ć o li zavr - IBHI
Transcript of ć o li zavr - IBHI
1
HoćemBosna i Hekonomsksocijalno-dva bitna
• Re• U
un
Stepen zpoređenjeneracionapo pretho„dužničko
Važan aspogoršavstanovništispod aps
IstovremepenzionoBiH, što je
Pored togmiliona EUu druge z
Posljednji Bosne i Henajniži u re
Zašto je si
Zato što rečeno, mprimjer), aciljanje ili
Najsiromaukupnih n23,3%). Prnego u 20
Logično jeKada ovihza 1,7 pro
Razvoj, tekoje podrzaštite RS, 1 Vidi: Papić,novim politik2 Vidi: IBHI/M3 Vidi: IBHI. zaštitu u BiH4 Vidi: IBHI/M5 Vidi: IBHI/M
mo li zavrHercegovinka kriza je -ekonomskoa pokazatelj
ealni društveistom perio
nutrašnjeg d
zaduženostie BDP-a i zaalno visokogodnom zado ropstvo“. T
spekt reforva. Slijedećitva koji je issolutne linije
eno, 2011. g i zdravstv daleko izna
ga, proces UR iz IPA fonemlje regije
smo u regercegovineegiji (Crna G
istem socija
je zasnovamožete prima da istovreusmjerenos
ašnija petinanovčanih nrema tome007. godini.5
e da ovakah budžetskih
ocentnih po
estiranje i voržavaju Fed, dat će do , Ž. Cenić, S. Hakama“. IBHI, SaMGSoG. „Budže„Siromaštvo u 2011“.SarajevMGSoG. Ibid, stMGSoG. Ibid, st
ršiti u “duna se nalaz
samo pojaog nazadovja prirode u
eni proizvododu, spoljnduga, ukupn
, statistički aduženosti g nivoa jav
duženju. MoTaj trend mo
mi je refor metodologspod apsolue siromaštva
godine su venog osiguad evropsko
pridruživanndova koji se.
giji i po nivo po stanovnGora 41%, S
alne zaštite f
an na statumati neki oemeno imatst naknada
a stanovnišnaknada za, u 2011. go5
av sistem soch naknada
oena u 2011
ođenje implderalno minbru stručnu adžović, V. Dmirajevo, 2013. etske novčane nBiH 2011 – Treo, 2013. r. 14. r. 19.
užničkomzi u najvećačala dejstvvanja. Ne unutrašnjih g
d je 2012. goi dug se una zadužen
gledano, (2008 – 201ne potrošnjže se ocijenogu prekinu
rma socijalngiju Agenciutne linije sira, a u 2011.
budžetskauranja) činilaog prosjeka
nja Evropskosu joj bili na
ou razvijenoniku prema Srbija 36%, M
fiskalno neo
usnim praviblik socijalnte 100 milionka stvarnim
štva BiH u 2a socijalnu odini siroma
cijalne zašti uopšte ne . godini, tj. z
ementacijenistarstvo ra podlogu za
itrović, T. Polic
naknade za sociendovi i dostig
2
m ropstvćoj socijalnvo unutrašn
ulazeći u degeneratora
odine bio mudvostručio nost BiH je o
nije veliki 12.) jasno pe, tj. deficitniti da se Biuti samo rad
ne politike.ije za statistromaštva. Ugodini 23,4%
a novčana a 3,9% BDP-
a.4
oj uniji je u mijenjeni, a
osti. EUROST standardu
Makedonija
održiv, ekon
ma, a ne ne pomoći na KM imov
m potrebam
2011. godinizaštitu, a n
ašni primaju
te nema skbi bilo, relaza oko 10%.
e novih metda i socijala ovaj aspe
y brief „Političk
ijalnu zaštitu u gnuća i Indikato
vu”? o-ekonomsnjih generaetaljnu anakrize u BiH.2
manji nego 2 i iznosio jeko 45% BDP
problem. pokazuje data budžeta iH kreće kadikalne refo
. Socijalna tiku BiH, veoU 2007. god%.3
davanja z-a i 37% uku
potpunoma u decemb
TAT je 12.12kupovne m 35% i Alban
nomski neef
na stvarnimna osnovu
vine ili platua.
i je primalanajbogatija čak manji
oro nikakavtivno siroma.
oda ciljanjane politike
ekt reforme
ka, ekonomska
BiH: Šta funkcioori adekvatnost
koj krizi poatora krize alizu, ogran
2008. godinee oko 7 mP-a.
Veoma vea se BiH zadi za vraćan onome štorme.
situacija uoma je vidl
dini je 18,6%
za socijalnuupnih budže
m zastoju, štbru 2013. go
2.2013. godmoći iznosi 29
nija 30% evr
fikasan i soc
m potrebam statusa (b
u parlament
svega 17,3 petina je dio ukupni
v uticaj na saštvo u BiH
a budžetskihi Ministarstvsocijalne za
i socijalna kriz
oniše, a šta ne“ti ciljanja budže
oslije rata.1 koji su osnoičićemo se
e. ilijardi KM.
eliki probledužuje za onje dospjeliho se kolokvij
u BiH se drljiv veliki po
% stanovništv
u zaštitu ueta svih nivo
o je BiH „koodine su pre
dine objavi9% prosjekaropskog pro
cijalno nep
ma korisnikoračke naktarca. Dakle
3% (2007 – primala 20h novčanih
smanjenje sibi se poveć
h novčanih vo zdravlja aštite. Narav
za u BiH 2012/2
“. Sarajevo, 201etskih transfera
Globalna ovni uzrok na samo
Uz porast
em je što održavanje h obaveza jalno zove
ramatično orast dijela va BiH bilo
BiH (bez oa vlasti u
oštalo“ 45 eusmjereni
o da BDP a EU, dakle osjeka).
ravedan?
ka. Prostije knade, na e, slabo je
18,3%) od % (2007 –
h naknada
iromaštva. ćalo samo
naknada, i socijalne vno, sama
2013 – Put ka
13, str. 7. a za socijalnu
reformska„Pandorin
Dio sadrždiskriminaratnih vojvelikih raz(dakle i sporijeklo i
Veliki dioboračko-iinvalidskihnajbogat
Značajnasredstva z
Ovdje nijdiskrimina
Direktnije diskriminauklanjanjufinansijskeozbiljnost
Uz slabo ctj. pasivnpolitikom siromahu
Stvar je upoduzetnsocijalnih znatno sutoga, u psocijalni ra
Kako se E
Ni Evropsekonomskza 2008. gdomaćins114 milion
6 Vidi: IBHI/M7 Evropska kokoheziju“. PuDianiskova, N2013. godine
a promjenana kutija“ so
žaja te „kutacija višestrunih invalidazlika u visini a Ustavom nvaliditeta.
razloga zainvalidske nh naknadaija 21,6%.6
a je i teritorza dječiju za
e riječ samatornog kara
rečeno, acije bi zavu diskriminae posljedice situacije na
ciljanje i diska socijalna socijalnog dati ribu da
pravo u tomništvo, čiji a usluga ranj
u efikasniji odpravilu, imaad).
EU bori sa kr
ska unija nkog i socijagodinu govstvima gdje
na ljudi živi u
MGSoG. Ibid, stomisija. „Evropublications OffiN. „Strategija Ee). Sarajevo, 20
a zakona ocijalne poli
tije“ je i disuka: od „st
a u pogledu naknada. BiH, čiji su
a slabost cnaknade oa najslabije
rijalna diskraštitu a osta
mo o ciljanjaktera.
tužba nekvršila kao i acije izbornoe, stvar je eaše političke
kriminacion pomoć (u uključivanja ga nahran
me, reformisalat mogu jivim grupad budžetskiaju dobru
rizom?
nije uspjelalnog napreore da je u
e niko nije zau riziku od sir
r. 18. pska platforma pce of the Europvropa 2020“ (p013.
će ovisiti oitike u BiH.
skriminacijaatusne“ dis
u stepena inTo je u supone dio) ko
ciljanja ukupdlazi oko 6
e ciljani, n
riminacija ualih 5 ne izdv
u, već o c
e osobe s slučaj „Sejog zakona, ekstremno e elite stimu
e aspekte suz sve pobja, prije sveniš, još je bo
sati socijalnbiti NVO-i. ma stanovnh novčanihsaradnju sa
a da izbjegtka i ukaza EU 80 milioaposlen, daromaštva ili
protiv siromaštpean Union, Lukprezentacija odr
3
o političkim
pojedinih skriminacije nvalidnosti nprotnosti sa oje zahtijev
pnih budže60% ukupnihnajsiromašnij
u dječijoj zavaja.
cjelovitoj ref
sa neratnimjdić - Finciveć o uklanozbiljna. Nališe na neoz
socijalne zašrojane slabega u tržištolje dati mu
u politiku ta Naime, Nništva i, s ob naknada, a javnim u
gne suočavla na strukt
ona ljudi u ria je 40 milio socijalne isk
tva i socijalne isksemburg, 2011ržana na Konfe
m odlukam
kategorija između os
na osnovu k svim relevavaju jednak
tskih naknah budžetskija petina
aštiti unuta
formi socija
m invalidite“. S obzironjanju diskriažalost, velzbiljnost i gu
štite, treći pbosti) koja ste rada. Jo štap i nauč
ako da pomVO-i su znabzirom na toposebno u stanovama
vanje sa kurne slabosiziku od siro
ona ljudi maključenosti.7
sključenosti: Evr1. renciji o socijal
ma te sprem
korisnika sooba sa ner
koje se možeantnim evro tretman in
ada leži upih naknadaprima 13,7
r FBiH, gdje
alne politike
etom sudum na to diminacija koika je vjero
uranje probl
problem je nse mora za
oš su stari Kčiti ga da sa
maže zapošljačajno ango da djelujupogledu ci
a socijalne
krizom kojasti evropske maštva, da
aterijalno us7
ropski okvir za
noj zaštiti i inkl
mnosti da
ocijalne zašratnim invae dobiti nak
opskim konvvalida bez
pravo u toma. Upravo s7% tih na
e 5 kanton
e i uklanjan
u u Strazbda ovdje noje bi imaleovatnoća dema „pod
njen pasivanamijeniti proKinezi rekli
am lovi ribu“
javanju krozgažovani uu u lokalnoj ljanja korisnzaštite (ce
a je izbrisal ekonomije
a 35 milionakraćeno i d
socijalnu i terit
uziji djece, 4 –
se otvori
štite. Ta je liditetom i knada, do vencijama obzira na
me da na su korisnici knada, a
na izdvaja
nju njenog
buru zbog ije riječ o
e ogromne da upravo tepih“.
n karakter, oaktivnom „dobro je
“.
z socijalno u pružanju zajednici,
nika. Pored entrima za
a godine . Procjene ljudi živi u
da u totalu
orijalnu
5. novembar
Grafikon: ciljem za
Jasno je dBiH politič
Strategijamjesta i bEvropa 2kohezije.8usmjeravasegmenanakon 20strukturneciljevi, u č
Strategija
1. Paist
2. Op
3. InkoN
Ti su ciljevpopulacijistraživanjranog nastanovništlinije siromisključeno
Da bi serazrađuju članica: UIndustrijskaprotiv siro
8 Evropski po9 Ibid. 10 20% smanuslovi), 20%
05
101520253035404550
CZ
Stanovništv 2020. godin
da će se dčke elite, EU
Evropske ubolji život za2020 je ek Sve institucanju i pra
ata strategij013. godine.e fondove i čemu će va
Evropa 202
ametan rastraživanja i
Održivi rast -rema resurs
nkluzivni rasohezija sa VO-a u pru
vi dalje razrje starosti oje i razvoj
apuštanja štva sa diplo
maštva za 2osti.
ispunili na specifične Unija inovaca politika zamaštva i so
okret Srbija. „Vo
njenja emisije povećanje ude
NLSELUAT
vo EU u riziknu)
dugoročne s je već pod
unije Evrop građane, aonomski racije EU, zem
aćenju reae će ovisit. Od zemalj ostale izvo
ažnu ulogu im
20 fokusiran
st - razvoj ekrazvoj, inov- istovremesima. t - bolja pnaglašenožanju usluga
rađeni i iz nd 20 do 64sa 1,9 na 3kole sa tre
omom visok25%, što bi p
avedeni cilj akcije kojecija, Mladi ua eru globacijalne isklju
odič kroz strate
gasova koji izala obnovljivih iz
T FI DKFR S
u od siroma
socijalne poduzela prve
a 2020 prea oslanja se
azvoj EU uzmlje članic
alizacije cilji o posvećja članica s
ore finansiramati i region
a je na tri o
konomije zaacije, obraz
eno potiče
participacijam ulogom a, itd.).
jih je izvuče4 godine sa 3%; ostvaritnutnih 15%
koškolske ustpredstavljalo
jevi, Evropse treba da u pokretu, Dalizacije, Agučenosti.
egiju Evropa 20
azivaju efekat szvora energije u
SI DESKBEM
4
aštva ili soci
osljedice kri strateške ko
edstavlja vize na Lisabonz visok nive, kao i sejeva stratećenosti i prose očekuje anja kako bnalne i loka
osnovna me
asnovane nazovanje i digkonkurentn
a na tržištu socijalnih
eno pet osn 69% na 75ti „20/20/20
% na ispod tanove sa 3o izlazak pr
ska unija jese ostvare
Digitalni progenda za n
20“. Beograd, 2
staklene bašteu finalnoj potro
MTUKEECYE
ijalne isključ
ize tek pokaorake ka op
ziju kako obnsku strateg
vo zaposlenektor civilnoegije Evropocjenama da to omobi se dostig
alne vlasti.
eđusobno po
a znanju i ingitalno druš
nost i proizv
rada, borbinovacija
novnih zada%; povećat
0“ klimatsko10% uz isto
31% na 40%eko 20 milio
e lansirala kako na niv
ogram za Evove vještine
2011.
u odnosu na 1ošnji i za 20% po
EUPTES PL
čenosti, u %
azati ali, zaporavku.
bezbijediti ngiju iz 2000. nosti, prodog društva pa 2020. pojedinačn
oguće kroz gli utvrđeni
ovezana pr
novacijamaštvo). vodnju koja
ba protiv s(socijalno p
ataka: poditi procent Bo-energetskovremeno p
%; smanjiti brona ljudi iz
sedam vodvou EU, tak
vropu, Resue i poslove
1990. godinu, ovećanje energ
IT IE ELHU
% (sa označe
a razliku od
nova i sigurgodine. Ciljuktivnosti i imaju svoju
Implementanih država nacionalnedugoročni
rioriteta:9
a (naučno-t
a se efikasn
iromaštva ipoduzetništ
ići stopu zaBDP koji se ki cilj;10 smapovećanje roj ljudi koji siromaštva
dećih inicijako i na nivorsno efikasn i Evropska
(ili čak za 30%getske efikasno
UHRLTROLV
enim
„zaspale“
rna radna j strategije socijalne u ulogu u acija svih u periodu
e budžete, zajednički
ehnološka
nije odnosi
i socijalna vo, uloga
aposlenosti izdvaja za
anjiti stopu procenta žive ispod i socijalne
ativa koje ou zemalja na Evropa, platforma
% ako dozvole sti.
VBG
Evropa 20
Strategijanivou, takjeste krozpolitika, kvantitativorganizac
U kontekstrategija kao i na m
Kao u EU,Stoga seHercegov
– Po– Ve– Pr– Ra– Po
Veoma vprepoznamožemo metodamnego na koje se trsocijalnimkoja će pistraživačksocijalnih zajedničkinovacija svijest o ntekstni okv
11 Evropska k16. jula 2013
EU Progrkoordinirje otvore
PROGRESključnim obećanja garantovaoblikovanobostran
EU i Evromikrofinaobezbijedsamozaposocijalnog
020 u kontek
Evropa 202ko i u regionz usvajanje akcijskih pvnih indikatcije i efikasn
kstu socijaln protiv sirom
modernoj i e
, i u BiH je ne područja vine:
oduzimanje eće i uspješromovisanjead kroz partoboljšanje k
veliki potenala kao po
definisati kma. One su ostale društrenutno rea
m inovacijampromovisati ku mrežu k inovacija, p
ke principe (ili reformi)najvažnijim vir) za podrš
komisija. „Evrop3. godine“. Brise
ram za socijaanje politika no za zemlje č
SS je projekatizazovima javu pogledu otanja jednakih nje i konsolidao učenje i soc
opska investicansiranja prodi oko 500 ošljavanja i sg uključivanja
kstu BiH
20 može danalnoj saraddobre prak
planova, utora usklađ
nosti provođ
ne reforme,maštva i socefikasnoj soc
najveći dio t djelovanja
mjera u čitšnije korištene socijalnih intnerstva i isk
koordinacije
cijal za naptencijalno
kao nova rje efikasnija, tvene akter
alizuju u okvma zasnovasocijalne in
koja će propokrenuti edizajniranja
) prije njihoi najnovijim
ršku socijaln
pska platformael, 2013. (http:/
alne promjensocijalnog invčlanice EU i po
t koji je osmišvnih politika. Ctvaranja većegmogućnosti iaciju saradnjecijalne inovacij
iona banka oograma PROG
miliona Estvaranja soctako i otvara
a bude dobdnji. Najboljkse drugih z
unapređivanđenih sa struđenja različit
, BiH mnogcijalne iskljucijalnoj zašt
tereta ekona platform
avom spektnje fondovanovacija za
korištavanjee javnih polit
predak BiH najznačajniešenja socijodrživija rjee, i osnovni
viru Evropskanog na doknovacije i raomovisati izvropski istra
a, provođenovog šireg um inovacijam
im inovacija
protiv siromaš//ec.europa.eu
e i inovacije vestiranja i teotencijalne ka
šljen tako daCilj ovog progg broja kvalitei provođenja se zemalja članje.
bavezale su sGRESS. Ovaj fUR za mikcijalnih poduznja novih radn
5
bar putokazi način na kzemalja: strnja sistemaukturnim intih program
go toga mučenosti. Plaiti.
nomske krizee jednosta
tru javnih poa EU u cilju pasnovanih n potencijalatika.
se krije u ije sredstvojalnih probl
ešenja koja cilj je dobroe platformekazima.” Za
azvijati EU azgradnju kaaživački projnja i evaluausvajanja i ma, upotrebama i ekspe
štva i socijalne iu/social/main.js
(PSCI) obuhvstiranje socijaandidate.
osigura pomjgrama je da petnih radnih msocijalnih pronica EU u soc
e da svaka odond ima za crokredite. Mzeća i moglonih mesta.
z i katalizatokoji BiH možrateških doka prikupljadikatorima
ma.
može naučitatforma se
e pao na naavno mogu
olitika; podrške soca podacima socijalne e
konceptu so socijalnogema koji ni se često uobit društvae protiv siro
adatak je poktivnosti u t
apaciteta zajekat u obla
acije malih primjene (s
ba postojećerimentaciji.
sključenosti – Asp?catId=961, p
vata PROGREalnih inovacija
jeranje socijapomogne zemmesta, borbe pisa EU. PROGcijalnom dom
dvoji 100 milicilj da u nareMikrofinansirao bi igrati zn
or reformi kže iskoristiti skumenata, nja i praćEU (EUROS
ti i izvući izzasniva na
ajugroženijeu prenijeti
ijalnom ukljua; ekonomije;
socijalnih ing oporavkaisu uspješno
u manjoj mja kao cjelineomaštva je okrenuti sveom područa dizajn i easti socijalniprojekata zsocijalni eksćih finansijsk.11
Aktivnosti platfopristupljeno 27.
ESS program a. Učešće u P
lne politike Emljama članicaprotiv siromaGRESS je imaoenu i sve inte
ona EUR za eednom desetonje je bitaačajnu ulogu
ako na nacstrategiju Evprijedloga ćenja kvalSTAT), admi
z inicijative rastu i zap
e grupe stau konteks
učivanju;
novacija, koa. Socijalne o rješavani jeri oslanjaje. Među aki ”Razvijanj
eobuhvatnučju: osnovatevaluaciju ih inovacijaza testiranjesperimenti),kih instrume
orme koje se p11.2013.)
i podržava raROGRESS pro
EU ka suočavama da ispuneaštva i isključeo presudni znaenzivnije prom
evropski Instrogodišnjem pan vid stimu u promocij
cionalnom vropa 2020
praktičnih litativnih i nistrativne
Evropska pošljavanju
novništva. t Bosne i
oje je i EU inovacije ustaljenim u na vlast
ktivnostima e pristupa
u inicijativu ti evropsku programa , definisati
e socijalnih povećati
enata (vidi
rovode od
azvoj i ogramu
anju sa e svoja enosti, ačaj za moviše
ument eriodu ulacije i kako
Državnim daje rezu„socijalnih
‐ Soug
‐ Prpo
‐ Soko
Još jednapromocijaodrživo uvelikog buključivan
SEE 2020
Na ministgodine usSEE 2020.1je prilagodijelom fmladima.
Osnovni cprosjeka, deficit sa robe za vzaposlenoizvoz robepojačanjevlada za 2
Prva aktiBugarske,planove, komisija jeimplemenrealizovatkoji se pre
Ne može primjere ddokumenizraženim pravcima
„Okvir poprocesa unadležnihotišle su č
12 Bartlett, Wnovembar 2013 http://wwpristupljeno 14 Konferencfinansira EU
programimultate a štah eksperime
ocijalna podgroženim grednost je dotrebama oocijalne zadorisnike u pru
a aktivnost ka partnerskoučešće orgbroja akteranje Roma, fi
arskoj konfesvojena stra13 Strategijaođena specfokusira na.
ciljevi SEE 2 povećati u 14,1% na 1
više od 230%oj osobi za 3e i usluga e regionaln20% do 202
ivnost u im, Hrvatske, u kojima tree ponudila ntacije. Vijeti u predstoedstavlja za
se poreći ddobre prak
nt „Okvir p u Mapama
a razvoja za
olitika socijau području h institucija nčak korak d
W. „Socijalna zaš013. godine). Sa
ww.klix.ba/bizni27.11.2013. cija o socijalnoj “Jačanje sistem
ma u oblasta ne. Socijaenata”, mog
duzeća se srupama; decentralizo
ovih grupa; druge, nastaužanje uslug
koja se možog pristupa
ganizacija ca u specifičnansijska uk
erenciji Inveategija o otva SEE 2020 imcifičnim po
a rješavanje
2020 su: povukupnu trgo1,6% region
% na 42 milij33%. Pored po glavi st
ne radne sn0. godine.
mplementacKosova, Cebaju navetehničku i fiće za regio
ojećim godi zemlje regi
da su vlasti kse. Tako jeolitika socija puta u o RS.
alne zaštitesocijalne zana državno
dalje i u def
štita i inkluzija arajevo, 2013. s/posao/usvoje
zaštiti i inkluzima socijalne zaš
ti socijalne alne inovacgu biti snaža
sve više prom
ovano i fle
ale u Italiji, ga.12
že provesti u i socijalne
civilnog dručnim prioriteključenost, i
esticione kovaranju milima mnogo trebama i e problema
većati regioovinu roba inalnog BDP-jarde eura, toga, želi stanovnika unage za 300
ciji strategiCrne Gore, esti na koji ninansijsku po
onalnu saradinama. Reaiona svake
svih nivoa u na konferejalne zaštiteblasti socija
e i inkluzije aštite i inkluzom nivou, enfinisane opš
u BiH“ (prezent
ena‐strategija‐s
iji djece 4 – 5. štite i inkluzije d
6
politike čescije zasnovaan instrume
movišu u ze
eksibilno pru
predstavljaj
u BiH i za koekonomije.
uštva pružaetnim oblastd.).
omisije za juion radnih m zajedničkihkontekstu ra nezapos
onalni BDP i usluga u re-a. Dalji cilje direktna strse povećatiu regiji za 0.000 visoko
ije je da Rumunije, način će osomoć za prdnju (RCC) alizacija stragodine.
u BiH takođenciji „Socije i inkluzije
alne zaštite
u BiH“ artzije, što predntitetskom nšte ciljeve u
tacija održana n
see‐2020‐milion
novembar 201djece u BiH (SPI
sto nedostaane na pont usmjerav
emljama EU
užanje uslug
ju oblik soc
oju nevladin U EU je osn
ajući podrškstima (aktiv
ugoistočnu Emjesta u zemh elemenataregije Jugoslenosti – p
po glavi stegionu za v
evi su povećrana ulagani stopa pokr130% i ukupo obrazova
vlade zem Srbije i Mstvariti ciljevripremu plaće koordini
ategije naći
đe počele ujalna zaštita
e u BiH“, ki inkluzije FB
tikuliše osnodstavlja prvnivou i Brčk
uključile i soc
na Konferenciji
n‐novih‐radnih‐
3. godine u SarIS)”.
aju pouzdanodacima, nvanja struktu
u cilju pruža
ga od stra
ijalnog pod
n sektor u Bnovano 14 mku mrežamvna inkluzija
Evropu u Samljama rega sa strateg
oistočne Evrposebno n
tanovnika sviše od 130%ćanje unutanja na 7,5 mretanja novpnu stopu
anih ljudi i p
malja potpisMakedonijeve na državnova, nakoirati način n će se i u i
zimati u oba i inkluzija koji je bazirBiH i Brčko
ovne elemevi pravi primo distrikta ucijalne inov
o socijalnoj zaš
‐mjesta‐u‐regiji
rajevu, organizo
ni dokazi onaročito u ournih reform
anja socijal
ne onih ko
duzeća koje
iH već dugmreža koje
ma i kroz pa, dječije si
arajevu je 2gije do 2020gijom Evroprope te se
nezaposleno
sa 38% na 4% i umanjiti
ar-regionalnmilijardi euravih poduzećzaposlenos
povećanje
snica (Alba) pripreme
vnom nivouon kojih se una koji će seizvještaju o
bzir evropskeu BiH“14 prran opštim distrikta te
ente koordmjer koordinau ovoj oblasvacije (razvo
štiti i inkluziji dj
‐do‐2020/1311
ovana u okviru
tome šta obliku tzv.
mi:
nih usluga
oji su bliski
e uključuje
o lobira je promovišu
partnerstva iromaštvo,
21.11.2013. . godine – a 2020, ali najvećim osti među
46% EU-27 i trgovinski e trgovine a i BDP po ća za 20%, sti za 12%, efikasnosti
anije, BiH, e akcione . Evropska
ulazi u fazu e strategija napretku,
e i svjetske edstavljen ciljevima Strateškim
dinacijskog acije rada sti. Štaviše, oj NVO-a i
jece, 4 – 5.
121089,
projekta koji
udruženjaudruga kote pokretdruštva).
Socijalna
Kolaps neprvom kfunkcionis„tržišnog f
U prethodsocijalno
Socijalna socijalni cpoduzetnpostizanjecilj ostvarkoristi za z
Socijalna biznisa i najznačaprije sveg
Socijalno oblicima zapošljavkategorijepoduzetnmjere držsocijalno potražnjenestabilnoplaniranjeSa druge socijalnogpoduzetn
Primjeri sozakonski okategorijesa invalidupošljavaobavezu određeni zapošljavsredstva osposoblj
U okviru ckoji preds
15 Vidi: FSU u16 http://ww17 www.eupr18 Zakon o po profesiona
a koja pružaoje pružaju tanje novih
ekonomija
eoliberalizmkrizom globsanja i razvofundamenta
dnom dijelpoduzetništ
ekonomijaciljevi ostva
ništvo.15 Soce socijalnih rivanje profizadovoljenja
ekonomija,zapošljava jnijih koji do
ga različitim
poduzetniši na razn
anja kada se stanovniništvo funkcžave za jačpoduzetništ) i kao takost tržišta, ze i marketin strane, odgg poduzetnništva.
ocijalnog pokvir, na pe i utvrdili njditetom, preanje, moraju
zapošljava iznos kojianje. Zakonalocirati naavanje i reh
civilnog sekstavlja najb
u BiH. „Izvještajww.ashoka.org/sress.net, pristurofesionalnoj ralnoj rehabilitac
aju usluge usluge pre
h socijalnih
, socijalne i
ma u teoriji i balizacije, oja ekonomalizma“.
u smo vidjetvo i socijaln
a podrazumaruju ekonocijalno podciljeva i doita. Ukoliko a potreba s
, tj. socijalno 6% ukupn
oprinosi zapopristupom,
štvo se krećne načine, se programištva ili pioniše u tržičanje socijatvo ima svokvo se ne izakonski ok
ng, loše uprgovarajućimništva mog
poduzetništvrimjer entiteihova prava
ema broju zu izdvajati oanja po ov
je procenima se usa osnovu jhabilitaciju o
ktora, najvišbrojniji segm
j o procjeni socsocial_entreprepljeno 26.11.20ehabilitaciji, osciji, osposobljav
u zajednicdškolskog o poduzeća
inovacije, s
praksi, savponovo je
mije, od „soc
eli novi odna ekonom
mijeva primaomskim načduzetništvo brobiti za ra se putem aspecifičnih r
o poduzetnino zaposlenošljavanju i inovacijam
će između ja ali ipak
mima, projekputem posišnoj ekonoalno odgov
oje karakteriizdvaja od kvir za rad,ravljanje pom zakonimau se uman
va u javnoetski zakonia, zakoni suzaposlenih, određen iznom zakonu
entualno mpostavlja Fjavnih, tranosoba sa in
še prostora ment civilno
ijalnog poduzeteneur, pristuplj013. sposobljavanju vanju i zapošljav
7
i, socijalne odgoja i ob koja pruža
ocijalno po
remenih trže otvorio cijalno odgo
dgovor EU, ija.
at socijalnihčinom djelopredstavlja
azliku od koaktivnosti soranjivih grup
ištvo kao njenih.17 Na o socijalnoj ina i raznovrs
avnog, privapreovladav
ktima ili u posebno formiji. Podrškvorne tržišnstike i tržišne uobičajeni likvidnost
oduzetničkima i mjeramanjivati tržišn
o-državnomi o osobam obavezali a ukoliko n
nos na brutou (npr. org
manji od gond kao pnsparentnihvaliditetom
za socijalnoog društva.
tništva u Bosni eno 26.11.2013
i zapošljavanjuvanju lica sa inv
i lične uslurazovanja i aju usluge
oduzetništvo
žišnih privredniz zabor
ovorne tržišn
čiji bitan a
h ciljeva uovanja. Njea upotrebuomercijalnogocijalnog ppa stanovniš
en osnovni vaj koncepntegraciji ugnim formam
atnog i civivaju dva nosebnim pomiranih pra njegovome ekonomije zakone (i ih tržišnih rizi nelikvidno
m subjektima ekonomski rizici i ak
m sektoru suma sa invali
određene snemaju poto plate upoanizacije iz
gore navedposeban pr
konkursa .
o poduzetn Važnost, k
i Hercegovini“.3.
u invalida (Sl. glvaliditetom (Sl.
uge; pokret preventivnteško dost
o – O čemu
da, tako upravljenih kone privrede“
aspekt čine
odnosu nen najvažnij
poduzetng poduzetnoduzetništvštva.16
oblik, predspt gleda segroženih kama koje pos
lnog sektoranačina: puduzećima zrivrednih sm razvoju, uje i poduzeovdje je osnzika koji po
ost korisnikama (njegovike politike i tivno potic
u najvidljivijiditetom.18 subjekte natreban cenzoslenih. Pravz nevladinodenih subjeavni subjekza upošlja
ništvo ima ukapaciteti i
. Sarajevo, 2012
asnik RS br.59/novine FBiH br
tanje novihne zdravstvetupnim kate
se radi?
pečatljivo „oncepcijskih“ do demito
e socijalna
a ekonomsji aspekt jeičkog pona
ništva gdje jva ostvari p
stavlja 10% ee kao na tegorija sta
stoje u EU.
a. Odvija seutem tzv. zapošljavajusubjekata. u opštem seća. Svakonovni zakonostoje: neura roba i usm potencija programim
cati razvoj
ji kada je Osim što su zapošljavazus za tzv. vna lica kojog sektora)ekata za kt koji će pvanje, prof
u nevladino uticaji NV
2.
/09‐prečišćeni tr 2/10)
socijalnih ene zaštite egorijama
objavljen“ h pitanja ologizacije
inovacija,
ske, ali se e socijalno ašanja za e primarni rofit on se
evropskog jedan od novništva,
e u raznim socijalnog
u posebne Socijalno
mislu, traži o tržište za n ponude i ređenost i luga, loše alima) itd.
ma razvoja socijalnog
u pitanju u definisali
anje osoba obavezno ja nemaju izdvajaju obavezno
prikupljena fesionalno
om sektoru O sektora
tekst) i Zakon
veoma senjihove a9.095, od svakih 820oko 12.00
Nadalje, Nšto daje korisnicim
Generalnokolnostimdirektne institucijami dosadašza njihovpotencija
Zakonskonamjera udruženjapravno lictakvo pos
U najširemsektora, odlučivankooperatkako bi krprivatno-cGlobalizainvesticijesektora i velike motri sektora
Potreba znajbitniji zizazove ppružaoceodrživog isključenihsocijalnogsocijalno
Socijalno stanovništveće neg
19 Odjel za mstudija 3 – ZaSarajevo: BiH20 Kronauer C21 Ibid 22 Za vprivatno_par23 Za više info24 UNDP. „Ru
e jasno mogaktivnosti. Uk čega je m0 građana d
00.20
NVO-i u BiH dodatnu
ma njihovih u
no govorećma i lokalitkontakte sma i spremšnjim aktivn
vu aktivnu alnih korisnik
m regulativnije sticanj
a i fondacijece, odnosnslovanje.
m smislu, javprivatnog
nju. U užeivne pothvaroz adekvatcivilno par
acija, decee za siromaš
organizacijogućnosti i za.22
za javno-priza razvoj so
poslovnog oe usluga, tj. n
lokalnog i h grupa. Og dijaloga npartnerstvo
poduzetntva BiH živi
go u urbanim
međunarodni rapošljavanje, pH. Consulting, Ana
iše informacrtnerstvo; httpormacija vidi wuralni razvoj u B
gu ilustrirati kupan broj anje od podolazi po je
pružaju uslvrijednost
usluga i uvid
i, nevladinetetima što a korisnicimnije prihvataostima NVOparticipacij
ka i socijalnih
vom je dope dobiti i ae. Međutimno izabrati
vno-privatnoi neprofitn
em smislu, ate u skloputnu raspodjertnerstvo untralizacija šne su promja civilnog zahtijeva sa
ivatno-civilnocijalnog pookruženja i nevladine osocijalnog
Ovo partnena lokalnom
o“.23
ištvo ima u pretežno
m područjim
razvoj, Nezavisružanje socijaln
aliza stanja civil
cija vidi w://ec.europa.eu
www.javno‐privaBosni i Hercego
numeričkim registrovan
ola zapravo edan NVO.19
uge za 29%njihovom
d u njihove s
e organizacnije karak
ma, otvoreaju promjenO sektora u ju u oblasth poduzetn
ušteno obaako su priv, za obavljaneki od ob
o-civilno paog sektorajavno-priva
u kojih javni,elu resursa, ključuje široi sve veće
mijenili perc društva. St
aradnju, nad
nom saradnoduzetništvinvesticijske
organizacijeekonomsko
erstvo uključm nivou koji
značajnu ruralnim p
ma zbog raz
sni biro za humnih usluga i nev
lnog sektora u B
www.javno‐privu/research/induatno‐partnerstvovini: Mit i stvar
8
m podacimanih NVO-a u bilo aktivno9 Ukupan br
% građana aradu jer ostvarne potr
cije su priličkteristika veno prihvatane i inovacij Bosni i Hercti socijalnogika.
avljanje privvredne djelanje nesrodblika privred
rtnerstvo pra gdje svaatno-civilno, privatni i c rizika i nagroki spektae zanimanj
cepciju odgtoga upravdopunjavan
njom vjerojaa. Socijalna
e klime i nue. Organizacog razvoja čuje širok i se naziva
mogućnosodručjima, zlika u svojoj
manitarna pitanvladin sektor: St
BiH, Sarajevo: K
atno‐partnerstvustrial_technolvo.eu/JPP/JPP.prnost“. Sarajevo
a o NVO-imu Bosni i Heo (njih oko 4roj registrov
a 60% NVO-omogućavarebe i probl
čno fleksibilećih državnaju saradnjje. Sve ovo cegovini i og poduzetn
vrednih djelatnosti u v
dnih privredndnog subjek
redstavlja skaki akter ao partnerstcivilni sektor rada, zadovr aktera kje za društ
govornosti rvo oblast snje, preklap
atno je izraža poduzećaužno se mocije civilnog kroz svoje spektar pa„dijalog me
st razvoja a siromaštvj prirodi i raz
nja i Birks Sinctatus i perspek
Kronauer Consu
vo.eu/JPP/JPP.ogies/ppp‐in‐repdf o, 2013, str. 6 i
a i osobamercegovini 4.629). U praanih NVO-a
-a rade u loa direktan eme.21
ne i mogu nih strukturaju sa drug govori o va
otvara velikiništva, anim
atnosti NVOvezi sa ciljenih djelatnokta putem
kup zajedničaktivno sudjtvo se od udružuju revoljili neku jakoji predstavenu odgoazvoja izmeocijalnog p
panje, koord
ženija na loa ne mogu
oraju oslanjag društva do aktivnosti artnera, inteeđu dionicim
u poljoprvo je u rurazvijenosti.24
clair& Associatektive za BiH, Ana
ulting 2009.
pdf; http://hesearch_en.htm
20.
ma koje su uu 2005. godaksi, ovo zna u 2008. go
okalnim zajekontakt sa
se prilagoa. One uspgim organizažnosti, pote prostor i m
miranje i uk
O-a ako prvvima i djel
osti, mora sekojeg će s
čkih inicijatijeluje u plnosi na s
esurse i stručavnu potrebavljaju oveovornost poeđu vlasti, ppoduzetništvdinaciju i sin
kalnom nivou sama odgati na lokaoprinose nausmjerene egrišući noma“ ili „mu
rivredi. Naalnim podru
es Ltd. (2005.)aliza i implikaci
hr.wikipedia.orml
ključene u dini bio je
nači da na odini bio je
ednicama, a krajnjim
diti novim postavljaju zacijama i encijalima
mogućnosti ključivanje
venstvena latnostima e osnovati se odvijati
va javnog laniranju i aradnju i čna znanja bu. Javno-e sektore. oduzeća i poslovnog va otvara nergiju sva
ou koji je i govoriti na lne vlasti i stojanjima na zaštitu
ove oblike lti-partitno
ime, 60% čjima 10%
, Kvalitativna ije za politike,
g/wiki/Javno‐
Preporuke
1. Ukljuobr
2. Podzapsoc
3. Osnpodpodpod
4. Dodzappristnep
5. Omi posoc
6. Zagsocza r
7. Instiizgrasoc
8. Razregipoli
9. Potiprimsoc
10. Razpresocrad
Primjer d
Naziv projagodičaspartnerst
Glavni cilBrijeg kroprojekta jciljem daresursa. OproizvodnBrijeg i K32.637,19
Kao rezuduluma jduluma jneiskorišt5.376 KMproizvodnvještine proizvoda
e za razvoj s
učiti nevladazovnih uslu
držati razvojpošljava ug
ijalnu politiknovati Cenduzetništva duzeća - s tiduzetništvo datno poti
pošljavanja tupa tržištu,
profitnim pomogućiti jednoticaja jedaijalni poduz
govarati razijalnog pod
razvoj socijaitucionalno adio cjelovijalnih podu
zvijati partnionalnom i itičkim akteicati među
mjerima doijalnog pod
zviti infrastrdstavlja plaijalnim pode. Razvojem
dobre prakse:
ojekta: „Podrstog voća“. Imtvu sa opština
j projekta biooz osiguranjeje socijalno u se potakne Ovaj projekat nji jagodičastoKonjic). Ukupn9 KM, a sredst
ltat, podignuagodičastog vagodičastog vtenog zemljiš
M do 11.604 Knju jagodičastu poljoprivrea, vođenju evi
socijalnog p
dine organiuga; j socijalnogrožene gru
ku za trajno ntar za ra
koji bi moim u vezi poi definisati gcati poslovputem sufi
, pružanjemoduzetništvonostavniji pan od najzzetnici susrezvoj poreskeduzetništva –alnih poduze i zakonodavit model suzeća; erstva izmenacionalnorima i zagov
usektorsku sobre prakseduzetništva; rukturu i matformu kojuzetnicima
m održivog
ška ranjivim mplementatorma Konjic i Ši
o je smanjenjee stabilnog pključivanje pozadržavanje sje smanjio sirog voća. Projena vrijednost tva iz domaćih
to je ukupnovoća kod 11 kvoća kod 3 kota je obrađenM (prosječantog voća, 3 u ednoj proizvoidencije i osno
poduzetništ
zacije i kor
g poduzetnupe stanov i održivo smzvoj socijagao obezb
otrebno je dgrupe i brojnvni sektor inansiranja
m mentorskihom, itd.; ristup izvorim
značajnijih izću u socijale politike k– moguće feća; avno ureditocijalnog p
eđu nevladom nivou, kavaralo normsaradnju koe i davali međusektora stvara pr nego i svimi učinkovito
grupama na r projekta: „Aroki Brijeg.
e siromaštva rihoda u tržišorodica iz ugrstanovništva uromaštvo sociekat je pružio projekta je bh izvora su izn
o 3,42 novih korisnika u oporisnika u opno i priveden mjesečni bruopštini Široki dnji jagodičaovama pisanja
9
tva i uloge N
risnička udru
ništva (socijaništva ili im
manjenje siroalnog podubijediti osnodefinisati socno stanje za
da se akprograma
h usluga org
ma finansirazazova i prnom poduz
koja će biti fiskalno rješe
ti ove vrste poduzetništv
inih organizako bi se o
mativno preoja će ukl doprinos
rsku saradnriliku za sara
ma koji vide og odnosa k
području opAgencija za ek
kod ranjivih gšno orijentisaroženih grupau ruralnim poijalno ugrožendirektnu podrila 49.637,19 nosila 17.000 K
hektara jagopštini Konjic ištini Široki Bro kulturi. Koruto prihod od Brijeg i 4 u ostog voća, pa biznis plana.
NVO-a u Bo
uženja u pr
alnih zadrum pruža poomaštva; uzetništva
ovni pokretacijalno tržištea upošljavanktivnije ukljsocijalnog
ganizacijam
anja jer je drepreka sa zetništvu; pogodna enje mogu
ekonomskiva i omog
zacija i socrganizovanpoznavanjejučiti mediosvještava
nju. Umrežadnju i pris prednost ukoji će potic
ćina Konjic i konomski razv
grupa u ruralanoj proizvod kroz rad na vodručjima uz nih porodica pršku za 70 korKM, od čegaKM (Općina).
odičastog voćaili ukupno 27,rijeg ili ukupnrisnici su ima448,00 do 96pštini Konjic, laniranju na .
osni i Herceg
ružanje soc
uga i socijaotrebne usl
ili Fond zački kapitae, vrste robanje u socijaljučuje u p poduzetniš
ma civilnog
odjeljivanje kojima se
za razvoj kbiti poreske
h aktivnostućilo osniva
cijalnih podije djelovalo
e socijalnih pije koji bi
anju javnos
avanje sotup resursim onome što
cati socijaln
Široki Brijeg voj Hercegovi
nim dijelovimdnji jagodičasvlastitom imaiskorištavanjepomoću sredsrisnika (14 pora je učešće do
a (ili 34,2 du,4 duluma (2,no 6,8 dulumli prosječan b67,00 KM). Oda poljoprivredimanju, mar
govini
cijalnih, zdra
alnih poduzluge i time
za razvoj al za razvoj a i usluga zanom poduz
programe štva i osigudruštva koj
e finansijskih aktivni i po
koncepta i e olakšice i s
i kako bi seanje i funk
duzeća i sao prema repoduzeća; davali više
sti o mogu
cijalnih poma korisnimo socijalni poe poduzetn
kroz podizanne – REDAH“
ma opština Kotog voća. Spanju i proizvode vlastitih neistava koja su zrodica u općinonatora, FSU
uluma) ‐ pros,74 ha) i prosa (0,68 ha). Obruto godišnjidržani stručni dnici stekli norketingu poljo
avstvenih i
zeća) koje e aktivirati
socijalnog socijalnih a socijalno zetništvu; socijalnog
uravanjem e se bave
sredstava otencijalni
aktivnosti subvencije
e uspješno kcionisanje
radnju na elevantnim e prostora ućnostima
oduzetnika ne samo oduzetnici nike stvara
nje nasada “, Mostar u
njic i Široki ecifični cilj dnji voća, s skorištenih zaradile pri nama Široki u BiH, bilo
sječno 2,41 sječno 2,28 Oko 2,0 ha prihod od treninzi za
ova znanja i oprivrednih
se srefle
11. Ulagizgrapod
12. Pristvodsveo
Izvori:
1. Baso
2. Diza
3. EvokLu
4. EvAk(h
5. Ev6. FS
207. ht8. ht
u-9. IBH
bu10. IBH
šta11. Kr
2012. O
Asse
13. Pakri
14. UN15. ww16. Za
brza
Ovaj dokumFoundationsdokumenta Tatjana SlijeMiletu Lasićgore pomen
sinergijski efektuje na cigati u stvaadnju kapduzetništva;tupiti izradi dič, sadržavobuhvatno
artlett, W. „Socijalnoj zaštaniskova, N
aštiti i inkluzijvropska komkvir za socijauksemburg, vropska komktivnosti plattp://ec.eu
vropski pokreSU u BiH. „Izv012. ttp://www.attp://www.k-regiji-do-20HI. „Siromašudžetskih traHI/MGSoG. a ne“. Sarajronauer Con009. djel za međssociates Ltd
ektor: Status apić, Ž. Ceniza u BiH 201NDP. „Ruralnww.eupress
akon o profer.59/09-prečapošljavanju
ment je jedan os, te saradnjesu učestvova
epčević. Takođću, Sinanu Alićnutih autora.
ekat i integijelu zajedniaranje poticaciteta i Strategije zvati i adre i sinhronizov
Socijalna zatiti i inkluziji d
N. „Strategijai djece, 4 –
misija. „Evropalnu i teritori 2011.
misija. „Evropatforme koje
ropa.eu/soet Srbija. „Vvještaj o pro
ashoka.org/klix.ba/biznis20/1311210štvo u BiH 20ansfera za s „Budžetskejevo, 2013. nsulting, An
đunarodni rad. „Kvalitati i perspektiv
nić, S. Hadžo12/2013 – Puni razvoj u Bs.net, pristupesionalnoj rečišćeni tekstu lica sa inva
od rezultata pe sa Fondacijali sljedeći člđe se zahvaljuću i Svetlani C
grisanje inovicu; cajnog okrstvaranje
za razvoj soesirati sve vano rješav
aštita i inkluzdjece, 4 – 5a Evropa 20 5. novembapska platforijalnu kohez
pska platfore se provodecial/main.js
Vodič kroz stocjeni socija
/social_entres/posao/usv
089, pristuplje011 – Trendoocijalnu zaš
e novčane n
aliza stanja
azvoj, Nezavna studija
ve za BiH, Aović, V. Dmiut ka novimBosni i Hercepljeno 26.11ehabilitacijit) i Zakon o aliditetom (
projekta „Uticajom za socijaanovi IBHI‐ja ujemo članoviCenić, na izuze
10
vacija i pod
ruženja za infrastruktur
ocijalnog poprethodno
vanje i unap
ija u BiH“ (p. novembar
020“ (prezenar 2013. godrma protiv sziju“. Publica
rma protiv se od 16. julasp?catId=96trategiju Evr
alnog poduz
epreneur, pvojena-strateno 27.11.2ovi i dostignštitu u BiH 20naknade za
civilnog se
visni biro za 3 – Zapošljanaliza i impitrović, T. Po
m politikamaegovini: Mit .2013. , osposobljaprofesionaln(Sl. novine F
aj na politike alno uključivai FSU u BiHima Savjetodaetno korisnim
duzetništva
rad socijarne podršk
oduzetništva navedenepređivanje.
prezentacijar 2013. godintacija održdine). Sarajeiromaštva i ations Office
iromaštva i a 2013. god61, pristupljeropa 2020“. zetništva u B
pristupljeno 2tegija-see-22013. nuća i Indika011“. Sarajea socijalnu z
ktora u BiH,
humanitaravanje, pružlikacije za p
olicy brief „Pa“. IBHI, Sara i stvarnost“
avanju i zapnoj rehabilitBiH br 2/10)
socijalnog uklanje u BiH ko: Žarko Papićavnog odbora
m idejama i sav
na svim niv
alnih poduzke za sve
a koja će be aspekte
a održana nine). Sarajevžana na Konevo, 2013. socijalne iske of the Eur
socijalne iskdine“. Brisel, eno 27.11.20 Beograd, 2Bosni i Herce
26.11.2013. 2020-milion-n
atori adekvaevo, 2013. aštitu u BiH:
Sarajevo: K
na pitanja ižanje socijapolitike“. SarPolitička, ekoajevo, 2013. . Sarajevo, 2
pošljavanju itaciji, ospos.
ljučivanja u Bioju podržavajć, Tijana Dmita IBHI‐ja: Envevjetima. Nara
oima što se
zetnika, te subjekte
biti krovni di omoguć
a Konferencvo, 2013. nferenciji o
ključenosti: ropean Unio
ključenosti – 2013. 013.) 2011. egovini“. Sa
novih-radnih
atnosti ciljan
: Šta funkcio
Kronauer Co
Birks Sinclalnih usluga rajevo: BiH, onomska i s 2013.
invalida (Sl. obljavanju
iH“ koji podržu SDC i OSF trović, Rankaeru Kazazu, Ivvno, sam teks
e pozitivno
ulagati u socijalnog
okument i iti njihovo
ciji o
socijalnoj
Evropski on,
–
arajevo,
h-mjesta-
nja
oniše, a
onsulting
ir& i nevladin 2005.
socijalna
glasnik RS i
ava Open SocBiH. U pripr Ninković‐Papvanu Lovrenovst je odgovorn
ciety remi pić i viću, nost