01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature
-
Upload
aldin-jagodic -
Category
Documents
-
view
47 -
download
7
description
Transcript of 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature
![Page 2: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/2.jpg)
Kako se semiotika “ponaša” prema nama? Paddy Whannel,
Oxford
“Semiotics tell us things we already know in a language we will never understand.”
![Page 3: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/3.jpg)
![Page 4: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/4.jpg)
Svakodnevni život:Kad netko nešto kaže...
Ti, kamo si opet skrenula?
Voziš li ti ili ja? Tko je trebao pratiti kartu?
![Page 5: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/5.jpg)
Obavijest
Ti, kamo si opet skrenula?
Voziš li ti ili ja? Tko je trebao pratiti kartu?
Predmetni sadržaj – o čemu izvještavam?
Samoočitovanje – što izjavljujem o sebi samom?
Odnos – što mislim o tebi i kako se međusobno odnosimo?
Apel – na što te želim potaknuti?
![Page 6: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/6.jpg)
Definicija semiotike
Semiotika je opća znanost o znakovima i simbolima, a posebno se bavi proučavanjem naravi, odnosa i uloge jezičnog znakovlja. U tom se smislu „podudara“ sa semiologijom.
Prema Rudolfu Carnapu i Charlesu Morrisu, predmet semiotike su odnosi logike i jezika, te je ona opća znanost o sustavu znakova.
![Page 7: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/7.jpg)
Podjela semiotike
Dijeli se na logičku sintaksu, logičku semantiku i logičku pragmatiku.
prva proučava međuodnose samih znakova, druga međuodnose između znakovlja i
njihovih značenjskih sadržaja, a treća međuodnose znaka i korisnika znaka.
![Page 8: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/8.jpg)
Semiotika i znak
Znak je, zapravo, „intelektualno oruđe za procjenjivanje temeljnih činjenica postojanja“ (Thomas Sebeok), a tehnološka dostignuća – poput telefona, televizije, računala i interneta – elektroničkim su putem unijela raznolikost ljudske proizvodnje znakova u domaće okružje.
Zato bi se završna desetljeća prošloga stoljeća mogla doista nazvati „razdobljem znakova“ (Susan Petrilli – Augusto Ponzio).
![Page 9: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/9.jpg)
Znak – komunikacija - kôd
Proučavanje znakova danas se usredotočuje prije svega na logiku „komunikacije“ i razotkrivanje „kodova“ koji tvore pozadinu raznolikih kulturnih fenomena.
Proučavanje sustava znakova ponovno je osnažilo već ustanovljene discipline i pomoglo pri stvaranju novih, kao što su proučavanje komunikacija, medija i kulture.
![Page 10: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/10.jpg)
Cilj kolegija
Priprema za razumijevanje semiotike kao znanosti, opće semioze i sustava komuniciranja, kakvo se očituje u najširem rasponu od svakodnevne komunikacije preko javne (i masovne) komunikacije do estetičkih struktura jezičnih, slikovnih i zvučnih znakova, kako bi se od znaka došlo do – simbola.
![Page 11: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/11.jpg)
Predavanja
Pružaju uvid u osnovna znanja o semiotici, s posebnim osvrtom na njezinu interdisciplinarnost, razumijevajući je kao “točku” u kojoj se stapaju “znanosti o životu” i “znanosti o znakovima“ (T. Sebeok – Susan Petrilli).
To znači da se u njoj stapaju znakovi i život, iz čega slijedi da je ljudsko biće znak u univerzumu znakova.
![Page 12: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/12.jpg)
Raspored predavanja
1) Uvodno predavanje – upoznavanje s predmetom, podjela literature, pojašnjavanje obveza;
2) Povijest semiotike I.;
3) Povijest semiotike II.;
![Page 13: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/13.jpg)
Raspored predavanja
4) Znak, znakovitost, znakovlje, značenje;
5) Semioza. Semiotika: sustavi značenja i proces komunikacije;
6) Jezik i jezični kodovi; Semiotika (novinarskog) teksta;
![Page 14: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/14.jpg)
Raspored predavanja
7) Semiotika medija;
8) Semiotika promidžbenih poruka i filma;
9) Semiotika (dnevnoga) tiska - naslovnice;
![Page 15: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/15.jpg)
Raspored predavanja
10) Semiotika popularne kulture i njezinih proizvoda;
11) Zaključno predavanje: rasprava.
![Page 16: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/16.jpg)
Misao vodilja – komunikološki aspekt
“Najrazumljivije u jeziku nije sama riječ, već ton, jačina, modulacija, tempo kojim se izgovara niz riječi – ukratko, glazba koja je iza riječi, osoba iza te strasti: dakle, sve ono što se ne može napisati.”
Friedrich Nietzsche Animal rationale - homo communicans
![Page 17: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/17.jpg)
Misao vodilja – semiotički aspekt
Veliki mislioci koji su čovjeka definirali kao animal rationale nisu bili empiristi i nisu kanili dati empirijsko objašnjenje ljudske naravi. Tom su definicijom daleko više postavili moralni imperativ. Razum je ne baš prikladan pojam ako se u svom bogatstvu i različitosti želi obuhvatiti oblike kulturnoga života čovjeka. Ti oblici esencijalno su simbolički. Umjesto da se čovjeka definira kao animal rationale moralo bi ga se, dakle, definirati kao animal symbolicum. Na tom će se tragu ukazati na ono što ga doista obilježava i što ga razlikuje u odnosu na sve ostale vrste te će se moći razumjeti posebni put kojim čovjek ide: put prema civilizaciji.
Ernst Cassirer
![Page 18: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/18.jpg)
Dodatna misao vodilja
„Otvorite li današnje novine, u njima ćete naći više simbola nego u Ilijadi i Odiseji.“
Friedrich Georg Jünger
Prema: Ivo Žanić, „Prolog, ili čitanje novina“, u: Mitologija inflacije. Govor kriznog doba, Globus, Zagreb 1986, 7.
![Page 19: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/19.jpg)
Popis literature
JOHANSEN, J. D. – LARSEN, S. E., Uvod u semiotiku, Croatialiber, Zagreb 2000;
NÖTH, W., Priručnik semiotike, Ceres, Zagreb 2004 (59-130; 467-511 );
ŠKILJAN, D., Govor realnosti i realnost jezika, Školska knjiga, Zagreb 1978 (91-150).
![Page 20: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/20.jpg)
Popis literature
BABOLIN, S., Sulla funzione comunicativa del simbolo, Editrice Pontificia Università Gregoriana, Roma 1989;
BARTHES, R., Carstvo znakova, August Cesarec, Zagreb 1989;
BELLER, M. – LEERSSEN, J. (ed.), Imagology. The cultural construction and literary representation of national characters. A critical survey, Rodopi, Amsterdam – New York 2007 (295-297, 306-309, 313-315, 342-344, 354-357, 373-377, 421-424, 434-437);
![Page 21: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/21.jpg)
Popis literature
BETTETINI, G., L'Ulisse semiotico e le sirene informatiche, Bompiani, Milano 2006;
BARTHES, R., Uvod u strukturalnu analizu pripovjednih tekstova, u: Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb 1992;
DANESI, M., Understanding media semiotics, London 2002;
![Page 22: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/22.jpg)
Popis literature
BLAGUS BARTOLEC, G., Pragmatika medijskoga diskursa (Utjecaj televizijske poruke na primatelja), u: BADURINA, L. – IVANETIĆ, N. – PRITCHARD, B. – STOLAC, D. (ur.), Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb-Rijeka 1999 (85-90);
ĐURIN, S., Reklamna poruka, u: BADURINA, L. – IVANETIĆ, N. – PRITCHARD, B. – STOLAC, D. (ur.), Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb-Rijeka 1999 (203-220);
![Page 23: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/23.jpg)
Popis literature
ECO, U., Kultura, informacija, komunikacija, Nolit, Beograd 1973;
ECO, U., La struttura assente. La ricerca semiotica e il metodo
strutturale, Bompiani, Milano 1988;
EAGLETON, T., Ideja kulture, Jesenski i Turk, Zagreb 2002;
IVIĆ, M., Pravci u lingvistici, Državna založba Slovenije, Ljubljana 41978 (163-189);
JANSZ, L. – COBLEY, P., Semiotika za početnike, Jesenski i Turk, Zagreb 2006;
![Page 24: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/24.jpg)
Popis literature
LORUSSO, A. M. – VIOLI, P., Semiotica del testo giornalistico, Laterza, Bari 2007;
MORRIS, Ch., Osnove teorije o znacima, Beograd 1975;
PERICLES TRIFONAS, P., Barthes i carstvo znakova, Jesenski i Turk, Zagreb 2002;
PERICLES TRIFONAS, P., Umberto Eco i nogomet, Jesenski i Turk, Zagreb 2002;
PETRILLI, S. – PONZIO, A., Thomas Sebeok i znakovi života,
Jesenski i Turk, Zagreb 2002;
![Page 25: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/25.jpg)
Popis literature
RIVOLTELLA, P. C., Dal segno al simbolo. Un'indagine nel campo semiotico, Roma 1991;
De SAUSSURE, F., Tečaj opće lingvistike, Zagreb 2000;
SEGRE, C., Avviamento all'analisi del testo letterario, Torino 1985;
STOLAC, D., Dekodiranje reklamnih poruka, u: BADURINA, L. – IVANETIĆ, N. – PRITCHARD, B. – STOLAC, D. (ur.), Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, Zagreb-Rijeka 1999 (715-720);
![Page 26: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/26.jpg)
Popis literature
DANESI, M., Popular culture: introductory perspectives, Lanham 2008;
DUNBAR-HALL, P., Semiotics as a method for the study of popular music, u: The international review of music aesthetics and sociology, 22 (1991), 2, Zagreb 1970;
FISKE, J., HARTLEY, J., Reading television, London, New York 1990;
FISKE, J., Popularna kultura, Beograd 2001;
![Page 27: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/27.jpg)
Popis literature
FISKE, J., Popularna ekonomija, u: Hrvatski filmski ljetopis, 9 (2003), 36, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2003;
GOVEDIĆ, N., Televizija kao medij i TV reklama kao njegov najsavršeniji izraz, u: Medijska istraživanja, god. 1 br. 2, 1995;
HORKHEIMER, M., ADORNO, T., Dijalektika prosvjetiteljstva, Sarajevo, Veselin Masleša – Svjetlost,
1989;
![Page 28: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/28.jpg)
Popis literature
KELLNER, D. M., Medijska kultura i trijumf spektakla, u: Europski glasnik, 13 (2008), 13, Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2008;
KELLNER, D. M., Medijska kultura: studije kulture, identitet i politika između modernizma i postmodernizma, Clio, Beograd, 2004;
KUNCZIK, M., ZIPFEL, A. Uvod u znanost o medijma i komunikologiju. Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2006;
![Page 29: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/29.jpg)
Popis literature
LOTMAN, J. M., Semiotika filma i problem filmske estetike, Institut za film, Beograd, 1976;
MacGUIGAN, J., Popularna televizija, u: Hrvatski filmski ljetopis, 9 (2003), 36, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2003;
STOREY, J., Cultural theory and popular culture: a reader, Prentice Hall, 2006;
![Page 30: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/30.jpg)
Popis literature
STOREY, J., Inventing popular culture: from folklore to globalization, Blackwell Publishing, Malden, 2003;
STRINATI, D., An introduction to theories of popular culture, Taylor & Francis e-Library, 2005;
WILLIS, P., Symbolism and practice. A Theory of the Social Meaning of Pop Music, Centre for Contemporary Cultural Studies, The University of Birmingham, Stencilled Occasional Paper, Sub and Popular Culture Series: SP 13., 1974.
![Page 31: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/31.jpg)
PREPORUČENA“AUTORSKA LEKTIRA”
Roland Barthes (temelji semiotike); John Deely (povijest semiotike); Jesper Hoffmeyer (semiotika u vijestima); Umberto Eco (strukturalizam); Michael Halliday (biosemiotika); Louis Hjelmslev (matematika); Jack Goody (računalna semiotika); Algirdas Julien Greimas (društvena
semiotika);
![Page 32: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/32.jpg)
PREPORUČUJEM ČITANJE AUTORA
Roman Jakobson (kulturna semiotika); Julia Kristeva (organizacijska semiotika); Jacques Lacan (vizualna semiotika); Claude-Levi Strauss (slikovna semiotika); John Locke (glazba i semiotika); Yuri Lotman (semiotika u kinematografiji/filmu); Christian Metz (semiotika i mediji); Charles Morris (oglašavanje); Charles Sanders Peirce (multimediji); Ferdinand de Saussure (semiotika teksta)... – kao i suvremene autore koji pišu o navedenim autorima,
stavljajući ih u gore navedeni kontekst.
![Page 33: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/33.jpg)
Semiotika i znak
Polazište semiotike je razlikovanje označitelja, označenika (označenoga) i znaka.
Označitelj može biti neki fizički objekt, riječ ili neka vrsta slike.
Označenik je misaoni pojam na koji ukazuje označitelj.
Znak je spoj označitelja i označenika.
![Page 34: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/34.jpg)
“I svaki dan je Valentinovo…”
Tako, na primjer, čestitka za Valentinovo (označitelj) može biti znak ljubavi (označenik). Iako i čestitka i ljubav mogu postojati odvojeno, možda i s drugim označiteljima i označenicima, njihov spoj tvori osobit znak.
Čestitka – znak ljubavi…
![Page 35: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/35.jpg)
Znakovi – ikonički i arbitrarni
U nekim drugim slučajevima, međutim, označenik na koji ukazuje označitelj uvelike je pitanje društvene konvencije kao, na primjer, u slučaju jezika. Znakovi koji su relativno lišeni društvenog posredovanja nazivaju se ikoničkim, dok su znakovi koji više ovise o takvom posredovanju arbitrarni.
O. K.
Jač
Avak
Tko je Lahti?
![Page 36: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/36.jpg)
Roland Barthes
BARTHES tvrdi da postoje dva načina funkcioniranja znakova na drugoj razini označavanja.
(I) Znakovi mogu tvoriti mitove pošto znak predstavlja čitav niz kulturnih vrijednosti.
(II) Znak ne samo da povezuje neku sliku ili predmet s pojmom, nego u ljudima pobuđuje različite osjećaje; osim što denotiraju, znakovi također i konotiraju.
![Page 37: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/37.jpg)
Znakovi i kodovi
Znakovi mogu biti organizirani u kodove. Opet baš kulturne konvencije određuju način stvaranja kodova, jer odlučuju koje su kombinacije znakova smislene.
Osobiti stilovi odijevanja mogu, na primjer, tvoriti kod. Kao što sama riječ kazuje, neki kodovi mogu biti skriveni ili manje očiti od kodova odijevanja, a njihovo otkrivanje iziskuje pomnu analizu.
![Page 38: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/38.jpg)
Znakovi i kodovi
![Page 39: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/39.jpg)
Semiotika prodire “iza znaka”… (D. Škiljan)
Semiotika je dragocjena utoliko što ukazuje na problem. Drugačije rečeno, ona prodire iza neposrednog učinka znaka te postavlja pitanje o širim značenjima i društvenim funkcijama znakovnih sustava. Pritom je, međutim, dvojbeno podastire li ona nešto više od niza mogućih pristupa tim pitanjima. Usto, za problem osiguravanja pouzdanosti semiotičke analize nije se našlo prikladno rješenje.
![Page 40: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/40.jpg)
Od znaka do simbola
Svaka gesta, artefakt, znak ili koncept koji predstavlja, označava ili izražava nešto drugo jest simbol.
Proučavanje simbola važno je jer su oni javni i prenose zajedničke emocije, informacije ili osjećaje, te utoliko igraju ulogu u osiguravanju društvene kohezije i odanosti.
Oni, međutim, mogu biti i nositelji društvenih disfunkcija tako da predstavljaju društvene sukobe.
![Page 41: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/41.jpg)
Od znaka do simbola
![Page 42: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/42.jpg)
Današnji mediji, semiotika, znakovi, kodovi, mitovi,
simboli „Otvorite li današnje
novine, u njima ćete naći više simbola nego u Ilijadi i Odiseji“
Friedrich Georg Jünger
Ni katoličke Poljska i Irska nemaju zakon tako konzervativan kao naš
Irska i Poljska – katoličke zemlje – nemaju zakon, već se vode Europskom direktivom o tkivima i stanicama.
Autor: Sandra Veljković 15.10.2009 23:00
zadnja izmjena: 16.10.2009 09:15 (Večernji list)
![Page 43: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/43.jpg)
Početi i završiti pričom...
Johansen, J. D. – Larsen, S. E., Uvod u semiotiku, Croatialiber, Zagreb 2000, 7-14.
Tri protagonista: dječak – pas – komarac.
![Page 44: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/44.jpg)
Znak – znakotvorački proces
Kad opažamo stvari kao znakove, nema jamstva da to činimo na ispravan način niti da primjećujemo sve posljedice znakotvoračkog procesa.
![Page 45: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/45.jpg)
Znak – znakotvorački proces
Prva funkcija semiotičke kompetencije: pretvoriti stvari u znakove koji, ukupno, uobličuju smjestište u kojemu organizam može živjeti.
![Page 46: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/46.jpg)
Znak – znakotvorački proces
Druga temeljna funkcija semiotičke kompetencije: ona osigurava da se pojave mogu ponoviti, zapamtiti i pohraniti u navade kako bismo mogli upotrijebiti znakove za zaključivanje o naravi svijeta.
![Page 47: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/47.jpg)
Znak – znakotvorački proces
![Page 48: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/48.jpg)
Naše obaveze
Pohađanje predavanja,čitanje literature, priprema pisanog rada /polaganje ispita.
Ispit možete polagati usmeno ili preko seminarskog rada. Preporučujem pisanje seminarskog rada.
![Page 49: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/49.jpg)
Naše obaveze
Za seminarski rad možete odabrati jednu od tema obrađenih na predavanju ili izaberite neku od tema iz popisa literature.
Seminarski rad završite već prema svojim mogućnostima i planovima.
Dužina seminarskog rada je između 4000 - 5000 riječi (do deset stranica teksta).
![Page 50: 01-11!06!2010semk Uvodno Popis Literature](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081421/55cf9ada550346d033a3b764/html5/thumbnails/50.jpg)
Naše obaveze
Ocjenjuje se sposobnost zaključivanja i argumentacije, originalnost, te prezentacija rada (urednost, pravopis, izgled, forma).
Seminarski rad se šalje na moju adresu ([email protected]) u pdf ili word obliku. Na svoj rad ćete, osim ocjene, dobiti i kratki feedback.
Temu možete dogovoriti, ako želite, sa mnom na isti mail.