015 Odbrana

84
Godina II Broj 15 1. maj 2006. cena 100 dinara 1,20 evra www.odbrana.mod.gov.yu Intervju Su|ewa za ratne zlo~ine Su|ewa za ratne zlo~ine Intervju Tema Tema SUO^AVAWE SA PRO[LO[]U SUO^AVAWE SA PRO[LO[]U EMOCIJE SU JEDNO, REALNOST DRUGO EMOCIJE SU JEDNO, REALNOST DRUGO General-major Dragan Kolunxija Prilog U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE General-major Dragan Kolunxija Prilog U^EWE STRANIH JEZIKA U VOJSCI SRBIJE I CRNE GORE

description

Odbrana, military magazine in Serbia

Transcript of 015 Odbrana

Godina IIBroj 151. maj 2006.cena 100 dinara1,20evrawww.odbrana.mod.gov.yuI n t e r v j uSu|ewa za ratne zlo~ine Su|ewa za ratne zlo~ineI n t e r v j uT e m a T e m aSUO^AVAWE SAPRO[LO[]USUO^AVAWE SAPRO[LO[]UEMOCIJE SU JEDNO,REALNOSTDRUGOEMOCIJE SU JEDNO,REALNOSTDRUGOGeneral-major Dragan KolunxijaP r i l o gU^EWE STRANIH J EZIKAU VOJSCI SRBIJ E I CRNE GOREGeneral-major Dragan KolunxijaP r i l o gU^EWE STRANIH J EZIKAU VOJSCI SRBIJ E I CRNE GORENIC Vojska, Bra}e Jugovi}a 19, 11000 Beograd tel: 011/3201-765, telefaks: 011/3241-363. `iro-ra~un: 840-49849-58NARUXBE NICANaru~ujem ..................... primeraka kwige: KULTURNA BA[TINA SRBIJE; KULTURNA BA[TINA CRNE GORE i KULTURNA BA[TINA REPUBLIKE SRPSKEpo ukupnoj ceni od 18.900,00 dinara.Kwige }u platiti (zaokru`iti broj): 1) odjednom (pla}awe unapred) 2) na kredit u .................. mese~nih rata (najvi{e 10) po .................... dinara, uz overenu administrativnu zabranu.Kod pla}awa unapred uz naruxbenicu poslati dokaz o uplati celokupnog iznosauve}anog za po{tarinu u iznosu 300 dinara. Kupci na kredit dostavqajuadministrativnu zabranu (obarazac se dobija od NIC Vojska) overenu uVojnoj po{ti ili preduze}u u kome su zaposleni.Reklamacije u slu~aju neuru~ivawa kwiga primamo u roku od 30 dana.Kupac..........................................................................................................................(ime, o~evo ime, prezime)Mati~ni broj gra|ana ...................................... Broj li~ne karte ........................ izdate u MUP ........................................Ulica i broj ..............................................................................................................Mesto i broj po{te ............................................................ Telefon ....................Datum .........................................Potpis naru~ioca Imenovani je stalno zaposlen u ..........................................................................(naziv VPili preduze}a)Ulica i broj .............................................................................................................telefon ............................. Mesto i broj po{te ...................................................MP Overa ovla{}enog lica310117Naruxbenicu i primerak uplatnice poslati na adresu:NIC Vojska", Bra}e Jugovi}a 19 ,11000 Beograd.Komplet se mo`e nabaviti i u na{oj kwi`ari: u Beogradu, Vasina 22Novinsko- izdava~kicentar VOJSKA11000 Beograd, Bra}e Jugovi}a 19PREPORU^UJEReprezentativno izdawe ~iji je naslov velika preporuka. Tri kwige, tri elitne monografije u jednoj celini. KUL-TURNA BA[TINA SRBIJE; KULTURNA BA[TINA CRNE GORE i KULTURNA BA[TINA REPUBLIKE SRPSKE. Autorprve dve je Sreten Petkovi}, a tre}e Qiqana [evo. Uporedni tekst na srpskom i engleskom jeziku prate atrak-tivne fotografije i ilustracije. Ugledni autori nam u najlep{em svetlu predstavqaju kulturno blago koje pobu|uje pa`wu javnosti {irom sveta a otkriva korene nacionalnog bi}a, vere i istorijsketokove na vekovima izazovnim prostorima. Kwige obiluju podacima o bogatom sredwevekovnom nasle|u, bilo da sustare tvr|ave, manastiri, crkve, ikone ili dela primewene umetnosti negovane u krilu pravoslavne, katoli~ke, islamske religije ili drugih religija. Na taj na~in mnoga istorijska i mawe poznata mesta otvaraju namsvoje kulturne riznice. Luksuzno opremqene, u tvrdom povezu, tri kwige u kutiji, obima 342, 223 i 206 stranica, formata 24 h 29 cm. Cena kompleta je 18.900,00 dinara. Pla}awe se vr{i unapred.Komplet se isporu~uje nakon uplate celokupnog iznosa. Novac se upla}uje na `iro-ra~un NIC Vojska" 840-49849-58 uz naznakuza Kulturnu ba{tinu". Kwige mo`ete kupiti i re{ewem o administrativnoj zabrani.Autori: Sreten Petrovi} i Qiqana [evo4INTERVJUGeneral-major Dragan Kolunxija, komandant Operativnih snaga VSCGEMOCIJESUJEDNO, REALNOSTDRUGO 8Per asperaBALADAOSATELITU 13Vojska protiv vodene stihije STRA@A NA BEDEMIMA 15Rezultati ankete "Novinar - va{ prijateq" KOMUNIKACIJAPOSVAKUCENU 18TEMASu|ewa za ratne zlo~ine SUO^AVAWESAPRO[LO[]U20Na gr~kim ostrvima Krfu i Vidu DEVEDESETGODINAPOSLE26ODBRANATakti~ko uve`bavawe u 250. raketnoj brigadi PVOAKORDIRAKETA[A 30Sa artiqercima Novosadskog korpusaPRVIMU CIQ 32PRILOGU~ewe stranih jezika u Vojsci Srbije i Crne GoreDASERAZUMEMO 33Vojni saobra}ajKORAK NAPRED 54SADR@AJ15Prvi vojni list u Srbiji Ratnik iza{ao je 24. januara 1879. godineIzdava~Novinsko-izdava~ki centar VOJSKABeograd, Bra}e Jugovi}a 19Na~elnik NIC VOJSKAZvonimir Pe{i}, pukovnikGlavni i odgovorni urednikSlavoqub M. Markovi}, potpukovnikZamenik glavnog urednika Radenko Mutavxi}Pomo}nik glavnog urednikaDragana Markovi}REDAKCIJA:Aleksandar Anti}, poru~nik, Slobodan Vu~ini}(dopisnik iz Podgorice), Du{an Gli{i} (dru{tvo),Sne`ana \oki} (svet), Branko Kopunovi} (prilozi),Du{an Marinovi} (istorija), Zoran Miladinovi},potpukovnik (dopisnik iz Ni{a), Vladimir Po~u~, kapetan I klase (odbrana), Sawa Savi}, Mira [vedi} (tehnika)Stalni saradniciBo{ko Anti}, Stanislav Arsi}, Sebastijan Balo{, Igor Vasiqevi}, Jugoslav Vlahovi}, mr Slavi{a Vla~i},Milosav \or|evi}, Aleksandar Lijakovi}, Radojka Marinkovi}, dr Milan Mijalkovski, Predrag Mili}evi}, Miqan Milki}, dr Milan Milo{evi}, dr Aleksandar Mutavxi}, Blagoje Ni~i}, Nikola Ostoji}, Nikola Ota{,Budimir M. Popadi}, dr Dragan Simeunovi} Dizajn i prelomEnes Me|edovi} (likovni urednik), Branko Siqevski (tehni~ki urednik), Vesna Jovanovi}FotografijaGoran Stankovi} (urednik) Zvonko Perge, Darimir Banda (fotoreporteri)Jezi~ki redaktoriMira Popadi}, Sla|ana Mir~evskiKorektorSla|ana GrbaSekretar redakcijeVera Denkovski DokumentacijaRadovan Popovi} (foto-centar), Nada StankovskiTELEFONINa~elnik 3241-104; 23-079 Glavni i odgovorni urednik 3241-258; 23-809Zamenik glavnog urednika 3241- 257; 23-808Pomo}nik glavnog urednika 3201-547; 23-547Sekretar redakcije 3241-363; 23-078Redakcija 2682-937; 23-810; 3201-576; 23-576Dopisni{tvo Ni{ 018 /509-481, 21-481Dopisni{tvo Podgorica 081/ 483-443, 42-443 Marketing 3241-026; 3201-765; 23-765Pretplata 3241-009; 3201-995; 23-995TELEFAKS 3241-363ADRESA11000 Beograd, Bra}e Jugovi}a 19po{t.pr. [email protected]@odbrana.mod.gov.yuInternetwww.odbrana.mod.gov.yu@iro-ra~un840-49849-58 za NIC VojskaPretplataZa pripadnike MO i VSCG preko RC mese~no 160 dinara.Za pretplatnike preko Po{tanske {tedionicemese~no 180 dinara. [tampa POLITIKA AD, Beograd, Makedonska 29CIP Katalogizacija u publikacijiNarodne biblioteke SrbijeODBRANAISSN 1452-2160Magazin izlazi svakog 1. i 15. u mesecuMagazin Ministarstva odbrane Srbije i Crne GoreUkazom predsednika Srbije i Crne GoreNIC Vojska" je povodom 125 godina vojne {tampe, 24. januara 2004. godine, odlikovan ordenom Vuka Karaxi}a, drugog stepena Snimio Radovan POPOVI]1. maj 2006.SVETPosledwa linija odbrane avionaNEBESKI [ERIFI 58Nove geostrategijske paraleleUSPONKINE 61Uz Sporazum o vojnoj saradwi Nema~ke i SCGNOVI OBLICI SARADWE 62TEHNIKAInternet u sistemu odbrane[IROKAPRIMENA TEHNOLO[KOG^UDA 64Snajperisti kroz istoriju (2)JUNACIDRUGEVELIKEVOJNE68KULTURADodeqene nagrade "Zlatni beo~ug"OGRNUTISVETLO[]U BEOGRADA 72FEQTON150 godina od ro|ewa Nikole Tesle (4) VELIKIPROTIVNIK RATOVA 74Razmi{qawa o stvarima obi~nimOSMEH 78SPORTOdr`an 19. beogradski "Banca Intesa" maratonKADATLETIKAZAPALIGRAD 7979RE^UREDNIKA526RAZUMEVAWERAZUMEVAWEJedno od kqu~nih pitawa reforme sistema odbrane SCG i pri-prema za intenzivnije ukqu~ivawe na{e zemqe u evroatlant-skebezbednosneintegracijejestepoznavaweikori{}ewestranih jezika, prvenstveno engleskog. Toj temi posvetili smospecijalni prilog u ovom broju. Re~ je, dakle, o spremnosti pripadnika Ministarstva odbra-neiVojskedadostignuodgovaraju}istepeninteroperabilnostikao preduslov za rad u multinacionalnom okru`ewu, odnosno u mi-rovnim i humanitarnim operacijama, u strukturama Partnerstvaza mir i Natoa. Dakle, nova stara deviza glasi govori engleskida te ceo svet razume. U skladu sa tim zahtevom izra|en je i Pro-gram osposobqavawa u oblasti engleskog jezika, koji je u potpuno-sti uskla|en sa standardima Natoa. STANAGje re~ koja se sada vrti po glavama mnogih na{ih ofi-cira. Sa razlogom, jer }e stepen poznavawa engleskog jezika bitijedan od uslova ne samo za razvoj profesionalne karijere ve} uop-{te za opstanak u slu`bi. Kao i uvek na po~etku nekog velikog po-sla, ima dosta pote{ko}a, ali za koju godinu sve }e biti mnogo lak-{e. Stara garda, koja se te`e prilago|ava na nove standarde, po-lako odlazi u penziju, a mladima koji su spremni za izazove otvo-reni su putevi u~ewa i boqe komunikacije sa kolegama u svetu.Da je svojevremeno bilo vi{e razumevawa izme|u politi~kihlidera na prostorima SFRJ, i raspad te dr`ave bio bi mawe bo-lan i mawe krvav. Suo~avawe sa pro{lo{}u je tako|e bolan pro-ces, o kome govorimo u temi broja posve}enoj radu Tu`ila{tva zaratne zlo~ine. Pred lice pravde moraju biti izvedeni svi oni ko-ji su u minulim ratovima okaqali ugled dr`ave i naroda. Time }ese `rtvama wihovih nedela pru`iti bar delimi~na satisfakcija,a sa naroda skinuti ose}aj krivice. Patwu i stradawa Srba posle albanske golgote u Prvom svet-skom ratu razumeli su Grci i pru`ili im uto~i{te na Krfu i Vidu.Pomoglisubratskiinesebi~noondakadajenajvi{etrebalo.Ovih dana obele`ena je 90. godi{wica iskrcavawa Srpske vojskena Krf. Visoke vojne i dr`avne delegacije dve zemqe odale su po-{tu srpskim ratnicima. Ekipa Odbrane bila je na licu mesta islikom i re~ju prenela utiske sa tog veli~anstvenog skupa. Plodovi hri{}anske qubavi i solidarnosti gr~kog i srpskognaroda umno`avaju se i danas. Uo~i Vaskrsa u na{u redakciju do-{ao je gospodin Jovan Janis. Grk iz Atine. Student medicine u Be-ogradu. @eleo je da pomogne porodici Stojiqkovi}, koja je nedav-no dobila jo{ jednog, dvanaestog ~lana. Pri~a o wima u Odbra-ni bila je povod za to dobro delo. Spojili smo ih i sa wima po-delili radost. Odluka ve}a Apelacionog suda u Rimu obradovala je porodi-cu majora Emira [i{i}a. Italijanski sud presudio je da su ispu-weni svi uslovi za [i{i}evu ekstradiciju u SCG na daqe izdr`a-vawe petnaestogodi{we zatvorske kazne.Radost se, bar na trenutak, uselili i u domove porodica po-ginulih ili umrlih profesionalnih pripadnika Vojske i vojnih in-valida, kojima su nedavno u Beogradu dodeqeni novi stanovi. Jo{jednuradosnuvestdonosimouovombroju.Ministarjenajavio pove}awe plata profesionalnih pripadnika VSCG, i to udva navrata. Prvo u junu, a drugo na jesen. O procentima se nije iz-ja{wavao. @elim da istaknem da smo po~elirazgovore sa Vladom Srbije, koja je sprem-na da podr`i na{e vi|ewe daqeg re{ava-wa stambenih pitawa pripadnika Vojske iMinistarstva odbrane. Projektom koji je u fazi usagla{ava-wa predvi|amo mogu}e na~ine re{avawatih pitawa kreditnim aran`manima i raz-menomimovinekojomraspola`eMini-starstvo odbrane za odre|ene stambene je-dinice. Prilikomdaqeraspodelestanovauve{}emo jo{ jednu prioritetnu kategori-ju. U woj }e se na}i oficiri i civilna li-ca koji su od vitalnog zna~aja za razvoj si-stema odbrane.61. maj2006.REKLI SUFLE[Apelaciono ve}e suda u Rimu smatra dasu ispuweni uslovi za transfer pilota Emi-ra [i{i} iz Italije u SCG Prema izjaviministra SCG za qudska prava Rasima Qa-ji}a, jo{ nisu razja{wena sva administra-tivna pitawa u vezi s tom odlukom, ali o~e-kuje se da }e re{ewe vrlo brzo biti donetoi da }e ga potom potpisati ministar pravdeItalije. Posle toga slede razgovori o teh-ni~kim detaqima transfera [i{i}a u je-dan od zatvora u SCG.[i{i} je u Italiji osu|en na 15 go-dina zatvora, po{to je kao pilot Jugoslo-venske narodne armije 7. januara 1992. uHrvatskojoboriohelikopterEvropskeunije, u kom je poginulo pet diplomata. Naosnovu kvalifikacije da je po~inio ubi-stvo s predumi{qajem, [i{i} je prvoste-penom presudom 20. maja 2003. osu|en nado`ivotnu robiju, ali je rimski Apelaci-oni sud to zamenio kaznom od 15 godinazatvora za vi{estruko ubistvo i izaziva-we vazdu{ne nesre}e. [i{i}jeuhap{en9.maja2001.uMa|arskoj, po poternici koju je Hrvatska,na osnovu zahteva @upanijskog suda u Va-ra`dinu, uputila Interpolu, i potom je iz-ru~en Italiji 20. juna 2002. godine. ISPUWEN USLOV ZA TRANSFERPILOTA [I[I]ADr ZoranStankovi}, ministar odbraneMr Zoran Jefti}, pomo}nik ministra odbraneza qudske resurseM i n i s t a r o d b r a n e n a j uAKTUELNOU kasarni 1300 kaplara u Vrawu osituaciji u zoni odgovornosti Kopnenihsnaga i KZB-u ministru odbrane referi-sali su komandant Kopnenih snaga gene-ral-potpukovnik Mladen ]irkovi} i ko-mandant 78. motorizovane brigade pukov-nik Milosav Simovi}. Oni su istakli ve-oma dobru saradwu sa multinacionalnombrigadom Istok u sastavu Kfora, Sekre-tarijatom unutra{wih poslova Vrawe, Ko- U septembru }emo obavestiti sve po-liti~kestruktureSrbijeiCrneGoreopredlogu strukture Vojske po me|unarodnimstandardima. Oni podrazumevaju vojsku ve-li~ine 0,2 do 0,4 odsto brojnog stawa sta-novni{tva, {to je od 25.000 do 30.000 voj-nika. Po zahtevima MMF-a mo`emo da ra-~unamo na 2 do 2,8 odsto bruto nacional-nog dohotka {to je oko pola milijarde evra.Dr`ava treba da odlu~i koliku i kakvu voj-sku `eli i mo`e da finansira. Blic, 22. april 2006.SARADWA VOI LOKALNE SAM Plate zaposlenih u MO i VSCG bi-}e dva puta pove}ane ove godine. Prvi putu junu, a zatim i na jesen, za {ta su obez-be|ena finansijska sredstva najavio jeministarodbranedrZoranStankovi}prilikom obilaska snaga u Kopnenoj zonibezbednosti, 22. aprila. Ministar odbrane dr ZoranStankovi} u pratwi zamenikana~elnika General{taba VSCGgeneral-majora Zdravka Pono{a isavetnika predsednika Srbije zaodbranu dr Bojana Dimitrijevi}a,posetio je 22. aprila deoKopnenih snaga VSCG u Vrawu iKopnenoj zoni bezbednosti7g u S r b i j eAmnestiraju se qudi koji su od 7. oktobra 2000. do dana stupawa nasnagu Zakona u~inili krivi~na dela odbijawa primawa i upotrebe oru`ja,neodazivawe na poziv i izbegavawe vojne slu`be, te samovoqno udaqava-we ili bekstvo iz Vojske.- Zakon se najvi{e odnosi na veliki broj sportista i mladih koji suoti{li u inostranstvo i ne smeju da se vrate u zemqu, jer nisu odslu`ili vojnirok, a u drugim zemqama su osnovali porodice i obezbedili egzistenciju. Pro-tiv wih }e biti obustavqen krivi~ni postupak i gowewe, a pravosna`na pre-suda bi}e ukinuta. Oni koji su u vreme Milo{evi}a napustili zemqu ne izvr-{avaju}i vojnu obavezu sada su ili napunili 35 godina ili su im pozivi stigliu to vreme na koje se odnosi zakon, zna~i od 7. oktobra 2000. godine. Ukolikone ulaze u kategoriju za amnestiju, svoj problem }e morati da re{avaju indivi-dualno - ka`e ministar za dijasporu Vojislav Vuk~evi}. Prema re~ima ministra pravde Zorana Stojkovi}a, to je akt milostivlasti, kojim se od daqeg gowewa osloba|aju lica u pritvoru, na izdr`ava-wu kazne ili ona protiv kojih su pokrenute krivi~ne prijave. Ministar odbrane SCG Zoran Stankovi} izjavio je povodom usvajawaZakona o amnestiji za vojne obveznike, koji su svojevremeno napustili ze-mqu da ne bi slu`ili Vojsku, da ih taj zakon ne osloba|a slu`ewa vojnog ro-ka, ve} samo krivi~ne odgovornosti. Ministar je za Telefakt BK televi-zije rekao da u prilog amnestiji ide ~iwenica da je sve vi{e onih koji nisusposobni za Vojsku i naveo primer da osam odsto onih koji se odazovu pozi-vu bude vra}eno zbog bolesti zavisnosti ili du{evnih oboqewa. Tako je sa-mo od martovske grupe, koja je do{la na slu`ewe vojnog roka, a koju je ~ini-lo 5.700 vojnika, ku}i vra}eno sedam odsto. Ukazuju}i na to da je podnosilac Zakona, koji je usvojen u Skup{tiniSrbije, Ministarstvo dijaspore, a ne odbrane, ministar je izrazio uvere-we da }e problem izbegavawa slu`ewa vojnog roka trajno biti re{en pro-fesionalizacijom Vojske SCG do 2010. godine. Profesionalna Vojska jeipak boqa, jer profesionalac mo`e vi{e da pru`i, ali treba anga`ovatii qude koji `ele da slu`e Vojsku, rekao je ministar odbrane.Budu}i da poslanici Srpske radikalne stranke nisu prisustvovali gla-sawu o Zakonu o amnestiji, {ef poslani~kog kluba SRS Tomislav Nikoli}izjavio je da amnestija ne mo`e da bude pravilo, ve} izuzetak, i da se dajepovodom nekog va`nog praznika u dr`avi. On smatra da samo lekari moguda ka`u ko nije sposoban da slu`i vojsku, a da svi ostali podle`u Zakonu. STRANI VOJNI PREDSTAVNICIU KRAGUJEVCUStrani vojni predstavnici akreditovani u Beogradu posetili su 19.aprila Komandu operativnih snaga VSCG u Kragujevcu. Tom prilikom predsta-vqeni su im uloga, organizacija, na~in funkcionisawa i zadaci Komande.Gradona~elnik Kragujevca Veroqub Stevanovi} i na~elnik [umadijskogokruga Miroslav Marinkovi} odr`ali su sastanak sa stranim vojnim pred-stavnicima i predo~ili im osnovne karakteristike i perspektive regiona iKragujevca.Strani vojni predstavnici posetili su i kragujeva~ku fabriku Zastava-oru`je. U pratwi direktora Dragoquba Grujovi}a razgledali su proizvode iobi{li fabri~ki muzej. ordinacionimtelomzajugSrbije,jedinicama@andarmerije i bezbednosnim slu`bama.Ministar Stankovi} razgovarao je i sa pred-sednicima op{tina Pre{evo, Bujanovac i Medve-|a - Ragmi Mustafom, Nagipom Arifijem i Slo-bodanom Dra{kovi}em.Na konferenciji za novinare u zgradi Skup-{tine op{tine Pre{evo ministar odbrane ista-kao je da su dogovorene konkretne aktivnosti koje}e u narednom periodu doprineti daqem unapre-|ewu saradwe Vojske SCG, lokalnih organa vlastii stanovni{tva u tom podru~ju. Re~ je o popravci o{te}enih puteva, poboq-{awu bezbednosti i slobode kretawa gra|ana utoku obavqawa poqoprivrednih radova du` admi-nistrativne linije i otvarawu grani~nog prelazaMiratovac prema Republici Makedoniji.Ministar Stankovi} obi{ao je i pripadnike78. motorizovane brigade, koji su anga`ovani naobezbe|ewu KZB u objektu [evatske livade, gdeje sagledao uslove `ivota i rada i na~in izvr{e-wa tog slo`enog zadatka. U razgovoru sa vojnicima i stare{inama onje izrazio zadovoqstvo onim {to je u~iweno napoboq{awu `ivotnog standarda u tom objektu inajavio nabavku 1500 kompleta antibalisti~keopreme ~ime }e se posti}i ve}i stepen za{titequdi. OJSKEOUPRAVEU Skup{tini SrbijeUSVOJEN ZAKON O AMNESTIJISkup{tina Srbije usvojila je, 17. aprila, Zakon oamnestiji, koji omogu}ava da se abolira 2.500 qudi protivkojih je Vojska SCG podnela krivi~ne prijave. Zakon jeusvojen glasovima 108 poslanika vladaju}e koalicije, bezprisustva radikala, uz 21 glas socijalista protiv, dok jedanprisutni poslanik nije glasao.1. maj2006.8Naravno, ne `elim da ka`em da mi treba da idemo u operacijenametawa mira,operacije koje nisu pod pokroviteqstvomUN, ali je veoma bitnoda budemo prisutni tamo gde je ceo svetprisutan. To je odrednica dobre politike.Nedavno sam i javnopostavio pitawe zarazmi{qawe: da smosada ~lanica Natoa, da li bi pitawe statusa Kosmeta uop{tebilo postavqeno? Svako ko se ozbiqnobavi politikom zna da se to nikada ne bidogodilo. Emocije sujedno, realnost drugo.Sa general-majorom Draganom Kolunxijom, komandantom Operativnih snaga,najvi{eg zdru`enog sastavom Vojske SCG, razgovarali smo nedavno u Kragu-jevcu, gde je i sme{tena wihova komanda. Pitawa opremqenosti, problemiizazvani skra}ivawem vojnog roka, bezbednosni izazovi ka kojima se u pro-cesu reforme Vojske i odre|uju, po`eqan profil oficira danas, ali i od-nos prema vojnoj tradiciji, samo su neke od tema o kojima smo razgovarali.Ocena borbene sposobnosti Operativnih snaga, ali i Vojske u celini, uprethodnoj godini ne{to je ni`a nego u prethodnom periodu. [ta se dogo-dilo? Koji su to najve}i problemi sa kojima se susre}ete? Posle iscrpne analize predlo`ili smo ocenu 3,38 za Operativne snagei ona je prihva}ena. To je prvi put u nizu godina da je ocena dobra, a ne vrlodobra. Da predlo`imo tu ocenu odlu~ili smo se, jer smo hteli da budemo real-ni, iskreni i da i vojnom i dr`avnom rukovodstvu poku{amo da skrenemo pa`wuna stawe borbene gotovosti u delu Vojske koji ~ine Operativne snage. Isposta-vilo se da je ta ocena bila identi~na sa prose~nom ocenom borbene gotovosti~itave Vojske. [ta je sve uticalo na takvu ocenu? Operativne snage su nastaleod U`i~kog i Beogradskog korpusa, dela jedinica koje su bile neposredno pot~i-wene General{tabu i dela jedinica iz Ni{kog korpusa. Kada se pogleda sada-{wa struktura, svi ti sastavi su drasti~no mawi po brojnom stawu, qudstvu itehnici u odnosu na raniji period. Imaju}i u vidu da tokom pro{le godine u naoru`awe nije ni{ta novo uvede-no, da je vojni rok skra}en sa devet na {est meseci, {to bitno uti~e na borbenugotovost, posledice su bile neizbe`ne. Mo`da i ova ocena nije realna, ali susada{wi mehanizmi po kojima se ocewuje borbena gotovost doveli do ovakvihprocenata. Ta ocena nije previ{e alarmantna, kada se zna kakvo je ukupno staweu na{em dru{tvu, privredi... Tranzicija zahvata i Vojsku kao deo sistema odbra-GENERAL-MAJOR DRAGAN KOLUNXIJA,KOMANDANT OPERATIVNIH SNAGA VSCGINTERVJUEMOCIJE SUJEDNO,REALNOST DRUGOne, odnosno dru{tva. Ali je sve to dobra osnova za razmi{qawe,realno planirawe zasnovano na sopstvenom iskustvu, ali i na is-kustvu zemaqa u okru`ewu. Naravno, u skladu sa mogu}nostima dru-{tva. Nepotrebna je ostra{}enost, ose}aj da na nas u Vojsci nikou dr`avi ne misli. Ube|en sam da dr`avno rukovodstvo misli oVojsci, onoliko koliko mo`e, imaju}i u vidu sve segmente dru{tva. Pitawe opremqenosti je, svakako, jedan od odre|uju}ih ele-menata funkcionalnosti Operativnih snaga. Poznato jestawe na{eg naoru`awa i opreme, posebno sredstava veze.[ta je to {to je u ovom trenutku neophodno za boqi rad? Najkra}i odgovor bi bio: mnogo toga. Mi vojnici uvek od-re|ujemo te`i{te, shodno ciqu koji `elimo da postignemo. U okvi-ru reforme Vojske nastojimo da pro-cenimo koje su to jedinice i snage ko-je su nam najbitnije u sistemu borbe-ne gotovosti, i koje treba za {to kra-}e vreme opremiti za zadatke koji ih~ekaju. Imamo naoru`awe koje je do-bro, kvalitetno i ceweno u svetu. To{to nam nedostaje jesu sredstva veze,sredstva za za{titu qudstva i optoe-lektronskasredstva,aneophodnanam je i informati~ka oprema, jersvi znamo {ta zna~i brza obrada po-dataka za svaki sistem.Jedno od preovla|uju}ih na~elakojeg se dr`e savremene armije jesterano upozorewe na opasnost. Kada predupredite opasnost, weniefekti su neuporedivo mawi. Smer u kome ide reforma Vojske smawewe broja vojnika i wihova boqa opremqenost i profesio-nalizacija name}e novi zahtev, a to je obezbe|ewe manevarskihsposobnosti takvih jedinica. Desetine i stotine kilometara mane-varskog prostora ne bi trebalo da predstavqaju nikakav problemza takve sastave. Zato su veoma va`ne helikopterske jedinice,transportna sredstva, a uporedo s tim, transportni helikopteri uparu sa borbenim helikopterima, koji su dobra za{tita tih jedi-nica. Poznato je da je transportni helikopter u preletu veoma po-godna meta, a svako wegovo obarawe zna~ilo bi i velike gubitke.Borbeni helikopteri su odli~ni i za podr{ku vatrenoj jedinici naterenu, pogotovo kada se imaju u viduzahteviipravilaanga`ovawa,po-{tovawe normi me|unarodnog ratnogprava,proporcionalnostupotrebesile...Legitimitetupotrebesnagaimapravioblikukolikodozirateoru`anu silu u odnosu na opasnost.Time se izbegavaju svi vidovi osude,koje smo na ovom prostoru, na`alost,imali kao iskustvo.Kolikiproblem predstavqaskra}ewe vojnog roka i slaba popunajedinicavojnicima(43%).Kakogaprevazilazite na putu do profesio-nalne vojske? 9Kao komandant ja bih uvek vi{e voleo da imamtri profesionalne brigade nego mawe spremne iobu~ene korpuse. Neki qudi u javnosti govore da nam je i daqe po-trebna velika armija, sa brojnim oklopnim jedi-nicama... Ali se ti isti qudi ne pitaju kako toobezbediti. Ukoliko mi u Vojsci sada imamo bu-xetska sredstva samo do juna ili jula, zanima meda li uop{te javnost mo`e da pretpostavi kakose snalazimo. To mi najboqe znamo.Predvi|ene za brzi odgovor na nepo-sredne opasnosti, Operativne snagesuintervidovskakomponentana{evojske.Zanimqivo je ~uti od Vas kojinas bezbednosni izazovi ~ekaju u ovojkonstelaciji sveta i vremena? Strategija i Doktrina de-fini{u rizike, pretwe i izazove. Tuje i ~iwenica da na mati~noj terito-riji SCG imamo Kfor i Unmik, u skla-du sa Rezolucijom 1244. Ta rezoluci-ja i Kumanovski sporazum defini{u iodnosna{edr`aveiVojskepremaKforu. Taj odnos je partnerski. Min-istar odbrane, na~elnik General{ta-ba, ali i komandanti brigada i bataqona imaju redovne sastankesa qudima na odgovaraju}im nivoima komandovawa u Kforu, ~ak ido nivoa komandi brigada i bataqona. ^este su i istovremenepatrole u skladu sa dogovorenim procedurama. Sve to govori daje rizik smawen, ali nije iskqu~en. To {to nas uvek opomiwe jeste17. mart 2004, ali su tu i mnogobrojni teroristi~ki akti koji suse dogodili od 1999. do danas. Tu su i teroristi~ki akti koji sedoga|aju u svetu, od 11. septembra do napada u Madridu, Engle-skoj... Razli~iti su motivi takvih napada, ali su posledice iste strah, panika, nesigurnost. Analiziraju}i pretwe i izazove proceweno je da u ovom tre-nutku ne mo`e da do|e do nekog regionalnog rata na Balkanu, ~akni do lokalnog sukoba. Sporazumi koji su potpisani posle 1995.godine, u Firenci, Be~u, otvorili su mogu}nosti da se me|usob-nim kontaktima vojnih delegacija zemaqa u regionu, Evropi i {i-re, te uvidom u stawe oru`anih snaga tih dr`ava, stvaraju pove-rewe i sigurnost. Tu su i zajedni~ke vojne ve`be poput Plavog pu-ta, Zajedni~kog horizonta, u~e{}a na{e fregate na ve`bi Itali-janske mornarice ili ve`ba u Bugarskoj, na kojoj su u~estvovaleneke na{e kopnene snage... Sada se deo na{ih snaga priprema zau~e{}e na ve`bi in`ewerijskih jedinica u Ma|arskoj. Sve tostvara povoqan ambijent me|usobnog upoznavawa, a time i ovla-davawa situacijom. Terorizam je globalna pretwa, a kod nas se ose}a i pretwaeventualnih nemira radi ostvarewa nekih specifi~nih politi~-kih ciqeva. Dimenzionirawe i opremawe snaga unutar Vojske zah- Skra}ewe vojnog roka je zakonom donesena odluka. Tu vi{enema {ta da se pri~a. Trajawe vojnog roka omogu}uje da se vojnikobu~i za odre|enu specijalnost na sredstvima koja nisu slo`ena.Imaju}i u vidu koliko je nauka primewena na sredstvima ratnetehnike, koliko su ona sofisticirana i kakvo je majstorstvo u ru-kovawu neophodno, dolazimo do zakqu~ka da samo profesionalcimogu da rukuju odre|enim sredstvima. Problem je nastao zbog neuskla|enosti po~etka primeneskra}ewa vojnog roka i obezbe|ewa odre|enog stepena profesio-nalnosti unutar Vojske. Tu je nastao debalans. Mislim da je pre od-luke o skra}ewu vojnog roka trebalo stvoriti odre|eno jezgro pro-fesionalnih jedinica, a onda iz faze u fazu i}i na to da se obez-bedi kontinuitet borbene gotovosti. Poseban problem, na koji je ukazao i gospodin Zoran Jefti},pomo}nik ministra odbrane za qudske resurse u jednom od prethod-nih brojeva magazinu Odbrana jeste struktura profesionalnogsastava Vojske. Umesto jasne uzlazne linije, linija je krivudava, sa za-stojima i izra`enom kolebqivo{}u. Da analiziramo za{to je to ta-ko, nema svrhe, ali hajde da vidimo {ta sada. Mislim da {to pre tre-ba stvoriti odre|en broj profesionalnih jedinica ~isto profesi-onalnih. Kada o tome razmi{qamo mogli bismo da se setimo izrekeda je sve prolazno, samo je interes ve~an. Onaj koji se odlu~i za po-sao profesionalnog vojnika mora biti i dobro pla}en. Zamenik na-~elnika General{taba general-major Zdravko Pono{ je, tako|e zaOdbranu, rekao da vojni poziv nijeprose~an, te da ne mo`e biti ni pro-se~no ili ispod proseka pla}en. Najni-`a plata vojnika profesionalca morabiti vi{a od republi~kog proseka. Primer koji to potkrepquje jestestawe u Kopnenoj zoni bezbednosti.Na osnovu odluke ministra odbrane,u obezbe|ewu administrativne linijesa Kosovom i Metohijom i kontroliKZB anga`ovan je iskqu~ivo profesi-onalni sastav VSCG. Od tog trenutkami tamo nismo imali disciplinskihproblema,vanrednihdoga|ajailiekscesa u samoj zoni. Profesionalacje profesionalac. Neophodno je da se {to pre regu-li{e status vojnika po ugovoru. U in`eweriji, na primer, oni su ru-kovaoci na dozeru, kopa~u, utovariva~u... Po sada{wem re{ewumogu da budu profesionalci samo do 35 godine starosti. U gra|e-vinskim firmama na istim poslovima rade qudi i u pedesetoj, ~ak istariji, a mi se olako odri~emo vojnika koji su tek stekli najboqinivo osposobqenosti za obavqawe du`nosti. U takvim situacijamamladost i fizi~ku kondiciju zamewuju je znawe i iskustvo. To se, na-ravno, ne odnosi na specijalne jedinice gde psihofizi~ki kriteri-jumi moraju da se po{tuju. Va`no je, tako|e, stvoriti mogu}nost da, kada se dogodi da voj-nik profesionalac izgubi sposobnost da obavqa svoju dotada{wudu`nost, mo`e da se prekvalifikuje za neke druge du`nosti unutarVojske.Koliko su, kada se sve to uzme u obzir, Operativne snage izaista operativne, i {ta im obezbe|uje tu operativnost? Operativne su jer u svom sastavu imaju najvi{e profesio-nalnih jedinica. Tu svakako treba ista}i dve brigade, 72. specijal-nu i 63. padobransku, bataqon vojne policije, 24. bataqon za spe-cijalna dejstva, ali i ogroman potencijal mladih stare{ina i voj-nika po ugovoru, raspore|enih u drugim jedinicama, a sa kojima sepregrupisavawem mo`e dobiti mawi broj vrlo profesionalnih sa-stava. Za svakog komandanta je imperativ da ima jedinicu koju mo`eda upotrebi u slu~aju bilo kakve opasnosti. Ako to nemate, onda ne-mate ni sigurnost.101. maj2006.INTERVJUNeophodno je da se {to pre reguli{e status voj-nika po ugovoru. U in`eweriji, na primer, onisu rukovaoci na dozeru, u utovariva~u...Po sa-da{wem re{ewu mogu da budu profesionalcisamodo35godinestarosti.Ugra|evinskimfirmama na istim poslovima rade qudi i u pe-desetoj, ~ak i stariji, a mi se olako odri~emovojnika koji su tek stekli najboqi nivo osposo-bqenosti za obavqawe du`nosti. U takvim situ-acijama mladost i fizi~ku kondiciju zamewujuznawe i iskustvo. To se, naravno, ne odnosi naspecijalne jedinice, gde psihofizi~ki kriteri-jumi moraju da se po{tuju.11teva odgovaraju}i pristup. Te jedinice moraju biti brzo pokretne,obu~ene za specijalna dejstva snage koje }e bilo koji vid ugro-`avawa eliminisati u korenu, uz {to mawu upotrebu sile. Tako sestvara kredibilitet i vojske i dr`ave u odnosu prema tom global-nom problemu. Nikako ne treba zaboraviti pomo} koju Vojska pru-`a u slu~aju elementarnih nepogoda, u {ta se, na`alost, mo`emouveriti i ovih dana. Tu je i pomo} u slu~aju epidemija, hemijskihakcidenata, i sli~no. Sve su to zadaci koji nas o~ekuju. Posebnomi je drago {to su ta pomo} i profesionalno izvr{avawe zada-taka u Kopnenoj zoni, doprineli vra}awu na trenutak poquqanogpoverewa naroda u Vojsku, u kojoj, ~iwenica je, ima dosta profe-sionalizma, korektnosti i vaqanih rezultata.Tri jedinice iz sastava Operativnih snaga zavr{ile su obukuza u~e{}e u mirovnim operacijama. Kakav je Va{ odnos pre-ma toj vrsti anga`ovawa na{ih vojnika? I uop{te, kako nasopstvenom, unutra{wem planu razre{avate zaokret kursa ukome nam nedavni neprijateqi postaju saveznici? Vojska je, to se mora znati, ne-merqiv dr`avni resurs i na unutra-{wem, i na spoqnopoliti~kom planu.Pomenu}u vam detaq sa kursa engleskogjezika u Holandiji, koji sam poha|ao.Jedna gospo|a, major holandske vojske,zadu`ena za odnose sa javno{}u wiho-vog ministarstva, odr`ala nam je pre-davawe o Holandiji i wenoj vojsci, adobili smo i masu bro{ura o sistema-tizacijiwihovihsnaga,razme{taju.Zanimqiv detaq je da je Holandija u tovreme imala 72.000 vojnika, profesi-onalaca. Toj zemqi ne prete neke po-sebne opasnosti, nalazi se u ZapadnojEvropi, ~lanica je Natoa, okru`enadr`avama koje ne izra`avaju preten-zije prema wenoj teritoriji... Holan-dija je i tre}a zemqa na svetu po izdva-jawu za vojsku i standardu wenih pri-padnika, a ima i ~etiri bataqona vansvojih granica u mirovnimmisijamau Avganistanu, Iraku, Bosni i na Kos-metu. U svetu je raspore|eno i petnae-stak timova iz te zemqe sa razli~itom namenom, poput nadgledawasprovo|ewa sporazuma, i sli~no. Do 1990. godine ministar spoq-nih poslova Holandije bio je rukovode}i ~ovek za pitawe spoqne po-litike dr`ave, a onda se dogodio zaokret u kome ministar odbranesve vi{e ima uticaja i na tom poqu. Holandija kao mala zemqa uovom trenutku ima i generalnog sekretara Natoa. Za to isto vremezemqa bele`i odgovaraju}i napredak i u ekonomskoj sferi. Takvipodaci su malo poznati u na{oj javnosti. Naravno, ovom pri~om ne `elim da ka`em da mi treba da ide-mo u operacije nametawa mira, operacije koje nisu pod pokrovi-teqstvom UN, ali je veoma bitno da budemo prisutni tamo gde jeceo svetprisutan. To je odrednica dobre politike. Nedavno sam ijavno postavio pitawe za razmi{qawe: da smo sada ~lanica Na-toa, da li bi pitawe statusa Kosmeta uop{te bilo postavqeno?Svako ko se ozbiqno bavi politikom zna da se to nikada ne bi de-silo. Emocije su jedno, realnost drugo. Meni kao vojniku bitno jeda kao profesionalac reagujem onako kako dr`avno i vojno ruko-vodstvo, kome je narod ukazao poverewe, odlu~i. Slu`bovao sam na Kosovu i Metohiji. Bio sam na~elnik [tababrigade posle preme{tawa Pri{tinskog korpusa u novu zonu. Nakonneprijateqskog stava u vreme bombardovawa, mi smo u godinama kojesu usledile izgradili partnerski odnos sa multinacionalnim snaga-ma na Kosmetu. Animozitet je potpuno neva`na kategorija u odnosu nazadatak koji vam je dat da ga izvr{ite. Li~no sa tim nisam imao nika-kav problem. Ka`em, emocije su jedno, realnost drugo.Vi ste neposrednim iskustvom pro{li skoro sve du`nosti naputu do generalskog ~ina. Kakav je, po Va{em mi{qewu,pro-fil oficira na{e vojske po`eqan danas? Karakteristike tog ~oveka su odli~no opisane u kwizi na-{eg vrhunskog vojskovo|e vojvode @ivojina Mi{i}a. I ni{ta senije promenilo, verujte. Zanimqivo je da je jo{ Vojska KraqevineJugoslavije imala veoma jasno definisan profil oficira. Tada jeoficir morao da govori dva svetska jezika, morao je da bude izu-zetno stru~an, ~esto je {kolovan i u inostranstvu, usavr{avao sena doma}em terenu... Tako da su zahtevi koji se danas nalaze predmladim oficirima Vojske SCG upravo vra}awe tradiciji i mogu}-nosti komunikacije sa svetom. Za nas je to imperativ. Kakve su perspektive Operativnih snaga? [ta je to {tovas ~eka? Iz sada{we strukture operativnih snaga treba stvoriti {tovi{e profesionalnih sastava. Osnova }elija budu}e vojske, u skla-du sa Strategijom odbrane i dokumentima koji su u izradi, jeste ba-taqon divizion. Sada imamo vrlo malo takvih jedinica, a i onenisu dovoqno popuwene profesionalnim vojnicima. Verovatno }eprvi korak biti formirawe specijalne brigade koja }e obuhvatiti72. i 63. brigadu, te delove drugih je-dinica. Verujem da }e to biti embrionprofesionalne vojske SCG. Model we-ne organizacije bi}e primeren poten-cijalnim izazovima, rizicima i pret-wama bezbednosti u na{em regionu. [ta je to za {ta se, posle svih bitakai bojeva koje smo vodili tokom isto-rije, danas vredi boriti? @ivot je nepregledan tok. Ta re-ka krivuda, nailazi na prepreke, su-{e, obru{ava se punom snagom, alini{ta ne mo`e da zaustavi weno kre-tawe. U na{im `ivotima uvek postojestvari za koje se vredi boriti. Na~i-ni borbe se, naravno, razlikuju. Samqudski`ivotzaslu`ujeborbu.Neprihvatam malodu{nost, to je opasnaboqka protiv koje se tako|e vredi bo-riti. Motiva uvek ima a i vizija. Dragana MARKOVI]Snimio Zvonko PERGEProblem podoficirskog kadra mogu}e je re{iti ta-ko {to bi se od vojnika profesionalaca, odre|e-nim kursevima, dobijali kvalitetni podoficiri.Primer jednog mladi}a iz 63. padobranske brigadeto potvr|uje. Posle odslu`ewa vojnog roka u toj je-dinici postao je vojnik po ugovoru padobranac, aposle dve godine slu`be zavr{io je i sredwe stru~-no specijalisti~ko {kolovawe u Vojsci i postaopodoficir. Nivo wegove osposobqenosti ne mo`ese porediti sa sposobnostima momka koji je zavr-{io sredwu {kolu i tek treba da krene na osnovnupadobransku obuku.Nije dobar sistem u kome }e potporu~nik koji zavr-{i Vojnu akademiju biti potpukovnik bez ikakvog usa-vr{avawa. Ako se ne{to ne promeni, ponovo }emoimati nesrazmernu strukturu oficira po ~inovimau Vojsci, a time i sistem koji ne mo`e dobro da funk-cioni{e.Misija UN u KonguNOVISANITETSKI TIMAKTUELNO1. maj2005.SVE^ANOSTU CENTRU ZAAMERI^KE STUDIJESve~anosti u Centru za ameri~ke studije na Fakultetu po-liti~kih nauka, povodom zavr{etka studija prve generacije spe-cijalizanata poslediplomskih studija SAD, prisustvovali su iambasador SAD u SCG Majkl Polt, ministarobrazovawa,omladine i sporta Slobodan Vuksanovi} i zamenik ministraodbrane za qudske resurse Zoran Jefti}. DekanFakultetapoliti~kihnaukaMilanPodunavacpodsetio je da je taj fakultet uz veliku pomo} ameri~ke am-basade pre dve godine otvorio Centar za ameri~ke studije ida je to postalo va`no mesto za otvoreniji i tolerantnijidijalog o razli~itim politi~kim kulturama i sistemima, kojeomogu}ava da negujemo i razvijamo duh liberalne politi~kekulture.Ambasador Polt je izjavio da }e do kraja ove godine i Ame-rikanci i Srbi u SCG pro}i te`ak period, ali da mu je drago{to zna da postoji grupa qudi koja poznaje Ameriku, wenu poli-tiku i interese.Zamenik ministra odbrane Zoran Jefti} istakao je va-`nost ameri~kih studija za procese evroatlantskih integra-cija i izneo podatak da se 32 pripadnika MO i VSCG usavr-{avaju na nekom od nivoa i smerova Fakulteta politi~kihnauka.Osniva~ i direktor Studija SAD prof. dr Dragan Simi}rekao je da jenamera prilikom osnivawa Centra bila da na-kon jednog incidentnog prekida u odnosima me|u na{im dr`a-vama poku{amo da afirmi{emo vi{e od jednog veka prijateq-skih odnosa sa SAD, koji obele`avaju i dva ratna savezni-{tva. Ina~e, ove godine obele`ava se 125 godina diplomat-skih odnosa Srbije i SAD. SARADWASA NORVE[KOMMinistar odbrane dr Zoran Stankovi} potpisao je 19.aprila Pismo o namerama izme|u Ministarstva odbraneSCG i Ministarstva odbrane Kraqevine Norve{ke. Na osnovu Pisma, pomo}nik ministra za politiku od-brane Sne`ana Samarxi} Markovi} i generalni direktorza politiku odbrane Ministarstva odbrane KraqevineNorve{ke, Svein Efjestad potpisali su Plan bilateralnevojne saradwe za 2006. godinu. Plan obuhvata saradwu upet oblasti koje su navedene u Pismu o namerama. Poredostalog, predvi|ena i obuka 20 oficira Vojske SCG nakursevima za u~e{}e u mirovnim operacijama, kao i in-tenzivirawevojnomedicinskesaradwekojaobuhvataiplaniranu donaciju poqske bolnice i obuku osobqa VMA uNorve{koj. Srbija i Crna Gora i Kraqevina Norve{ka, ~ija jeAmbasada u Beogradu kontakt ambasada za pridru`ivaweSCG Parnerstvu za mir, i do sada su imale intenzivnu iuspe{nu bilateralnu vojnu saradwu. Kraqevina Norve-{ka, pored ostalog, pru`a podr{ku u programu prekvali-fikacije oficira Vojske SCG, u obuci i pripremi za u~e-{}e u mirovnim operacijama, kao i u izradi Strategij-skog pregleda odbrane. 12Ministar odbrane Srbije i Crne Gore Zoran Stankovi}primio je, 19. aprila, {estoricu ~lanova sanitetskog timaVSCG koji }e 10. maja oti}i u mirovnu misiju Ujediwenih naci-ja u DR Kongu MONUC. Sanitetski tim Vojske SCG ~ine dva lekara i ~etiri medi-cinska tehni~ara: major dr @arko Mi}ovi}, poru~nik dr DejanCimi} i medicinski tehni~ari zastavnik Sla|an Mladenovi},zastavnik Jakim Ruskaji, vodnik prve klase Milovan Izgarevi}i stariji vodnik Dejan Stankovi}. Pripadnici Vojske SCG u~estvuju u misiji UN u Kongu od2002. godine, a do sada je u toj misiji bilo anga`ovano 36 pri-padnika VSCG. Sanitetski tim koji }e otputovati u maju je sed-mi po redu. Sanitetski tim Vojske SCG anga`ovan je u okviru Tima zavazdu{nu evakuaciju u Kin{asi. Zadatak tima je da prati po-vre|ene ili bolesne pacijente vazdu{nim putem unutar Konga,a ~ine ga dve grupe u sastavu jedan lekar i dva tehni~ara. IZ RADAINSTITUTA RATNEVE[TINEU Institutu ratne ve{tine 19. aprila odr`an je sasta-nak rukovodstva nau~noistra`iva~kog makroprojekta Sek-tor bezbednosti Srbije i Crne Gore u suprotstavqawu sa-veremenom terorizmu sa predstavnicima misije OEBS-a uSCG dr Vladimirom Bilanxi}em i Sa{om Jankovi}em. Nasastanku, kojim je rukovodio na~elnik Instituta pukovnikprof. dr Branislav \or|evi}, bilo je re~i o mogu}nostimasaradwe u realizaciji projekta.Institut ratne ve{tine posetili su i izaslanik odbra-ne Ruske Federacije general Vladimir Lugovoj i vojni ata-{e Velike Britanije pukovnik Sajmon Vandeler i prilikomtih posete tako|e je bilo re~i o saradwi na projektu Sek-tor bezbednosti Srbije i Crne Gore u suprotstavqawu sa-vremenom terorizmu. 13PERASPERABALADA OSATELITU Pi{e QubodragSTOJADINOVI]Autor je komentator lista PolitikaNPMegde {ezdesetih, u Podmoskovqu, `ivelo je ku-~e, me{anac. Niko nije brinuo za wega, jer ni-je pripadalo nikome. A onda su ga jednog jutraslu~ajno uhvatili qudi iz moskovskog Zvezda-nog grada.Bilo je vreme da se u ve{ta~ko nebesko telo,zvano satelit, ili pratilac, da ne ka`emo trabant stavi `ivo bi}e. I to ba{ pas, slu~ajni primeraklutalice, koji }e tek postati najpoznatiji stvor iz tesorte u pasjoj, ali i qudskoj istoriji. Svoj put premazvezdama nesre}no ku~e je po~elo bez treninga i pri-stanka.Dali su mu (joj) ime Lajka. I Lajka je poletelaprema vasioni, da se nikada vi{e na vrati u ko-{marni svet qudi i wihovih najboqih prijateqa.Negde, hiqadama kilometara iznad svoje rodne pla-nete, uginula je, ili izgorela Lajka, pionir kosmosa.Dru{tva za za{titu `ivotiwa i Bri`it Bardotada su }utali. Napredak tra`i `rtve. Jedan pas jenestao u vasionskom prahu, za ~ast i slavu.Kasnije su poletele i druge `ivotiwe. Zamor-~i}i qudske radoznalosti. Psi su, ipak, bili najo-miqeniji putnici koje je ~ovek delegirao. Na pri-mer, Strelka i Belka. Ali niko nije mogao da dostig-ne slavu jedne Lajke.Aonda je u kokpit, ili kabinu rakete, satelita kako ho}ete seo Rus Jurij Aleksejevi~ Gagarin, ma-jor po ~inu. I lete}i tako, za devedeset minuta ob-leteo zemqu, pa se spustio negde, u neku sibirsku ste-pu. Za devedeset minuta! Toliko taqiga zglobni auto-bus od Petlovog brda do Venca. AJurij ~itavu kuglu!Nema slave koja je bila ravna Gagarinovoj. On jeIkar modernog vremena, prvi ~ovek koji je video daje ova planeta plava. I da odozgo izgleda lepo, ~akromanti~no. Ko bi rekao? To je samo zato {to se otu-da ne vidi Pan~evo u ~a|i, niti se ose}a fina aro-ma sumpor-dioksida.osle Jurija Aleksejevi~a mnogi su gledali tre}ikamen od sunca iz jonosfere. German Stepano-vi~ Titov. Xon Glen, pa onda prva `ena u kosmo-su Valentina Terje{kova. I prvi homo sapienskoji je lebdeo sam u tami beskraja, vezan pup~anomvrpcom za slaba{nu konzervu kojom je putovao. Zovese Leonid Leonov.Nil Armstrong se uspentrao ~ak na mesec da biizrekao mudrost o malom i velikom (koraku i ~ove-~anstvu). Mnogi su poginuli, ili izgoreli pri pole-tawu ili sletawu. Ali samo jedan je Gagarin. Osim pogleda na zemqu, ni{ta tamo gore nijeromanti~no. Samo mrak i beskraj. I nespokoj predmisterijom. Zato su qudi malo zastali. Sve re|e pu-tuju, ako izuzmemo bogate avanturiste. Umesto plo-vidbe ka nestvarnom, boqe je razmi{qati. Um lakoprolazi nepoznatim fantasti~nim prostorima, krozrepove kometa, crne rupe i kvazare. Umesto Lajke iGagarina, boqe je da takvim putevima plove ma{ine,i kazuju nam ono {to sami ne mo`emo znati.Iznad na{ih glava svakog trenutka pluta negdepreko 15.000 ve{ta~kih nebeskih tela. Sputwik,Vostok i Vojaxer, odavno su zavr{ili svoj vek, ipopadali u okeane, ~ije su tajne jo{ ve}e nego onegore. Aneki takvi starci mo`da jo{ plove, kao neu-ni{tivi oldtajmeri bez goriva, koji se be{umno kre-}u posustalom silom inercije. Bez modernih satelita svet bi i daqe bio me-sto kroz koje idu spori karavani. Danas je to Maklu-anovo globalno selo, u kome svi vide i ~uju sve.Ili bar mogu, ako `ele. Tako je i danas tajna jesmo li mi, kao Srbija iCrna Gora, stvarno zakupili onaj izraelski satelit.I to za 52 miliona dolara, da bi odozgo bilo jasnijeono {to je dole. To jest, kod nas i u okru`ewu. U wemu(satelitu), kao {to se i mo`e zamisliti, nema `ivihbi}a, nego ta naprava sama radi i vidi sve.o`e se onda razumeti za{to su se ovi na{i po-lakomili. Zatra`i{ podatak, onaj gore slu{ai odmah slika. Za nekoliko minuta ima{ fotosna stolu o situaciji. Ako oficijelni foto-graf nije tu, satelit mo`e da ti uradi portret zali~nu kartu. Ima i takav program! Odozgo, po teme-nima se najboqe prepoznajemo.Dodu{e, podatke koje dobijamo za 52 milionadolara mogli smo da pazarimo znatno jeftinije. Naprimer, xabe. Na Internetu u svakom trenutku mo-`ete da se prika~ite uz neki dokoni satelit. I davidite ulaz u svoj voqeni soliter. I to po ceni jed-nog telefonskog impulsa. Mo`da je situacija u okru-`ewu ne{to skupqa. Za to postoje specifi~ni, pri-jateqski servisi, koji nisu glupqi od na{eg skupogekskluzivca. Isto badava. Sve drugo je razmi{qawei analiti~ki obave{tajni rad. Nijedan satelit, makako okat bio, ne zamewuje qudski um. Ali glupost to svakako mo`e. Zamewuje.I sad, niko da prizna da je tatko mrtvoro|en-~eta. A zakupqeni satelit slikuje lepote prirode ipoplave. Vojska je na bedemima, jer zna: tamo gde jemokro, tu je i voda. Za to znawe konzerva odozgo ni-je potrebna.Negde sa neba, na plavu planetu mo`da jo{ gle-daju Jurij Gagarin i Lajka. ^ovek i wegov prijateq.Za wih, bi}a iz pro{log veka, na{ satelit pod kiri-jom je neopisivo ~udo. I za nas je. Pogledajte u nebo,zastanite malo, slikajte se za svaki slu~aj. Neka{kqoca satelit, to mu je posao. Da ne ispadnemo bu-dale! Bar da mu potro{imo film, kad smo ga takoskupo platili. Negde sa neba, na plavu planetumo`da jo{ gledajuJurij Gagarin i Lajka. ^ovek i wegov prijateq. Za wih, bi}a izpro{log veka,na{ satelit podkirijom jeneopisivo ~udo. I za nas je.Pogledajte u nebo, zastanitemalo, slikajte seza svaki slu~aj. Neka {kqocasatelit, to mu jeposao. Da neispadnemo budale!Bar da mupotro{imo film,kad smo ga takoskupo platili.AKTUELNO1. maj2006.Dodela stanova u garnizonu BeogradNOVA PRIORITETNAKATEGORIJAZa ovu godinu predvi|eno je dvesta miliona dinara zakupovinu stanova iz buxeta i petsto miliona za stanovekoji treba da se pribave iz prihoda, najavili supredstavnici Ministarstva odbrane prilikom dodelere{ewa o stanovima porodicama poginulih pripadnikaVojske i invalidima14uru~ivawa re{ewa, naglasiv{i da }e, na-kon podele u garnizonu Beograd, po istommodelu biti deqeni stanovi u ostalim gar-nizonima, i najavio Prilikom daqe ras-podele stanova uve{}emo jo{ jednu prio-ritetnu kategoriju. U woj }e se na}i ofi-ciriicivilnalicakojisuodvitalnogzna~aja za razvoj sistema odbrane.Pukovnik Slobodan Dimitrijevi} izUprave za infrastrukturu rekao je da je uovoj godini predvi|eno dvesta miliona di-nara za pribavqawe stanova iz buxeta ipetsto miliona za stanove koji treba da sepribave od prihoda. Konkretno, to zna~i da }emo za po-trebe pripadnika Vojske SCG i Ministar-stvaodbrane,zakqu~nosajunom,prekoGra|evinske direkcije Srbije pribaviti56 stanova, dok }e, zakqu~no sa julom, bi-ti zavr{en 101 stan koji }e biti dodeqensredinom septembra, nakon tehni~kog pre-gleda i pribavqawa upotrebne dozvole rekao je pukovnik Dimitrijevi}. On je do-dao da je tokom ove godine predvi|ena iz-gradwa jo{ stanova, ali }e realizacijatihzadatakabitinastavqenatekposlepribavqawaneophodnihfinansijskihsredstava. S. SAVI]Snimio D. BANDASTANOVI ZAPRIPADNIKEVOJSKEMinistar odbrane posetio PirotSTANOVI ZAPRIPADNIKEVOJSKEMinistarodbraneZoranStan-kovi}je24.aprila,upratwikoman-dantaKopnenihsnagageneral-potpu-kovnikaMladena]irkovi}a,pred-stavnikaG[VSCGgeneral-majoraMilojaMileti}aidrugihsaradnika,posetio garnizon Pirot. Na po~etku posete, komandant 4.motorizovane brigade pukovnik SavaStankovi} izvestio je ministra o re-zultatima i problemima u radu tog sa-stava. Urazgovorusana~elnicomPi-rotskogokrugaVesnomMijalkovi},predsednicima SO Pirot MladenomVasi}em, SO Dimitrovgrad VeselinomVeli~kovim, SO Babu{nica MiletomJovanovi}em i SO Bela Palanka Alek-sandrom Spasi}em, ministar Stanko-vi} je analizirao situaciju na terenui sagledao {ta sve Vojska i op{tinskiorgani zajedni~ki treba da urade u na-rednom periodu. Tokom susreta sa ~elnicima op-{tina Pirotskog okruga razgovaralose o razmeni vi{ka vojnih nepokret-nosti za stambeno zbriwavawe pri-padnika Vojske. U ovom trenutku aktue-lan je predlog da MO SCG ustupi op-{tini Pirot Klub VSCG u tom gradu(procene govore da zgrada vredi 102miliona dinara) za odgovaraju}i brojstanova. Da ovakav vid saradwe mo`e dabude delotvoran, potvrdio je predsed-nik SO Pirot Mladen Vasi}, koji jeministru odbrane uru~io kqu~eve se-dam stanova za pripadnike garnizona.Pomenuti stanovi su kompenzacija zaustupqeno vojno zemqi{ta radi pro-{irewa grobqa u tom gradu, a sigurnoje da predstavqaju veliko ohrabreweza vi{e od 100 stambeno nezbrinutihpripadnika Vojske u Pirotu. Z. MILADINOVI]Mr Zoran Jefti} uru~ujere{ewa za nove stanovePredsednik op{tine Pirot, Mladen Vasi}uru~io je ministru odbrane kqu~eve sedamstanova za pripadnikegarnizonaOOdlukom o podeli stanova, koju je do-neo pomo}nik ministra odbrane zaqudske resurse Zoran Jefti}, Ode-qewe za stambene poslove Ministar-stva odbrane podelilo je 48 stanovau garnizonu Beograd. Od tog broja, ~etirisudodeqenaporodicamapoginulihiliumrlih profesionalnih pripadnika Vojske,~ija je smrt nastupila za vreme slu`bova-wa ili kao neposredna posledica slu`be,a koje nisu bile stambeno zbrinute, dok je14 stanova dodeqeno invalidima prve do~etvrte grupe. Wima su u Centralnom domuVSCG uru~ena re{ewa, a stanovi }e bitiuseqivi u roku od jednog do tri meseca.Preostalim porodicama poginulih iumrlih pripadnika Vojske i invalida (14ih je podnelo zahtev) ponu|eno je re{ava-we stambenog problema u tra`enom mestuili drugim mestima, dok }e se porodice po-ginulih i umrlih koje imaju mawi stan odpripadaju}eg stambeno zbriwavati u skla-du sa dinamikom re{avawa te problema-tike zaposlenih u Ministarstvu odbrane. Dodelom stanova porodicama pogi-nulih i umrlih pripadnika Vojske i invali-dima ostvaren je jedan od prvih zahteva mi-nistra odbrane Zorana Stankovi}a posledolaska na du`nost rekao je zamenik mi-nistraodbraneZoranJefti}prilikom15STRA@ANA BEDEMIMAVi{e od 4.600 pripadnika Vojske anga`ovano je tokom aprila na odbrani od poplava i u pru`awupomo}i civilnom stanovni{tvu na svim ugro`enim podru~jima okoDunava, Tise, Save i Tami{a. Vojnici i stare{ine danono}no su bili na bedemima reka, u izgradwi nasipa, prevo`ewu peska,izvi|awu reka, evakuaciji stanovni{tva i materijalnih dobara.Pored toga, komande i jedinice preduzele su sve mere da za{tite svoje pripadnike, materijalna sredstva i objekte.VOJSKA PROTIV VODENE STIHIJESTRA@ANA BEDEMIMANa odbrani od poplava iz Ministarstva odbrane i Voj-ske SCG anga`ovani su i 781 obveznik na civilnomslu`ewu vojnog roka, 116 motornih vozila i 42 spe-cijalne ma{ine. Pripadnici Vojske zajedno sa naro-dom bili su u prvoj liniji odbrane odpoplavakodSmedereva,Ba~kePalanke,Zrewanina,@abqa, Beograda, Velikog Gradi{ta, Kostolca, Golubova-ca, Negotina,Dunavskog keja u Zemunu, na obali Tami{akod Pan~eva~ke rafinerije, sela Staji}evo, i u rejonimaLedinaca i Sewaka kod Novog Sada.PripadniciKopnenihiOperativnihsnagaVojskeSCG bili su anga`ovani na izgradwi nasipa kod Beogra-da, Dunavskog keja u Zemunu, Smedereva, Ba~ke Palanke,Zrewanina, @abqa, Velikog Gradi{ta, Negotina i selaRadujevac. Na izgradwi nasipa kod Smedereva i utovaru iprevozu peska na obali Tami{a kod Pan~eva~ke rafine-rije, anga`ovani su pripadnici Vazduhoplovnih snaga iprotivvazduhoplovne odbrane Vojske SCG.Jedinice Novosadskog korpusa anga`ovane su na iz-gradwi nasipa i prevozu peska u rejonu sela Staji}evo, uop{tini @abaq kod mosta na reci Tisi, i u rejonimaLedinaca i Sewaka kod Novog Sada.Pripadnici Kopnenih i Operativnih snaga VSCG ra-dili su i na sanaciji klizi{ta u op{tinama Aleksinac iUb, kod manastira Dokmir. U izgradwi nasipa kod selaBezdan u op{tini Sombor, u Apatinu, selu @abaq na Tisii Pan~evu anga`ovani su pripadnici Vazduhoplovnih sna-ga i protivvazduhoplovne odbrane. U odbrani od poplavau Kostolcu i Velikom Gradi{tu anga`ovani su pripadnici[TETA[teta koju je zbog poplava pretrpela poqoprivredaSrbijeprocewenajena35,7milionaevra.Ovimpo-datkomOdborazapoqoprivreduSkup{tineSrbijeposledice koju su posledwih dvadesetak dana napravilepovdivqale reke po prvi put su prevedene u novac. Takobar vlasnici oko 122,5 hiqada hektara poplavqenog po-qoprivrednog zemqi{ta znaju na koliku od{tetu mogu dara~unaju, dok stanari poplavqenih ku}a jo{ ~ekaju da sesmiri vodostaj i stru~ne Komisije po op{tinama napraveprocenu.Vlada Srbije je za sanaciju {teta od elementarnihnepogoda (poplave i klizi{ta) do sada iz buxetske rezerveidvojila 288 miliona dinara. Ta sredstva, kako stoji u od-luci Vlade, upotrebi}e se za finansirawe najva`nijihmera za ubla`avawe posledica u pogo|enim op{tinama.Kopnenih snaga, dok je Komanda logistike anga`ovana nasnabdevawu vodom stanovni{tva op{tine Trstenik. U toku akcije za{tite i spasavawa u poplavqenim pod-ru~jima Uprava za odbranu Republike Srbije anga`ovalaje sva raspolo`iva sredstva koja ukqu~uju 10 okru`nih{tabova civilne za{tite i Gradski {tab civilne za{titegrada Beograda sa 150 ~lanova; 28 op{tinskih {tabovasa 252 ~lana; 34 odeqewa i odseka za odbranu sa 240 za-poslenih, te 15 stru~nih lica kao ispomo} u ugro`enimrejonima i 10 okru`nih i 4 op{tinska centra za obave-{tavawe sa 84 radnika koji de`uraju 24 ~asa.Snimili Radovan POPOVI], Goran STANKOVI] i Darimir BANDAISPUWEN ZADATAKUgro`ena podru~ja obi{ao je u vi{e navrata (VelikoGradi{te,Smederevo,Ja{aTomi}i[urjan)ministarodbrane dr Zoran Stankovi}. Vojska je na najboqi na~inpotvrdila da ovu funkciju mo`e da ispuni i da je u potpunos-ti ispuwava, rekao je ministar Stankovi} i naglasio setako najboqe demantuju neke izjave da je Vojska navodno ulo{em stawu i da ne ispuwavawa svoje obaveze. Ministar Stankovi} je izrazio zahvalnost svim pripadnici-ma Vojske koji su anga`ovani na odbrani od poplava, is-takav{i da je tim anga`ovawem Vojska pokazala da je s nar-odom uvek kada je to potrebno.vo u~iweno u toj instituciji {to je dovelo do vidqivog pomaka uodnosima sa predstavnicima sedme sile.Nosilac aktivnosti odnosa sa javno{}u na nivou celokupnogsistema odbrane od januara 2005, kada je uga{ena Uprava za moralG[ VSCG, jeste Uprava za odnose sa javno{}u Ministarstva odbra-ne. Godinu dana rada je relativno kratak period za ostvarewe bilokakvih merqivih rezultata u toj oblasti. Protekla godina je, izme|uostalog, za Vojsku bila karakteristi~na i po mnogobrojnim afera-ma. Spomenimo slu~ajeve Satelit, Mile Dragi}, Top~ider, Cve}a-ra... Reklo bi se ne ba{ tako sjajni uslovi za rad PR slu`be. Kakve su bile startne pozicije novoformirane Uprave zaodnose sa javno{}u i da li je interesovawe novinara za te doga-Tradicionalno istra`ivaweagencije Pragma pokazalo je da sunajboqe odnose sa novinarima me|udr`avnim institucijama tokompro{le godine imali Skup{tinaBeograda, Uprava za za{titu`ivotne sredine i Ministarstvoodbrane Srbije i Crne Gore 1. maj2006.18KOMUNIKACIJAPO SVAKU CENURezultati ankete Novinar va{ prijateqJedna od mnogih definicija ka`e da su odnosi sa javno{}uprethodnica i armatura poslovne politike i strate{kihodluka jednog preduze}a. Danas ne postoje uspe{na i mo-derna kompanija ili institucija koje u svom sastavu nema-ju organizacionu celinu za odnose sa javno{}u. Upravozbog ovakvog statusa i zna~aja PR aktivnosti, podatak da je Mi-nistarstvo odbrane SCG izabrano me|u tri najkomunikativnijedr`avne institucije u 2005. godini zaslu`uje posebnu pa`wu. Marketin{ka agencija Pragma anketirala je novinare iurednike vode}ih beogradskih medija, koji su ocewivali stepenkomunikativnosti i spremnost za saradwu pojedinaca, nepri-vrednih i privrednih organizacija. U istra`ivawu koje je spro-vedeno u periodu od januara do marta ove godine u~estvovaloje 128 novinara. U svakodnevnoj potrazi za vestima, sve`iminformacijama i, naravno, senzacijama, pritisnuti rokovima,uredni~kim zahtevima i potrebom za neprekidnom aktuelno-{}u, novinarima je od nemerqivog zna~aja upravo razumevawesu{tine wihovog posla i dinamike sa kojom se susre}u. Naosnovu istra`ivawa agencije Pragma, a znaju}i da u prethod-ne ~etiri godine Ministarstvo odbrane nije bilo ni spomenu-to u sli~nim anketama, poku{ali smo da saznamo {ta je zapra-POVODISlu`ba analitike QUDI IZ SENKEOdeqewe za analitiku deo je Uprave za odnose sa jav-no{}u. Svakodnevni pregledi elektronskih i {tampanih me-dija, analize, pore|ewa i zakqu~ci do kojih se tom prili-kom dolazi stvaraju obimnu bazu podataka bez kojih bi radUprave bio nezamisliv.Zaposlene u analitici ~esto nazivaju qudi iz senke.Wihov rad nije toliko uo~qiv na prvi pogled, jer oni uglavnomvreme provode zatvoreni u svojim kancelarijama tiho i vrednoi{~itavaju}i {tampu, agencijske vesti, pregledaju}i video ka-sete. Sve se to kasnije preliva u brojne analize o tome koje suteme o sistemu odbrane zastupqene u medijima, u kom kontekstusu obra|ene, ko i kako komentari{e aktuelna doga|awa itd .Analiti~ki izve{taji predstavqaju polaznu osnovu zasvako delovawe Uprave za odnose sa javno{}u. Oni, tako|e,reflektuju i efekte wenog rada {to Odeqewe za analitiku~ini polazi{tem i ishodi{tem planova i akcija u odnosimasa javno{}u. |aje na izvestan na~in bilo prilika za uspostavqawe novih pra-vila komunikacije?To su bile znatno ote`avaju}e okolnosti. Brojni doga|aji u2004. a delom i tokom 2005. godine, predstavqali su znatno op-tere}ewe za kvalitetno pozitivno prepoznavawe Vojske i Mini-starstva odbrane u javnosti. Suo~ili smo se sa najni`im rejtin-gom Vojske ikada zabele`enim. Optere}ewe i pritisak dolazilisu sa jedne strane zbog nagla{enog interesovawa za negativno-sti u Vojsci, a sa druge strane imali smo imperativ da se krene uostvarewe ozbiqnih reformskih procesa, koji su po svojoj pri-rodi bolni i na samom po~etku imaju izuzetno negativan efekat.Me|utim, takva situacija koliko je bila prepreka, bila je i iza-zov, obja{wava potpukovnik Zoran Puha~, zamenik na~elnikaUprave za odnose sa javno{}u. On dodaje da je u takvom trenutku jedina prava odluka bilada se uz pra}ewe aktuelne situacije u dru{tvu, u potpunosti na-pusti propagandisti~ki pristup odnosima sa javno{}u. Re{ewe koje se pokazalo kao dobitno bilo je ubrzanootvarawe sistema odbrane prema javnosti i spremnost da seprogovori o svim, pa i najbolnijim pitawima potpuno iskreno.Osnovni princip kojim smo se rukovodili jeste komunikacija posvaku cenu, {to zna~i ne prekinuti kontakt sa medijima nikada, apogotovo ne onda kada nam to po prirodi doga|aja ne ide u pri-log. Moram da naglasim da u takvoj nameri ne bismo uspeli danismo imali i da sada nemamo podr{ku i razumevawe ~elnih qu-di u Vojsci i u Ministarstvu odbrane. Tako|e, uspeli smo da na-|emo zajedni~ki sponu sa svim medijima, bez obzira na wihovukoncepciju ili ure|iva~ku politiku, a to je, pre svega, ~iwenicada nam je svima u interesu kvalitetan sistem odbrane, ka`e pot-pukovnik Puha~, koji naj~e{}e obavqa funkciju portparola Mi-nistarstva odbrane.Planovi su da se u najskorije vreme popuni i to formacij-sko mesto unutar Uprave za odnose sa javno{}u. Postojawe port-parola odavno je praksa u vojskama drugih zemaqa. Me|utim, pro-blem sa kojima se suo~avaju u toj upravi jeste mali broj oficirai kadra uop{te, {kolovanih za obavqawe tako delikatnog i od-govornog posla. S obzirom na to {to istrajavamo u stavu da je portparolosoba koja govori u ime institucije, a ne u ime ~elnih pojedina-ca, neophodno je da on, i tim koji mu poma`e, odli~no razume unu-tra{wu organizaciju i mehanizme funkcionisawa sistema od-brane. Istovremeno, neophodno je da takva osoba ima odli~naznawa u oblasti novinarstva, te da je pozitivnog duha sa razvi-jenim smislom za saradwu i komunikaciju. Elokventnost, brzo ismisleno reagovawe se podrazumevaju. Jedan od primera da se i bez mnogo sredstava mogu posti}ikvalitetni odnosi sa novinarima jeste Vojnomedicinska akade-mija. Ta ustanova se prema istra`ivawu Pragme na{la na li-sti onih koji organizuju dobre konferencije za novinare, uz sle-de}i komentar zadovoqnog novinara: zanimqive teme, medicin-ski uspesi, detaqni, jednostavni pres materijali sa puno poda-taka i razumqivim opisom komplikovanih procedura.Primer VMA jeste dobar pokazateq potrebe da na ni-`im nivoima organizacije sistema odbrane postoje slu`be ipojedinci za public relations, koji }e svojim znawem i talentomna pravi na~in pomo}i da se objektivno predstave u javnostisva dostignu}a, ali i da se uka`e na eventualne probleme. Udrugim armijama mnogo novca se izdvaja za te potrebe. Mi tre-nutno nemamo sredstava da platimo profesionalce da radetaj posao i oslawamo se iskqu~ivo na unutra{we izvore i po-tencijale. Veoma je va`no da u periodu koji sledi uradimo {tovi{e na obrazovawu kadra u oblasti odnosa sa javno{}u. Toje jedan od strate{kih ciqeva. Tako|e, nadamo se da }emo uspe-ti da u skorijoj budu}nosti izna|emo mesto za slu`be za odno-se sa javno{}u u jedinicama Vojske i da daqe, po dubini siste-ma, razvijamo savremen koncept PR-a, zakqu~uje na{ sago-vornik. Danijela MARJANOVI]UKRATKO19ZAJEDNI^KI PROJEKTI ISTORI^ARATro~lana delegacija Centra za vojnu istoriju Vi{e vojneakademije - Rakovski iz Republike Bugarske boravila je u trod-nevnoj poseti Vojnoistorijskom institutu. Temarazgovarabilajerazvojsaradwe,razmenapub-likacija i zajedni~ki nau~ni projekti. SARADWA SA KINOMNa~elnik General{taba VSCG general-potpukovnik Qubi{aJoki} i izaslanik odbrane Narodne Republike Kine stariji pukov-nik Vang Debao razgovarali su 20. aprila o aktuelnostima u bi-lateralnoj vojnoj saradwi i o predstoje}oj poseti generala Joki-}a Kini.General Joki} primio je izaslanika odbrane NR Kine na we-gov zahtev. POSETA DELEGACIJE ^E[KOG PARLAMENTANa~elnik General{taba VSCG general-potpukovnik Qubi{aJoki}, sa saradnicima, primio je 14. aprila delegaciju Komitetaza odbranu i bezbednost Poslani~kog doma Parlamenta ^e{keRepublike. ^e{ke parlamentarce predvodio je Jan Vidim, predsednik Ko-miteta, a u delegaciji je bio i ambasador Republike ^e{ke u na{ojzemqi Ivan Jestrab. Prilikom susreta razgovaralo se o reorga-nizaciji Vojske Srbije i Crne Gore i wenoj modernizaciji. SEMINAR O KONTROLI VAZDU[NOG PROSTORAMinistarstvo odbrane SCG i Kancelarija za bilateralneodnose SAD u Beogradu organizovali su 19. i 20. aprila u Koman-di Vazduhoplovnih snaga i protivazduhoplovne odbrane u Zemunudvodnevni seminar SAD Nato kontrola vazdu{nog prostora.Na~elnik Odeqewa za operativne poslove VS i PVO pukov-nik Jovica Dragani} predo~io je timu SAD strukturu, proceduru ina~in kontrole vazdu{nog prostora SCG.^lanovi putuju}eg kontaktnog tima Vazduhoplovnih snaga SADXerald Bertilson i major Vilijam Hag odr`ali su zatim predava-wa o vojno-civilnim odnosima, procesu planirawa ve`bi u vazdu-{nom prostoru ju`nog regiona Natoa, tranzitu ju`nim regionom,planirawu vojnih operacija iizgradwi komande i kontrole zamultinacionalne operacije. S. \.20Reakcije qudi na su|ewa za ratne zlo~ine su veoma razli~itei kre}u se od potpunog poricawa da su zlo~inipo~iweni ineverovawa da je tako ne{to bilo mogu}e, opravdavawa dasu to i drugi ~inili,pa do mawe ili vi{e nevoqnog prihva-tawa ~iwenice da pravda ima pravo i du`nost ka`wavawaonih koji su ratne zlo~ine po~inili. U takvim gledi{tima gotovo da nema razlika me|u pripadni-cima svih naroda na prostoru nekada{we Jugoslavije. Mnogi kaoda strepe od suo~avawa sa istinom o sopstvenim zlo~inima zato{to se, navodno,na osnovu we na{a strana mo`e proglasiti zakrivu, a nekadruga za nevinu. S druge strane, niko ne voli da usvom kom{iluku ima qude koji su silovali, pqa~kali ili ubijali`ene i decu, pa makar i govorili da su to ~inili zbog patriot-skih razloga.Kontroverznih mi{qewa ima mnogo, ali jedno je sigurno ipred gra|anima na{e zemqe jete`akperiod u kome }emo se jo{dugo suo~avati sa posledicama i mra~nom stranom proteklih ra-tova. Zato je i zanimqivo saznati kako je do{lo do prvih su|ewaza ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji, ko se danasbavi sankcio-nisawem ratnih zlodela i kako se taj proces odvija u nekada{wimrepublikama SFRJ, a dana{wim dr`avama. Naravno, posebno nasje zanimao rad Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Republike Srbije iVe}a za ratne zlo~ine Okru`nog suda u Beogradu, gde smo potra`i-li odgovore na mnoga pitawa,od kojih je, svakako, najva`nije: dali smo kao dr`ava i narod, spremni i sposobni da se suo~imo saproblemom ratnih zlo~ina? ZA[TITA ME\UNARODNOG HUMANITARNOG PRAVAIstorija ratnih zlo~ina po~iwe sa plemenskim borbama uprvobitnoj qudskoj zajednici, ali zapravo nema velikih razlogada se, tragaju}i za primerima ratnih zlo~ina, ide u tako dalekupro{lost. Nama blizak 20. vekobele`ili su svetski i lokalniratovi, u kojima su stradali milioni, uglavnom, nedu`nih qudi,dok jebroj onih koji su odgovarali za zlo~inenesrazmerno mali. Prva me|unarodna reakcija na ratne zlo~ine bele`i se 1915.godine, kada je u tada{wem Otomanskom carstvu po~iwen masovnizlo~in nad Jermenima, dok je posle Drugog svetskog rata formiranMe|unarodni vojni tribunal za ratne zlo~ine u Nirnbergu. U Gene-ralnoj skup{tini Ujediwenih nacija, od 1946. godine do danas, vi-{e puta su usvajanerezolucije i konvencije kojima suratni zlo~i-ni i zlo~ini protiv ~ove~nosti sve vi{e postajali predmet me|una-rodnog prava. Ipak, sve to je u praksi otelotvorenotek sa ustano-vqewem dva ad hok me|unarodna krivi~na suda, i to Me|unarodnogkrivi~nog tribunala za biv{u SFRJ (1993) i Me|unarodnog tribu-nala za Ruandu (1994). U na~elu, oba su nadle`na da sude zbogozbiqnih povreda me|unarodnog humanitarnog prava u~iwenih nateritorijama tih dr`ava. Me|unarodni krivi~ni tribunal za biv-TEMAS U \ E W A Z A R A T N E Z L O ^ I N ESUO^AVAWESA PRO[LO[]U1. maj2006.SUO^AVAWE SA PRO[LO[]UNa{a je obaveza da pred licepravde izvedemo sve one koji su u minulom ratu i oru`animsukobima ukaqali ugled svojedr`ave i naroda,da bi im se u zakonito sprovedenom postupkuizrekle odgovaraju}e kazne. Time bismo `rtvama nedelapru`ili bar delimi~nusatisfakciju, sa naroda i dr`ave skinuli ose}aj krivicei osude, a me|unarodnoj zajednicipru`ili dokaz o sposobnosti za saradwu ka`e tu`ilac za ratne zlo~ine Vladimir Vuk~evi}.21Srbije dalo pozitivan odgovor na pitawe da li treba sara|ivatisa Ha{kim tribunalom, {to je {est posto vi{e u odnosu na 2004.godinu. Razlozi pozitivnog gledawa na saradwu sa Hagom nalazese, pre svega,u potrebi utvr|ivawa krivi~no-pravne odgovorno-sti optu`enih, moralne obnove dru{tva i ispuwewa spoqnopoli-ti~kih ciqeva Srbije i Crne Gore. S druge strane, na{im gra|a-nimanajvi{e smeta politizacija Tribunala, veliki procenat op-tu`enih Srba u odnosu na druge narode i dvostruki standardi. Bo-lii to {to visoki principi koji se na nama isteruju jo{ uveknisu univerzalni, tako da, na primer, na~elo komandne odgovor-nosti ne va`i i za savezni~ke komandante u Iraku niti za uprav-nike zatvora, poput onog u Abu Graibu. Dodu{e, jedan poznati no-vinar je nedavno, ne bez razloga,rekao da se zbog te ~iwenice neose}a diskriminisanim ve}, naprotiv, privilegovanim. {u Jugoslaviju postupa u skladu sa svojim Pravilnikom o postupku idokazima, koji je do sada inoviran, ~ak, 11 puta. U Rimu je 1998. godine osnovani Me|unarodni krivi~ni sud,kao stalna me|unarodna sudska institucija za gowewe i ka`wava-we najte`ih krivi~nih dela, poput zlo~ina genocida, zlo~ina pro-tiv ~ove~nosti, ratnih zlo~ina i agresije. Nakon {to ga je ratifi-kovalo vi{e od 60 dr`ava, sud je po~eo sa radom 1. jula 2002. go-dine u Hagu. Va`no je znati da sud ima nadle`nost samo za zlo~inepo~iwene nakon stupawa na snagu Statuta Me|unarodnog krivi~-nog suda i da se procesiraju samo optu`be protiv dr`avqana onihdr`ava koje su prihvatile Statut, odnosno protiv lica koja su ka-`wivo delo po~inila na wihovoj teritoriji. Zanimqivo je da susvojevremeno Sjediwene Ameri~ke Dr`ave bile najve}i zagovor-nik formirawa Tribunala koji }e suditi za zlo~ine na prostorubiv{e Jugoslavije, dok su sada na ~elu snaga koje spre~avaju da seme|unarodna su|ewa za ratne zlo~ine ve`u za jednu trajnu institu-ciju, uprkos suprotnom stavu Evropske unije i wenoj podr{ci novomMe|unarodnom krivi~nom sudu.Znatan deo svetske javnosti gleda na Me|unarodni sud za zlo-~ine u biv{oj Jugoslaviji kao na kona~an trijumf prava i pravde ume|unarodnim odnosima, po{to oni koji su prekr{ili me|unarod-no humanitarno pravo i ratne zakone nisu uspeli da se sakriju iza{tita dr`avnog suvereniteta. Me|utim, ima isuprotnih mi{qe-wa, po kojima Tribunal u Hagu proizvodi pravdu koja je pristrasna,te da se optu`nice temeqe na li~nim i nacionalnim svojstvima op-tu`enih, a ne na dokazima zlo~ina. Ova pristrasnost se, po re~i-ma ameri~kog profesora Roberta Hejdna (direktor za studije Rusi-je i isto~ne Evrope na Univerzitetu u Pitsburgu), najboqe manife-stuje u potpunom nedostatku tu`be protiv bilo koga iz Natoa zazlo~ine, iako su sasvim uporedivi s onima za koje su drugi ve}odavno optu`eni. Stru~waci tvrde i daneki ~lanovipravilnikaTribunala isuvi{e podse}aju na pravilnik {panske inkvizicije, tedaproceduralne odluke ha{kog suda veoma ote`avaju realizacijuprava optu`enih na ispravno i po{teno su|ewe. Istra`ivawa Beogradskog centra za qudska prava i Strate-{kog marketinga u 2005. godini pokazuju da je 76 posto gra|anaPREDMETI VOJNOG TU@ILA[TVAVojni istra`ni organibili su vrlo aktivni u otkriva-wu ratnih zlo~ina, o ~emu govori podatak da su, na primer,samo pred Vojnim sudom u Ni{u pokrenuta 382 postupka pro-tiv izvr{ilaca krivi~nih dela na prostoru Kosova i Meto-hije u ratnom periodu. Broj pokrenutih procesa govori da su otkrivene povre-de humanitarnog prava i kr{ewa pravila Me|unarodnogprava u regularnim sudskim postupcima razre{avane. Va`noje znati da nijedan od382 sudska postupka nije pokrenut unovije vreme, ve} da ih je vojni tu`ilac, u skladu sa svojimovla{}ewima, pokretao jo{ u vreme ratnog sukoba ili nepo-sredno posle zavr{etka rata, i to na osnovu prijava organabezbednosti i vojne policije.Taj podatak uverqivo potvr|uje da Vojska Jugoslavije kaoorganizacija ni{ta nije krila ve} da jeotkrivena nedela svo-jih pripadnika i sudski procesirala. Deo predmeta iz Vojnogtu`ila{tva, koji se ti~u krivi~nog dela ratnog zlo~ina, sadase nalaze u Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine Republike Srbije.MUKOTRPAN POSAO Devedesetih godina se u Srbiji i Crnoj Gori retko vodepro-cesi za ratne zlo~ine. Ne mo`e se re}i da ih nije bilo, a najve}upa`wu javnosti privukao je slu~aj Sjeverin.Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine Republike Srbije,formirano je2003. godine, na osnovu Zakona o organizaciji i nadle`nosti dr-`avnih organa u postupku za ratne zlo~ine. Ovaj zakon se primewu-je radi otkrivawa, krivi~nog gowewa i su|ewa za krivi~na delaprotiv ~ove~nosti i te{ka kr{ewa me|unarodnog humanitarnog pra-va, izvr{ena na teritoriji biv{e Jugoslavije od 1. januara 1991.godine. Pored Tu`ila{tva, istim zakonom su formirani Slu`ba zaotkrivawe ratnih zlo~ina u MUP-u, Ve}e za ratne zlo~ine priOkru`nom sudu u Beogradu i posebna pritvorska jedinica.Institucija Tu`ila{tva za ratne zlo~ine je u proteklih neko-liko godina pro{la put od osporavawa stru~ne i {ire javnosti, pado odobravawa i op{te podr{ke, {to potvr|uju i najnovija istra-`ivawa javnog mwewa. Ugled Tu`ila{tvaje znatno pove}an posleprve presude za ratni zlo~in u Ov~ari, kada su priznawa za efi-kasan i profesionalan rad Tu`ila{tva stigla ne samo od pravnihstru~waka i me|unarodne zajednice ve} i od porodica ubijenih. Proces suo~avawa sa nesre}nom pro{lo{}u u zemqama utranziciji tvrdi tu`ilac za ratne zlo~ine Vladimir Vuk~evi} spor je i mukotrpan. Ipak, u demokratskoj Srbiji postoji snaga,jasna i nedvosmislena, koja insistira na individualizaciji zlo~i-na, na procesirawu kr{ewa elementarnih civilizacijskih vred-nosti i odredaba humanitarnog prava. Te{ko se prihvata ~iweni-ca da su neki na{i sunarodnici, u na{e ime, ~inili te{ke zlo~ineu ratovima devedesetih. Ti zlo~inci imaju imena i prezimena i ne`elim da dozvolim da se oni zaklawaju iza kredibiliteta moje ze-mqe. Na{a je obaveza da pred lice pravde izvedemo sve one kojisu u minulom ratu i oru`anim sukobima ukaqali ugled svoje dr`a-ve i naroda,da bi im se u zakonito sprovedenom postupku izrekleodgovaraju}e kazne. Time bismo `rtvama tih nedela pru`ili bardelimi~nu satisfakciju, sa naroda i dr`ave kao kolektiviteta ski-nuli ose}aj krivice i osude, a me|unarodnoj zajednici pru`ili do-kaz o sposobnosti za saradwu. Uostalom, ne mo`emo da tra`imoulazak u evropsku zajednicu, a da, istovremeno,u predgra|u glav-nog grada imamo zakopanih 900 le{eva i da ne znamo ko je i kakote qude ubio.Te`ak posao je pred Tu`ila{tvom za ratne zlo~ine. Treba sevratiti u doga|aje od pre desetak i vi{e godina, saslu{ati na hi-qade svedoka, prona}i materijalne dokaze i nesumwivo dokazatida su optu`eni po~inili ratne zlo~ine. Posle Ov~are, po~ela su i su|ewa za zlo~ine kod Zvornika(@ute ose), Trnova ([korpioni) i na Kosmetu (slu~aj Anton Le-kaj), dok je vi{e od 50 predmeta u istra`nom ili pretkrivi~nompostupku. Tu`ilac Vladimir Vuk~evi} ka`e: Sve vi{e izlazi na videlo da postoji ~vrsta veza izme|uratnih zlo~ina i organizovanog kriminala, te da su barut, pqa~kai kriminal bili upakovani u ambala`u la`nog patriotizma. Potvrdu za te re~i lako je prona}i u svim istra`nim po-stupcima Tu`ila{tva za ratne zlo~ine. Tako je, na primer, speci-jalna policija upu}ena sa Pala, u avgustu 1992. godine uhapsilaoko 70 pripadnika @utih osa, pod sumwom da su pqa~kali bo-{wa~ko,ali i srpsko stanovni{tvo. Policija je od wih tada od-uzela 27 kilograma opqa~kanog zlata, 600.000 nema~kih marakai 50 golfova.Istra`uju}islu~aj Batajnica, Tu`ila{tvo je prona{lo jo{desetak velikih predmeta, od kojih je jedan pred samim optu`ewem,dok se u drugima istrage privode kraju. Tu`ila{tvo radi na slu~aju Batajnica od prvog dana osniva-wa i do sada je saslu{ano oko 200 qudi. U tom predmetu imamo de-vetoricu osumwi~enih, koji su aktivni ili penzionisani policajci.Tu su i masovne grobnice u Petrovom Selu, gde su prona|ena tela70 albanskih civila. Kao dru{tvo imamo veliku moralnu obavezu1. maj2006.22TEMAda razre{imo slu~ajeve masovnih grobnica i zato mi u procesira-wu tih predmeta ne}emo sebi dozvoliti gre{ke govori tu`ilacza ratne zlo~ine Vladimir Vuk~evi}.REGIONALNA SARADWAU svom radu Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine ostvaruje dobru sa-radwu sa Ministarstvom odbrane i wegovim slu`bama, MUP-om iSlu`bom za otkrivawe zlo~ina, medijima, Fondom za humanitar-PERSONALIZACIJA KRIVICESu|ewa za ratne zlo~ine personalizuju krivicu, takoda se niko pojedina~no ne mo`e skrivati iza svog narodaili bilo koje grupe qudi. Na taj na~in se i zajednice {titeod kolektivne odgovornosti za ne{to {to su pojedinci saimenom i prezimenom u~inili. Nema sumwe da }e takav pristup uveliko spre~iti me-|usobnu mr`wu i doprineti pomirewu izme|u ratom zahva-}enih dru{tvenih zajednica na prostoru nekada{we Jugo-slavije. Pomenutu ~iwenicu je dobro sagledao i jedan od op-tu`enih pred Me|unarodnim sudom, koji je na raspravi okazni za u~e{}e u zlo~inu u Srebrnici, rekao: Ovo moje svedo~ewe i priznawe krivice skida odgo-vornost sa mog naroda, tako|e. Ovo je krivica jednog ~ovje-ka sa ~istim imenom i prezimenom, Dragana Obrenovi}a.Ja iza toga stojim. Ja sam za taj dio odgovoran. Krivica zbogkoje se kajem i zbog koje se izviwavam `rtvama i wihovimsjenama. Bi}e mi drago ako ovo moje svjedo~ewe i kajawe do-prinese pomirewu qudi u Bosni. Ako kom{ija ponovo stegnekom{iji ruku, ako na{a djeca ponovo zaigraju zajedni~keigre i ako oni budu imali pravo na {ansu. @eqa mi je daovo moje svjedo~ewe pomogne da se ovo nikad i vi{e nigdjene dogodi.OV^ARAPred Ve}em za ratne zlo~ine Okru`nog suda u Beogra-du zavr{ena su dva postupka Ov~ara 1 i 2. Ocene susvih posmatra~a, doma}ih i me|unarodnih, ali i stru~wakai u~esnika u postupku, da je su|ewe bilo ispravno i da jeodli~no vo|eno. Sudsko ve}e za ratne zlo~ine osudilo je 14 od 16 optu-`enih za ratne zlo~ine na Ov~ari kod Vukovara, na ukupno219 godina zatvora. Sudija Vesko Krstaji}nijednog trenut-ka nije bio u nedoumici kada je re~ o krivici optu`enih, {tose dobro videlo pri dvo~asovnom ~itawu presude. On je tomprilikom, citiraju}i Marka Miqanova, podsetio osu|ene{ta je taj nepismeni vojvoda rekao za juna{tvo i ~ojstvo. Juna{tvo je kada sa~uva{ sebe od neprijateqa, a ~oj-stvo kada neprijateqa uspe{ da sa~uva{ od sebe. O juna-{tvu osu|enih sudveruje da }e suditi istorija, a ova presu-da izre~ena je o wihovom ~ojstvu objasnio je predsednikVe}a za ratne zlo~ine. Predmet Ov~ara, koji je zapo~etjo{ u Vojnom tu`ila{tvu, nije zavr{en i uskoro se o~ekujepresuda Sa{i Radaku.NEMA OPTU@ENIH PROFESIONALNIH VOJNIKAU Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine Republike Srbije do da-nas je procesirano 47 qudi policajaca, teritorijalaca,dobrovoqaca i obi~nih gra|ana. Me|u wima nema nijednogprofesionalnog ili penzionisanog pripadnika VSCG.Ko-mentari{u}i tu ~iwenicu,Tu`ilac za ratne zlo~ine Vladi-mir Vuk~evi} ka`e: Ne samo da nema optu`enih profesionalnih pripad-nika Vojske Srbije i Crne Gore ve} su na{e istrage pokaza-le da je Vojska, gde god je to mogla, {titila civilno stanov-ni{tvo.no pravo i drugim nevladinim organizacijama. Posebno je va`no{to su ostvareni kvalitetni modaliteti saradwe sa Ha{kim tri-bunalom. Posle slu~ajeva Ov~ara i Zvornik, tu`ilac Vuk~evi}o~ekuje da se jo{ osam novih predmeta iz Ha{kog suda prebaci Tu-`ila{tvu u Beogradu, dok qudi iz te institucije ~esto putuju u Hag,gde ispituju svedoke i pregledaju dokumentaciju. Regionalna sarad-wa ima, tako|e, veliki zna~aj za uspe{no delovawe Tu`ila{tva zaratne zlo~ine, zato {to su ratni zlo~ini do Dejtona po~iweni vanteritorije Srbije i bez dobre saradwe bi bilo te{ko do}i do va-lidnih dokaza.Kada je re~ o regionalnoj saradwi neizbe`no je postaviti ipitawe koliko su druge dr`ave nastale na prostoru nekada{weJugoslavije aktivne u procesirawu ratnih zlo~ina? Naime, suo~a-vawe sa sopstvenom pro{lo{}u, svakako, ne zna~i da se ne bavi-mo i svojim `rtvama. Tu`ilac Vladimir Vuk~evi} ka`e da su kolegeu regionu veliki profesionalci i da me|u wima postoji visok ste-pen saglasnosti da u procesirawu krivi~nih dela ratnih zlo~inanema mesta zamagqivawu la`nim patriotizmom. Tu`ilac za ratne zlo~ine Vladimir Vuk~evi}U Hrvatskoj je, zaista, ostvaren napredak, pogotovo sankcio-nisawem krivaca u slu~aju Lora. Me|utim, podaci iz prethodnihgodina govore da je u Hrvatskoj na~elo jednakosti pred sudovimajo{ daleko od prakse. Prema podacima Oebsa, u 2002. godini jeod 131 osobe pod istragom za ratni zlo~in u Hrvatskoj,114bilosrpske nacionalnosti. Od 115 osoba kojima se sudilo, 90 je Srba,a od 52 osu|ene osobe 47 su bili Srbi. ^ak 83 posto Srba kojimaje te godine bilo su|eno za ratne zlo~ine progla{eno je krivim,dok je, kad su Hrvati u pitawu, taj broj neuporedivo mawi i iznosisamo 18 posto. Od svih sudova za ratne zlo~ine osnovanih u zemqama biv{eJugoslavije, izgleda da }e najvi{e posla imati sud i tu`ila{tvo uBiH. U Bosni postoji oko 11.000 krivi~nih prijava protiv osobaosumwi~enih za ratne zlo~ine, od toga je gotovo osam hiqada izFederacije, a vi{e od tri hiqade iz Republike Srpske. Za razli-ku od Srbije i Hrvatske, tro~lana ve}a za ratne zlo~ine u Bosni~ine po dvojica me|unarodnih sudija i jedan doma}i.Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine Republike Srbije ima nadle-`nost da pokre}e postupke za ratne zlo~ine na celoj teritorijinekada{we SFRJ. Teoretski je, recimo, mogu}e da to tu`ila{tvovodi postupak za utvr|ivawe odgovornosti po~inilaca, nedavnoobelodawenog, ratnog zlo~ina u Sloveniji. U praksi je, ipak, real-nije da se istraga ili sudski proces pokrenu protivpo~inilacaratnih zlo~ina koji su uhap{eni na teritoriji Srbije i Crne Gore.To se dogodilo sa Antonom Lekajem, koji je uhap{en u Crnoj Gori ipotom preba~en za Beograd, gde je Tu`ila{tvo za ratne zlo~ineve} pokrenulo istragu protiv wega. Anton Lekaj je optu`en za ratni zlo~in protiv civilnog sta-novni{tva, to jest za poznati masakr na romskoj svadbi, kada su~etiri svata ubijena, mlada silovana, a vi{e osoba mu~eno. Spe-cijalni predstavnik UN Soren Jesen Petersenpodneo je za~u|uju-}i zahtev da se predmet Lekaj ustupi Unmikovom pravosu|u. Zah-tev je odbijen zato {to je i po dogovoru Petersenovog zamenika zapravosu|e i policiju @ana Kristijana Kadija i tu`ioca za ratnezlo~ine Vladimira Vuk~evi}a predvi|eno da se procesi za ratnezlo~ine vode na teritoriji na kojoj su osumwi~eni za ratne zlo~i-ne i uhap{eni. Da se kojim slu~ajem podleglo pritisku, ne bi bilonikakvo ~udo da Lekaj osvane na mestu potpredsednika kosovskeVlade, kao {to se to nedavno dogodilo sa Agimom ^ekuom. Da pod-setimo: Okru`ni sud u Pri{tini (razme{ten u Ni{u)pokrenuo jeistragu protiv sada{weg predsednika kosovske vlade za krivi~nodelo genocida, za 661 ubistvo i 584 otmice.Proces protiv Antona Lekaja vodi Ve}e za ratne zlo~ineOkru`nog suda u Beogradu kojim predsedava sudija Olivera An-|elkovi}. U proteklih {est meseci ka`e Olivera An|elkovi} sa-slu{ali smo dvadesetak svedoka. Problem nam predstavqaju sve-doci sa Kosmeta koji ni na jedan dopis ne odgovaraju. Budu}i da je su|ewe u toku, o slu~aju Lekaj vi{e se nije mo-glo razgovarati, ali nas je zanimalo kako ona uspeva da se izborisa surovim ratnim zlo~inima. Olivera uverqivo odgovara da jesrpsko pravosu|e osposobqeno i kadrovski i tehni~ki da vodi naj-slo`enije predmete po optu`bama za rane zlo~ina i dodaje: Moram da priznam da ni mi sudije nismo bile obave{teneo tome {tase doga|alo na rati{tima. Na su|ewima za ratne zlo-~ine su ~iwenice pokazale i dokazale da oni koji su ~inili ratnezlo~ine ne mogu da govore o borbi za vi{e ciqeve ili nacionalneinterese. Kako da kao patriotski gest kvalifikujetemonstruoznezlo~ine poput paqewa ku}e u kojoj su zakqu~ana deca, ubijawe trud-nih `ena ili primoravawa oca i sina na polno op{tewe. Tome se, zaista, ni{ta ne mo`e dodati niti oduzeti. Va`noje da na{e dru{tvo, pokazuje da ratni zlo~ini ne mogu pro}i ne-ka`weno i na taj na~in spre~ava da se doga|aju u budu}nosti. Zoran MILADINOVI]Snimio Zvonko PERGEHidrografski institut Mornarice VSCG (HIM) iz Tivta do-vr{ava izradu nove karte-plana Luke Bar koja se za potrebe me-naxmenta tog preduze}a radi u sklopu priprema za jedan od naj-zna~ajnijih poslova barske luke u posqedwih 20 godina reek-sport ugqa iz Indonezije.Naime, planirano je da ugaq iz Indonezije u Bar sti`e ve-likim takozvanim panamaks brodovima za prevoz rasutog tere-ta nosivosti 70 80 hiqada tona, da bi se potom prekrcavao umawe brodove i reeksportovao u Italiju. Budu}i da panamaksbrodovi zahtijevaju minimalnu dubinu lu~kog akvatorijuma od oko14 do 15 metara, prije po~etka posla neophodno je precizno pre-mjeriti more u luci i izraditi novu kartu-plan Luke Bar {to jemenaxment tog preduze}a povjerio HIM-u.U decembru pro{le godine, uprkos nepovoqnim meteorolo-{kim uslovima i kratkoj obdanici, peto~lana ekipa HIM-a obavi-la je detaqan batimetrijski premjer luke Bar sa neophodnim ele-mentima topografije. Premjereno je ukupno 6.427 metara du`ineobalne linije i 97 hektara povr{ine akvatorijuma, sagledane supromjene obalne linije i ucrtani svi objekti na obali od zna~ajaza vezivawe brodova. Koriste}i posebno opremqeni hidrograf-ski ~amac ukupno smo u akvatorijumu luke odradili 212 kilometa-ra du`ine linija premjera i uzeli podatke sa vi{e od 820 hiqadaizmjerenih dubinskih ta~aka, ilustrovao je obimnost tog poslana~elnik HIM-a, kapetan bojnog broda Du{an Slavni}.On je dodao da je nakon terenskog, uslijedio isto toliki radna obradi dobijenih podataka, nakon ~ega }e se kartografskomobradom, dobiti planovi luke Bar u razmjeri 1:1000 i 1:2500, udigitalizovanoj elektronskoj formi i formatu pogodnom za uno-{ewe u postoje}i lu~ki informativni sistem. Time }e Luka Bar prvi put nakon posqedweg sistematskog hi-drografskog premjera ura|enog 1984. godine, raspolagati saa`urnim podacima i slikom svog akvatorijuma i operativne oba-le ura|enom u skladu sa najnovijim standardima Me|unarodnehidrografske organizacije (IHO).Ve} je zavr{en i naru~iocu posla predat dio od oko 60 od-sto akvatorijuma koji je poslovodstvo luke ozna~ilo prioritetnim.Ina~e, tokom rada na terenu pored na{e opreme i softvera, ko-ristili smo i opremu za geodetske premjere iznajmqenu od Vojno-geografskog instituta iz Beograda. Mjerewa dubine mora obavqa-na su po standardima IHO, kori{}ewem dvofrekventnog ultrazvu~-nog dubinomjera, RTK GPS ure|aja i hidronavigacijskog softvera,a dubinomjer je prije svakog premjera, radi vrhunske preciznostinanovo kalibriran mjerewem brzine zvuka kroz vodu, objasnio jeSlavni} dodaju}i da je posao hidrografskog premjera i izradekarte-plana Luke Bar anga`ovao sve potencijale HIM-a. Zanimawe za visokospecijalizovane usluge te nau~ne usta-nove, koja je i svojevrsni katastar mora i podmorja, pokazuju idruge institucije u Crnoj Gori, pa je HIM-u ve} stigla ponuda dauradi hidrografski premjer dijela akvatorijuma u Kotoru gdje jeplanirana gradwa marine. Interesovawe za saradwu pokazalaje i jedna inostrana firma specijalizovana za izradu elektron-skih navigacionih karti. N. BO[KOVI]1. maj2006.24TEMAHidrografski instititut Mornarice VSCG iz Tivtaprivodi kraju veliki posaoNOVIPLANBARSKE LUKE25Povodom 14. aprila dana protiv-teroristi~kogodredaVSCGKobre,odr`ana je sve~anost, kojoj su pored pri-padnika jedinice prisustvovali ministarodbraneZoranStankovi},savetnikpredsednika Republike Srbije Bojan Di-mitrijevi}, na~elnik General{taba VSCGgeneral-potpukovnikQubi{aJoki},idrugi brojni gosti.Pre 28 godina formirano je protiv-teroristi~ko odeqewe u okviru 282. ba-taqona vojne policije, koje kasnije pre-rastauprotivteroristi~kivod,dabi2000. godine bio formiran protivtero-neodgovaraju}e popune stru~nim kadromiizostankakursevazausavr{avaweoficira i podoficira na vojnopolicij-skim du`nostima. Tokom rasprave najodgovornije sta-re{ine vojne policije razgovarale su orezultatima preventivnog i operativno-kriminalisti~kog rada u Vojsci, iskustvi-ma u re{avawu najslo`enijih predmeta,vo|ewu propisane dokumentacije i izve-{tavawu, zatim o modelima operativno-kriminalisti~ke procene sastava, objeka-ta i teritorije na kojoj se anga`uju wihovejedinice,teosaradwime|usobnoisanadle`nim tu`ila{tvima, odnosno sudo-vima, organima komandovawa i VBA.V. P.U Odeqewu za vojnopolicijske po-sloveGeneral{tabaVSCG20.aprilaorganizovanajestru~naraspravaoOperativno-kriminalisti~komipre-ventivnomraduvojnepolicije.Poredstare{inaOdeqewa,skupusuprisu-stvovali na~elnici referata i odsekazavojnopolicijskeposlovejedinicaiustanova Vojske.Pukovnik\uro]eli},na~elnikOdeqewa, najpre je analizirao rad jedi-nica vojne policije u prethodnom perio-du, a potom govorio o problemima kojisvakodnevno ote`avaju redovne zadatketih sastava Vojske. Posebno je istakao te-{ko}e zbog nedostatka finansijskih sred-stava, zastarelih tehni~kih kapaciteta,Na~elnik General{taba VSCG gene-ral-potpukovnik Qubi{a Joki} primio je14.aprilapredstavnikepadobranskeekipe VSCG Nebeske vidre i ~estitao impovodom zapa`enih rezultata ostvarenihna paraski takmi~ewima, odr`anim na Ja-horini (BiH) od 28. marta do 1. aprila.Pored ~lanova ekipe koji su na tak-UDRU@EWE PENZIONISANIHPODOFICIRANa~elnik General{taba VSCG gene-ral-potpukovnik Qubi{a Joki} primio je19. aprila predstavnike Udru`ewa pen-zionisanih podoficira Srbije.^lanovi delegacije, zastavnici prveklase u penziji Nenad Todosi}, Du{an Pe-}anac i Pantelija Arsenijevi}, obavesti-lisugeneralaJoki}aorazlozimazaformirawe Udru`ewa i o aktuelnim pro-blemima u vezi sa standardom i statusomte kategorije vojnih penzionera. General Joki} je informisao pred-stavnike Udru`ewa penzionisanih podo-ficira o rezultatima reforme Vojske iukazao na mogu}nosti za re{avawe po-krenutihpitawa,kojebiGeneral{tabpreduzeo u svojoj nadle`nosti. DO ZDRAVOG RADNOG MESTAUSektoruzamaterijalneresurseodr`ano je savetovawe o primeni Zakonao bezbednosti i zdravqu na radu u siste-mu odbrane. O novinama koje donosi taj zakon,koji je stupio na snagu 29. novembra pro-{le godine, govorili su Vera Bo`i}-Tre-falt, direktor novoosnovane Uprave zabezbednost i zdravqe na radu RepublikeSrbije, i wen zamenik dr Simo Kosi}. Iako je taj zna~ajni dokument usme-ren prvenstveno na privredne organiza-cije, neke odredbe }e se primewivati i usistemu odbrane. M. [.USTANOVE KULTURE UUPRAVI ZA ODNOSE SA JAVNO[]UU okviru reorganizacije sistema od-brane, tri ustanove kulture Vojske Srbi-je i Crne Gore, koje su ranije bile u sa-stavu Uprave za qudske resurse General-{taba VSCG Centralni dom Vojske SCG,VojnimuzejiUmetni~kiansamblVSCGStanislav Bini~ki prepot~iwene suUpravi za odnose s javno{}u Ministar-stva odbrane, pod ~ijim okriqem }e ubu-du}e raditi.S. S.risti~ki odred. Kao kolektiv gvozdenedisciplineihrabrosti,vrhunskiuve-`ban i osposobqen, u kojem vlada izu-zetno drugarstvo, zauzima ravnopravnomesto i prepoznatqiv je me|u specijal-nim jedinicama u svetu.Od osnivawa jedinica je uspe{noizvr{avala brojne zadatke, stekla boga-ta iskustva i uvek bila spremna da odgo-vori na sve postavqene izazove. Danasizvr{ava najodgovornije zadatke obez-be|ewa najvi{ih dr`avnih i vojnih ruko-vodilaca i osposobqava se za protivte-roristi~ku borbu. mi~ewima postigli najvi{e uspeha, sta-rijih vodnika prve klase Miroquba Ja-ni}ijevi}a i Radmile \uri} iz 63. pado-branske brigade, prijemu su prisustvo-vali vo|a ekipe pukovnik Nenad Kuzma-novi} i na~elnik Uprave za obave{taj-no-izvi|a~ke poslove, specijalna i elek-tronska dejstva pukovnik Rade \uri}. USPESI NEBESKIH VIDRIPRAZNIK SPECIJALACARASPRAVA O RADU VOJNE POLICIJEUKRATKODEVEDESET GODINAPOSLE261. maj2006.N A G R ^ K I M O S T R V I M A K R F U I V I D USALICAMESTAMar{ smrti preko Albanijevi{e je moralna nego fizi~kaepopeja Srpske vojske. Izbeglamawina iz Srbije pokazala sevelikom i du{evno gorostasnom.Slike srpskog stradawa iherojstva, kao i one na Krfu iVidu, u{le su odavno u usmenapredawa, u legendu. A legendesu memorija naroda.Posle poraza Austrougarske vojske na Ceru i Kolubari, kra-jem 1914. godine, Vrhovna komanda Nema~ke odlu~ila je dapreuzme daqu komandu nad ratnim operacijama na Balka-nu. Prema tom planu bila je predvi|ena zajedni~ka koncen-tri~na ofanziva nema~kih, austrougarskih i bugarskih sna-ga sa ciqem da se Srpska vojska okru`i i potpuno uni{ti. Po~etkomoktobra1915.godine,planiranazajedni~kaofanziva pod komandom nema~kog generala Mekenzena otpo~e-la je prodorom austrougarsko-nema~kih snaga sa severa, prekoSave i Dunava, i bugarskih sa istoka.Iscrpqena prethodnim balkanskim ratovima, bitkama naCeru i Kolubari, ali i sada na dva fronta, Srpska vojska jebila prinu|ena na povla~ewe prema Kosovu i Metohiji a, za-tim, uz pomo} Crnogorske vojske, preko Crne Gore i Albanije naJadransko more gde je trebalo da joj pomognu savezni~ke snagekako bi, posle oporavka i reorganizacije, nastavila borbu zaosloba|awe porobqene otaxbine.Crnogorska vojska je pomogla svojoj bra}i koliko je to mo-gla. Herojskom borbom i po`rtvovawem tokom Mojkova~ke bitkeCrnogorci su zaustavili prodor neprijateqa i na taj na~inobezbedili povla~ewe iznurene Srpke vojske i velikog brojaizbeglica ka jugu.Me|utim, povla~ewe Srpske vojske kroz albanske planine,vrleti i klance ote`avali su zima, sneg, glad, iznurenost, bo-lesti, stalni napadi albanskih bandi Pla}ena je stra{na ce-na u qudskim `ivotima jer se procewuje da je tokom tog povla~e-wa poginulo, umrlo ili nestalo oko 144.000 srpskih vojn