komponente VDR a

NaeloradaVDR-a

zbog ekstremnih uvjeta koje VDR mora izdrati u neoteenom stanju i tehnika zatita

kapsule je ekstremna

na rim er, neke od tehnikih karakteristika urea a Furuno VR5000 su: ka sula u ko o

je smjeten DRU u sluaju poara izdrava temperaturu od 1100 C u trajanju od 1 sat, a

260 C u trajanju od 10 sati, gravitacijsko ubrzanje od 50 G u trajanju od 11 ms, prodor

(penertaciju) cilindra promjera 100 mm optereenog masom od 250 kg ako se baci s

visine od 3 metra, tlak pritiska mora na dubini od 6.000 metara

podvodni oscilator emitira impulse u trajanjima od 10 na frekvenciji 37,5 kHz i ukljuuje

se automatski boravkom u moru

memorijski kapacitet DRU je 6 GB


25/25

1.4.2010

25

NaeloradaVDR-a

podaci koji se pohranjuju u jedinicu za zapis podataka (DRU) prikupljaju se iz jedinice za

prikupljanje podataka (DCU)

to su sli edeci odaci:

datum i vrijeme

pozicija, brzina i kurs

komunikacije na mostu

VHF radiokomunikacije

radarski prikaz situacije

podaci s dubinomjera

signali uzbunjivanja

naredbe za kormilarenje i odgovori

naredbe u stro i od ovori

status vodonepropusnih vrata i drugih otvora na trupu i pregradama

podaci o stresu brodskog trupa (SWBM i SWSF)

smjer i brzina vjetra

Na tritu se nalaze mnogobrojne varijante razlicitih izvodaca, ali se najcece koriste

uredaji Furuno, Simrad, Sperry

Slika 13. Registrator podataka o putovanju

04 Elektronske Karte

Documents

Transcript of 04 Elektronske Karte