03 - ZrakonepropusnostKORAK struni asopis o podnim oblogama, ambijentu i vanjskom ureenju
Zrako-nepropusnost SAINT-GOBAIN graevinski proizvodi Hrvatska d.o.o. Ivica Dijani, dipl. ing.
Jedan od osnovnih uvjeta za postiza- nje standarda nisko energetske ili pa- sivne gradnje, uz kvalitetnu toplinsku izolaciju, je i zrakonepropusna izved- ba ovojnice zgrade.
Zgrade koje troše malu koliinu energije za grijanje (nisko energetske < 50 kWh/m god odnosno energetski razred B ili pasivne < 15 kWh/m god - energetski razredA+) osim kvalitetne toplinske izolacije neprozirnih dijelova zgrade i izbjegavanja toplinskih mostova, te kvalitetne izvedbe prozirnih dijelova zgrade (prozori, vrata), moraju udovoljiti i zahtjevu o minimalnoj propusnosti zraka kroz itavu ovojnicu zgrade. Naime, zrak u zgradi je zagrijan na eljenu temperaturu (20 °C) i svako njegovo propuštanje kroz ovojnicu zgrade, znai i direktan gubitak energije. Interesantno je (Slika 1) uoiti da kroz prozore i vrata 'pobjegne' oko 20% zraka, dok istovremeno kroz spojeve stropova zidova i podova 'pobjegne' ak treina koliine zraka. Preostalih 50% gubitaka zraka se dešava kroz naoko zanemarive detalje (insta- lacije za vodu, ventilacija u sanitarijama, elektro utinice, ...). Gubitak, odnosno propuštanje zraka, znai i direktni gubitak energije koju smo prethodno potrošili za grijanje tog istog zraka (Slika 2). Dakle, poveavajui zrako-nepropusnost zgrade smanjujemo potrebu za energijom za grijanje. Iz tog razloga je i definiran nain na koji e se vršiti mjerenje odnosno kontrola zrako-nepropusnosti, te dozvoljene granine veliine kojima pojedine vrste graevina moraju udovoljavati.
2
2
Slika 2: Koliina izgubljene toplinske energije i zrakopropusnost su linearno proporcionalni Unutar zgrade ko- joj elimo izmjeriti zrako-nepropusnost moramo pomou ventilatora kojim isisavamo zrak stvoriti podtlak od 50 Pa (Slika 3). Nakon toga poinjemo mjeriti koliinu odnosno volumen zraka (m ) koji tokom jednog sata proe kroz taj ventilator. Kvocijent izmjerenog volumena zraka i neto volumena prostorije daje nam podatak o broju izmjena zraka unutar zgrade tokom jednog sata, oznaava se sa n (1/h) i predstavlja podatak o zrako-nepropusnosti zgrade.
Samo ispitivanje nazivamo 'Blower door test' (Slika 4). U kombinaciji sa termo- vizijskom kamerom (Slika 5), moemo vrlo precizno detektirati mjesta propuštanja unutar zgrade, te ih na adekvatan nain zabrtviti. U slijedeoj tabeli su dani podaci o maksimalno dozvoljenim vrijednostima zrako-
nepropusnosti za pojedine vrste zgrada:
3
50
Slika 4: Blower door test Slika 5: Termovizijska slika pokazuje zreko-propusna mjesta
VRSTA ZGRADE
Pasivna kua
Niskoenergetska kua
Standardna kua
31%
50 PaPODTLAK Ventilator
0 0
Zrakonepropusnost n (1/h)50
Izvor: Passnet
T o
2
s razmjenom znanja, iskustva i ideja do rješenja za vaše: podove, ambijent i vanjsko ureenje
Osim što moe znaajno pogoršati ener- getsku bilancu zgrade, zrakopropusnost ovojnice moe biti uzrokom i velikih gra- evinskih šteta. Naime, sa zrakom iz gri- janog prostora u konstrukciju ulazi i vlaga. Kako je izolacijski materijal paropropustan, a ujedno i dobar izolator, to e se unutar njega vlaga iz zraka naglo ohladiti i pretvoriti u kapljice vode. Voda u konstrukciji neminovno znai i pojavu graevinskih šteta .(Slika 6)
Slika 6: Graevinske štete u konstrukciji nastale zbog zrakopropusnosti parne brane
p o
d u
ze a
o s
tr u
1 mm
2,5 cm
14 cm
konstrukcija: n = 6,0 (1/h)
Difuzija vodene pare 50
Kroz fugu širine 1 mm i duine 1 m, dnevno u konstrukciju prodire ak do 2,5 litre vode! Slika 7: Kroz zrakopropusnu oblogu u konstrukciju
ulazi znaajna koliina vlage
U pravilno izvedene konstrukcije prodire veoma mala koliina vlage. Uz postignutu zrako-nepropusnost n od 0,6 (1/h) ta
koliina iznosi 1 (g/dan/m ). S druge pak strane, ukoliko je konstrukcija zrakopro- pusna u nju dnevno prodire i nakuplja se znaajna koliina vlage (Slika 7). Zrako-nepropusnost postiemo posta- vljanjem parne brane izmeu toplinske izolacije i unutarnje obloge prostora. Izu- zetno je vano kvalitetno zalijepiti i zabrtviti sve spojeve parne brane, jer greške u ovom segmentu znae s jedne strane gubitak energije, a istovremeno i dobitak neeljene vlage u konstrukciju. Mjerenja su pokazala da kroz fugu širine 1 mm i duine 1 m, dnevno u konstrukciju prodire ak do 2,5 litre vode. Rješenje ovog problema su 'pametne' parne brane, koje se prilagoavaju reimu ljeto/zima i svojim 'otvaranjem' ljeti (s =0,2 m) i 'zatvaranjem' zimi (s =5
m) rješavaju problem mogueg nakuplja- nja vlage u konstrukcijama. Zbog visokog stupnja zrako-nepropus- nosti koja garantira vrlo male toplinske gubitke, sve zgrade graene u skladu sa standardom nisko energetske ili pasivne gradnje, moraju imati kvalitetan ventilacij- ski sustav (Slika 8) koji u zgradu dovodi svjei i iz nje odvodi istrošeni zrak. Kako ove zgrade u usporedbi sa današ- njom gradnjom troše i do 10 puta manje toplinske energije, ovakav ventilacijski sustav sa kvalitetnim rekuperatorom topline je dovoljan za njihovo grijanje.
50
Svje zrak filter