'e će

ke ijo la je luka. a dnju 6. ll.

91 0 o lila lulu, u ra-

tn­lom no-

aču n-

de le

ll i juna

-ački

lički

Dez· na·

ima

, IL o-

LIST IZLAZI TJEDNO. - GODISHJA PRETPLAlJ. lO.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN.

OGLASI PO NAROCITOJ T ARIF l.

Lijevo ili desno? ~f~~~l)sfvg JvJch,a9IJ~b.a.zl\

BROJ 3. siječnJa 1939.

-l ADRESA UiEDNISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. 17. RUKOPISI SE ~E VRAC,UU.

IJROJ CEK. U.eUMA 33.121

Dva tabora. Ta su uvijek postoja· li, l nema Izgleda, da će ta ćiva tabo­ra kada prestati posfo)~tl. l(ako dru­gdje, tako i kod nas, u hrvatskom na­rodu.

Pasti rs a Dalical ljavamo mnogo dublj i preokret nego u godini 1918., preokret, koj i su do­živjele sve države, koje su okrenule leda marksizmu i internacional izmu . U svim tim državama bio je taj preokret praćen teškim potresima, u kojima je tekla krv gradana. Golova svaki ta­kav preokret bio je povezan s gra­đansk im ratom, revolucijom, pljačka­njem i protuofenz ivom, kako vid imo u Spanjolskoj . .. Ceh neće biti Cehu vuk. M i ostajemo braća medu bra­ćom . Ne ćemo nasljedovati primjer Spa­njolske. Bilo u >>narodnoj stranci«, bi­lo u » radn i čkoj stranci«, svi ćemo gle­dati mirno riješenje unutarnjih pitanja Ceške. Već u tomu leži jedan dio na­šega programa sv. Većeslava. Ceška kao zemlja sv. Većeslava ne će biti n ikakvo lovište, gdje će se jedan podjarivati protiv drugoga. Ona ne će bit i zemlja terora jačega protiv sla­bijega. Našoj je narodnosti potreban svako na onom mjestu, kamo spada po svoj im sposobnostima.«

Oni s liJeva nas mlhlra)ll l bom· tiardlra)IJ. lzrLiglva)u se svim nallln na­rodnim osobinama, a mnoge od njih nam l niječu. - Koji su tl s lijeva! To su oni koji blate Boga l napadaju Cr· kvu; ko11 grlato dokazuju, da je katoli· ciram bio uviJek na ltetu hrvatskom narodu; koji govore da je htvatskl na·

· rod »periferan balkanski narod(( (dr. Petar Skok u beogradskim framason· skim )) Vtdlclmacc, koji, čak, hrvatskom riar()du poriču l njegovu nhrodnu ose­bujhost, te ga svrstavaju među neka­k"va plemena.

Bez raspraviJihJi nam Je Jasno, da su svi fl koJI tako govore l piJll, ~a­drtl profrvnlcl hrvatskoga naroCla, koji bl ieljell, da se Hrvati, kao narod, Iz· gub~ ))U naro-da silnoj smjestu, da ih nestane s lfca zemlje, kao Ito nestadb· e Izumrle pretijjotopne ftvdflnJe.

Zato se ml, svi poltenl sinovi hr­vatskog naroda, od njih diJelimo i svr· stavam() na de-snu stranu.

tfrvafskl naroa o setil drukCije mi· dl. On se bori u desnom taboru za sve one vrednote koje oni s lijeva tako bjesomučno nifpadaJu l, dapace, niJe· fu.

Hrvati iefe biti Bofjl narod l vfeč-o ostali u sklopu kaloli~ke Crkvel roltost cs 1onte o~ifb- govori, a l u sa­alnjo'sfr se r'a to borriiior - Neki~ oJekakvl kameleoni l reponJe trube to hdće, mi znamo ' d jen Hf vJečne ffl!dHOte IC'iffblicizntir l za'Pađlfl! kutfU· e. l iko )cf! l cfana's p'dstOjitifo l ffvf. o punrm ilvofom, fo, u prvom reau,

.ahvaljujemo nalo) katoličkoj vjeri l ,noj , rdravbj, snafnbj zapadnoJ lčultu-1, koJu nam Je ba! nata vlera dali.

lfato~iik'ii ~jela- nifn je uclfe'pda u ule, sk·u~a s majllnfm mlijeKom~ du·

ol<u ljubav l osjećaj za pravdu. A. ta ravn kafe: Svakome svoje! - Zato lttncr: kw na't'od, nllratđ nikdrne ntlta krallf Zato smo, krox vjekove, davali voje ilvofe n svaki pedalj nale dra­

zerid)e. l zato ostadosmo uvijek onosni, nepodkupljlvll Ako nas Je dO' silom •l svezao ·u lane~, u tlm fati· fiifr' ntfi! steltfaci roĐ, vet se u nJinVa rzao ponosni, s1o~ocfnl čfo'h hrvatSkb­a naroda.

1 joJ nei Je' ne Ho naltlrta na'! a· vlera: Biti prema svakome tsltl'en, ovi• ~'Yi t(ri11 1 s dr\/O'r~rrlin" ka'rtin\a1 Hliino a· sl'l}epomiiĆm]e · 1 llcumJe.ife. ~fv·ortč'-

Kada rečemo: pastir, odmah stvarotno sliku osobe blage ćudi i mi­loga vladanja, čovjeka, koji budno pazi na svoje stado. Pastir ne tjera ovce svoga ~tada, nego ih skuplja. Ako koja i zaluta, nema mira, doi< je ne nade i ne privede u svo j ovčinjak.

Ovu divnu misao pastira iznašao je Isus svojim slušaocima. Prvi kršćan­ski vjekovi slikaju Isusa na ratne na­čine, a najčešće kao dobroga pastira, ko_ii i život svoj polaže za ovce svoje. Knstova pojava nas osvaja, jer je to pojava s obilježjima božanstva, ali naj­više osvara ideja Isusa dobroga pasti­ra .

Kršćanstvo Je vjera ljubavi . Nije lo vjera tiranije i nije lo vjera kandži­je, nego vjera pasiirske palice. Kršćan­sivo je veliko u svojoj ljubavi i u svojim lriumfalnim pobjedama ne sa silom i zloporabom vlasti, nego sa svojim dostojanstvenim i pastirskim postupkom, ne samo prama svojim podanicima, nego i prama svakom drugom.

Kršćanstvo ne će da zna za slu­ženje Bogu iz mržnje prema drugome. Kristova je riječ, a ne naša: Ostavi dar pred o ltarom, pomiri se s bratom, pa, onda, se vrati i prinesi dar. Nije Gospodinu prijatna molba, pa sada bila popraćena s poslom i pokorom, ako u sebi gojimo osvetne i zavidne misli, i ako nam je žao, sotonski žao, da drugi polučuju uspjehe. lalac je to najgnjusnije oholosti, pa makar se pri­činjali ponizni kao sfari samostattc i, kad nam je zavidno žao, što drugi uspijevaju, a za naša djela kao da ne će ni da znade Gospodin . Nisko, pod­lo i zločinački je ometafi dobre u­spjehe osobi i skupini, koja radi i o­svaj.,-, samo radi toga, jer mi n ismo na vrhu, jer smo se mi kasno sjet ili u­činiti ono što su dfugi već učin i li, što mi nismo bili sposobni postići, a dru­gi već imaju.

Ne smatramo čovjekom onoga komu je žao, što je neka dobra stvar uspfelh, a da se njega nije, tobože, pitalo za savjet, ili što se uspjeh ne će nj~mu prlp'isali , jer pri tomu nije ni su­dtelovao. A p·oi<a'luje svl.r niskdću svo­je duše~ ai<o ga strah, da će drugi ra-f 'l2 S P'T' S 'ST §' 'u (

5

' ; ' L nost nam je tuđa. ;,lo Imamo red, re· čeino lskre'no l otvoreno. PoSlujemo naknu rije'č vile nego nJive; kuće l navac: uv(Je\ zn~čfem'o polteno Jšl<u­plf( svoJe obecaiije. Zalo na nas n1Je nikad pala ona oltra Kristova rlleč o nzmiJsklm leglima i obiJelJenim grobo· vima cc,

Istina, č'e''što sm·o puta u svojoJ pYMiostl b1rf pr~\'are'nl, Jer stffo- svofe­mu nepfljatefju vJerov'all sve Ito nam

' Je govorio l obećavao. - Da su Pe· tat Zrlmkl l Kt1to ~111ko1tan bttl luka· vl]l, ptepreitflnl)t, nJihovh se gtave ne bl" b~e otlOlrlJaf~ na sftifl~fu u Be·

di toga uspjeha dobiti kod ljudi, na­go~i i na lo, da umanjuje uspjeh, pod­mece, zlobno tumači i iskrivljuje do­bru volju i poduzetnost drugih .

A ljud i ovako maloga duha, du­ševnoga siromaštva, ima svugdje i na svakom koraku. Ima ih u selu i gradu, ima ih u svakom staležu, ima ih me­du velikima i moli ma. T o je oholost pomiješana sn zlobom i zavišću . Lako je za isticanje svoga ja s k i ćenjcm i odijevanjem, ali sebeljublja u ovoj tač­ki i na ovaj način itvorom je sv~ko­ga zla .

Ne sarho da nije kršćanski, nego je sotonsk i, osjećati žalost, što drug! usp ijeva u pothvat ima, i na sve načine podmetati i izvrtali, satno da se dru­gog(\ ponizi, uništi i slomi.

U našem javnom životu dnevno doživljavamo poraz za porazom, ne­uspjeh za neuspjehom, samo zato, jer jedan drugomu podmeće pod noge, ne zafo, jer je skrenuo sa slaze, pogrije­šio, nego samo zalo , jer je tamo on, a ne ja .

Krist je pastiri Nije on na jamn ik. On je pastir, koji i devedesetdevet ovaca ostavlja i traži onu stotu. Krist nikoga ne tjera od sebe. On sve po­kušava, da privuče k sebi i svoje krv­nike .

Crkva Kristova ima zadatak da ljude vodi k Bogu. Zanijekala bi se­be, kada b i uzimala stav koji ljude odvodi od Boga . Bogu nije potreban nijedan od nas, od vrhovnog glavara Crkve do djeteta u kolijevci, ali, ako nam je do toga da na zemlji ostva­rimo socijalno kraljevstvo Kristovo, onda je to zadata'k svih nas svjetov­njaka i svećenika. Svih!

JUnro'r

'iatey~ke, ee-f!=f.:. KATOLICKA CRKVA l PREPOROD

CE~i<E

Novi p redsjednik češke vlade dr B e r a n u svom p rvom govoru na radio kazao je i ovo : )>Sveti Većeslav ostaje :zaštitn ik našega preporoda i unutarnje obnove. On ostaje medu nama Cesima kao knez mi ra . F'roživ-

_, s E čkoni Hovo1n ' M]esta! - Hek\ će ta­kvu naivnost 1 lak'ovferno-sf smaVrati na· rodnom slaboltu, ali ml se l s tom svo)O'm natvno~~u pono-simo, )er Je o­n11 zhak premenrte h'tvafsl(e date, ko­joJ Je te1ko' v)e'rb'\tatf, da nek~ mole biti tako podal l zao.

Kao Ito od)utno odbiJamo napa­da1e- rta v)e1u hrvatsko-ga n·aroda, ta­ko oCfblfim'o ' l na~Utda)e n·a njegovu n~'tb'dHb o elR1Jr1ost. Doblo Je ne1i"d rekao: Samo u Africi l centra(noJ A.ztfl five · danas plemena, a u kulturno) Ev· ropt mogtr flv]etl samo svijesni niro· dil

Nov i min istar prosvjete dr K a p­r a s kazao je o svojim novim smjerni­cima u školskoj polit ic i ovo : »Kao mi­sao vodilja č itavoga školstva mora bi­ti narodn i duh i kršćanski moral. Ceški liČitelj i češki svećenik bili su u vrije­me našega preporoda najjača podlo­ga čitavoga narodnog obrazovanja i narodne svijesti. Ako hoćemo danas obnoviti svoju državu, moramo te ltadicije nastaviti . Kao ures naših škol­skih soba bit će samo dva simbola postavljena: državni grb i križ.«

POZNA Tl FRAMASUN POMIRIO SE S CRKVOM

Bivši predsjednik srednjoatneri­čke republike Porloriko senafor Anto­nio R. B a r e e l l o , nekad poznati slobodno zi darski polltičar, umro je potpuno pomiren s Bogom, primivši svete sakramente. Pred svoju smrt o­pozvao je svoju pristupnicu loži i dao javnu ispovijed vjere.

POlRTVOVNOST FRANCUSKIH KA-TOLIKA

Najbolje se očituje uzdržavanjem privafnih katoličl<il1 škara.

Po francuskoj službenoj crkvenoj stat istici postoji ~ada 5 viš ih škola : u PariziJ , Lianu, LilJu, Angersu i To~lou­su . Skupa broje 41 O profesora i 421,9 akadem i čara . Srednjih škola je 909,

ac l' n Sve se m'oie oteli: l kruh, l o1:llj~­

lo, 1 krov naCl gl~voin, ali n'arodi\o po­~tenfe l narodni duh ne mole nikol A. dok narodi dl~ll svojim' mno'dnim du­hom l hrane se b~efom l slallcoHI po­gacbm poiiEm]a, dof1e će tt9)efl 1 mo: ćl te se boriti proti svak'oj st11.

- Ml smo u ~snom taboru. Ml sm'O ra1 a-oga 1 katolreku vJeri!; za praY®, po1fen Je 1 lsk're\1ort. To su o· sobl ne naiega narođnog duf1a, l s ntr~ ma mofemo, u najgorem slučaJu, mu­čenički ! Ivjeti, ali nikada u'mriJetll

lg.

STRANA 2.

od koji h 571 muška i 338 ženskih . Skupa imaju 13 hiljada profesora i 160 hiljada đaka i učenica. Osnovnih ško­la je 2918 za dječake i 7519 za dje­vojčice. Posjećuje ih 1 mil i jun 61 hi­ljada djece. Osim toga je još 39 teh­n i čkih škola s 134 odjelka za razna zvanja.

Koliko je novaca potrebita za uzdržavanje t ih škola l Država ne pla­ća ništa. Sav potrebiti novac moraju sakupi ti katolici dobrovoljnim miloda­rima. Rado to davaju, samo da osi­guraju djeci vjersk i uzgoj !

VELIKI UGLED KATOLILKOGA M I­SIONARA

Francuski misionar u Kini Jaqui­not, koji je dosad spasio život polo­vici milijuna ljud i, jednako je poštivan i od Kinezi i od Japanaca . Japanski ga lis tovi zovu velevlašću i vele, da on pokraj japanskih generala odluču­je sudb inom ljud i na Dalekom Istoku.

ENGLESKI M INISTAR O PAPI

Britanski ratni ministar Hare B e­l i s h a, inače !idov, izrazio je u svom govoru u Plymouthu svo ju zahvalnost Pap i Pi ju Xl., »ve likom čovjeku svo­ga vremena i jednom od najplemeni­tij ih ljudi našega doba((, što je umio progovori t i ondje, gdje treba, u o­branu istine i pravde.

ŽIVOT S CRKVOM CrJorenl kalendar

edjelja, 15. l. : Druga nedjelja po Bo­gojav/jenju. - v. Mavro. pat. !lio je uče­

n ik . Benedikta. Toliko JC bio napredovao u veto ti, da je jednom prilikom hodao po

vodi kao po uhome. Umro je na dannxn j i dan g. 584.

P onedjeljak, 16. I. : Sv. Marcel, Papa i

mučenik. G. 3 10. stupio je na papinski pri­jestol. R adi sv. vjere podnio je mučeničku

smrt g. 3 11.

Utorak, J 7. I. : Sv. A n tun, pu tinjak. Ro­

d io e u K airu u gor nJem Egip tu od pleme­nitih i boga tih rodit e lj a. Nakon n1rti rodi­

t elja ogromnu baštinu razdijel io je siromasi­

ma i otide u pustinju. U pus t inji ostao je sve do svoje smrti pro l azeći dane u najve­

ćoj pokori i molit i. mro je u J 05. godin i g. 365.

rijcda, 18. I. : S1•. Pri ka, djevica i Jn u­čenica. Za vrijeme cara K !audija nakon ve­

l ikih bol i i ža los ti podnije la je mučeničk u smrt.

Cet vrta k, 19. J.: Sv. f\.a1wt, k ra lj i mu-čenik . t upio je na l. ra ljevski pri je to l u

IlKA TOLIK«

je lu je mučeničku smrt, d tl o brani voju či­

stoću i sv. jeru.

DRUGA NEDJELJA PO BOGOJA VLJE­NJU

CIT l - bl. Pa vla filiO-stola Rim/jan111W (12, 6- 12). - Bra oi I ­

mamo raz li čite darove po m ilo ti koja nam je dan n: k (ima) pro roš t vo, (neka ga u­

potrcblJn a) po mjeri vjere; ko (imn) s lu ~­

bu, neka lu ži; ko una tla poučava, neka poučn n; ko ima dn opo minje, ne ka opom i­

nje; ko daje, nek a daje pravo; ko uprav lja,

neka e brine; ko čini mi losrđe, nek a či ni

vc eljem. Lju bav neka bud e bez pretvara­

nJa. Mrze i na zlo prianjajte ut dobro.

!J rat,J..om lJubavlju jedan drugoga ljubite. n po ' tovanjcm jedan drugoga pretječ it e. U krbi ne budite nemarni; duhom vat renim

s lu ži te Go podinu. ado m se vc elite, u n t.:-volji budit e strpljivi, u mo li tvi budite po­

stojani. U potrebama svetima (t. j. krš ani­

ma) pom n tile. Gojite gosto ljubi vo t. Blag J­

sil jajt e 011 e koji vns progone, b/agosi/jajte a ne /..unite. Radujte se s onima koji se ra­

duju a plačite s 011ima knji plaču. Budite jedne mi li medu obo m. 1 e teži te za vi-okim tvarima, nego . e drl.i le ni k ih .

t LlJ EDI V. VA D E Ll E po I va-liCI ( 2. J- JI). - U ono vrijeme: Bil a je vadba u Kani Gali lej koj i ondje bi jaše

Mati Isu ova. pozvan bi i I us i u čenici

Njegovi na vadb u. I kad ponc ta vina, 1 e­če 1ati l u ova jemu: »Vin a nemaju. «

R eče joj l s u : » 'to je m e ni i tebi, Zeno?

J oš nije do ' ao moj čas. • R eče Mati jegova

tugama: " togoll vam reče, u č ini t e)« A on­dJe bi ja'e 'e t kamenitih udova za či~će­

n jc običajno Zidovima. a vaki je držao po

dvije ili t ri mje re. Reče im I su : »Napunile

udove vodom !« l napuniše ih do vrha. J reče im Isus: »Zagrabite sada i po ne J te

starom u atu. « l ponesoše. A kad tari

va t oku i od vode koja je pos tala ino, n ni­je znao otkuda je, a s luge ll zn a le koje _u

L:agrn bile vodu, pozove tari svat zaru čn i ­

ka i reče mu: " vaki čovjek iz nosi na jprije dobro vino, a kad se pon a piju, o nda slabi­

je; a ti si čuvao dobro vino do ada.« Ovo

učini I s us u Kani Ga lilej koj kao početak

čudesa i objavi slavu voju i vjerovaše 11

Njega u če11ici Njegovi.

PRVO LUDO ISUSOVO

Dok se na blagdan Bogojavlje­nja spomm1e objavljenje Isusa po­ganima i na osminu Bogo javljenjil o ­pisano je objavljenje Njegova bo­žanstva pri krštenju u rijeci Jordan, danas se spominje treće čudo Bogo­javljenja lo jest »čudo na piru u Ka-

ni«. To je prvo objavljenje vrhovne vlasti Isusove nad stvorenim stvarima. Događaj je ispripovijedan u današ­njem E v a n đ e l j u. Sav opisani pri­zor u Evanđelju skriva duboko znače­nje, u koje ljudski um može teško da prodre. Za pobožnike Mari jine kako je ugodno i utješljivo znati, da Isus, Njoj za ljubav, pospješuje čas svog objavljenja svijetu: »Sto je meni i te­b i, Zeno? Još nije došao moj čas.«

• Ma kakvo t u mačen j e htje li mi da­

ti ovim riječima, ko;ima Spasitelj, isti­ni svoje ljudske naravi, koja ga je či­nila poslušnim sinom njegovoj Majci, suprotstavlja svoje božansko porjeklo, stalno je, da ih treba shvatiti u po­vo ljnom smislu uslišane milosti, kako ih je baš shvati la Blažena Djev ica Ma­rija.

»Još nije došao moj čas«. No da li je Isus u ovom sluča j u uist inu po­žur io »svoj čas« i preinačio čudesni nacrt svog objav ljenja ljudima? (P ita kard. Schuster u svojoj knjizi »Liber Sacramenlorum(( Sv. ll.)

• Prepustimo svetim tumačima ob­

vezu, da rastumače i razjasne tajnu. Naša je dužnos't, da hvalimo, blago­slivljemo, k lanjamo se i zahvaljujemo Bogu za sve milosti i blagoslove, ko­ji su nam došli i još će stići po nje­govom jed i norođenom Sinu, koj i je u ovom slučaju po prvi put htio da objavi svoju vrhovnu vlast nad stvo­renim stvarima, u prisustvu i na za­govor svoje Djevice Majke: Presvete Marije.

l baš P o č e t n a p j e s m a, P j e­s m a i z a P o s l a n i e e i P r i k az n a p j e s m a današnje sv. Mise samo su izražaj hvale, klanjan ja i zahva le stvo­renja p rema svom božanskom Stvori­telju.

Molimo nato Gospodina u P o­č e t n o j m o l i t v i, da postignemo dane mira i pokoja. - U P r i k a z­n o j m o l i t v i molimo svemoguće­ga Boga, da posvetivši naše prikazne darove, očisti nas od ljage grijeha naših. - U P o p r i č e s n o j m o l i t­v i molimo Boga, da sve uspješnijom uč i ni u nama svoju mi lost, da, okri­jepljeni njegovim sakramentom, mo­žemo se također raspoložit i, da po­st ignemo ono, čemu nas on uči, da se nadamo.

•

D a nskoj g. JO O. Kao kra lj za ložio je av 'RJ't~~~~~~~~~ svoj auktoritct i energiju, da što više rašir i

§ :E - - - - ~ ll

kršća n t vo medu voji m pod ložnicima. je- Sve hnjige 11"11

11111

gov rad bija 'c trn u oku zas li jepljenim ve­

lik ašima, pa ga oni i smakoše.

Petak, 20. I. : v. Fabja11 , Papa i muče­

n ik, i sv. Sebastija11, mučeni k . Sv. Fabjnn

b io je rodom Rim ljanin . Pos tao je P apa g.

236. - On je ri msku rkvu podijelio na 7 đakonija. Godine 250. za Decij cva progon­

stva umro je mučeničkom smrti.

ubota, 21. 1. : Sv. Ja11ja , djevica i mu­

čnica. Kao trinaestgodi šnje dj evojče podni-

<YC><><><:><::><>C>C><::><::><><><>

Psost u prošlosti ~ibeni~a Godine 1399. među pridrža nim

grijes ima b iskupu spada i psovanje Boga i svetaca. T o znači, da se on­da rijetko Hbeštimalo(( u Sibeniku.

l godine 1484. navodi se isto ta­ko psost (Hbeštima«) kao grijeh pri­držan biskupu .

Godine 1801 u popisu pridrža­nih grijeha nalaz i se: Drski običaj psovanja Boga, bl. Djevice i osta lih svetaca, i ako to nije očito heretične .

Godine 1870. pridržan je grijeh heret ične formalne psosti.

No godine 1908. više se ni ne spominje psost kao reservat biskupa. To znači žalosnu činjenicu, da je »be­štima« preuzela previše maha.

• 6. ll. 1461. mletački dužd Paškval

Malip ieri naređuje šibenskom grad­skom knezu, da bez ikakva obzira dade otkinuti jezik onome, koji se krivo zakune. l to je »najmanje« -kaže naredba.

Gradski knez Franjo Coppo go­dine 1543. naređuje: HSvaki koji opsu­je Boga, Gospu il i svece, ima plat iti

11111

11111

. 11111

Znastvene Zabavne Omladinske Dječje

!Oil nm· lUli n nf

11111 domaće i stra ne književnosti dobivaju se ue najjeftinije c ijene u un{ 11111

11111

Illi 11111

Knjižari GrfJO Radić - Šibenih )l) ll KRALJA TOM IS LA VA ULICA 3

Ill ' - - - = - - - - - ·- - - -

globu i bit će o suđen da vesla na galiji.«

Na sinodi ši benske b iskupije go­dine 1564. bi lo je zak l jučeno: »Javni gqesn1c1 neka se odb i ju iz crkava, dok se Misa govori.(( Među javnim grjesnicima bi li su i psovači (»bešti­maduri«).

• Statut grada Sibenika (koji je ti ­

skan latinskim jez ikom 1608.) ima u Vl knjizi prvo poglavlje, koje glasi : »Neka se nijedna osoba ne usudi obeščastili ime našega Gospodina l­susa Kr ista ili bl. Djevice njegove maj­ke ili bilo koga sveca i svetice. Sto­ga određujemo , bude li takva osoba toliko bezobrazna i besramna, pa psuje Boga i sv. Mariju, neka plati za kaznu pet malih libara. Bude li o­beščastio kakvoga drugog sveca i li sveticu, neka za kaznu plati tri male l ibre, od toga neka polovica bude pravom tužitelju, kad se po njegovoj tužb i dokaže, da je odnosna osobč kriva. Ako pak osuđeni ne mogu is­p latiti u određeno vr ijeme doznačenu globu, tada neka ih gradski knez i Vijeće postavi za stup sramote (»ber­lina«) i tu neka ostanu za jedan dan, od izlaska sunca do njegova zapa­da,((

•

- - - ~ - - - - E . = - - - -

Fra Fi l ip Rupčić, varoški župnik, pod datumom 20. rujna 1706. piše: »Ove go~ine b i suša velika, ne pade dažd od ve l jače do septembra. Iste godine očistismo ))bunare<< u Varošu, di mnogi cinjahu, da je živa voda, a ne b i istina.<<

Dakle osam mjeseci nije bilo ki­še! U to je doba neki dominikanac držao propovijed pred biskupom, gradskim knezom i pukom, koji je či­nio veliku pokoru. Rekao je, da je nebo gvozdeno radi grijeha, pa na­stavlja: »Yi ste uzrok, o jezici prokle­ti i otrovani, koj i rigate bez prestan­ka i na svaku drugu rič izgovarate kletve straovite, beštime, da ni meju Turci gore čuti se ne mogu. Prokl i­njanja i zlu pridavanja, karbe i riči ne­či ste i nepoštene prosipate take, da ih najgadnije pašče ni u maslu polo­kalo ne bi.«

• Negda je po se lima bilo vr lo

malo beštime. Pri je 30 godina neki starac u Bel ini jadikao se, što je u­veo psost u svoje selo i pjevanje po noći. Govorio je, da je došao iz ma­rine kući poslije 12 godina i od sile beštimao. Grizla ga je savjest, pa se jednom (kaže) ispovijedao redovni­ku dva sata.

BROJ 3.

P o s l a n i e a je spomen onoga, što se dosta često događa l o u prvim »kršćanskim zajednicama<<: udahnuće to jest u duše posebnih milosti, na­zvanih »charismala«. Sv. Pavao nas. baš uč i, kako treba vršiti ove različi­te službe, skopčane s posebnim milo­stima, da bude to sv ima na izgled. Različita podjela ovih mi losti mora nas zadahnuti najvećim poštovanjem pre­ma zvanju jednoga drugoga. Svatko ima vlast ito mjesto i vlastiti dar: ali i jedno i drugo je određeno za opće dobro.

Imenovanja i promjene u Katoličkoj flkciji

l. Pred jcdnik Velikog Križarskog Flrat­

s lva: Prof. Slavko S ar ić ; duhovnik: 1ons.

dr Mi lan B e l u h a n ; zamje nik duhovnika:

v lč . Niko la S er l i ć.

2. Preds jednik Križarskog okružja u za­grebačkoj nad bi sk upiji: prof. Mirko er o­

vac; duhovnik : p reč. g. Juraj Kocija­

n i ć ; za mjen ik duhovnika : v l č. g. Iv n

S kr cb l i n .

3. Predsjednica Velikog Križa rs kog c-

strins tva: Prof. Marica tan kov ić; du­

hovnik: Mons. dr Milan B e l u h a n ; zam).!­nik duhovnika : clcuč. g. dr Marko K ln­

r i ć .

4. Predsjedni ca Kri ža r ičkog okružja u zag rebačkoj nadbi kupiji: Nada G l a er;

duho v nik : preč. g. dr F ranjo S e p er.

5. Predsjednik okružja Kat. Omladinaca

u zag rebačkoj nad bi kupij i : Ivo L e n d ić;

duhovnik: prcč. g. Pavao J e i h .

6. Predsjednica okružja Kat. omladinki

u zagrebačkoj nadbiskupiji : Anka B l a ž.: ­v ić; duhovnik : preč. g. dr Pavao L o n­

č a r .

7. Predsjednik Saveza Kat. omladinaca i Predsjednica Saveza Kat. omladinki nisu još imenova ni . Za prve vod i privremeno po­

s love dr P o d o l š a k , a za druge Zlata..

voboda. l 8. Predsjednik okružja Kat. muŽCI' .l u

zag rebačkoj nadbi sk upij i : dr Ilija S e d er;

duhovnik: mp. o. Ignacije Rad i ć.

9. Predsjednica okružja Kat. žena u za­

grebačkoj nadbiskupij i: Zlata S v o b o d a ~

duhovnik: Mons. dr Vjekoslav Wagner .

10. H. K. A . D . »Domagoj ~ pos toji kao

sasma samos talno društvo, koje ne pripada

ni okružju, ni Savezu, nego je kao dru "t vo

u zag rebačkoj nadbi skupiji neposredno po l­

ređeno prcuzv. na dbiskupu ll Zagrebu. P re J.­

sjednik dru štva : Pero Z l n t o p er.

ll. Predsjedn ik Podsaveza muške đačke ·

omladine u okviru Kat. omladinaca: Vicko

B ar ić ; duhovn ik : preč. g. dr S tjepan B a k­š ić ; zamjen ik: o . dr B. P er o v i . -

Pred jedn ica Pod aveza ženske dačke omla­

d ine u okviru kat. omladinki: K a rmela G r a-

c i n ; duhovnik: o . dr B. P er o v i ć. -

Đaci i učenice su organizirani također kao

posebna zajed ni ca i u okviru križarske i kri­ža ri čke organizacije.

12. Di jecezansko vijeće K . A. za zagre­

bačku nadbiskupiju : pred jednik : Preuzv. za­

grebački N a d b i s k u p, njegov stalni de­

lega t : dr Franjo S e p er ; vijećnici su pred­

sjed nici i pred jednice okružja Križarn, l ri -

God. 1790. starješine sela Z l ari~ na !uze se šibenskom gradskom kne­zu kapetanu na kovača Nikolu Gia­drova reć. Harontu. 0.'1 je (kažu) do­šao u selo i grdno psuje na sablazan svemu mjestu, gdje je skoro posve. nestalo psosti (»infezione nelle anime che gia' era rnorta e quasi affalto sra­d icata.<<). Zla ri njani mole kneza svim žarom duše, da ukloni Giadrova iz sela i da ga kazni (»sloggiare imme­diatamente dalla villa stessa, ne piu' ivi dover tornarsene di abitazione per non !ornar infettare le anime<<).

Do'" Krsto StoJič..

šta je tko sanjao prve noći 19~9 go~ ine fiospo~nje?

Obično smo mi smrtnici zn ~ ' ; t:ljni, što

ni!ŠI! subr11ća - susjedi govore, r11de (- i mislel). Nekima su se od znatiželje ušes11 to­

liko isfanč61a l izdu iJ ila. da je mi lina pogle­dati. A l11kvi (opros tile: pn~~ k vi l) čuju k11ko

drugom - njegovom subratu kuc11 b il o, ka­ko provodi dane, s kim l - najglavnije -

s čim. Mnogi su se specija lizirllli u ovom,

drugi u onom. Sve u svemu: ljudi su po na­rl!vi znatiželjni.

To nije nikakvo »zlocd D11p11Če i ndobro«,

jer često u Čl!sovimll dos11de im11mo r11di ro­

dena-urođene znlltifelje l previše mllferijala

1rcbu oJz.iviJe: otnJadio

t4

grebatkU tompettl (Jkve, o!

16. (

Kancelar je: preč.

jdjeoJe l l . D

go ogran

naJIItjeni -­JCrlia ..... OKR

benslo K godme s 6., 1. i jz! sl aru Mira D' don Anti

veliki bel Jtva su

(J), Krul dice (J),

(J), 8JO! prisustiO čaj su p nu i Sl J. Arne

započeo J

Za mje

stl'ovale koro iroj! tao egzor pcalucna som pra

onda ih predaun je (~l.

(Pro l i jić M.)· nalih na cad s ~

Tri !.iro Sbl'iĆlDJ

(Os t o ll

dio Je te K. D.,· skup opt ječi teča'

ga hvalit ugodno domaći

ćama u1

njihov tt -ze ~drui

goveran11 ve1•nje l glagole l

loge im~ de, pral ludega p ~'~ega P beslijalno mamo dr vrlo oČi~

Vidite niji. Ćesl vora ugc

sanjani s Ptsle u1

1

Ptikal ni Platičtl r Plalu, 1 1 ne bro jili,

ko!Iaju l

le i nek, gu okrer budi! se

Pul nerni ga- (lo ne ili lie

Kod bi htil o,

Sv ag • df\) . ~~~ gr

'rt ~ne, ~ ,

Rrtt. · \fon; 01n1 :

a u u. e tro.

l J 1·

h"-)

lldl!l{i

!J l, .

L on.

Ol:J i

nt;~

FOO pil­l Zh!1

t\~ Q

d er;

-sve

n ime sr a·

svim a iz me-

• l pt U

per

tolić

ši~ _, lO'

le-

BROJ l.

taricn, Kat. omladinaca , Kat. omladinki, Kat. Muže n, Kat. !enu i H. K. A. D . • Do ­magoj «.

13. Nadbi !,.up ka centrala K. A. u Zn­grebu mijenja na lov i kompcten iju, tc ~e

nal.ivljc : Nndbi kup kn kancelarija .w K. A. Omladin ko odjeljenje (Zgb, Kaptol, 31 ).

14. Analogno mijenja i pi arna Velikog Križarskog Bra t tvn naslov i kompetenciju te se nazivlje : ndbi kupskn Kancelarija za K. A. Kri!nrskog odjeljenja (Zgb, Palmoti­ćeva 3).

15. Dijccczansko vijeće K. A . La ;,:a­grebnčku nadbiskupiju uredu je djelokrug i kompetenciju ne samo vake kancelarije kao takve, nego i otprnvitelja po lovu u njima.

16. Otpravitelj poslova ndbi kupskc Kancelarije zn K. A. omladinsko odjeljenje je: preč. Pavao J e i h , n zn Križarsko od­jeljenje još ni je odreden.

17. Djelokrug svake kompetencije je · tr -go ograničen sa mo na odjeljenje, zn koje je namijenjena. ----Križaričke vijesti

• OKRU2NI TECAJ U SIBENIKU. Si­

bensko Križaričko Okružje priredilo je i ove godine svoj okružni tečaj, koji e odrl.ao 6., 7. i 8. l. t. g. Tečaju je prisustvovala i izaslanica Velikog K nlarskog Sest rinst a Mira D u g a č k i i duhovnik Okružja prcč .

don Ante R a d i ć, tc šiben ke, Križa rice 1 veliki broj vanjskih Križarica anjska ,lru­ltva su biJa ovako zastupana: Primošten (3) , Kruševo (2), Krčulji 2), Zlarin (5), Vo­dice (3), kradin (2), Tijesno (2), Murter (3) , Biograd n/m (2), ilba (2). Tečaju JC prisustvovala i č. s. Sarlota iz Zlarina, a te­čaj su posjetili i duhovnici društava u Zlari­nu i kradinu: prcč. don S. Pavić i vlč . don J . Arnerić. Tečaj je vodila s. S a r i n ., a započeo je sv. Misom i suzi vom Duha Svetoga . Za vrijeme tečaja tečajkc su dnevno pnsu­stvovale sv. Misi i sv. Pričesti , kojom prili­kom im je duhovnik preč. don A. R ad i odr­žao cgzortu. -Predavanja su bila ideološka i praktičnu, koja su tečajke ve likim intere­som prati le i živo sudjelovale u debati, a onda ih ukratko za bilježile. Održana su on predavanja · istorija! križaričke organizaci­je (M. M a l ić · Prosvjetni rad i sekcije (Pr olić J.); estra prema sestri (0 s t o­j ić M.); P ionirke (M. D u g a č k i); Od goj naših najmlađih (T o m i č ić M.)· Prakt ičn i

rad s Malim Križaricamn (B a k i j a M.); Tri životne staze (M. D u g a č k i ) ; Krivo shvaćanje braka (K u ž i n a K.); Bijela kuga (Ostojić M.); les (Pavletić L.); Zi­vot s Crkvom (M. D u g a č k i ) ; Duhovni život (don Ante Rad i ć ). Uz predavanja tumačio se Poslovnik, održala se uzorna od­borska sjednica, te uzorni sastanak s Malitn Križaricama, a za vrijeme odmora su tečajkc

igrale i pjevale. Prigodom prosvjetnog sast.lil­ka svih ši benskih Križari ca i tcčajki poho­dio je tečajke prcuzv. biskup i predstavnice K. D. :o Zora«. Tom prilikom je preuzv. bi ­

skup upravio nekoliko toplih i očinskih ri­ječi tečajkama. Tečaj je završen s »Tebe Do­ga hvalimo« i veselicom, gdje su se sestre u ugodnomu raspoloženju i veselju rastale s domaćim sestrama i nato razi šle svojim ku­ćama uvjerene, da će Gospodin blagosloviti

njihov tečaj i rad.

za »društveno izražavcn je«: razgovaranje, o­govaranje, prigovaranje, zagovaranje, nago­varanje i ostale imenice koje se prave od glagola govorili i prijedloga oslalijeh. Od

toga imamo i razne »koristi«: ubijanje dosa­de, pranje neopranih jezika, potkopavanje tuđega poštenja, izrugivllnje morllltt, ljepote, svega pozitivnog, a uzveličllnje nemorala, beslijalnosli, razvrata, nevjere ... Od loga i­mllmo dosta - posljedica, a le su nažalost

vrlo očite. (Nekima nna radost«,)

Vidile: sni SLI kudikamo jeftiniji i bezazle­niji. Cesto pul!l su ovi sni predmet nrazgo­vora ugodnoga« kod m11mica i bakica. Jer sanjani slon donosi ovo, a ako je imao kla­pasta uši mogao je značili ono. Sanjati p!!­prikaš nije ugodno. Brojiti novce - znttči: plalićeš na silu porez. Novine znače - pret­platu. l tako dalje! l onako se ne može sve nabrojiti. Sni su vrlo jednostavna stvar i ne koštaju ama baš ništa! lažeš, zaspeš (možeš se i nekoliko pula s jedne "bande« na dru­gu okrenuti 1), prosllnjaš ill od sanja~ i - pro­budiš se k11ko klld: nekad nasmijan, drugi put nemiran, treći pul - u »Znoju lica svo­ga« (lo Je ako si sanjao novce lli novi­

ne ili ilo drugoJ).

Kod sna postoji i poslovica: "Sfo se ba­

bi htilo, lo joj se i snilo!« Svagdje ima protivnika! Jedni su llZa«,

e drugi »protiv« (otuda i ime »prolivnikcd) All - moje je uvjerenje, da je poslovica la­

~na. A da je tačna, evo dokaza:

uKATuLIK«

Proglas naJodlltnljlh lelklh katolika

S križem, s Kristovom istinom molitvom u škole! Tnko Je nn~lov proglasu, to su gn če ki

katoličJ...i kultu1 ni rudn1c1 upravih učitelJ-

t vu, a u kOJ mu p1 u doslovno ovo: »Obraćamo , e n n Vu ~ molbom, dn bl-

ste ško li povratili Boga : ristn, njegov m111k im bol njegove lJuba i: kn/. . Naš narud

je suda iromnh i prosjak . clik1 dio vrcJ­notn, što u prcdstuvlplc njegovo bogatstvo, uni šten je. amo Bog JC os t no. nčuvajte moć

i ilu naroda, koji je to liko iLgubio. K ršćan-

ki narod - nalazio e n u bilo kojem po­litičkom taboru - bit e vam zato zahva­Inn. U inozemstvu s lovimo kn n, rod, koji je bcsavjesno uni tavao vjer J..c vrednote. Vjerski radikalizam je razja rio duhove kod kuće i dno JC u ruke protivnika od li čno o­ružje, kojim na je u zadnjim mje ecima tako tro šno udario. upravili smo pogqe­šaka. ada je pak naJbolja prilika, dn tc po­grje l,.c popravimo i pribli!imo e. aš nnroJ treba ada jedinstvenosti kao rijetko kada prije u povije ti. Ne zaboravimo, da u Bog,

rkva i vcti češki patroni (pokrovitelji) da­na s jedina naša utjeha i utjeha na še oduzcte

Uzvllenl poziv Boije omladine

nam braće. e obraćamo sc nu urede, već

na va , uč1teiJ t vo. l \Ud<inJi prop1 i pot puno om guĆUJU, dn J..ri/.em i Kristovu is t1nu i mol1t vu uvedete u ~kolu . .ln amo dobro, da

učit elJ tvo lJUbi narod, IL kOJega Je proi.-:.1-š lo. l rad1 tc IJ Ub<iVI v" moltmo. pomo.-:1tc, da iščezne bar Jedna od t1h rana, koje su u tim ča ov1 m a tako bo lno pale na tij e lo našeg

iskuša nog narodu! Nnpust1mo beskorisni 1 ad 1 to, š to nas razdvaja, tc sc obrat1mo tisuć­

ljetnim vrelima moći i )Cdin:;tvu na~cga na· rodu lc

Taj proglas pot pi ·a lo je mnogo sveuči­

li nih profe ora, svJetovnJaka, tc pisaca, mc­du koJim a rektor brnskc universe i naJV~ći

sadašnji če ko lovački knt1k i !tterarn1 po­VJesničar Arne ovaJ.. . poznati polth1stor i jezikos lovne bivš1 rektor 11n1versc i ada pr -

fes or na universi u Pragu M ilo š Weingcrt, u­niv. prof. Jar. cdlaček, tc drugi profesori iz svi h univcrsa u državi . Izmedu pisncn pak

ve liki proznista J an Cep tc pjcsntk J an l.a­hrndničck , ljubim ac umrl oga F. K . alde.

Hoćemo Boga! Kad dobre starice i starci, koji su već

sigurno nad grobom, mole i čine pokoru za grijehe svoga živola, nama je to osobito drago i milo. ! ivio je svijetu, možda lutao, bio pravi rasipni sin, ali sada pun gorkih iskustava vraća se dobrom Ocu i moli Gtt, da mu dozvoli zttdnje dcne života provesti u mol itvi i dobr im djelimtt. A Bog je dober i milostiv i veseli se ovom obr11ćenju . Pri­ma raskajanu dušu.

Kad vidimo, da brižna majka ili olae u punini svoje sn11ge mole Boga, pr iznaju Ga svojim gospodarom i traže od Njeg11 po­moć i blagoslov u nevolj11ma i burama ži­vota, još je bolje, još nam je draže, nego ono staračko kajanje i molitvi! onih, koji znaju, da će im skoro kucnuli zadnji čas.

Muževno svoje doba posvećuju Svev išn jemu. Oni će sigurno i u starosti nastaviti putem Njegovih duša.

Ima nešto što je ljepše i od jednoga i od drugoga. Molitva onih n11jmanj ih. Sa­pat čistih usana i sklap11nje neokaljanih ru­čica sigurno je Bogu n11jdraže. l mi, pa bili i najokorjeliji grješnici, brzo p11damo pred nevinim pogledom djeteta. Cisloća i nevi­

nost nas razoruža. Razumljivo je, da su djeca i starci Bo­

žji. Ovi prvi su još neiskvareni, a ovi drugi puni teškoga, gorkog iskustva poznaju svi­jet i njegove ispraznosti. Donekle je razum­ljivo, da i ljudi muževne dob i, ozb iljni i trijezni, znaju, da su od Bog11 i za Boga, pa da budu Njegovi.

Ali postoji nešto od svega loga i ljepše i uzvišenije. A lo je Božja mladost. Duše koje su prestale bili djecom, a još nisu u muževnoj dobi. Nikada strasti nisu lako ja­ke, ni kad!! neprijatelj jače ne napada, ni­k!ldtt nttp!lsli i vragc, i svijete, i tijel!! ni­su žešće i opasnije nego u mladim danima. Mladići i djevojke su u najopasnijem kre­ševu. Oni imaju da izdrža n11jleža iskuše­nja. l kad kroz sve te bure i oluje života

Nttš simpatični urednik »Katolika« (tt sv!l­ki je urednik nsimpllličancd op. p.) sanjao je prve noći 1939. Gospodnje godine, dc su svi pretplatnici nKatolika« poslllli odjednom

savjesni le lično, čekovima i drugim putovi­ma podmirili zaostalu prelpl!!lu, šl11 više i po­slali pretplatu za 1939. unaprijed. (Sigurno je lo učinile on11 opomena u božićnjem bro­ju!) To je na nttšeg urednik/l toliko djelo­valo da se u snu smiješio blaženo i milo, i ako se ni u snu nije mogao oteti - nevje­

rici l nPretplafn ici« su sanjali iste noći i isto­

gl! s!lftt, da će i u 1939. primali list i proku­burili mukle (barem se u lo razumiju; prak­ticirali su l) i pri lome su se upravo mangup­ski smijali svim pisanim i nepisanim opome­nllma Uprave . . . Samo - «S a z n a n j e b u­d u ć n o s t i n i j e s v a k o m d !l n o« . . . -kako rekoše negdje neki.

Jesom li oodmirio oretolntu1 -Samo su neudate učiteljice sanjale. da

je propao i nestao iz Zakonika Z11kon o celi­batu učitelj i ca. Od veselja su se praćkale u snu kao ribice na suhom . . . Bože daj -

utješi sirotice! (Nije poznato, a niti je službeno c..bjav­

ljeno za javnost, što je o lom s11njalo Iste noći i istoga sala Ministarstvo prosvjete!)

Rcdnicl su s11njali - već prema struci i plaći - da su poslodavci poslali više ili

mlado duše sigurnom rukom drži kormilo svoje lllđe i upravlja je prema Vječnost i,

premtt Bogu, lo je sigurno ljepše i svetija, lo je nttjsvelije. Tešk o je lo, sfrttšno teško, oli zttlo uzvišeno i vel iko . lako je djeci i starcima, lakše muževima, lakše svim11, nego dušam!l u ovim najkritičnijim dan ima ostati uz Boga .

Osob ito lo vrijedi dantts . Sve je u službi vr!lg!l. l kino, i kazaliJte, l plesn!l dvorana, i teorije o slobodnoj ljubovi, i knjige brošure, i n naučne« teorije i sve drugo. l kada omladina preko svega loga, uz Božju pomoć, prolazi i ne sluša Z!lvodlj ive glasove iskva renih du ša, degener ira nih životinja i plttćenih razbojnika, lo je tr iumf poštenja, čistoće i karakfernosfi. Kada omlcdin!l u sre­d ini pokvllrenosfi ne polazi kojekakvih fil­mova ni kazališnih komada, kada nije u za­gušljivom i op!lsnom zraku plesnih dvorana, kada suvereno gazi one, koji idu za lim, da je moralno i vjerski upropaste, kad slo­bodnu ljubav ostavlja životinjama,

le se svim snagama bori protiv Z!l prava uvrijeđenoga

ga i svog

laži i nepoštenja, a

delroniz iranog Bo­n!lroda, lada je lo

najsvetiji i najodlučn iji:

Hoćemo Bog !l f

Širite ,,Katolik" n U našim se dušama danas polomila bor­

ba za Boga i protiv Njega. K11o kad se srni-rene oceanske mase razbude prijetnjom užasnih snaga, je društvom iz nekih dubina

razmchaju

današnjim zakipjela

borba Z!l orijenf11ciju života, koji kršćanstvu

naviješta boj do istrage. Ne u frazi, nego u pravoj zbilji osjećamo muklo pokretanje An­fikrsl!l. Rušenje kršćanske vjere OSJecamo kao devizu vremena, koje se oč it uje u po­ratnoj socijalnoj propagandi, kao već davno

manje čovječni prema njima. (Neki od radn i­ka su nišli tako daleko«, da su se naprosto zamijenili (naravno, u snu l) s poslodavcima : oni poslodavcima darovaše bijedu, a poslo­dttvci njima svoj imetak i položaj l)

Neki poslod11vci (a lih je malo l) sanj11li su o čovječnosti i ljubavi prema bližnjemu, a drugi o sebeljublju - odnosno - o ~a­

krivenom, zakopanom blagu . Sirotinja - ona bliže cenlrumima - toi­

)9 sanjala ništa , jer nije mogla cijelu noć do sv!lnutll zaspati od vriske on ih, koji >lljardju:. Staru, a dočekuju Novu p ijans tvom i banče­nJem, uludo bačenim novcem, likerima - i od lrešfanja podivljala jazza .. .

Seljaci su sanjali o produžen ju razduže­nja zttduženja i o vječ nom, f. j. roku vječnosti svih svoji dugova .

..................... Oglašujte u ,~Katoliku"

Moji prijatelji i prijateljice, znanci i zna­nice sanj11 li su, da redovito primaju od me­ne pisma i dopisnice, a pri lome ni s11mi -nl u snu l - nisu vjerovali u let.

A pisac ovih redaka je svečano iste no­ći i istoga sala S!lnjao, dc je od svih onih koji žele od njege vijesti dobio marku za

odgovor. (Nl on nije vjerov!lo u to l)

Enlgmala

STRANA 3.

otprije u ))akademskoj« borbi duha. Zalo jo d11nas naročito infeleklu!lloc pozv11n da sudjeluje u lome sukobu i do zna opredije­lili sebi mjesto.<< (S. Z i m m er m a n n: Fi­lozofi]!! l religija)

l jer su neki današnji infe lekfualci nttšli sebi mjesto u taboru Božj ih neprijclelja, na­ši sufraSnji inlelekfuolc1, naša omlodina ·Lcl ­

g ira na lo devizom: Hoćemo Bog11l Hoćemo poštenje l k~~raklernosl l Reagira ne teorija­ma, nogo odlučnim djelima!

Tc je oml!1din11 Božja! l makar je ku­šali uništiti, Božje će oml11dina pobijediti 1

Pobijed it će, jer hoće Boga i brcni do­movinu!

Pob ije dit će, jer uvijek nil poziv : Za Boga! Za Domi - odgovllra gromki i odlu­čni:

Spremni l

R. ..........................................

Naši dopisi KNIN

Milodari U l Zvonimirovu Jpom eu·crkvu Na­Ja Gospa" u Biskupiji (kod Knina)

• plit« a. d ., tvormca cementa, Split Din 4657; mnp. o . fra Petar Grabić, pitt Din 3407; Kvesić Perica sakup1la u Splitu Din 21 OO; Kožul dr far ko, ministar u m. - Zagreb, Wonko ing. Josip - ivcrić, Ti­skara • Kači ćc - ibenik i D om dra \nte tarčcvića- Zagreb po Din 1000; HPD. • Gra­

bovac«- Vrlika Din 874; Antić Anton , tvorni­čar- Sibenik, Barac dr ran , sveuč. profe:;or u m. - Zagreb i Općinsko Upravite l)stvo

inJ po Din 500; • Tipografijac - Zagreb Din 356; Laport ing. Rudolf, generalni di­rektor »Batignolle e-a - Bihać i p. o . Vi ce Rosandi ć - Promina (Ci tluk) po Din 100; Picini ć Karlo - plit te Jelovina iko i Jeka - Biskupija po Din IlO ; tipica !ilica

plit, Gotovac Jelka - plit , Bauer lvo - Drvar, Budisavljević ing. Du~an, in pektor aSipadc-a - Drvar, HVK. - plit, Dru­štvo » Ličana Hrvata • - Zagreb, »Hrva tska Zena• - Karlovac te Marić Du an i Dra~o - Knin po D in l OO; Radica Lovre - p li t. Kr­pan Paško - Knin, everović dr Tomis lav ­Križevci , Corić don Jarko- Sibenik, Humić

Andrija -Korčula i Sćetincc dr Juraj -Zagreb po Din 50; Dragičević Ivan - Knin i l.upski Ured - Topu ko po Din 40; I0 ra ­nić lavko - Drniš, Vidović Ante - Knin i Ferković Stefica - Zagreb po Din 30: Franić Tomislav - Drn iš, Cukušić Mande - Split , Hraste don Mate - virca, Jji­nović Ante - Ko ovo, Jukica Marko - Dr­niš, Skarica Kruno - Knin, Prof. Mat ošek

lava - Zagreb lavnović Manda - enta po Din 20.

Zahvale Odbora za dogradnju spomen-crkl'e hrvatskog Kralja Zvonimira •NA A GO -

PA ~r u Biskupiji kod Knina I.

P . n. Go podinu

Mi lutinu !njeru, narodnom zastupniku -

Zagreb

Gospodine narodni zastupniče!

Ovaj Odbor za dovršenje radova u po­nutrici spomen-crkve hrvatskoga kralja Zvo­

nimira " aša Gospa « u Biskupiji kod Kni­na čini prema Vašoj vrlo uvaženoj osobi jednu ča nu, ali hotimičnu i zasebnu iznim­ku, kad Vam točno u trenutku na'i h naj­vc ih krš anskih blagdana: Božića i ove

Godine, ovim .Putem izrazuje svoju najto­pliju zahvalnost za Vaš onako primjeran, a i opravdan, nastup, kojega ste dobrohotno iz­voljeli učiniti, zastupajući našega neu traxi­vog vodu Dra Vladka Mačka, u času po­svete spomen-crkve hrv. kr. Zvonimira » a­ša Gospac u Biskupiji kod Knina.

Vaš muževan i reprezentativan nastup u gornjem trenutku, nije nikad, a niti će i­kada izbjeći našoj toploj harnosti i općem divljenju. U imc onil\ ti uća hodočasnika, t.

j. vjernih sinova i kćeri Hrvatske Domovi­ne, mi Vam dugujemo neizbri ivu zahval­nost. V aše o obno prisu tvovnnje, pri kojemu smo g ledali oličene oznake velikoga narod­

nog prvnkn, nuka nas , da Vam baš u trenu­cima - pobjede za dobro i s lobodu h rva tskoga naroda, očitujemo na­šu bezgraničnu zahvalno t.

Još vi'e danas, go podine narodni za­stupniče, kad Vi kao granit stijena bczkom­promisnoga rodoljuba stojite neustrašivo u popriš tu - za lobodu našega naroda, kojemu na kormilu stoji n n' dragi voda Dr Vl. Maček.

Danas, kad u šezdeset im godinama li­vota berete topo totne plodove voga ra­da na polju kulturnog i političkog podiza­

nja našega hrvatskog naroda, ovaj Odbor jubilarn~ ispisuje nm ovu naj kromniju

zahvalu, protkanu žarom naših duša i srdaca. ašu za hvalu završujemo vrućom že-

STRANA 4.

ljom. da Va Dog poživi još mnogo goJina na Hc ću na•c !ln abi. e Domovine, J.. o joj vjerom od noga sina · tužite po lllscr upu­tama nas.: ga lu a b rog vode Dru l nUka i\fačJ..a .

z hrvat ki seljačk i pozd rav že limo am najouan1je: " retatl lložh' i Novu odiuu!<e

Odbor

ll.

g, t. Pjevačkom Zboru ' l'li!IJ<:Vnč lo. i h Bogo lova

MILO A « M a kar b Du žnu vnhval n t Javno izroLi l i jednom

pjev ačkom 7bo ru put crn s ta mpe o vaj Od bor i)cni, da J<: zn to najs hod n ije vrijeme: Ilo·

ži ćni blagd a ni i ' ova God ina. kadno s nk k r · n k'O r<:e p nta no p jeva o o ra de-n o m K ral ju l u u.

Zato ne ka JC od srca d uboka znhvaln o3 l !'je • čkom Z boru FranJe nčk 1 h Bogoslovu • i\t ilovnn« iz l a kar ke, koji Je o na ko li jepo i lo-l a d no p jevao na či n u pos e tc » o'c G ospe « u Bi kupij i.

Odb?r

UM RTl

Prvs/m•a 15 go(/iJnjice Kri~arstva. n i marni Kri žari i Kri ža ri cc pos lije

pro lnvc Kri žnrskoga dann, koja je jo svima u ži vo j u pomeni, prosla ili u eoskvrnjc­no Z če e s u pjclom a ka demi jom. Kri l-a n ­ce u na v. tjepana p rired ile v rl o lij e pu Bož i ćnu priredbu , n na ilve trovo j edni i drug i uz udjelo anj e Kat . lena i Muže va priredili u zanimlj ivu večer mnog im at­rakcijam a tako, da su p r ivukl i do la o s talo­ga svijeta i onemogu ili vaku drugu zaba­vu u mje tu .

Uza e ovo marno u e s premali _za proslavu pctnacstgodi njice Križarskoga ra­da među Hrvatima. Za dan a me pros lave izabrnli su Novu odihU. v1 č l anov i i čla­nice su prisu tvova li zajedni čkoj sv. Pri r';c ­sti, a poslije žups kc v. Mise velika povo r ka Križnra i Križarica sa svojim zast a vama t. z pjevanje narodnih i kri žarskih pj es ama pro­ila je mj estom. Kud je povorka prolaztla prozori s u bi li iskićeni narodnim za tavama, cvijećem i sagovima, a razdragani naroJ je klicao i pozdravljao oduševljenu omladinu . Poslije povorke u dupkom punoj dvora ni o­držao je prigodni govor mjesni žu pn ik i gvardijan o. Augustin M ar u§ ić , koji je na koncu sve pozvao, da ostanu vazda vjerni svojim idealima i da kroz ovu buduću gođi­nu budemo još dublje prožeti : lrtvom, Eu­h aristijom i Apostolalom.

Navečer je održana svečana prireclba, kojoj je prisustvovalo svijeta i iz drugih mjesta. O pctnaestgodišnjlci Križarstva go­vorio je g. Lj . K a ž u l i n , predsjednik, ko­ji je na lijepi način iznio, što j e Križnrstvo d ulo Crkvi i hrvatskom nnrodu. vc točke pjeva nja , d e klamacij e, zborna recit acija , s im­boličua vježba kao i prigodni pozdrav gđi­ce Ruže O d a k , bil e s u na opće zadovo lj­stvo izved ene uz nepre lani zahtj ev . d a s c ponovi . Dirlji vi pozori š n i ig rokaz u 4 ~ ina »Osve ta C iganke« izvele u Kri ža r icc. Sve dilctanti ee su bil e dobro izvj ežbane i upra­vo sc už ivjc lc u voje u lo ge tc sc nij e op a­ža la nikakva praz nina u t o m pogledu . Pu· blika je d ra mu s hva til a i s ve lik im za nima­nj e m pratila p a s c za lo ču l o i jako jecanj e u dvo ran i. a sveopć i za ht jev naro da :-n o­r a la se ova d ra m a po noviti druge ned jelj e. Za v r ijeme pa uza ud a rao je t a mbura" k i 1.bo r. S a p ro sl ave s u pos la n i brzojavni pozd ravi preu z v. Bi kupu u Hvar i dru P ro tulipc u.

~azne vijesti

PROMJENE U SPllrSKOM CENTR. BOG. SJEMEN!STU. Buduć je preč. g. dr Iva n K a ­s ar dr i ć, dosz.dašnj i rek to r, na vleslltu mol­bu b io rlje~en le službe, e is to b io je ri­ješen službe l njegov zamjenik preč . dr. An­te P i l e p ! ć, Imenovan je privremenim re l(. torom profesor Mete G e rk o v i ć. Isto teko je gene111lmm prefeklom mjesto preč. don N. S u b o t ić a, koji je le imen oven kanon i­kom u Makerskoj, imenov!ln Je profesor dr Ante K e d i ć. Novolmenovanim sterje!i name nll~e čestitke l

NOVIM UPRAVITELJEM OCEANOGRAF­SKOG INSTITUT A U SPLITU poslevljen Je ne prijedlog ministre prosvjete dr Ante Er e e­g o v ić, dosedašnj i vršllac dužnosli uprev i­telje .

140 MILIJUNA STR UKOV A DUHANA ZA PRIM. BANOVINU. Upreva državnih mo­nopole odobrile je ze ovu godinu 140 mi­lijune strukova duhena ze sadnju u Primor­skoj banovini.

NOVI MADZARSKI ZIDOVSKI ZAKON još više umen)uje udio l idove u javnim po­slovime.

uKATOLIK«

Heka se znal

Borba za istinu i p~rotiv istin·e ('Iz govora prel!l:zv. g. dra J. Srebrenića)

a ilvc trovo pr. g. drlao Je k rčk i hi­skip prcuzv. g. ur J . · 1 e b 1 n i ć p ro povi­J<:d u S to lnoj crkvi u K rku. J3il n je n hval ­nu pobožnost uve cr i u veLi tim e osvrnuo e i na ve like d ogn d njc, lo s u e u g. 1938.

u vje r kom pogledu p red na m a odvijali u svije tu i kod nas u na "o j b is kupiji . u jednoj strani v di sc borba za i · tinu , dn e ona u d ru't vu očuva, u pom a va i pobijedi, oso bilo isti na katoltčke vjere. lo..oju na m je Kn t sam 1<t spa e n je na;i h du ša i usrc iva nj e ! ivo ta na zemlji o b javio; na drugoj stran 1 t a e i t ina po bi ja n na llJ C/ ino mjesto po-tav ljaJu razne kobne zab lu de. koje za'l. iru

o d K ri ta pnsi te lja, nc mrl c du ' e i ž ivo ta posl ije sm111 te tr aže rho vni c ilj čovjeku pojedin c u i n, ro d i m a sa mo u ! ivotu na am­lj i. Tc e zablude danas šire iz Rus ije u ob­liku bo ljšc i tičk i h

nau kn. Proti njih d ilu ~e na o bran u bogodanc ka ­toličke nauk e ne samo Papa i biskupi , nego m edu os ta l im i vje rni ci na e uha r is t ijs kim ko ng resi ma . To s mo učini l i i mi za Veliku

o pu na našem e uh . ko ng res u u Krku ! A li nepri ja te lji J3 oga i katoličke istine ne mi -ru j u.

GLAVNI BIRACKI ODBOR objavio je re­zultate svoga reda iz koj ih se doznaje slii e­deće: Ne biračkim splskovima posljednjih iz­bora bilo je up isano 4,000.286 glasač e. Na izborims od 1 t . prosinca glasalo je 3,039.041 glasača. Z11 !islu dra Slojed lnov i ća glasalo je 1 ,643.783, za listu dr Mačke t ,364.524, za listu O. Ljotića glesalo je 30.734. Ne temel ju ov ih izbornih rezultete , a u smislu postojećih ze konskih propisa1 pod ijelio je glevni bira­čki odbor mandele. Lisle dr Stojedinoviće dobila je 306 mandaf11, a lista d r M11čka 67 mandata . Narodna skupšti ni! ima ukupno 373 zastupnika. Glavn i b irački odbor nadelje saop­ćava konečne izborns rezultste u benovinama i Beogradu. U Beogradu je gleselo za listu dr Stojad i novića 39.597, za D. Ljoli će 499, za dra Mačka 11 .522. U Dravskoj benovin i - dr Stojad i nović 110.257, D. Ljoti ć 1127, dr Ma­ček 42.226. U Savskoj banovini - dr Slo­jed i novlć 112 .. 386. D. L)olić 2147, dr Maček 542.761. U Vrbaskoj banovin i - dr Stojedi­nović 108.064. D. L j ol ić 1205, dr Maček 103.91 O. U Primorskoj benovini - dr Sto)e­d i nović 42.854 , D. Ljotić 2427, dr Maček 168.349. U Drimkoj banovini - dr Stojedi­nov ić 193.959, D. Ljolić 372, dr Meček 138.320. U Zelsko) banovini - dr Stojadin o ­vić 129.154, D. Ljo tlć 1047, dr Maček 70.541. U Dun~~vskoj benovini - d r Sfojed l nović 373.070, D. Ljotlć 17.573 , dr Maček 129.934. U Moravskoj bunovini - dr Sio)adin·ović 247.243, D. Ljot ić 317, dr Maček 78.7t8. U Vardarsko j benovini dr Stoiđdlnović 228.095, D. Ljotić 130, dr Maček 75.232.

Zivot

CES fl rK A DRA MAC KA. Novogodišnji broj »Hrvetskoga Dnevn ike« don io je čes t itk u dre Mačeka hrva lskom narodu prigodom No­ve godine 1 neke izjave d ra Mačka o poli­ti !'kom poloi oju . Medu osfal1m izjavio ja g dr Meček ovo · >• Ne p i tenje, da li ćemo moći izdr­i ati , odgo•·ono ~am jednom, da smo toli ko ja­k;, i tol iko svi je~ni, te bismo mogli keda bi Ire · balo, izdžati i slo god ina . Neki su te moje riječi pokušal i p rikazoli tako, kao da nekako fatal i st ički gledem na političke probl eme. Al i su se u tom prevarili. Zelo što se mi ne na­gl imo, stvorila se n.J nekim s lranema izven naših redova uznemirenosl, pa su se ček i ljut ili, što sam ja tobcže kezao, da ćemo čekati sto god ine. Ne znam, Iko će od nas slo godina poži vjel i, ali znam, da nerodni život ide svojim tokom i da ne poznaje ni­kekva čekenja . Da smo mi čekali, ne bi nas Hrve te 11 . prosinca nit ko ni vidio, 11 hva la Bogu n~s s\J Vidjeti kao nikada prije, a s Božjom pomo ći još će nas vidjeli. Stoga mo­gu i sada ponovili, što sam već više puta rekao: Narodna prev'a n ikada ne zast11ruju, pl! ni onda, ako ne bi b ill! oslv'llrena ni kroz 'oliše stoljeća. JI! nlkllda nijesam b io p"esimi­sle, kao što uopće n'llmli pesimizma u na~im 1edov;m11. Pesimist se l:le bori. On stoji skr­šten ih ruku i ne miEe se; a mi se krećemo, msptedlljemo _ rodi~O . I< 1-J,, p itanje, kakvo Je raspoloienj3 u hl!rodu, rekao je d r Me­ček: »NIIrdd )e uzeo svoju sudbinu u slloje ruke i nitko ga n'll moie odvrelit i s pula, kojim je pošeo. Znam, da me na~i ljudi s lu­š-!J jU, !!li nl ja, sve kllda b i htio - 11 lo si­gurno He cu - ne bih mogao odvratili na­rod protivnim pravcime, keo ~lo rie olh mo­gilo učinili, da vode teče urbrdo. l nekS narod slinio ide tlm svdjim pUtem , jer je lia­rod kao ri jeka, a njihovih se obehs drže l žel)ezHlce . To su n11jslgurt1iji, 11 običho i n:~)­k~ećl putevi. Hrvelski narčl8 iigrllduje svoju budućhosl u svojoj muci i u svom zhoju, i zato će ne samo čuveti dosadlin)e hik8vine svoga ~ede, nego će jo~ više prigospoaariti. Sloiah je i spreman n!l sve, de zil sebe sa­čuva, što po-sjeduje, l pribevi, Uo mu Je )oš polrebno .« Na ktl!ju Je dr Maček zaželio ci­je lom hrVatskom nafodu sretnu Novu goći!Hu.

To je Prcuzvlšcrii Bi kup u propovijedi rekao, a onda je prešao na drugi dio, k ji je bio u veti s glavnim p red m e tom pro[l'O· vijedi , da butlemo naime Bogu zah nin! na dobroči n tvima, š to mo Ih primili bd Nje­ga , u prvotfi rcOu na najvećem dobro1$ins l vu vele kato li čke vjere.

Širite ,,KatoliR"

ibenika Program za "Tjedan protiv psosti"

(od 14. đo 22. siječnja 19:99.) S u b o t a 14. siječnja (Biagden Sv. Ime­

ne Isusova); U župskoj crkvi u Varošu u 1 O sal i svečana Mis<'l i govor te blagoslov s Presvetim. U 4 sata p. p . euharisličk<'l pob'ož­nost i govor. Zat im u dvorani župska kuće predavenje za muškarce. - Od 5 seti un!l­prije d ispovi jedanje ženske omladine u stol­noj bazilici.

N e d j e l J a 15. si j ečn)e : U sto lnoj crkvi u 7 s111i Sv. Mire, propovijed i ze)ednička sv. Pričest ženske omledlne. - U 3- seta po­podne u »Kllloličkom Domu« mufke djeca imeju sesfer1ak i predevenje . U 3 seta u s11-mosfenskoj c rkv i Sv. Dominike euherhtil!ke

z SVOJ K SVOME!

pobožnosl i govor. - U 4 sala u semoslen­skoj crkvi Sv. Frene euhari sl ička poboinosl i govor. - U 4.30 s. u samostanskoj crkvi Sv. Lovre euharistička pobožnost i govor. - U crkvi sv. Luce u 4 sate Ura klenjan)e l go­vor. - U 6 sati u stolnoj bazilici euharisli­čka pobožnost, kllo zedovolj šline Bogu Ill

psosti, i govor .

P o n e d j e l j 11 R 16. siječn ja : U žtlpskoj crkvi sv. Križe u Docu u 5 sali popodne etlherlsllčka pobožnost i govor. - U >IKe­tollčkom Domu(( u 6 sati ženska dJece ime­ju sastanak l predevenje.

U t or a k t 7. siječnj1r. U 6 sati uvečer

s Ca t mi je obavije t iti gg. župnike te cij.

š t in c i amos tanc, da u vojoj tvornici izraduj em v o v t a n e ' v i j e će iz najboljih voštanih surogata, koje se ne krive ni u najvećoj vrUćini , lijepo gore te ne kaplju niti dime, za što imam mnogn priznanja i jamčim.

c:;·•.JElW'E Ji&JEZ JiA:O!'IIl.IIA:-.J .H.El'lllc:JI_.. Jlt 1

JUOHftiGH UOŠJ~niH SV-IJfćft NJKO ;JlJRA~-SIBfNIK'

VLASHIK l ODGOVOIHI UIEDHf1(: 8~H AHTE UDtC - SIIEHIK ULICA IL HIKOLi TAVELI~A tof. - lts''iAU .u- IČ•

BROJ l.

w crkvi Sv. Frane euherisličke pobožnost l govor.

Sr i j e d 11 1 B. si jel:nje: U 5 seti u nK-a­to l ič kom Domu« zbor žena protiv psosti, a u 6 sali euherisfička pobožnost l govor u »Novoj crkvi«.

e e t vrt ll k 19. srječnje : u sfolnoj crkvi u 5 sali p. p. Ura klanjanja Presvetom Sa­kramentu kao zadovoljština ze psosti le go­vor.

P e t a k 20. siječnja: U 7 sati uvečer u dvorani »Nove crkve« zbor muškaraca pro­tiv psosli, a zatim u crkvi euharislička po­božnost.

S u b o t ll 21 . slječnje: U crkvi sv. Lo­vre u 5.30 seli p . p. euheristička pobožnost i govor. - U 6.30 sati u »Ketoličkom Do­mu« zbor ženske omladine pro'tiv psosli. -Od 4 sela unepriied ispovijedanje u stolnoJ crkvi, 'sv. Frane, Sv. 'Lov're l u crkvi u ~a­ro~u.

N e d j e l j e 22. siječnja: U ketedrell u 7 sell ujutro sv. M ise i govor te zajednička sv. Pričesl mladiće i oslel ih muškereca. -U crkvi Sv. Frllne sv. Mise i zejednl'čka Sv. Pričest za žene. - U katedreli u 5 s&ll p. 'P· euheristička pobožnost i golior. - U »Kll­fol ičkom Domu« u 6 seli neveče zbor mla­diće protiv psosli i prihziV'anJe drlsin-9 S>Svi­jetlo s planine«.

MALO STATISTIKE ll NASE BOLNICE. U šibenskoj banovinskOJ bolnici kroz g. 1938. ukupno je primljeno b o l e s n i k 11 5525. Od tog'!! bez vjere t, prolestahle 4, slerokatdll­ka 8, muslimana 43 (svi ti skUpil u poslottl­ma prei:ls f<'lv lj!lj u 18/o), pravošlilvnlh 879 (16°/o), rimokatbl ike 4590 (B3°/o). Rod e n i h ukupno 165, oČl koj ih pravoslevnih 20 (12.1 Ofo), rimdkatolike (ze k. 12t, nez. 2~) 145 (87.90fo). U mr l i h ukupno 276 (morlelitel u­kupno 4.99°/o), od kojih musi imena 3 {t 0/0}, prevoslavn;h 45 (16.30/o), rimokalol ika 228 (83 .70fo). V j e n č :~ n i h ukupno 2, obe rimo­klllollci ( f\)1~-t r)

ROĐENI, l•,Y\RLI l VJENCANI U DOCU. U župi sv. Križe u Docu krđz g. t938. bilo je : rod e n i h 19, ven župe 3, skupil 22; u m r l l h 30, van župe 7, skupi! 37; v j e n­č 11 n i h 13 parova.

PRICEST, SAT KLANJANJ,&. l ZBOROV"-­NJE KRI!ARIC". Pozivlju se sve Krlžarice i Male Krlžarice, de u nedjelju 15. t. mj. u 7 sa 'i ujulro pb1slv l'-' sv. Misi l sv. t-rl­česti u stolnoj bazilici sv. Jakova i pbpodnb oH 4-5 sali setu klanjanja u crkvi sv. Luce, te zborovanju žehske omledine u nKatoli­čl<om Domu« u subotu 21. t. mj. u 6 .30 5~11 n~~veče - Duliovnlk.

SVIM CLANICAMA »liVOGA SVIJE­TLA« javljam, da je nakana Rlenjanfa za sll­jedeči tjedan (15.- 2t . 1.) : z ll š t o b o l j l u s p j e h d r u g o g a »1 j e d n a p r o t l v p s o s t i« u n e š e m g r a d u. - Poziv!Jem sve članice, djevojke, da u nedjelJu 1 5 t. mj. prislupe na sv. p r i č e s t u 7 sati ujutro u stolnoj bazilici sv. Jekova te u su­botu u 6.30 sati naveče z b o rov a n J u žen­ske omledine u »Ketol ičkom Domac<, a u neajelju 15. t. mj. neke sve, i rene i dje­vojke, dodu na s 11 t k l a n J !l n j ll od 4-5 seli u dkvi s'v. Luce. - Ovaj put re/loviti mjesečni s a s t e n a k otpada. - Sve členice, žene, nel(a p ri sustvuju z b o rov a n j u žena, u srijedu t 8. t. mj . u 5 sati pdpodne u n Ka­toličkom Domu«. - Dcsn A-nte ria ft.

U FOND NA~EGA LISTA doprlnije)i su: Mons. dr Joslp Srebrnić, biskup (Krk) Dlh 20 i Počina Đilda ud. pk. Mihovile ("Sibenik) Din 1 O. - De počasti uspomenu p k. B o­ž i d ar 11 Rad ić 11: Kaštelan Ante, umir. nlidučitetj (Zegreb) Din 20. - Upreva harna zahvllljuj'll.

Uf!Mt 'WU'B' NOVl UTURGtJSl<:l KALENDAR.

Upravo je izallo iz štam pe novo, treće g()­d iš te poznatog i obfj ubljenog Liturgijsltog l<alcr\ da'ra za tekuću gotlihu 1939. r ovo go­dl!tc hdržl točne upute o izboru mi nog otlrasća zn svaki dan u godllii, a uz to p6-dnrk e o tnlnim privutnli\1 pobo~noS1lma. '~'la fuj način 1110fe sc s-Vatko pbuzdiinb s liJ!iU R'in1 ki ri1 mts tom n u hnlrttskom j ~iku i bez dvoj~e pratiti is tu rtHsu sa svećenikolb . Jeflinn ci jena od Jlmrrn 3 oltlogu~ttjc va­Kom , tko živi liturgijskim tivotdm Cr'\1. •e!. dn si n nbav i ovu vđoma priručnu kn)iž!ĆtL N"nručJjc sc k6d U prave let )l ga ktitoličkog f)vora, Zagreb, Marti6eva ul. broj 41.

NOVO KRllARSKO B'RATSTVO os­nbvnno je u S e m o v e i rfi a i L n d v e n 'j a­k u (oba okružje z'agreba1č1Co). - Obnl>vtje­no je Ktitafsko bratslvo u S o n t i (olcruJ.jc Subotica).

~odu!e, 1

rođenja 1

movinl v se opa sve manj1 proslijedi mirali, k ~ruglm

U Sa najveti 111nogo l morskoj skoj bana .a umire vini rađa

bo l u l K ak

oni ne i rade 1 de set dinar

P riz broja na i osjetam Ila ba.! t btojnlje naJ~e!te oni koJI s nim polo nicama 1 (Irna, koJ talorn, ne tek Jedno

Dakle le rulog st-ta. kao nas Prill ~~~ glavn aa. 8ezbr eJo glav

lis~~ 'dna ~a!~ ta~dnlcej le briga, tJijere te llroriv 8 baaaJ~. 0

~~.. .. 'anat ~U J ll.