16Subota, 23. travnja 2005. objektiv 17Subota, 23. travnja 2005.

n

DIGITALIZACIJA U SLU�BISIGURNOSTI GRAÐANA broj koji

Prezentacijom TETRA sustavademonstriran je radtelekomunikacijskog sustava ukoji bi svaka europska dr�avatrebala implementirati vlastitisustav sa zajednièkim pozivnimbrojem za hitne sluèajeve – 112.Središnja slu�ba imat æe uvid ustanje i moguænost kontroledjelovanja slu�bi policije, hitnepomoæi, vatrogastva i ostalihslu�bi javne sigurnosti što æeomoguæiti br�u i uèinkovitijuintervenciju na korist graðana iu cilju poveæanja opæe javnesigurnosti

112

TELE

FON

spašavaèemu slu�i TETRATelefonski broj 112 u skladu je s europskim i svjetskim standardima kojima se �elispojiti pod jednim centrom sve telefonske brojeve za hitnu intervenciju. Iako jejedinstveni europski broj 112 u Hrvatskoj veæ uveden on neæe barem iduæih 5 do 8godina zamijeniti 92, 93, 94 zbog toga što su slu�be pru�anja pomoæi u Hrvatsko jloše organizirane. S problemima se susreæe i zagrebaèka Hitna koja je na najvišemstupnju organizacije u Hrvatskoj. Jednom su pogreškom primili poziv iz Rijeke zapomoæ na Ekonomskom fakultetu, kada su stigli na teren, unesreæenika nigdje, jer jeèekao pomoæ na rijeèkome Ekonomskom fakultetu. Nove tehnologije poput TETRA -e ne poznaju takve pogreške.

piše vladimir mrvošvladimir.mrvos@novilist.hr

a Fakultetu elektro-tehnike i raèunarstvau Zagrebu u organiza-ciji tvrtke MICRO-LINK odr�ana je ne-

davno prezentacija TETRA (Ter-restrial Trunked Radio) i WiMAX(Worldwide Interoperability forMicrowave Access) digitalnih ra-dijskih komunikacijskih sustava.Oba sustava, svaki u svom podruè-ju primjene, predstavljaju najnovijatehnološka rješenja na podruèjuradijskih komunikacija u europ-skim i svjetskim razmjerima. Pre-zentacija je izazvala velik intereskod struènjaka na ovom podruèjute je okupila stotinjak sudionika,predstavnika tijela dr�avne uprave,znanstveno-istra�ivaèkih instituci-ja i gospodarskih subjekata.

sustav za izvanredneokolnosti

TETRA sustav namijenjen je zapotrebe profesionalnih korisnikaza posebne namjene te upotrebu urutinskim operativnim i izvanred-nim okolnostima. U UHF (UltraHigh Frequency) frekvencijskomradnom podruèju, uz velike mo-guænosti upravljanja glasovnomkomunikacijom, podr�ana je i po-datkovna komunikacija te meðud-

jelovanje s vanjskim telefonskim iliIP (Internet Protocol) baziranimmre�ama. Tipièni su korisnici ovihprivatnih, profesionalnih sustavapolicija, vojska, vatrogastvo, slu�-be javnog prometa i druge slu�bekoje zahtijevaju visoku pouzdano-st, sigurnost i privatnost komuni-kacije. Svojom pojavom TETRAsustav izazvao je velike promjenena tradicionalno nekonkurentnomPMR (Private/Professional MobileRadio) tr�ištu. Osnovna znaèajkasustava je da je standardiziran odstrane europskog telekomunikacij-skog standardizacijskog instituta(ETSI). To znaèi da sva opremaproizvedena kao TETRA kompati-bilna mora zadovoljavati sve para-metre definirane TETRA standar-dom. Posljedica toga je moguænostzajednièkog rada opreme razlièitihproizvoðaèa što do sada nije biosluèaj na tr�ištu profesionalnih ra-dijskih mobilnih komunikacijskihsustava za posebne namjene kojisu uvijek bili vrlo usko vezani uzsamo jednog proizvoðaèa komuni-kacijske opreme.

europski informacijskokomunikacijski sustav

Uvoðenjem konkurencije, uborbi za dio tr�išta, proizvoðaèi suprimorani smanjivati cijene ureða-ja, razvijati nove, atraktivnije i fun-kcionalnije modele ureðaja, uvoditinove usluge i pru�iti što bolju po-

dršku korisnicima kako bi zadr�alikonkurentnost. Rezultat su manjikorisnièki radijski terminali, ljep-šeg dizajna, s ekranima u boji, in-tegriranim GPS (Global Positio-ning System) prijamnikom, s mo-guænošæu slanja kratkih poruka islika, uspostavom poziva premavanjskim fiksnim i mobilnim mre-�ama te brojnim drugim moguæno-stima koje se neprestano razvijaju iinplementiraju. Buduænost TE-TRA sustava le�i u TETRA Relea-se 2 standardu koji æe biti defini-ran krajem 2005. godine i opisivatæe širokopojasni multifunkcionalnidigitalni radijski mobilni sustav zaprofesionalnu primjenu èija æe os-novna namjena biti digitalna po-datkovna komunikacija. Veliki in-teres pokazan za prezentaciju MI-CRO-LINK-a, posebice za TE-TRA sustav, potaknut je, izmeðuostalog, razvojem jedinstvenog eu-ropskog informacijsko komunika-cijskog sustava za zaštitu i spašava-nje. Svaka europska dr�ava trebalabi implementirati vlastiti sustav sazajednièkim pozivnim brojem zahitne sluèajeve – 112. Središnjaslu�ba imat æe uvid u stanje i mo-guænost kontrole djelovanja slu�bipolicije, hitne pomoæi, vatrogastvai ostalih slu�bi javne sigurnosti štoæe omoguæiti br�u i uèinkovitijuintervenciju na korist graðana i ucilju poveæanja opæe javne sigurno-sti. Nu�nost je, dakle, koristiti je-

dinstveni sustav za komunikaciju,kako bi se omoguæila integracija naeuropskoj razini i, u Europi bezgranica, djelovanje slu�bi javne si-gurnosti neovisno o dr�avnim gra-nicama.

slu�ba 112 startala uhrvatskoj poèetkomgodine

U Hrvatskoj je poèetkom 2005.godine uspostavljena slu�ba 112, uskladu sa Zakonom o telekomuni-kacijama koji je usklaðen s direkti-vom Europske unije koja propisujeobvezu uspostave broja 112. Pre-ma Zakonu o telekomunikacijama,112 je jedinstveni broj rezerviranza hitne slu�be, a telekomunikacij-ski operateri taj broj moraju omo-guæiti dostupnim javnosti krozbesplatni poziv. Ustroj i procedureslu�be 112 bit æe regulirane Zako-nom o zaštiti i spašavanju koji jetrenutno u izradi. Pozivom na broj112 hrvatski æe graðani, kao i tu-risti u Hrvatskoj, moæi zatra�itipomoæ policije, hitne pomoæi, va-trogasaca, Nacionalne središnjiceza traganje i spašavanja na moru igorske slu�be spašavanja. Kao bit-nu organizaciju u razvoju jedin-stvene slu�be 112 neophodno jeizdvojiti EENA (European Emer-gency Number Association), ne-profitnu organizaciju osnovanu uBelgiji. Ona promièe komunikaci-ju izmeðu svih strana zainteresira-

nih za razvoj i implementaciju teuèinkovit rad slu�be 112. To supolitièke organizacije, privatna po-duzeæa (proizvoðaèi, operateri isl.), profesionalni korisnici, gra-ðanske udruge i individualni zain-teresirani graðani.

prednjaèe švedska,finska i belgija

Kao što to obièno biva, u razvo-ju tehnologije i strukture koja pra-ti ovakav slo�en i napredan proces,prednjaèe sjeverno-europske dr�a-ve (Švedska, Finska, Belgija). Ovezemlje imaju izgraðene jedinstveneTETRA sustave na dr�avnoj razinite neovisna tijela, svojevrsne pru-�atelje usluga, koja dodjeljuju pra-va i upravljaju naèinom korištenjamre�nih resursa od strane zainte-resiranih slu�bi. Na ovaj naèin osi-gurana je izgradnja jedne mre�neinfrastrukture, a standardizacijaTETRA sustava otišla je toliko da-leko da se korisnici TETRA mre�esami opskrbljuju korisnièkim sta-nicama (mobilnim i ruènim radij-skim TETRA terminalima) te samiodabiru proizvoðaèa opreme i na-èin korištenja sustava, u okviru do-dijeljenih im moguænosti. Drugidio prezentacije MICRO-LINK-atematski je bio vezan uz WiMAX(Worldwide Interoperability forMicrowave Access) sustave. Os-novna namjena ovih sustava je ši-rokopojasni radijski pristup koris-

nika na fiksnu jezgru mre�e uz ve-like kapacitete prijenosa podatakau frekvencijskom podruèju od 2GHz do 11 GHz. Osnovna namje-na sustava je pru�anje pristupa lo-kalnim mre�ama, Internetu, prije-nos video zapisa, video-telefonija,IP telefonija i sl. Ideja ovih sustavaje riješiti osnovni problem u jed-nostavnom i uèinkovitom pru�a-nju pristupa podatkovnim mre�a-ma velikom broju korisnika tzv.problem zadnje milje (Last MilePr o b l e m ) .

radijski pristup – nekadjedini moguæ

Sa stajališta brzog i jeftinogomoguæavanja pristupa korisnikafiksnoj mre�i kao optimalno rje-šenje nameæe se radijski pristup, jerse time izbjegavaju veæi, skupi i ne-praktièni fizièki zahvati. No, pro-blem je bio nekompatibilnost radij-ske opreme razlièitih proizvoðaèajer do sada nije bilo jedinstvenogglobalnog standarda koji toèno de-finira specifikacije koje proizvoðaèimoraju poštivati. WiMAX je udru-�enje proizvoðaèa, operatera i stan-dardizacijskih tijela èiji cilj je razvojglobalnog standarda za širokopo-jasni radijski pristup uz osiguranjeinteroperabilnosti ureðaja. WiMAXnije standard, ali oznaka WiMAXcertificiranih proizvoda oznaèavatæe ureðaj koji je izraðen u skladu susklaðenim europskim (ETSI) i

svjetskim (IEEE) normama te jetestirana njegova sposobnost zajed-nièkog rada s drugim WiMAX ure-ðajima. Rezultat toga bit æe jeftinijiureðaji i, ovisno o zahtjevima tr�iš-ta, razvoj novih ureðaja i usluga.Vrlo je bitno naglasiti moguænostrada WiMAX sustava u uvjetimagdje nema optièke vidljivosti izme-ðu korisnièkog terminala i baznepostaje. To je omoguæeno primje-nom odgovarajuæeg postupka radij-skog prijenosa kojim se iskorištava-ju raspršene i reflektirane radijskezrake kako bi se u prijamniku ure-ðaja uspješno rekonstruirao pri-mljeni signal. Ova moguænost èiniWiMAX sustave idealne za upotre-bu u urbanim sredinama jer omo-guæuju pru�anje servisa veæem bro-ju korisnika. U poèetku æe WiMAXoprema biti namijenjena za fiksnipristup, dakle pod uvjetom da ko-risnik pristupa sustavu samo s jed-ne lokacije. Prva takva oprema oèe-kuje se u drugoj polovici 2005. go-dine. Sljedeæa faza je razvoj nomad-skog naèina pristupa kojim korisnikmo�e s više razlièitih lokacija pris-tupiti sustavu, pod uvjetom da na-kon uspostave veze ne mijenja svo-ju lokaciju. Krajnji cilj ovog procesaje razvoj potpuno mobilnog sustavaza širokopojasni radijski pristup.Buduænost je u razvoju takvih ure-ðaja koji æe moæi, ovisno o potrebi,pristupiti razlièitim sustavima, pot-puno neovisno o korisniku.

�ivot

dekan zagrebaèkog ETF-a, prof. Mladen Kos, domaæin prezentacijenovog TETRA sustava pozivom na broj 112 moæi æe se zatra�iti pomoæ policije, hitne pomoæi, vatrogasaca, Nacionalne središnjice za traganje i spašavanja na moru te gorske slu�be spašavanja

primjer 112 na islandu

mo�ete govoriti i hrvatskiUkoliko Vi ili netko u vašoj blizini nastrada, ili se naglo razboli, tada trebate nazvatibroj za hitne sluèajeve, 112. Ovaj broj je moguæe pozvati u svako doba dana i noæi,neovisno o tome gdje se nalazite na Islandu. Ovaj telefonski poziv se ne naplaæuje.Ukoliko 112 pozivate iz telefonske govornice, uglavnom je dovoljno samo podiæislušalicu i potom ukucati broj. Broj se mo�e pozvati ukoliko se zaista radi o ozbiljnopovreðenoj ili oboljeloj osobi, ili ukoliko je osoba u �ivotnoj opasnosti. Ukoliko negovorite islandski, a naðete se u takvoj situaciji, dovoljno je da operatoru ka�ete imezemlje iz koje dolazite kako bi bilo moguæe ukljuèiti prevodioca u taj telefonskirazgovor, pa je zato veoma va�no da sve to vrijeme ostanete na vezi. Ne prekidajtetelefonski razgovor prije nego vam to ka�e operator. Ukoliko pozovete ovaj broj smobilnog telefona, potrebno je dati što toèniju informaciju o tome gdje se toènonalazite tj. gdje se nesreæa desila kako bi se spasilaèke ekipe iz najbli�eg mjesta mogleuputiti na mjesto nesreæe. Ukoliko vaš poziv bude prebaèen na direktnu liniju snajbli�om hitnom slu�bom, vrlo je va�no da ostanete na vezi sve dok nadle�ni nedobiju od vas sve potrebne informacije. Prebacivanje telefonskog razgovora trajesvega nekoliko sekundi, a ukoliko to iz nekih razloga nije u tom trenutku izvedivo,bit æete ponovno vraæeni na liniju 112. Ukoliko stanujete van podruèja Rejkjavika,tada u takvim sluèajevima mo�ete pozvati broj najbli�e bolnice ili doma zdravlja.

dispeèerski centri primaju pozive putem središnjice i povezuju razlièite hitneslu�be na terenu