SVEUILITE U ZADRUODJEL ZA ARHEOLOGIJU

Svetitaseminarski rad iz kolegija Arhitektura i urbanizam antikog Ilirika

Mentor : Silvia Bekavac Studentica : Luce ariZadar, 14. 4. 2013.

Sadraj :Uvod ................................................................................................................... 2Hrvatsko priobalje ............................................................................................... 31. Rimski kultovi ....................................................................................... . 3a) Kapitoliji ............................................................................................ 3b) Kapitoliji s spojenim celama ............................................................. 3c) Kapitoliji s odvojenim celama ........................................................... 6d) Liberov kult ....................................................................................... 12e) Ostali rimski kultovi .......................................................................... 182. Autohtoni kultovi .................................................................................... 22Sredinja Hrvatska ............................................................................................... 25Kontinentalna Hrvatska ....................................................................................... 25a) Primjeri autohtonog kulta ........................................................................ 26b) Primjeri rimskih kultova .......................................................................... 26Zakljuak .............................................................................................................. 28Popis literature ...................................................................................................... 29

UVODJo od samog poetka ovjeanstva ljudi vjeruju u razliita boanstva. tuju ih i podiu im svetita. Religiozni svjetonazor ima jako bitnu ulogu u razvoju drutva. On utjee na njegov razvoj i oblikuje ga. U antici, kao i u drugim povijesnim razdobljima, religiozna naziranja su utjecala na postanak i razvoj naselja, a vrijeme pojedinih njihovih osnivanja je bilo proeto religioznim inima. Svaki grad ima vlastitu i jedinstvenu povijest razvoja i nastanka po emu se razlikuje od drugih gradova. Neki gradovi su kultu i religiji pridavali glavnu ulogu kako u poleogenezi, tako i u drutvenom ivotu, a neki su kult i religiju nastojali podcjeniti. Upravo iz tog razloga u nekim gradovima nalazimo vie, a u nekima manje svetita.[footnoteRef:2] [2: M. SUI, 2003, 229.]

Rimskim osvajanjem Jadranske obale prijelazom iz 1. st. pr. Kr. u 1. st. po Kristu i osnivanjem kolonija, na naem podruju dolazi do prenoenja tekovina rimske civilizacije. Poslije, dolaskom osloboenika, robova, trgovaca, zanatlija i vojnika u 3. st., u Hrvatsku prodiru i istonjaka vjerovanja. Stanovnitvo tadanjeg Ilirika prihvaa rimska i istonjaka boanstva, ali i dalje odrava kult autohtonih kao npr. Anzotike, Latre, Binda, Silvana i dr.[footnoteRef:3] Rimljani su svojim osvajanjima esto povezivali kult svojih boanstava s kultom domaih boanstava koje bi zatekli na novoosnovanim podrujima. Tako npr. do interpretcije dolazi u Enoni gdje se rimska Venera povezala s njenim autohtonim enskim boanstvom plodnosti.[footnoteRef:4] [3: http://www.academia.edu/1965831/Autohtoni_kultovi_u_rimskoj_provinciji_Dalmaciji, 13. 4. 2013.] [4: M. SUI, 2003, 230 231.]

Stanovnici antikih grkih i rimskih gradova su tovali daimona (duha) kao genija (genius loci) svog grada. Daimonima su se podizali zavjetni spomenici, a gradovi su esto imali simbole i likovne personifikacije s figurom rimske Fortune koja na glavi ima krunu u obliku gradskih zidina (npr. Personifikacija grada Salone).[footnoteRef:5] [5: M. SUI, 2003, 230.]

HRVATSKO PRIOBALJE1. Rimski kultoviNa istonoj Jadranskoj obali ne nalazimo puno kultnih objekata. Hramovi se prvenstveno nalaze u gradovima, ali postoje i primjerci iz ruralnih ambijenata kao primjer iz uvale Veriga na Brijunu.[footnoteRef:6] [6: M. SUI, 2003, 230.]

a) KapitoljiGradovi s planskom izgradnjom (kolonije) i oni koji su urbanizirani doseljenjem italskih elemenata (oppida civium Romanorum) su sljedili primjer Rima. Oni su kao i glavni grad carstva imali Kapitolijski hram posveen Jupiter, Junoni i Minervi kao to je Vitruvije i predlagao. Takvi hram su unutra sebe imali tri cele ili jednu podijeljenu na tri dijela. U Hrvatskoj su naena oba primjera. Gradovi u kojima je prevladavala autohtona kulturno-etnika komponenta nisu imali izrazit rimski karakter. Ti su gradovi tovali jedno boanstvo gentilnog karaktera koje je predstvaljalo naselje vrste krvno povezane skupine.[footnoteRef:7] [7: M. SUI, 2003, 230.]

Vjeuje se da je antiki Cavtat (Epidaur) imao hram posveen Kapitolijskoj trijadi. To miljenje proizlazi iz injenice da su sve kolonije imale hram posveen Jupiteru, Junoni i Minervi. Pronalazak Kapitolija se takoer oekuje i u Burnumu. Burnum kao starorimski logor koji je uvijek obilovao vojnicima koji su inae u antici tovali Kapitolijsku trijadu ga je zasigurno morao imati. To potvruje naeni rtvenik kojeg je jedan vojnik posvetio Kapitolijskim boanstvima.[footnoteRef:8] [8: M. SINOBAD, 2008, 253.]

b) Kapitoliji sa spojenim celamaZadarski kapitoj od svih istraenih kapitolija prua najjasniju i najkonherentniju sliku kao kompleks za sebe. Hram je djelomino sauvan, i to samo u temeljima. Kapitolij se nalazi na umjetno izgraenom podiju koji je 1,80 m vii od foruma koji se nalazi ispred njega. Od podija su sauvani samo temelji i fragmenti gornjeg i donjeg profila. Hram je izgraen kao prostilni heksastil. Okrenut je prema forumu, a njegovu idealnu rekonstrukciju moemo zamisliti preko naenih ostataka kamene arhitekture. Na lokalitetu su pronaeni ulomci tambura trijemskih stupova, baze, arhitravi, vijenci, frizevi itd. Uz stranji zid svake cele se nalazilo utemeljenje na kojem su stajale baze (rtvenici) kipova kapitolijske trijade iji su fragmenti takoer naeni. Po stilskim i dekorativnim elemtima hram moemo datirati u Augustovo doba, i to u prvo razdoblje njegove vlasti. U prvoj fazi izgradnje (slika 1) hramu se pristupalo s prednje strane dvama stubitima platoa. Kasnije, u doba Flavijevaca je bila druga faza izgradnje (slika 2). Tada su se stubita zatvorila i hramu koji je sa svoje prednje strane dobio stepenite se pristupalo s boka, kroz trijem koji se tad podignuo oko platoa. Tad se takoer podigao i trijem oko samog foruma. Trijem oko kapitolija (peribolos) je izvana bio opasan zidom,a iznutra je imao dva niza stupova. Ispred hramskog proelja se postavio rtvenik, a hramski, umjetno podignut podij je mogao sluiti kao javna gradska tribina (rostra). Ovakvo prostorno ureenje kapitolija i njegov odnos prema forumu iz Zadra je jedini primjer takvog rimskog hrama na Hrvatskoj obali. Njemu sline analogije se mogu na na galskom podruju.[footnoteRef:9] [9: M. SUI, 2003, 231233.]

Slika 1: Kompleks zadarskog Kapitolija i foruma iz 1. faze (M. SUI, 2003, 237, sl. 93)

Slika 2: Kompleks zadarskog Kapitolija i foruma iz 2. faze (M. SUI, 2003, 238, sl. 94)

Kapitolijski hram iz Enone (slika 3) je istog tipa kao i zadarski. Hram je podignut u vrijeme Vespazijana, o emu svjedoi ulomak uklesanog natpisa sa hramskog proelja. Na istom tom mjestu je prije bio podignut manji hram. Hram je orijentiran priblino kao i ovaj kasniji, a najvjerojatnije je podignut u doba kad je Enona stekla civitet i konstrukciju. Ninski Kapitolij je najvei pronaeni Kapitolij u Hrvatskoj. Hram je podignut na visokom podiju od kojeg su sauvani ortostati (dekorativne ploe koje vise ili su samo prislonjene uza zid) i zavrni profil. Ne zna se tono je li hram bio prostilni heksastil ili pseudoperipter. Iznutra je imao samo jednu celu koja je stupovima bila podijeljen na tri dijela. Hram je prije imao izbaene pilastre izmeu kojih se nalazilo monumentalno stubite, a poslije je dobio poviene podije. Prema . Ivekoviu cela je sa svojih unutranjih bonih strana imala est polukrunih nia (tri sa svake strane). Vjeruje se da su tu bile postavljene monumentalne statue imperatora julijsko-klaudijevske obitelji od kojih su etiri sauvane. Zbog pronaenih statua se pretpostavlja da je tu Kapitolijski kult bio zamijenjen sa kultom carske osobe te da se Kapitolij pretvorio u Augusteum.[footnoteRef:10] [10: M. SUI, 2003, 233.]

Slika 3: Kapitolij iz Enone (M. SUI, 2003, 240, sl. 97)

c) Kapitoliji s odvojenim celamaDrugi tip kapitolija ima odvojene cele. Takvi hramovi kod nas su naeni u Nezakciju, Saloni i Puli, a vani u Briksiji (danas Brescia) u Cisalpinskoj Galiji i u Veroni. [footnoteRef:11] [11: M. SUI, 2003, 233.]

Hram u Briksiji (slika 4) zbog zajednikog trijema ispred cela djeluje kao jedinstveni arhitektoni sklop. Taj hram za razliku od nezakcijskog (slika 5) uva stare tradicije hrama s trodjelnom celom. Nezakcijske cele su odvojene. One ine samostalne elemente. U meusobnom su skaldu i postavljene su simetrino. Identina obrada i kompozicija cela pokazuje da je cijeli kompleks bio unaprijed isplaniran kao jedinstvena cjelina. Srednja cela je najvea. Sve cele imaju dubok pronaos i najvjerojatnije su imale dva niza stupova. Svaka cela je imala vlastiti podij izmeu kojih su tekli uski hodnici. [footnoteRef:12] [12: M. SUI, 2003, 233 234.]

Slika 4: Hram iz Briksije (M. SUI, 2003, 232, sl. 88) Slika 5: Hram iz Nezakcija (M. SUI, 2003, 241, sl. 97)

Pulski hram (slika 6) gotovo u potpusnosti sauvan izazva jako velike rasprave. Jako se dugo razmiljalo moe li se taj hram uope smatrati Kapitolijem s obzirom na nain gradnje. Relativno niski hramski podij je stubama povezan s forumom. S njegove lijeve i desne strane su bili podignuti prostilni tetrastili koji su bili identini obradom i dimenzijama. Trijemovi hramova su jako duboki, tako da cela zauzima samo polovicu hramske konstrukcije. Ovakav tip gradnje u potpunosti odudara od rimske tradicije u koncepciji i izgradnji Kapitolija. Vjerovalo bi se da je rije o Kapitoliju da je izmeu njih podignut trei hram, a ne izbacuje se ni mogunost da se izmeu nalazio rtvenik. S obzirom da je rimska kolonija Pula bila utemeljena jo prije 43. g. pr. Kr., ne moe se shvatiti kako ona kao kolonija nije mogla imati Kapitolij. Pretpostvaljalo se da se Kapitolij nalazio na nekom drugom mjestu, al s obzirom na injenicu da kultni centar rimskog grada ne mijenja poloaj ve se stari hram zamjenjuje novim vjeruje se da se Kapitoj nalazi ispod dananjeg hrama.[footnoteRef:13] Lijevi, danas gotovo u potpunosti sauvan hram je bio posveen caru Augustu i Romi, personifikaciji grada Rima. Na portiku hrama su stajala bronana slova koja su tvorila posvetni natpis. Na njima je pisalo: ROMAE ET AUGUSTO CAESARI DIVI F PATRI PATRIAE (Roma i August Cezar, sin boice, otac domovine). Danas su na hramu ostale sauvane samo privrsne rupe slova. Poto car u posveti nema titulu divus (boanski) koju inae dobiva nakon svoje smrti, ove hramove moemo datirati pred kraj Augustove vladavine. [footnoteRef:14] Drugi, Dijanin hram je uklopljen u pulsku komunalnu palau.[footnoteRef:15] [13: M. SUI, 2003, 234 235.] [14: http://hr.wikipedia.org/wiki/Augustov_hram, 9. 4. 2013.] [15: http://bs.wikipedia.org/wiki/Augustov_hram_u_Puli, 9. 4. 2013.]

Salonitanski Kapitolij nije jo dovoljno istraen. E. Dyygve je pokuao utvrditi njegov tlocrt i faze razvitka. Po njemu se prostorna organizacija i tlocrt hrama nalikuju onima iz Pule. Po Dyygveu bi se prva faza izgradnje (slika 7) vremenski podudarala s izgradnjom pulskih svetita uz forum s kraja Augustove vladavine. Kao i u Puli, Salonitanski Kapitolij se nalazi sa sjeverne, krae strane foruma i svojom irinom odgovara irini foruma. Za razliku od pulskog kompleksa koji se sastojao od dva hrama, ovaj kompleks se sastoji od tri zasebna arhitektonska elementa. Svaki dio ima vlastiti podignuti podij po emu se opet razlikuje od pulskog primjera. Na sredinjem dijelu se nalazi gotovo kvadratna konstrukcija na povienom podiju. S njezine prednje strane se nalazi stubite omeeno parastama, a sa lijeve i desne strane jedan prostilni heksastilni hram. Hramovi imaju neto vii podij od sredinje graevine. Oba su svetita okrenuta prema forumu, te oni sa svojih prednjih strana kao i sredinja graevina imaju stubite koje je omeeno parastama. Teko je zamisliti da Salona kao rimska kolonija i glavni grad provincije nije imala vlastiti Kapitolij. Znanstvenici se ne mire s time i nadaju se da je rije o hramu koji je imao tri odijeljene cele. Arheolozi i dalje nastavljaju s istraivanjem sredinjem prostora nadajui se da u utvrdit da se tu u prvoj fazi nalazio hram posveen Jupiteru. Ako li se to ve ne moe dokazati, Kapitolij se namjerava traiti na nekom drugom mjestu. S druge strane, mogue je da je u prvoj fazi na sredinjem dijelu bio Kapitolijski hram s trodijelnom celom, pa da su se onda naknadno podigli boni hramovi. Druga i trea faza po Dyygveu negiraju funkciju Kapitolija. Dyygve misli da je trodjelna graevina u drugoj fazi (slika 8) bila u funkciji gradske kurije samo zato jer je tu naen natpis koji govori o poetku gradnje kurije ili o njezinoj dogradnji. U sljedeoj fazi, cijeli se kompleks orijentirao koso u odnosu prema forumu. Misli se da je tada to podruje bilo u funkciji javne gradske tribine (rostra). U treoj fazi (slika 9) se sagradio i trijem sa sjeverne strane kompleksa. Njegova linija je pratila orjentaciju objekta to pokazuje da se neto promijenilo ne samo u funkciji i oragnizaciji prostora ve i u samom forumu. Podruje biveg Kapitolija je poslije, u 4. st. dospjelo u posjed gradskog biskupa. Na njegovom su podruju pronaeni ostaci turnjanica to svjedoi o brzom gubljenju prvobitne funkcije.[footnoteRef:16] [16: M. SUI, 2003, 236 237.]

Slika 6: Augustov hram u Puli (www.google.hr/search?q=augustov+hram+u+puli&hl)

Slika 7: Kapitolij iz Salone, 1. faza razvoja (M. SUI, 2003, 236, sl. 92a)

Slika 8: Kapitolij iz Salone, 2. faza razvoja (M. SUI, 2003, 236, sl. 92b)

Slika 9: Kapitolij iz Salone, 3. faza razvoja (M. SUI, 2003, 236, sl. 92c)

Vjeruje se da je Poreki hram takoer imao funkciju Kapitolija. U poetku se mislilo da je hram bio posveen bogu Marsu jer se u dokumentima prostor foruma nazivao Marafor, al se pokazalo krivim. Sjevernije od hrama se nalaze ostaci trijema s kaneliranim stupovima. Za nj se vjerovalo da je pripadao Neptunovom hramu, ali se i to takoer potvdilo krivim. Najvjerojatnije se radi o ostacima peribole koja je sa sve tri strane zatvarala prostor Kapitolija. Poreka peribola se razlikuje od zadarske po tome to ona u jednom nizu zatvara cijeli forum zajedno sa podrujem Kapitolija. To je u Poreu bilo mogue jer razlika izmeu nivelete foruma i kapitolija nije bila velika, a u Zadru je. Ovo svetite je imalo veliku ambijentalnu vrijednoct s obzirom na svoj poloaj. Hram se nalazimo na rtu, na samom sjeveru poluotoka i sa tri strane je bio okruen morem. S obzirom to se hram nalazi u vrlo lijepom ambijntu, vjeruje se da stranja strana trijemova nije bila zatvorena punim zidom kao u Zadru ve da je imala vie otvora.[footnoteRef:17] [17: M. Sui, 2003, 237 238.]

Don ime Buli je u itluku kod Sinja uoio hram uz forum (slika 10). Njegov poloaj prema forumu je posve koherentan i funkcionalan. Problem ovog hrama lei u njegovoj kompoziciji i arhitektonskoj izgradnji. Abrami pretpostavlja da je tu primjenjena slina zamisao kao i ona iz Pule i Salone iz prve faze. Kapitolij je nastao poslije sredine 1. st.[footnoteRef:18] [18: M. SUI, 2003, 238.]

Slika 10: Hram iz itluka (M. SUI, 2003, 246, sl. 104)

U Duklji (Crna Gora) su pronaena dva hrama podjednakih dimenzija i gotovo identinih tlocrtnih i konstruktivnih odlika. Jedan od njih je bio posveen Dijani, a kome je bio posveen drugi se ne zna. Vjeruje se da su oba bila namijenjena javnim kultu. Hramovi nemaju razvijeni unutranji odnos prema centru oko foruma jer je grad relativno kasno stekao civitet i municipalnu konstrukciju te su u njoj prevladavali epihorski elementi. Dokleja je grad koji je bio jako izloen orijentalnim utjecajima. Slubeni kultovi su se najvjerojatnije obavljali u prostoriji s niom. Dijanin hram (slika 11) se nalazi junije od glavnog decumanusa. Hramski prostor je s decumanusom bio spojen pristupom. Hram sa zapadne strane ima celu i polukrunu niu te trijem in antis na proelju. Produene ante zajedno sa dva stupa formiraju jako dubok pronaos. Stranja strana svetita je postavljena u liniji ogradnog zida svetinog prostora pravokutnog tlocrta s trijemom. U trijemove se ulazilo sa sjeverne i istone strane. Ovaj manji sakralni kompleks je odvojen od foruma i potpuno neovisan o njemu i susjednim cjelinama. Drugi hram, za kojeg se ne zna kome je posveeno tipom i prostorom je donekle isti s prvim (slika 12). On se nalazi du glavnog decumanusa s proeljem okrenutim prema sjeveru. I ovaj hram ima ante i polukrunu niu u stranjem dijelu, te takoer ima pravokutnu peribolu, samo to se on ne uklapa u nju kao Dijanin hram ve se nalazi u njenom sreditu.[footnoteRef:19] [19: M. SUI, 2003, 239 242.]

Slika 11: Dijanin hram (M. SUI, 2003, 241, sl. 99) Slika 12: Hram nepoznatog boanstva (M. SUI, 2003, 242, sl.100)

d) Liberov kulttovanje rimskog boga Libera je bilo raireno diljem antikog svijeta. U svom izvornom znaenju bog Liber je bog plodnosti i vegetacije, ali boanstvo je poznatije pod titulom zatitnika vina i vinarstva. Boanstvo je bilo tovano podimenom liber pater to zani otac Liber. Italski bog se Liber se vrlo rano poeo poistovjeivati s helenistikim bogom Dionizom-Bakhom. Ovo boanstvo je bilo izrazito tovano na priobalnom dijelu rimske provincije Dalmacije. Kult na naem podruju je dokazan brojnim naenim posvetnim natpisima, rtvenicima, reljefima i kipovima. Svi ti arheoloki materijali su naeni u manjim svetitima u sklopu gospodarsko-ladanjaskih imanja i u hramovima urbanih sredita kao npr. u Labinu, Seniji, Zadru, Solinu, Naroni, Brau (krip), Hvaru, Koruli (rnovo) i Mljetu (Polae).[footnoteRef:20] [20: M. GLAVII, 2002, 5 7.]

O prisutnosti Liberova kulta na podruju antike Seniji svjedoi naena kamena ploa (dim. 92 x 41 x 18 cm) ukastog vapnenca s posvetom bogu Liberu (slika 13). Kamena ploa je naena u nekropoli u opievom naselju 1913. g. Ona je na tom lokalitetu iskoritena u sekundarnoj uporabi, kao nadgrobna ploa kasnoantikog groba. Natpis uklesan u osam redova je uokrviren tabulom ansatom, a glasio je : LIB(ERO) PAT(RI). / L(UCIUS) GAVIUS OPTATUS, SAC(ERDOS) / LIBURNOR(UM), IMMEMOR(IAM) GAVIAE / L(UCII) F(ILIAE) MAXIMAE MATRIS, TEMPLUM / A PARTE DEXTRA AEDIC(ULAE) LIBERO / ADITU MAIORI ALTANO CUM VALVIS / ET ACCUBITU ET SEDIBUS VETUSTATE / CORRUPTUM A SALO RESTITUIT. Natpis svjedoi da je Lucije Gavije Optat, u znak tovanja prema svojoj majci Gaviji Maksimi, obnovio hram (svetite) boga Libera koji se nalazi desno od edikule. Svetitu je ureen ulaz, na nain da on postane slobodan (libero aditu), oltar (altario), vrata (valvis) i namjetaj (accubitu et sedibus). B. Gabrievi pretpostavlja da je natpis bio postavljen na edikuli. L. Gavius Optatus je prema natpisu bio sarcedos Liburnorum, sveenik koji se brinuo za tovanje carskog kulta u Liburniji. On je zasigurno bio vrlo utjecajan i bogat. Ne zna se tko je bila njegova majka. Profesor Glavii misli da je ona mogla biti istaknuta osoba u vrenju obreda ili ena koja ima neke druge zasluge u promicanju Liberova kulta. Znanstvenici pretpostavljaju da je Optat obnovio svetite kako bi oivio svoju majku kao to je Doniz iz Hada izbavio svoju majku Selenu. Naena posveta svjedoi da je u Seniji postojala skupina tovatelja boga Libera, a gdje je Liberov hram tono bio podignut se dugo godina nije znalo.[footnoteRef:21] [21: M. GLAVII, 2002, 7 10.]

Slika 13: Kamena ploa iz opieva naselja (G. MIROSLAV, 2002, 8, sl.1)

Prilikom iskopavanja septike jame 1997. g. u opievom naselju su naeni ostaci zidova rimskodobnog objekata. Objekt se nalazi 20-ak metara SI od mjesta gdje je naen kamen s posvetom. Poto se uz sam temelj zida i naao jedan kameni postament koji je mogao biti u funkciji oltara ili kao osnova sluiti za postavljanje skulpture vjeruje se da je naeni objekt bio Liberovo svetite. S druge strane, sam poloaj hrama bi takoer mogao o tome svjedoiti. Sjeveroistonija periferija antikog grada s prirodnim ambijentom je prikladno mjesto za podizanje hrama koje bi bilo posveeno Liberu kao bogu vegetacije.[footnoteRef:22] Liberov hram iz opieva naselja se obnavljao u 2. st. to svjedoi da je on ve due vrijeme bio u funkciji. Ne zna se kad je tono bio podignut, ali to je najkasnije bilo u 1. st. poslije Krista. Uz pomo datacije staklenog vra i grobova moemo rei sa sigurnou da je svetite naputeno krajem 4. ili poetkom 5. st. jaanjem kranstva.[footnoteRef:23] [22: M. GLAVII, 2002, 10.] [23: M. GLAVII, 2002, 18.]

Na podruju antikog Senja je pronaen ulomak natpisa na kojem se spominje hram, najvjerojatnije Liberov (slika 14). Naeni natpis je dio gornjeg lijevog dijela bijele vapnenake ploe. Djelomino sauvan natpis je glasio: L(IB(ERO) PAT(RI) ...) / AEDEM (...) / AMPL(IAVIT ...). Iz njega doznajemo da je jedan antiki hram (najvjerojatnije Liberov) tog podruja imao proirenja. Moda je rije o Liberovom hramu iz opieva naselja, ali ne mora znaiti. Moda je u antikoj Seniji postojalo vie Liberovih hramova.[footnoteRef:24] Iako natpis ima posvetu boanstvu, on po svom karakteru ne pripada grupi posvetnih natpisa, nego javnim koji su stajali po graevinama i javnim objektima. Natpis se datira u 2. st. Uz njega, u gradu je prilikom restauracije tvrave Nehaj naen jo jedan natpis s posvetom bogu Liberu. Ono to je zanimljivo kod ova dva natpisa je upotreba tri razliita naziva za njegovo svetite: templum, aedes i aedicula.[footnoteRef:25] [24: M. GLAVII, 2002, 10 11.] [25: M. GLAVII, 1996, 31 32.]

Slika 14: Kameni ulomak iz Senja (G. MIROSLAV, 2002, 11, sl. 2)

Na prostoru tele tijekom arheolokih istraivanja antikog kupalinog kompleksa su 1972. g. naeni dijelovi mramorne kompozicije koji takoer svjedoe o Liberovom kultu na podruju antike Senije. U zatrpanoj vodospremi su pronaeni vei ili manji dijelovi-ulomci mramorne kompozicije (slika 15). U njenom centru se nalazi goli mladi koji u nebrisu koji mu je zakopan na lijevom ramenu nosi voe. Groe je meu voem najistaknutije. Za vrijeme iskopavanja nadlaktica lijeve ruke se odlomila. Lijeva ruka mladia je bila sputena i lagano se savijala u laktu. U visini lijevog ramena se nalazi lagano savinut vrh tapa (pedum). Podlaktica i aka lijeve ruke, glava, vrat i lijeva potkoljenica nagog maldia nisu sauvani. Kip je visok oko 110 cm, a njegovo postolje 8 cm. Drugi dio kompozicije ini stup obavijen granom vinove loze i pantera koja lei ispred njega podignute glave i poluotvorenom eljusti iz koje se vide prednji zubi. Stup je visok 84 cm, a njegovo postolje 8 cm. Na samom vrhu stupa se nalazi podlaktica drugog, neotkrivenog lika a neto nie vr u poloaju lijevanja. Malo ispod vra se nalazi vodoravni spoj kojim se stup povezivao s nekim drugim likom. S obzirom na nain obrade postolja oito je da je ovaj figuralni prikaz bio flanktiran sa lijeve i desne strane. U antikoj vodospremi je jo naen ulomak lijeve ake ruke koja dri tap. tap i prsti naenog ulomka su deblji od prstiju desne ruke i tapa uz lijevo rame nagog mladia, tako da ta aka njemu nije pripadala (tj. njegovoj lijevoj ruci). Na temelju podlaktice lijeve ruke koja se oslanja na stup i maloprije spomenute lijeve ake otkrivamo da su u kompoziciji stajala jo dva lika. Nagog maldia stavljamo u sredite kompozicije zbog kamenog spoja kojim se on povezivao s lijevim likom. S njegove desne strane se nalazio drugi lik koji je bio povezan kamenim spojem s stupom. Ti likovi nisu bili meusobno odvojeni, ve su zajedno inili jednu kompoziju o emu nam takoer svjedoi i sitnozrni kamen od kojeg su napravljeni svi naeni dijelovi. Jedino se lijeva aka ruke izdvaja kao zaseban elmenat nekog izdvojenog kipa.[footnoteRef:26] [26: M. GLAVII, 2002, 12 13.]

Slika 15: Mramorna kompozicija iz tele (G. MIROSLAV, 2002, 14, sl. 3)

Voe koje nagi mladi dri u naramku, vinova loza omotana oko stupa i vr u poloaju libacije su elementi koji ovu kompoziciju mogu povezati s kultom boga Libera. Lav i pantera su jedine ivotinje koje se kao simbol snage prirode takoer mogu povezati s Liberom. Brojni ikonografski elementi kompozicije nas dovode do zakljuka da bi sredinji, nagi mladi mogao biti bog Liber ili satir (Liberovi prijatelji). Takoer se ne moe odbaciti mogunost da je u ovoj kompoziciji dolo do proimanja i isprepletenja elemenata vie kultova. Istim ikonografskim prikazima se pokazivao i italski bog Silvan. Arheolozi se dre ideje da je prikazan mladi povezan prije s Liberom nego sa Silavanom s obzirom na blizinu ovog lokaliteta sa Senjom gdje je dobro dokumentiran kult Libera. Zbog visoke kvalitete i materijala izrade, mramorna kompozicija je najvjerojatnije import. Arheoloki nalaz se datira od sredine 2. do sredine 3. st. nakon Krista. On se najvjerojatnije drao u nekom svetitu ili nekoj drugoj javnoj graevini. Pretpostvalja se da se drao u Liberovom svetitu u opievom naselju s obzirom na blizinu tih dvaju lokaliteta. Na povrini kipa nagog mladia se opaaju tragovi buke zbog ega se misi da je ova kompozicija mogla biti koritena kao spolija u nekoj kasnijoj gradnji. O tome takoer svjedoe tragovi udaraca dijetom na postamentu i ojaanja uz mladievu desnu nogu. Ako bi uzeli tu pretpostavku tonom, onda moemo rei da je ta kasnija gradnja u kojoj je naena kompozicija sluila u funkciji spolija propala, a da su pojedini dijelovi kompozicije baeni u antiu vodospremu. Postoji mogunost da je buka nastala sedimentacijom zbog dugog leanja u vodospremi ispunjenom utom, dok se tragovi udaraca na postamentu i ojaanja uz desnu nogu mladia mogu smatrati rezultatima brzog transporta, tj. pucanja i ponovnog povezivanja likova u kompoziciju. Arheolozi su na podruju tele takoer nali i druge objekte koji su pripadali kupalinom kompleksu. To je bilo mjesto drutvenog okupljanja gdje su se odravale rekreativne i zabavne aktivnosti, a meu njima najvjerojatnije i one dramskog karaktera. Prikaz Libera na takvom podruju kao boanstva koji s vinom nadahnjuje ljudski um i oslobaa ga je sasvim prihvatljiva mogunost.[footnoteRef:27] [27: M. GLAVII, 2002, 15 16.]

Krajem Republike i poetkom Carstav u Naroni su naeni mnogi natpisi i spomenici koji svjedoe o tadanjem ivotu Narone. Iz njih vidimo da su Naronu tog vremena obiljeili libertini, osloboeniki sloj koji su od starne italskih patrona poslani na Jadran obavljati trgovake i bankarske poslove te nadgledati poslove na imanjima. Meu osloboenicima je bio posebno rairen kult Libera. Zbog znaenja imena (liber = sloboda) kult je bio nairoko prihvaen. Iz pronaenih natpisa dozanjemo da je Publije Anej Epikad sredinom 1. st. pr. Kr. dao sagraditi hram ocu Liberu, a rob Modestus je krajem 2. st. skrbio obnovu Liberova hrama.[footnoteRef:28] [28: . MILETI, 2003, 215.]

Na irem podruju Narone, u Humcu su naeni nekoliko natpisa koji govore o obnovi hrama oca Libera i Libere dodavanjem portika. Iz natpisa doznajemo da je 173. g. prva kohorta Belga obnovila od starosti poruen hram Libera i Libere, te mu dodala trijemove.[footnoteRef:29] Ne zna gdje je hram bio podignut (najvjerojatnije u Naroni), ali on je nesumljivo bio sredite kultnih aktivnosti tijekom pojedinih godinjih svetkovina.[footnoteRef:30] Vjerojatno je isti hram bio obnovljen i ranije, od vojnika jedanaeste legije, koja je u Dalmciji boravila 69. g. O tome nam takoer svjedoi naeni natpis.[footnoteRef:31] [29: M. SUI, 2003, 189.] [30: . MILETI, 2003, 215.] [31: M. ZANINOVI, 1990, 730.]

Liberov kult je takoer bio pristutan i na jadranskim otocima Brau, Hvaru, Koruli i Mljetu. Na Polaama, na podu ranokranske crkve sa otoka Mljeta je naen natpis iz 3. st. koji govori o postojanju hrama s trijemom koji je bio posveen bogu Liberu (slika 16). Za zdravlje Kornelija Baibinijana, na ijem posjedu se nalazilo svetite, vilicus Magnus obnavlja i proiruje hram. Iz natpisa se ne zna gdje se hram nalazio. Pretpostavlja se da je bio na Polaam, gdje je natpis i naen, ali tona lokacija nije uvrena. Moda hram trebamo traiti ispod starokranske crkve u kojoj je naena kamena ploa s natpisom.[footnoteRef:32] [32: M. ZANINOVI, 1990, 725 730.]

Slika 16: Natpis sa Polaa (M. ZANINOVI, 1990, 729, sl. 3)

e) Ostali rimski kultoviKarakter poslova kojim su se libertini (osloboenici) iz Narone bavili doveo ih je do njihova udruivanja u kolegij magistri Mercuriales, tj. u Merkurov kult. Kolegij je krajem 1. st. pr. Kr. sagradio i posvetio neki hram. Vjeruje se da je hram bio posveen Merkuru te da se u nj dva stoljea kasnije postavio njegov kip ija je glava naena u Naroni. Merkurova glava se danas uva u Ashmolean Museumu u Oxfordu. Vjeruje se da je kip stajao u svetitu zbog veliine i kvalitetno izraene glave. Kip je nasto nakon hrama, u prvoj etvrtini 3. st. Pronaene su i brojne posvete u ast tog boanstva. Inae, javni Merkurov kult nije nita osobito popularan na podruju Jadrana. Suprotna je situacija u privatnoj sferi, jer su nalazi metalnih kipia i gema s prikazom tog boanstva prilino esti.[footnoteRef:33] [33: . MILETI, 2003, 216.]

Libertini su bili izuzetno bogati i njihov cilj je bio popeti se na vrh drutvene ljestvice. Nain kojim su ostvarivali svoj san je bio sudjelovanje u radu kolegija carskog kulta. Fokus njihovih aktivnosti je bio Augusteum (slika 17).[footnoteRef:34] Hram posveen boanskom Augustu i carskoj obitelji je sagraen u 1. st. pr. Kr. za vrijeme cara Augusta. Na Forumu, gdje su se nalazile Pleaeve tale, otkopano je 16 hramskih kipova. Naen je kip cara Augusta, lanova njegove obitelji te ostalih rimskih monika i boanstava. Na prijelazu iz 4. u 5. st., kada je kranstvo postalo slubena religija u Carstvu, kipovi su se poruili i bez glava su zbaeni s postolja. Iskopavanja Augusteuma su se vodila od 1995. 1996. Dvije glave,boga Mekurai carice Livije, jo davno su zavrile u Ashmolean muzeju u Oxfordu. Uz kipove je pronaen i posvetni natpis carskoga namjesnika Publija Kornelija Dolabelle, koji je vjerojatno postavio Augustov kip 14. godine nakon njegove smrti.[footnoteRef:35] Od antikog objekta je sauvano poploenje ispred njegova ulaza, ulazni prag, obukani zidovi u visini od 1 do 3 metra, bijeli mozaini pod, uokviren crnim rubom i tribina visine jednog metra koja se protezala uzdu zidova i koja je najvjerojatnije sluila kao postolje kipovima. U hramu su takoer naena dva zavjetna rtvenika iz 2. st. posveena boici Veneri.[footnoteRef:36] Na mjestu nekadanjeg foruma, 18. svibnja 2007. otvorenje Arheoloki muzej Narona, prvi muzej u Hrvatskoj koji je izgraen na samom nalazitu (in situ).[footnoteRef:37] Znanstvenici vjeruju da je postojao neki meuodnos izmeu foruma i Augustova hrama. U Naroni jo nije otkriveno gdje se nalazio Kapitolij koji je jednostavno ranije morao postojati.[footnoteRef:38] Osim osloboenika i punopravni graani sudjeluju u radu u tijelima carskog kulta. Nain naglaavanja vlastitog boanstva, careve je povremeno poticao na potiskivanje kulta kapitolijske trijade u pozadinu.[footnoteRef:39] [34: . MILETI, 2003, 216.] [35: http://hr.wikipedia.org/wiki/Narona, 13. 4. 2013.] [36: M. SANADER, 2001, 53.] [37: http://hr.wikipedia.org/wiki/Narona, 13. 4. 2013.] [38: M. SUI, 2003, 239.] [39: . MILETI, 2003, 216.]

Slika 17: Augusteum (www.google.hr/search?q=augusteum+iz+narone)

U Naroni je jedan sevir (osoba osloboenikog stalea) dao sagraditi svetite Esklaupu.[footnoteRef:40] [40: M. SUI, 2003, 189.]

Na podruju Narone su se podizali jo brojni drugi hramovi. O njima nam svjedoe posvete. Meu najistaknutijima, tu imamo posvete boici Cereri, Saturnu i Jupietru. Cerera je zajedno sa Liberom i Liberom inila plebejsku trijadu koja je vana za agrarnu ekonomiju grada i za njegovo postojanje kao res publicae. Najbrojnije posvete u Naroni su one Jupiteru. U Naroni je pronaeno osam natpisa sa posvetom Jupitru Optimusu Maximusu. Posvete dominiraju ak i u 3. i 4.st. kad se rimska poganska religija znatno transformirala.[footnoteRef:41] [41: . MILETI, 2003, 216 217.]

Stanovnici antike Salone takoer su tovali Veneru, Kibelu i Magnu Mater. Rije je o boicama koje su u osnovi bile boice majke, roditeljice i stvoriteljice ivota. Njihovi hramovi nam danas nisu pozanti. Ne zna se gdje su bili, ali ono to nam svjedoi o njihovom postojanju su epigrafski spomenici (slika 18 i 19). U Solinu je pronaeno est epigrafskih spomenika posveenih Veneri i Magni Mater; dva ulomka rtvenika i etiri ulomka natpisnih ploa od bijelog vapnenca. Samo je jedan ulomak natpisne ploe posveen Veneri,a svi drugi su posveeni Magni Mater. U njihovim tektstovima itamo o zavjetima, gradnjama ili proirivanjima njihova svetita. Zajednika karakteristika svih spomenika je pojava pojma cognatio u posveti. Pojam kognacija ( lat. cognatio) u rimskom pravu i drutvu oznaava krvnu vezu i rodbinstvo. Upravo uz pomo tog pojma, spomenike moemo datirati u razdoblje od sredine 1. do sredine 3. st. Na temelju gentilnog imena Clodius kojeg nalazimo na salonitanskim spomenicima, salonitanska kognacija je dobila po njemu ime. Preko natpisa doznajemo da je kognacija imala svetite oko kojeg su se okupljali njeni lanovi koji su bili organizirani u zajednicu s hijerarhijom i funkcijama. ene kognacije su te koje su obavljale kultnu slubu. Salonitanska kognacija je nastala udruivanjem dijelova i grupa salonitanskog stanovnitva. Uporaba pojma cognatio i samog njenog sadraja je preuzeta iz Grke kao i razlog njihova okupljanja. Stanovnici antike Salone od sredine 1. do sredine 3. st. se okupljaju inspirirani grkim singenejama ija je jedna od glavnih briga bila briga o zajednikim poslovima pogrebnog karaktera. Po tome su salonitanske kognacije bile nalik pogrebnim udruenjima, a njihove zatitnice ne samo da su bile boginje-stvoriteljice ivota ve su bile i usko vezane uz kultove mrtvih. Primjerice Kibela je imala znanje boice u ije se krilo vraa umrli lan zajednice. Salonitanski kult Velike Majke nije uope poznat, zbog ega ne znamo osobine njihovih svetita, karakter ni dimenzije. Najblie boanstvo po osobinama naravi Magni Mater je Kibela. Meutim, niti jedan natpis posveen boici Kibeli ne sadri pojam cognatio, za razliku od natpisa posveenih Velikoj Majci. Upravo nam ta injenica dokazuje veliku vanost tog boanstva.[footnoteRef:42] Brigom privatnika u Saloni je sagraeno i obnovljeno nekoliko Kibelinih svetita. Naeni natpisi svjedoe da je Lucije Stacije Fakula dao sagraditi Kibelin hram na svoj vlastiti troak kako bi ispunio zavjet. Netko drugi je obnovio svetite istoj boici i postavio njezina znamenja. Jedan natpis istie da je jedna orijentalka libertinskog podrijetla obnovila i proirila Kibelin hram te da je nepoznata osoba sagradila na svoj troak edikulu istoj boici.[footnoteRef:43] Uz Klodijsku kognaciju, u Saloni je prije kraja 2. st. postojala i collegium dendroforum koji su se bavili proizvodnjom i preradom drveta. Dendrofori su tovali Silavana i boicu Kibelu. Njihova okupljanja se se sastavljala kod kapele, odnosno malog hrama s pronaosom. Te graevine iako arhitektonski nalikuju svetitima i neki imaju rtvenike, oni vrlo rijetko nose naziv koji je uobiajen za sakralne objekte. Takve graevine su se zvale scholae . Upravo po mjestu okupljanja razlikujemo dendofore od kognacije koja se okuplja uvijek oko graevine sakralog karaktera. Dendoforske nelaze ne pronalazimo.[footnoteRef:44] [42: J. MEDINI, 1985, 5 35.] [43: M. SUI, 2003, 189.] [44: J. MEDINI, 1985, 40.]

Slika 18: Kameni nalaz iz Salone (J. MEDINI, 1985, 44, tabla I slika 2)

Slika 19: Kameni rtvenik iz Salone (J. MEDINI, 1985, 44, tabla II)

Epigrafski spomenik iz Mua svejdoi o postojanju svetita Kastora i Poluksa.[footnoteRef:45] [45: M. SUI, 2003, 189.]

2. Autohtoni kultoviSilvan, kao ilirski bog prirode, uma i panjaka je tovan na podruju divljine; stranog i izvan granice poznatog podruja koji obiluje umama, panjacima i planinama. Na jadranskom podruju kult boga Silvana je bio proiren na podruju dananjih Katela, Trogira, Solina, te okolice Splita i Klisa. Prema tome, sve silvanove posvete su naene van gradskih bedema, odnosno izvan granice administrativnog i drutvenog ureenja. Silvan su na tom podruju tovali Delmati.[footnoteRef:46] [46: S. BEKAVAC, 2011, 153.]

Razvoj silvanovog kulta je usko vezan uz gospodarske znaajke ovog kraja. On izraava sliku gospodarskog i religijskog ivota delmatskog stanovnitva. Tako npr. reljefi na obroncima Klisa i Kozjaka naglaavaju stoarsku komponentu kulta. Reljefi sa Klisa i Kozjaka predstavljaju svetita na otvorenom. [footnoteRef:47] [47: S. Bekavac, 2011, 154 155.]

Najvei broj silavnovih svetita je bio u prirodnom okruenju, na otvorenom ili u peinama. O tome nam svjedoe sama svetita, kao ona na Kozjaku i Klisu, ali i reljefi koji ih prikazuju. Takav tip svetita je zbog svog nepristupanog podruja bio namjenjen za pastitre, a za stanovnitvo naseljenih mijesta su se podizali manji hramovi. Oni su bili podizani na dostupnijim podrujima. O njihovom postojanju nam svjedoi zabat iz Trstenika, na ijem se donjem dijelu nalazi posvetni natpis SILVANO AVG(USTO) SACR(UM) PRO SALVTE ET REDITV LVCI POMPONI / VALENTINI LVCIVS POMPONIVS RESTVTVS CLIENS. O postajanju manjih svetitima takoer nam potvruje i reljef iz Arheolokog muzeja u Splitu na kojem je prikazan hram i Silvan pored njega to svjedoi da je hram njemu bio posveen. Na temelju tog scenskog prikaza moemo rei da su Silvano hramovi bili maleni. Imali su jednu celu u kojoj se nalazila kultna slika ili Silvanov kip. U Saloni su naeni brojni natpisi koji svjedoe o postojanju Silvanovih svetit u gradu. P. F. Dorcey smatra da na podruju provincije Dalmacije nema traga ilirskom Silvanu, ve da je rije o rimskom boanstvu koje se pojavilo na ovom podruju kao posljedica romanizacije. Dorcey taj zakljuak izvodi na temelju toga to na epigrafskim spomenicima Silvanovo ime prate rimski epiteti, te to se on na reljefima prikazuje u pratnji drugih rimskih boanstava. Ono to je takoer zanimljivo je to to se ilirski Silvan pokazuje isto kao i grko boanstvo Pan (kozje noge i rogovi i na glavi).[footnoteRef:48] [48: S. BEKAVAC, 2011, 158 164.]

U Solinu je pronaen natpis koji svjedoi o nimfeju podignutog u ast cara Trajana, a posveen Silvanu (slika 20). Natpis glasi: SILVANO AVG(USTO) SACR(UM) VOTO SVSCEPTO PRO SALVTE / IMP(ERATORIS) CAESARIS NERVAE TRAIANI OPTIMI AVG(USTI) GER(MANICI) DAC(ICI) N(OSTRI) / TROPHIMVS SER(VUS) AMANDIANVS DISPENS(ATOR) / A SOLO FECIT ET AQUAM INDVXIT L(OCO) D(ATO) D(ECRETO) D(ECURIONUM). Gradnju ovog svetita je poduprijelo i gradsko vijee., te se vjeruje da su ovdje dvi spomenute osobe bili carski robovi (Throphimus i Amandianus). Silvan kojem je ovo svetite bilo posveeno je najvjerojatnije bio italski. O tome nam svjedoi Trajanov slavoluk iz Beneventa gdje se italski Silvan zajedno sa boicom Dijanom prikazao kao zatitnik Ilirika i podunavskih provincija.[footnoteRef:49] Na podruju antike Salone je naen jo jedan natpis posveen Silvanu.[footnoteRef:50] [49: S. BEKAVAC, 2011, 162 163.] [50: M. SUI, 2003, 189.]

Slika 20: Natpis iz Salone podignut u ast cara Trajana (S. BEKAVAC, 2011, 160, sl.3)

Vrlo zanimljiv natpis iz starokranske crkve sa Crkvine na Klisu nam takoer svjedoi o postojanju rimskog svetita u kojem je tovan italski Silvan (slika 21). Natpis naen u podu apside je glasio ovako: (EX I)MPERIO DOMINI IOVIS / (OPT)IMI MAX(IMI) IVSSIT SIBI AEDEM / (FIE)RI CVM SVO CONSENTIO DEOR(UM) DEARUM / (Q(UE)SI)LVESTR(I) VM NYMPHIS FONTANIS CVM SILVANO FE/(SCE) NIA ASTICE CVM SVO PARE CONIVGE T(ITO) / (IUNI)O FAVSTO VI VIR(O) ET AVG(USTALI) A SOLO RESTITVIT. Vjeruje se da se radi o tovanju italskog Silvana jer je uz njega zabiljeena nimfa i vijee bogova ili vii zbor bogova, sainjen od dvanaest rimskih boanstava. Nedaleko od naenog natpisa je naen i fragment statue Silvana koji u ruci dri jarca. Oba nalaza zajedno svejedoe o postojanju Silvanog svetita.[footnoteRef:51] [51: S. BEKAVAC, 2011, 161 162.]

Slika 21: Natpis sa Klisa (S. BEKAVAC, 2011, 161, sl. 4)

Naen epigrafski spomenik iz Nadina svjedoi da je Tit Turanije Ruf uz proslavu svog ediliteta dao sagraditi svetite boici Latri s trijemom.[footnoteRef:52] [52: M. SUI, 2003, 189.]

SREDINJ HRVATSKAAntiki hramovi na podruju sredinje Hrvatske nisu naeni, ali o njihovim postojanjima svjedoe razliiti arheoloki nalazi. Na graninom podruju rimske provincije Panonije i Dalmacije koje je bilo podloeno mijeanjima razliitih kulturnih utjecaja, nalazi se Sisak i Topusko. Unutar tih gradova su u velikoj koliini naeni spomenici, rtvenici, slike u reljefu i kipovi razliitih materijala koji su bili posveeni razliitim boanstvima. U Sisku su tovani Jupiter, Junona, Cerera, Herkul, Mars, Silvan, Liber, Magna Mater, Mitra, egipatska Izida i gotovo sva boanstva rimskog panteona. Poto je najvei broj predmeta bio posveen Jupiteru i Junoni vjeruje se da je u Sisku postojao Kapitolij, ali se o tome ne moe jo pouzdano govoriti. Kako su u Sisku ivjeli vojnici i slubenici istonjakih kultova, Jupiterov kult se sinkretizirao. Kao takav antiko stanovnitvo Siska je tovalo i najvjerojatnije podizalo hramove egipatskom Iuppiteru Amonu, istonjakom Iuppiteru Dolichenusu ili Iuppiteru Heliopolitanu. U dolini Gline, u dananjem Topuskom su tovani Jupiter, Silvan, ilirska boanstva (Vidaso et Thanae), Liber, Libera i boanstav iz domaeg panteona. Teko je iz relativno oskudne grae davati konane zakljuke kome su se hramovi podizali, a kome ne.[footnoteRef:53] [53: M. EGVI, 1986, 95 98.]

KONTINENTALNA HRVATSKARomanizacija Panonije je dola neto kasnije nego u drugim dijelovima Carstva. Najvei broj naenih natpisa toga podruja je bio posveen Jupiteru, koji uvijek dolazi s titulom najboljeg i najveeg (Iuppiter Optimus Maximus). Jupiter se takoer tovao i u sklopu Kapitolijske trijade. O tome svjedoi rtvenik posveen Jupiteru, Junoni i Minervi iz Osjeka te Kapitolijski hram iz Varadinskih toplica (Aquae Iasae). Forum iz Varadinskin toplica je jedini sauvani i iskopan antiki forum sa podruja hrvatske Panonije. Na podruju kontinentalne Hrvatske su se tovali autohtoni, rimski i orijentalni bogovi i poluboanstva kao npr. Venera, Merkur, Fortuna, Neptun, Apolon, Mars, Dijana, nimfe, Herkules, genije, Silvan i brojni drugi. Njihovi hramovi nisu sauvani, ve samo kipovi i spomenici prema kojima moemo zakljuiti da su njihovi hramovi postojali.[footnoteRef:54] [54: A. RENI-MIOEVI, M. EGVI, 1998, 7 -9.]

a) Primjeri autohtonog kultaU Daruvaru (Aquae Balissae) je na jednom mjestu naeno najmanje etiri spomenika posveenih Silvanu. Tri spomenika su imala natpis, a dva posvetu. Na jednomu je prikazan reljef Silvana sa enskim Silvanama. Nedaleko od tog nalazita je poslije naeno i Silvanovo svetite. Silvan je uz Jupitera najtovanije boanstvo na naem podruju. Sa sigurnou moemo rei da su njegova svetita postojala jo u Sisku, Osjeku i Topuskom.[footnoteRef:55] [55: A. RENI-MIOEVI, M. EGVI, 1998, 9 11.]

b) Primjeri rimskih kultovaPod vodstvom profesora Marcela Gorenca u Varadinskim toplicama su izvrena intenzivna arheoloka iskapanja. Na lokalitetu je istraen kupalini kompleks s bazilikom, forumom i trima hramovima za koje se pretpostavlja da bili posveeni boanstvima Kapitolijske trijade. Istraeno podruje ima vie graevinskih razvojnih faza koji se datiraju od 1. do 4. st. Najvei dio istraene kulture je nastao u 4. st. kada je car Konstantin dao obnoviti naselje. Obiljeje prve graanske faze iz 1. st. su poznata samo u tragovima. Forum je tada najvjerojatnije bio otvoreni prostor s jednim hramom. Poslije se pored tog hrama podiu dva manja koja su bila podjednako udaljeni od prvog. Vjeruje se da je bilo rije o tetrastilnim hramovima, a sa istone i zapadne strane foruma su se podigli trijemovi. Od 2. st. nadalje forumski kompleks je bio vie puta obnavljan i dograivan, ali se njegova funkcija i izgled nisu bitno mijenjali. Do jako velikih promjena dolazi u Konstantinovo doba kada se postojea arhitektura izbrisala. Nakon Konstantinove obnove forum priblino kvadratnog oblika je sa svih etiri strana bio okruen trijemovima, a u njegov sreditu se nalazio izvor termalne vode. Sa njegove sjeverne strane se nalazilo stubite preko kojeg se kroz trijem dolazilo do triju hramova (slika 21). Svaki je hram funkcionirao kao zasebni arhitektonski objekt, a sa forumom su bili povezani proelnom fasadom. Sredinji hram dimenzija 9 x 7 m je bio najvei, a boni su bili manji i jednakih veliina (5 x 4 m). Na istonoj i zapadnoj strani sjevernog trijem su se nalazile dvije manje prostorije za koje se pretpostavlja da su imale kultnu namjenu (ibid). Na samom ulazu u zapadni hram je naeno postolje s posvetom boici Minervi i njezina kultna statua, a ispred istonog hrama je naena baza s posvetom boici Junoni i Fortuni koja je bila u funkciji postolja Junonine statue. Poto se na postolju iz istonog hrama boici Junoni u posveti dodaje epitet regina vjeruje se da je trei hram bio posveen Jupiteru. Naime, epitet regina se Junoni pridaje samo kad ona dolazi s Kapitolijskom trijadom, a kome je bio posveen trei hram nemamo podataka.[footnoteRef:56] [56: M. SINOBAD, 2008, 251 252.]

Slika 21: Idelna rekonstrukcija Kapitolija iz Varadinskih Toplica (www.google.hr/search?q=aquae+iasae)

U Vinkovcima se sjeveroistonije od rimskog foruma nalazi hram za koji se vjeruje da je posveen Kapitolijskoj trijadi na osnovi rtvenika posveenog Jupiteru i Minervi. Ta ideja ne treba biti tona jer postoji mogunost da je hram bio posveen i caru Hadrijanu.[footnoteRef:57] [57: M. SINOBAD, 2008, 253.]

ZAKLJUAKStanovnici antikog Ilirika su bili mnogoboci. Dolaskom Rimljana i kasnije drugog stanovnitva, oni prihvaaju rimska i istonjaka boanstva. Jupiter je najtovanije rimsko boanstvao na podruju Ilirika. On je tovan pojedinano ili u sklopu Kapitolijske trijade. Novoosnovani gradovi kao rimske kolonije su podizali Kapitolije na svojim forumima oponaajui Rim kao uzor i centar cijelog Carstva. Mijeanjem kultova je dolazilo i do meusobnih povezivanja slinih bonstava kao npr.Venere i Anzotike. Usprkos jake rimske vlasti stanovnitvo antikog Ilirika je i dalje dralo i njegovalo vlastite kultove. Najraireniji autohtoni kult u priobalju i kontinentu je bio Silvanov. Podruje biveg Ilirika ne obiluje ostacima antikih hramova. Rijetko koji hram je sauvan u jako dobrom stanju. Od svih njih, najbolje su sauvani Kapitoliji. Pulski Kapitolij je najbolje sauvan Kapitolij u Hrvatskoj. Drugi Kapitoliji su povrinski sauvani. Njaee su naeni samo njihovi temelji. Za razliku od njih, u Iliriku su se podizali hramovi za koje ne znamo kako su izgledali i di su bili podignuti. Zahvaljujui naenim posvetama u kojima pie da netko podie ili obnavlja neki hram moemo sa sigurnou rei da su oni postojali. Izmeu arheolokih nalaza vrijedno je izdvojiti i one koji nam ne daju konkretne informacije o hramovima ve o kultovima i aenju pojedinih boanstava. Tu skupinu arheolokih nalaza ine osobne posvete, kipovi, geme i drugi sitni arheoloki nalazi. Ti materijali ne govore o hramovima, ve nas potiu na razmiljanje o mogunosti njihova postojanja.

POPIS LITERATUREBEKAVAC, S., Silvanov kult u Saloni, VHAD, 104, Split 2011, 153 165.GLAVII, M., Kult Libera u antikoj Seniji, Senjski zbornik, 29, Senj 2002, 5 27.GLAVII, M., Tri rimskodobna natpisa iz Senja, Senjski zbornik, 23, Senj 1996, 19 34. MEDINI, J., Cognationes Salonitanae, ANUBIH, XXIII, Sarajevo 1985, 5 45.MILETI, ., Religijski ivot u Naroni, Arheoloka istraivanja u Naroni i dolini Neretve, HAD, Zagreb 2003, 215 220.RENI-MIOEVI, A., EGVI, M., Religions and Cults in South Pannonia Regions, Religions and Cults in Pannonia, Szekesfehervar 1998, 7 16.SANADER, M., Antiki gradovi u Hrvatskoj, Zagreb 2001.SINOBAD, M., Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj, Opuscula Archaeologica, 31, Zagreb 2008, 221 263.SUI, M., Antiki grad na istonom Jadranu, Zagreb 2003.EGVI, M., Antiki kultovi u Sisku i Topuskome, Arheoloka istraivanja na karlovakom i sisakom podruju, HAD, Zagreb 1986, 95 101.ZANINOVI, M., Liberov hram u Polaama na otoku Mljetu, VHAD, 41, Ljubljana 1990, 725 732.http://www.academia.edu/1965831/Autohtoni_kultovi_u_rimskoj_provinciji_Dalmacijihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Naronahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Augustov_hramhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Augustov_hram_u_Puli

1