č GRAD RIJEKA - ekonzultacije.rijeka.hr · čeličnih nosača je 6.58m. Čelični nosači su upeti...

z a p r o j e k t i r a n j e i g r a d i te lj s t v o, Z a g r e b

Projektantski ured:

H5 PROJEKT d.o.o.

Nova cesta 115, 10000 Zagreb

OIB: 39319917274

Naručitelj:

GRAD RIJEKA

Korzo 16, 51000 Rijeka

OIB: 54382731928

Građevina:

UREĐENJE INTERIJERA PROSTORA RIHUB

na k.č. 3892 k.o STARI GRAD

na adresi Ivana Grohovca 1a, 51000 Rijeka

Lokacija:

k.č. 3892 k.o STARI GRAD

Vrsta projekta: GRAĐEVINSKI PROJEKT

Vrsta projekta: GLAVNI PROJEKT

Broj mape: MAPA 2

Zajednička oznaka projekta: ZO_GP 50/16

Broj T.D.: 32/16

Glavna projektantica: IDA KRIŽAJ LEKO, mag.ing.arch.

Projektant: HRVOJE ĆORLUKA dipl.ing.građ.

Stručna suradnica: IVANA PARAŠILOVAC dipl.ing.građ.

Direktor:

JOZO ĆORLUKA ing.građ.

ZAGREB, STUDENI 2016.

Projekt UREÐENJE INTERIJERA PROSTORA RIHUB

Lokacija k.č. 3892, k.o STARI GRAD

Adresa Ivana Grohovca 1a, Rijeka

studeni, 2016.g.

SADRŽAJ

A. OPĆI DIO

B. TEHNIČKI DIO

1. Tehnički opis…………………………………………………………………………………………………………………………........................6

2. Grafički prilozi…………………………………………………………………………………………………………………………………………….9

3. Analiza opterećenja…………………………………………………………………………………………………………………………….….10

4. Statički proračun……………………………………………………………………………………………………………………………..………12

5. Dimenzioniranje………………………………………………………………………………………………………………………………………….21

6. Procjena troškova…………………………………………………………………………………………………………………………………..38

7. Program kontrole i osiguranja kvalitete…………………………………………………………………………………….…39




studeni, 2016.g.

A. OPĆI DIO




studeni, 2016.g. 2

IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA




studeni, 2016.g. 3

RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH GRAĐEVINARA




studeni, 2016.g. 4

RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA Zagreb,Studeni 2016.

INVESTITOR:

GRAD RIJEKA

Korzo 16, 51000 Rijeka

OIB: 54382731928

GRAĐEVINA:

STAMBENO POSLOVNA ZGRADA



NAZIV PROJEKTA: UREĐENJE INTERIJERA PROSTORA RIHUB



RAZINA PROJEKTA GLAVNI PROJEKT

ZOP / T.D. : ZO_GP 50/16 / 32/16

Temeljem članka 51. Zakona o gradnji (NN 153/13) daje se slijedeće

RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA

Kojim se imenuje HRVOJE ĆORLUKA dipl.ing.građ. zaposlen u H5 PROJEKT d.o.o. za projektanta na izradi

GLAVNOG GRAĐEVINSKOG PROJEKTA ‘UREĐENJE INTERIJERA PROSTORA RIHUB’ na k.č. 3892 k.o STARI

GRAD na adresi Ivana Grohovca 1a, 51000 Rijeka

Imenovani ispunjava sve uvjete propisane gore navedenim zakonom.

Direktor:

JOZO ĆORLUKA, ing. građ.




studeni, 2016.g. 5

B. TEHNIČKI DIO




studeni, 2016.g. 6

1. TEHNIČKI OPIS

Uvod i postojeće stanje konstrukcije

Predmet Glavnog projekta je uređenje interijera prostora RiHub kao prenamjene poslovnog prostora

u javni prostor uredske namjene. Prostor se nalazi u dijelu prizemne etaže na adresi Ivana Grohovca 3a

i na dvovisinskom prizemlju s galerijom na adresi Ivana Gorhovca 1a unutar stambeno-poslovne zgrade

u Rijeci, na k.č. 3892 k.o. Stari grad, a koja je izgrađena u periodu od 1914. do 1916.g. i nalazi se unutar

kulturno-povijesne cjeline grada Rijeke.

Predmet građevinskog glavnog projekta je prenamjena galerije (u “Situaciji” naznačeno sa “Područje

zahvata A’) te uređenje prostora oko stubišne AB jezgre nekadašnjeg lifta ( u ‘Situaciji” naznačeno s

područje zahvata ‘B’). Galerija je izgrađena sredinom druge polovice 20.st,nalazi se na visini +2.81m

tlocrtne je površine 240 m2 s pristupom preko dva čelična stubišta. Prvotna namjena galerije je poslovna

tj. prodajni prostor koji se prenamjenjuje u prostor uredske namjene.

Mjestimičnim istražnim radovima je pretpostavljena nosiva konstrukcija galerije kao sustav drvenih

sekundarnih greda 24/8cm (platica) oslonjenih na glavne čelične nosače IPN 240. Rasponi sekundarnih

drvenih greda su promjenjivi od 1.40-5.50 m sa međusobnim svijetlim razmacima 25 cm. Raspon glavnih

čeličnih nosača je 6.58m. Čelični nosači su upeti u nosive zidove debljine 100cm. Pod galerije su drvene

ploče prekrivene tepisonom.

Prenamjenom prostora neće se zadirati u nosivost postojeće glavne nosive konstrukcije , kako

galerije tako I objekta u cjelini. Ploha galerije promijeniti će oblik, no samo u smislu podne obloge s

potkonstrukcijom, glavna nosiva konstrukcija od niza IPN 240 čeličnih profila se zadržava, kao i

postojeća stubišta. Analizom opterećenja prethodne namjene objekta (poslovno- prodajni prostor) I

novog projektiranog stanja, dokazano je, da će opterećenje novog stanje biti manjeg intenziteta od

opterećenja prvotne namjene prostora.

Svi podatci o materijalima, dimenzijama i geometriji objekta uzeti iz “MAPA I. ARHITEKTONSKI

GLAVNI PROJEKT‘, izrađen od IDA d.o.o., Trpimirova 2, Rijeka.

Opis nove sekundarne konstrukcije

Nova podkonstrukcija prostora čelične galerije (u “Situaciji” naznačeno sa “Područje zahvata A’)

se sastoji od AB ploče poz ‘100a’, d=4cm, C25/30, armirane s Q-188,zaštitni sloj 2cm, B500A, preklop

armature 20cm, oslonjene na niz sekundarnih čeličnih nosača IPE140, poz ‘SN1-SN12’, kvalitete čelika

S235. Rubni sekundarni nosači galerije su UPE 140 čelični profili, poz ‘RN1-RN18’, kvalitete čelika S235.

Unutarnji i rubni nosači su različitih međusobnih osnih razmaka, od 38cm do 56 cm,promjenjivih raspona

od 1.40 do 5.50m. Unutarnji i rubni nosači poz ‘SN I RN’ su povezani sa postojećim glavnim čeličnim

nosačima IPN 240, pretpostavljene minimalne kvalitete čelika S235, poz ‘GN1-GN13’. Kontakt

sekundarnih I glavnih nosača je ostvaren preko krute veze, ‘čelične papuče’, d=4mm,S235 Čelični

nosači poz. ‘GN2’, ‘GN5’, ‘GN9’ I ‘GN12’ su grede na dva raspona poduprte s stupovima poz ‘S1’, ‘S2’,

‘S3’ I ‘S4’. Stupovi poz ‘S’ su SHS čelični profili, 15/15cm, pretpostavljene debljine stijenke 5mm I

kvalitete čelika S235. Nosači ‘GN2’ I ‘GN3’ , te ‘GN11’ i ‘GN12’, djelomično nose opterećenje postojećeg

čeličinog stubišta.

Na gornju pojasnicu sekundarnih čeličnih profila su zavareni moždanici od armaturnih šipki ∅16,

duljine 2cm, B500B, debljina vara 2mm, na razmacima svakih 30cm duljine nosača, radi stabilizacije I

ostvarivanja zajedničke krutosti AB ploče I sekundarnih čeličnih nosača. Oplata AB ploče je čelični lim

d=2mm, S235 koji se postavlja između sekundarnih čeličnih nosača, na gornju pojasnicu čeličnih profila




studeni, 2016.g. 7

sa nalijeganjem 4cm do zavarenih moždanika ∅16. Čelični lim je potrebno točkasto zavariti zavarom

d=2mm za čelični profil zbog stabilizacije prilikom betoniranja AB ploče.

Na “Području zahvata B’, u sklopu uređivanja prostora i slojeva poda, potrebno je izvesti

međukatnu konstrukciju u području AB jezgre nekadašnjeg lifta. AB jezgra je dimenzija 2.70 x 3.66m,

debljine zidova d= 20cm. Međukatna konstrukcija se sastoji drvenih greda međukatne konstrukcije

‘Područja zahvata A’ koji će se prekrojiti u drvene grede poz “SN15’. Drvene grede poz ‘SN15’ su

8/25cm, piljena građa, pretpostavljenog II. razreda čvrstoće. Drvene grede se sidre u AB jezgru preko

‘čelične papuče’,skrojene od čeličnog lima, d=4mm, S235,debljine vara 3mm . Drvena greda je fiksirana

za ‘čeličnu papuču’ sa dva vijka M12, raspoređenih po visini drvene grede.

Zaštita od požara

Temeljem ‘Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje gradevine moraju zadovoljiti u

slucaju požara“ i ‘Pravilnika o izmjenama i dopunama….“ (N.N. 29/13 I 87/15) građevina sa predmetnim

poslovnim prostorom se može temeljem clanka 4. Stavak 1. podstavka 5 svrstati u zgrade podskupine

5 (ZPS 5). Navedenim svrstavanjem potrebno je ostvariti u požarnom sektoru temeljem priloga 1.

otpornost na požar REI 90 minuta (za suteren, prizemlje, i katove, bez potkrovlja).

Parametri proračuna

Nosiva konstrukcija područja A je proračunata u programskom paketu SCIA 2015. Nosiva

konstrukcija je AB ploča pozicije “100a’ , oslonjena na sekundarne nosače pozicija “SN’ koji su zglobnim

vezama povezani sa glavnim čeličnim nosačima pozicija “GN’. Nosači “GN” su krutom vezom povezani sa

nosivim zidovima. Stupovi ‘S1-S4’, unutrašnji oslonci čeličnih greda ‘GN2’,‘GN3’,‘GN11’ i ‘GN12’ su

provjereni na uzdužnu tlačnu silu.

Nosiva konstrukcija područja B su drvene ploče oslonjene na sustav drvenih platica poz “DN’ 25x8

cm, na međusobnim svijetlim razmacima 25cm. Drvene platice poz ‘DN’ su zglobno vezane za glavne

čelične nosače pozicija “GN”. Nosači “GN” su krutom vezom povezani sa nosivim zidovima.

Vertikalno opterećenje : Stalno opterećenje područja A – 1.50 kN/m2

Uporabno opterećenje područja A – 2.00 kn/m2

Stalno opterećenje stubišta – 0.80 kN/m’

Uporabno opterećenje stubišta – 1.60 kn/m’

Stalno opterećenje područja B – 0.76 kN/m2

Uporabno opterećenje područja B – 2.00 kn/m2

NAPOMENA - Na području galerije – područje A su predviđene lagane

aluminijske konstrukcije s staklenom stijenkom čija ukupna

pojedinačna težina mora iznositi maksimalno 200 kg.

Horizontalno opterećenje : Vjetar - Nema utjecaja na nosivu konstrukciju područja zahvata

Potresno opterećenje - Nema utjecaja na nosivu konstrukciju

područja zahvata




studeni, 2016.g. 8

Predradnje zahvatu na konstrukciji

Nakon što se uklone slojevi poda galerije i postojeća sekundarna konstrukcija a prije bilo kakvih

radova na postavljanju nove konstrukcije, potrebno je obaviti pregled postojeće konstrukcije tj.

obuhvatiti sve radnje naznačene od a) do h).

a) utvrditi stvarni raspored,međusobne razmake, raspone nosivih elemenata I usporediti s

projektiranim stanjem u glavnom arhitektonskom projektu.

b) utvrditi stvarne dimenzije svih nosivih elemenata I usporediti ih s projektiranim stanjem u

glavnom arhitektonskom projektu.

c) pregledati sve čelične IPN 240 nosače i utvrditi očuvanost profila, posebno u području

oslanjanja čeličnog profila u nosivi zid. Ukoliko se primjete mehanička oštećenja, oštećenja od

korozije ili ‘listanje’ nosača potrebno je potražiti dodatno mišljenje inženjera konstrukcije.

d) pregledati sve čelične IPN 240 nosače i utvrditi očuvanost profila, posebno u području

oslanjanja čeličnog profila u nosivi zid. Ukoliko se primjete mehanička oštećenja, oštećenja od

korozije ili ‘listanje’ nosača potrebno je potražiti dodatno mišljenje inženjera konstrukcije.

e) pregledati sve ležajeve tj. mjesta oslanjanja čeličnih IPN 240 nosača u nosive zidove i utvrditi

da nema oštećenja zida ispod čeličnog nosača IPN 240. Potrebno je utvrditi postojanost

betonske podloge na koju se nosač oslanja I ravnomjerno raspoređuje opterećenje na nosivi

zid. Ukoliko se primjete mehanička oštećenja I nepostojanje betonske podloge potrebno je

potražiti dodatno mišljenje inženjera konstrukcije.

f) pregledati čelične stupove “S1–S4’ i utvrditi očuvanost profila, posebno u području oslanjanja

čeličnih nosača IPN 240 na stupove. Ako je oslanjanje čelične grede ekscentrično, u odnosu na

čelični stup, potrebno je dodatnim plosnatim čeličnim ukrutama, d=4mm, osigurati što

ravnomjerniji prijenos uzdužne tlačne sile. Ukoliko se primjete mehanička oštećenja, oštećenja

od korozije ili ‘listanje’ nosača potrebno je potražiti dodatno mišljenje inženjera konstrukcije.

g) utvrditi da li na čeličnim nosačima u neopterećenom stanju postoji trajni progib od dosadašnjeg

opterećenja konstrukcije. Ukoliko se primjete progibi potrebno je potražiti dodatno mišljenje

inženjera konstrukcije.

h) pregledati svu drvenu građu koja će se koristiti za nosive elemente. Ukoliko se primjete

mehanička oštećenja, napuknuća ili oštećenja drvene građe od insekata potrebno zamjeniti

elemente drvenom građom, istih ili boljih mehaničkih karakteristika.

Ukoliko se utvrdi bilo koja netočnost pretpostavljenih projektnih parametara naznačenih od a) do h),

dobivenih istražnim radovima I arhitektonskim glavnim projektom, potrebno je kontaktirati ovlaštenog

inženjera konstrukcije za dodatno mišljenje

Hrvoje Ćorluka

d.i.g.




studeni, 2016.g. 9

2. GRAFIČKI PRILOZI

-0.04

±0.00

+2,87±0.00

±0.00

±0.00

+2,87

H5 PROJEKT d.o.o.

UREĐENJE INTERIJERA PROSTORA RIHUBna k.č. 3892 k.o. STARI GRAD na adresiIvana Grohovca 1a, 51000 Rijeka

+2,87

POLJE 1550 cm

POLJE 2335 cm

POLJE 3215 cm

POLJE 4510 cm

POLJE 5140 cm

POLJE 6495 cm

POLJE 7150 cm

POLJE 8280 cm

POLJE 9400 cm

POLJE 10280 cm

POLJE 11335 cm

POLJE 12455 cm

+2,87

A'

A

A'

A

B

B

H5 PROJEKT d.o.o.


505

297

+/-0,00

+2,87

+/-0,00

+2,87

+/-0,00

+2,87

+/-0,00

-5,22

665

297

H5 PROJEKT d.o.o.


+2,87

+/-0,00

+2,87

+/-0,00+/-0,00

-5,22

+2,87

+/-0,00

665

297

H5 PROJEKT d.o.o.


+2,87

+/-0,00

-4,02

H5 PROJEKT d.o.o.





studeni, 2016.g. 10

3.ANALIZA OPTEREĆENJA

3.1.) Analiza opterećenja – poz. 100a – Područje A

a) Stalno opterećenje – Slojevi poda

Pod ‘P7’ - POD GALERIJE –

1. GUMA 0,5 CM

2. SUHI ESTRIH 2,5 CM

3. PE FOLIJA 0,015CM

4. MINERALNA VUNA (ZVUČNA IZOLACIJA) 2,0 CM

5. TLAČNA AB PLOČA 4,0 CM

6. ČELIČNA POTKONSTRUKCIJA IPE 140 14,0 CM

ČELIČNA KONSTRUKCIJA (I 25,5X11 CM) 25,5 CM

sloj materijal Specif.težina

(kN/m3)

Debljina

(m)

Opterećenje sloja

(kN/m2)

1. Mineralna vuna 2.00 0.02 0.04

2. Suhi estrih 10.00 0.025 0.25

3. Linoleum 10.00 0.005 0.05

4. AB ploča 25.0 0.04 1.00

5. Čelični lim 78.5 0.002 0.16

UKUPNO: 1.50

- stalno opterećenje stubišta –poz G2,G3,G11 I G12 - 0.80 kN/m’

b) Korisno opterećenje – Uporabno opterećenje

sloj vrsta Specif.težina

(kN/m3)

Debljina

(m)

Opterećenje

(kN/m2)

1. Uporabno / / 2.00

UKUPNO: 2.00

- korisno opterećenje stubišta –poz G2,G3,G11 I G12 – 1.60 kN/m’

3.2.) Analiza opterećenja – poz. 200b – Područje B

a) Stalno opterećenje – Slojevi poda

Pod ‘P9’ - POD PRIZEMLJA U SOBI ZA

1. TEPIH 1,0 CM

2. SUHI ESTRIH 2,5 CM

3. MINERALNA VUNA (ZVUČNA IZOLACIJA) 2,0 CM

4. DRVENA OPLATA 2,5 CM

5. KONSTRUKCIJA OD DRVENIH GREDICA (8,0X25,0 CM) 25,0CM

/POSTOJEĆE PREKROJENE/

6. METALNA POTKONSTRUKCIJA ZA SPUŠTENI STROP 6,0 CM

7. DVOSTRUKE GIPSKARTONSKE PLOČE 2,5 CM




studeni, 2016.g. 11

sloj materijal Specif.težina

(kN/m3)

Debljina

(m)

Opterećenje sloja

(kN/m2)

1. Mineralna vuna 2.00 0.03 0.06

2. Suhi estrih 10.00 0.025 0.25

3. Linoleum 10.00 0.0025 0.025

4. Drvene daske 7.0 0.03 0.21

5. Gips ploče 4.0 0.025 0.21

UKUPNO: 0.76

b) Korisno opterećenje – Uporabno opterećenje

sloj vrsta Specif.težina

(kN/m3)

Debljina

(m)

Opterećenje

(kN/m2)

1. Uporabno / / 2.00

UKUPNO: 2.00

4. STATIČKI PRORAČUN

4.1. Karakteristike 3D modela

4.1.1. Prikaz 3d modela nosive konstrukcije

4.1.2. Geometrija 3D modela

4.1.3. Poprečni presjeci

Name Type Item Fabrication A Ay Iy Wel.y Wpl.y

material [cm2] [cm2] [cm4] [cm3] [cm3]Detailed Az Iz Wel.z Wpl.z

[cm2] [cm4] [cm3] [cm3]CS6 IPE140 S 235 rolled 16.4000 10.3428 541.0000 77.3000 88.3000

6.6249 44.9000 12.3000 19.3000CS7 UPE140 S 235 rolled 18.4000 11.0003 599.0000 85.6000 98.8000

12studeni, 2016.g.

XYZ

X

Y

Z

Name Type Item Fabrication A Ay Iy Wel.y Wpl.y

material [cm2] [cm2] [cm4] [cm3] [cm3]Detailed Az Iz Wel.z Wpl.z

[cm2] [cm4] [cm3] [cm3]7.1956 78.7000 18.2000 32.6000

CS8 RECT C14 timber 208.0000 173.3337 11717.3333 901.3333 901.333380; 260 173.3333 1109.3333 277.3333 277.3333

CS9 INP240 S 235 rolled 46.1000 29.6117 4250.0000 354.0000 412.000021.0100 221.0000 41.7000 70.0000

4.2. Prikaz opterećenja

4.2.1. Stalno opterećenje - Površinsko - (kN/m2)

4.2.2. Korisno opterećenje - Površinsko - (kN/m2)

13studeni, 2016.g.

XY

Z

XY

Z

4.2.3. Stalno opterećenje - Linijsko - (kN/m')

4.2.4. Korisno opterećenje - Linijsko - (kN/m')

4.2.5. Slučajevi opterećenja

Ime Opis Vrsta opterećenja Grupa Smjeropterećenja

- -Vlastita težina Permanent LG1 -Z

Self weightStalno Permanent LG1

StandardKorisno Variable LG2

Standard Static

14studeni, 2016.g.

XY

Z

XY

Z

4.2.6. Grupe opterećenja

Ime Opterećenje Vrsta TipLG1 PermanentLG2 Variable Standard Cat A : Domestic

4.2.7. Kombinacije opterećenja

Naziv Opis Vrsta Slučajevi opterećenja Koeficijenti[-]

CO1 - GSU Envelope - ultimate Vlastita težina 1.00Stalno 1.00Korisno 1.00

CO1 - GSN Envelope - ultimate Vlastita težina 1.00Stalno 1.35Korisno 1.50

4.2.8. Prikaz dijagrama unutarnjih sila za mjerodavne kombinacije

4.2.8.1. Čelični nosač IPE140 - poz SN1-SN16

4.2.8.1.1. Dijagram maksimalnih momenata My po poljima - kombinacija "GSN"-[kNm]

4.2.8.1.2. Dijagram sila Vz - kombinacija "GSN"-[kN]

4.2.8.1.3. Dijagram progiba - za kombinaciju "GSU" - [ mm ]

15studeni, 2016.g.

XY

Z

XY

Z

XY

Z

4.2.8.2. Čelični nosač IPN240 - poz GN1-GN20

4.2.8.2.1. Dijagram momenata My - kombinacija "GSN"-[kNm]


16studeni, 2016.g.

XYZ

XYZ



17studeni, 2016.g.

XYZ

XYZ



18studeni, 2016.g.

XYZ

XYZ

4.2.8.3. Drveni nosači 8/25 - poz SN13-SN16



19studeni, 2016.g.

XY Z

XY Z


4.2.8.4. Reakcije u ležajevima greda poz "GN1"-"GN20"- za kombinaciju "GSN"-[kN]

20studeni, 2016.g.

XY Z

XYZ

5. DIMENZIONIRANJE KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA

5.1. Dimenzioniranje čeličnih nosača poz 'SN1'-'SN12'

1. Geometrija i statički sustav

qd

Raspon nosača:

L = 5500 mm

NSd NSd

2.Poprečni presjek

Odabrani profil: IP-E 140

Tip pop. presjeka: valjani

h = 140 mm tf = 6.9 mm d =h-2c= 112 mm

b = 73 mm tw = 4.7 mm

A = 16.4 cm2 iy = 5.74 cm iz = 1.65 cm

Iy = 541 cm4 Wy = 77.3 cm

3 Wpl.y = 88.3 cm3

Iz = 44.9 cm4 Wz = 12.3 cm

3 Sy = 44.2 cm3

Iw = 1980 cm6 It = 2.45 cm

4

3. Osnovni materijal Fe 360 t < 40 mm

Granica popuštanja fy = 23.5 kN/cm2 e = 1

Vlačna čvrstoća fu = 36 kN/cm2

Modul elastičnosti E = 21000 kN/cm2

Modul posmika G = 8077 kN/cm2

Poissonov koeficijent n = 0.3

4. Parcijalni faktori sigurnosti gM0 = 1.1 gM1 = 1.1 gM2 = 1.25

5. Klasifikacija poprečnog presjeka:

hrbat

d/tw = 23.83 a = NSd/2twfy/γM0 = 0.0 cm

a = (d/2 + a)/d = 0.50 < 0.5 a = 0.50

uvjet za klasu 1: d/tw ≤ 396e/(13a-1) 23.83 < 72.00 Hrbat je klase 1

pojasnica

uvjet za klasu 1: c/tf ≤ 10e/a 5.29 < 20.00 Pojas je klase 1

c = b/2 = 36.5 mm Presjek je klase 1.

studeni, 2016.g. 21

6. OTPORNOST POPREČNOG PRESJEKA

6.1. Otpornost poprečnog presjeka u tlaku

Npl.Rd = Afy/gM0 = 350 kN uvjet nosivosti NSd < Npl.Rd

6.2. Otpornost poprečnog presjeka izloženog savijanju

Sudjelujuća širina: c = 36.5 mm < L0/20 = 275 mm

L0 - udaljenost nultočaka momentnog dijagrama Reduciranje širine nije potrebno.

Mc.Rd = Mpl.Rd = Wplfy/gM0 = 1886 kNcm uvjet nosivosti: My.Sd/Mc.Rd < 1

6.3. Posmična otpornost poprečnog presjeka

Kontrola stabilnosti hrpta:

d / tw = 23.83 < 69 x e = 69

Nije potrebna provjera izbočavanja hrpta na posmik.

Avz = 1.04htw = 7 cm2

Vpl.z.Rd = Avzfy/(31/2

gM0) = 84.4 kN uvjet nosivosti: Vz,Sd/Vpl,z,Rd < 1

6.4. Interakcija M,V i N (savijanje,poprečna i uzdužna sila) po presjecima

Savijanje oko osi y-y

Poprečna sila: Vz.Sd ≤ 0,5 Vpl.z.Rd MN.V.y.Rd = My.Rd

Niska razina uzdužne sile: NSd < 0,25Npl.Rd Uvjet nosivosti: My.Sd < MN.V.y.Rd

Poprečna sila: Vz.Sd > 0,5 Vpl.z.Rd r =(2VSd/Vpl,Rd-1)2

Niska razina uzdužne sile: NSd < 0,25Npl.Rd MN.V.y.Rd / My.Rd = 1 - r

Uvjet nosivosti:My.Sd < MN.V.y.Rd

Poprečna sila: Vz.Sd ≤ 0,5 Vpl.z.Rd n =NSd/Npl,Rd

Visoka razina uzdužne sile: NSd > 0,25Npl.Rd MN.V.y.Rd / My.Rd = 1,11(1-n)



Visoka razina uzdužne sile: NSd > 0,25Npl.Rd MN.V.y.Rd / My.Rd = 1,11(1-n-r)


studeni, 2016.g. 22

7. OTPORNOST ELEMENTA IZLOŽENOG DJELOVANJU UZDUŽNE SILE I MOMENTA SAVIJANJA

7.1. Otpornost elementa na savijanje

Elastični kritični moment bočnog izvijanja:

Mcr = C1p2EIz/(kL)

2 x (C2g + ((k/kw)

2(Iw/Iz) + (kL)

2GIt/(p

2EIz) + (C2g)

2)1/2

)

razmak točaka bočnog pridržanja L= 50 cm

Mjesto unosa sile: g = - h/2 = -7 cm G = E / (2(1+n)) = 8077 kN/cm2

faktori efektivne dužine k = 1 kW = 1

faktori ovisni o uvjetima opterećenja C1 = 1.132 C2 = 0.459

Mcr = 190.12 kNm = 19012 kNcm bw = 1.00

Svedena vitkost: l'LT = (bwWpl.yfy/Mcr)

1/2 = 0.33 < 0.4

Određivanje faktora redukcije cLT: odabir linije izvijanja: a Nije potrebno provoditi doka

FLT = 0,5(1+aLT(l'LT - 0,2)+l'2LT) = 0.57

cLT = 1/(FLT+(F2LT - l'

2LT)

1/2 = 0.970

Granična vrijednost za bočno izvijanje: Mb.Rd = cLTbW Wplfy/gM1 = 1830 kNcm

uvjet nosivosti My.Sd / Mb.Rd ≤1

7.2. Uzdužna tlačna otpornost

Dokaz nosivosti prema c postupku. Nb.Rd = c Nc.Rd l1 =p (E/fy)1/2

= 93.9

l = li/i bA = 1 l'= (l/l1)(bA)1/2

dužina

izvijanja

efektivna

vitkost

svedena

vitkost

faktor

redukcije

tlačna

otpornost

os li (cm) l l' c Nb.Rd (kN)

y - y 50 8.7 0.09 b 0.486 1.038 363.7

z -z 50 30.3 0.32 c 0.582 0.937 328.5

7.3. Interakcija M-N (savijanje i uzdužna sila) bez problema bočnog izvijanja

bM,Q = 1.3

my = l'y(2bMy-4) + (Wpl.y-Wel.y)/Wel.y = 0.01 < 0.9

ky = 1 - (myNsd)/(cyAfy) < 1,5

uvjet nosivosti: (NsdgM1)/(cyAfy) + (kyMySdgM1)/(Wpl.yfy) < 1

7.4. Interakcija M-N (savijanje i uzdužna sila) sa problemom bočnog izvijanja

bM,LT = 1.3

mLT = 0.15l'zbMLT - 0.15 = -0.087 < 0.9

kLT = 1 - mLTNSd/(czAfy) < 1

uvjet nosivosti: (NsdgM1)/(czAfy) + (kLTMySdgM1)/(cLTWpl.yfy) < 1

mjerodavna

linija izvijanjafaktor F

studeni, 2016.g. 23

8. DOKAZ NOSIVOSTI PO PRESJECIMA - Mjerodavna kombinacija "GSN"

0.00 0.00 0.00 6.00 0.00 0.00 0.07 0.00 0.00 0.00

2.75 0.00 9.00 0.00 0.00 0.48 0.00 0.48 0.48 0.49

5.50 0.00 0.00 6.00 0.00 0.00 0.07 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Zadovoljava!

9. DOKAZ DOPUŠTENOG PROGIBA - Mjerodavna kombinacija "GSU"

L = 5500 mm

uz = 16.1 mm

dopušteni progib = L/300 = 18.33 mm > 16.1 mm

Zadovoljava!

Vz,Sd/Vpl,z,Rd Int. M-V-NM-N int. bez

bočnog izvijanja

M-N int. sa

bočnim

izvijanjem

x (m) NSd(kN) My.Sd (kNm) Vz.Sd (kN) NSd/NPl.Rd My.Sd/Mc.Rd

studeni, 2016.g. 24

5.2. Dimenzioniranje čeličnih nosača poz 'RN1'-'RN18'


qd

Raspon nosača:

L = 5500 mm

NSd NSd

2.Poprečni presjek

Odabrani profil: UPE 140


h = 140 mm tf = 9 mm d =h-2c= 122 mm

b = 65 mm tw = 5 mm

A = 18.4 cm2 iy = 5.71 cm iz = 2.07 cm

Iy = 599 cm4 Wy = 85.64 cm

3 Wpl.y = 98.84 cm3

Iz = 78.7 cm4 Wz = 18.19 cm

3 Sy = 103 cm3

Iw = 2200 cm6 It = 4.05 cm

4









hrbat


a = (d/2 + a)/d = 0.50 < 0.5 a = 0.50


pojasnica


c = b/2 = 32.5 mm

Presjek je klase 1.

studeni, 2016.g. 25





Sudjelujuća širina: c = 32.5 mm < L0/20 = 275 mm





d / tw = 24.40 < 69 x e = 69


Avz = 1.04htw = 7 cm2
















studeni, 2016.g. 26




Mcr = C1p2EIz/(kL)

2 x (C2g + ((k/kw)

2(Iw/Iz) + (kL)

2GIt/(p

2EIz) + (C2g)

2)1/2

)





Mcr = 248.43 kNm = 24843 kNcm bw = 1.00


1/2 = 0.31 < 0.4

Određivanje faktora redukcije cLT: odabir linije izvijanja: a Nije potrebno

FLT = 0,5(1+aLT(l'LT - 0,2)+l'2LT) = 0.56


2LT)

1/2 = 0.976





= 93.9

l = li/i bA = 1 l'= (l/l1)(bA)1/2

dužina

izvijanja

efektivna

vitkost

svedena

vitkost

faktor

redukcije

tlačna

otpornost


y - y 50 8.8 0.09 b 0.486 1.038 408.0

z -z 50 24.2 0.26 c 0.547 0.971 381.6


bM,Q = 1.3





bM,LT = 1.3

mLT = 0.15l'zbMLT - 0.15 = -0.100 < 0.9



mjerodavna


studeni, 2016.g. 27

8. DOKAZ NOSIVOSTI PO PRESJECIMA

0.00 0.00 0.00 6.00 0.00 0.00 0.07 0.00 0.00 0.00

2.75 0.00 9.00 0.00 0.00 0.43 0.00 0.43 0.43 0.44

5.50 0.00 0.00 6.00 0.00 0.00 0.07 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Zadovoljava!


L = 5500 mm

uz = 7.8 mm


Zadovoljava!


bočnog izvijanja

M-N int. sa

bočnim

izvijanjem


studeni, 2016.g. 28

5.3. Provjera čeličnih nosača poz 'GN1'-'GN20'


qd

Raspon nosača:

L = 6600 mm

NSd NSd

2.Poprečni presjek

Odabrani profil: IP-E 240


h = 240 mm tf = 13.1 mm d =h-2c= 190 mm

b = 106 mm tw = 8.7 mm

A = 46.1 cm2 iy = 9.59 cm iz = 2.2 cm

Iy = 4250 cm4 Wy = 354 cm

3 Wpl.y = 412 cm3

Iz = 221 cm4 Wz = 41.7 cm

3 Sy = 70 cm3

Iw = 37390 cm6 It = 25 cm

4









hrbat


a = (d/2 + a)/d = 0.50 < 0.5 a = 0.50


pojasnica


c = b/2 = 53 mm

Presjek je klase 1.

studeni, 2016.g. 29





Sudjelujuća širina: c = 53 mm < L0/20 = 330 mm





d / tw = 21.84 < 69 x e = 69


Avz = 1.04htw = 22 cm2
















studeni, 2016.g. 30




Mcr = C1p2EIz/(kL)

2 x (C2g + ((k/kw)

2(Iw/Iz) + (kL)

2GIt/(p

2EIz) + (C2g)

2)1/2

)





Mcr = 1865.27 kNm = 186527 kNcm bw = 1.00


1/2 = 0.23 < 0.4

Određivanje faktora redukcije cLT: odabir linije izvijanja: a Nije potrebno

FLT = 0,5(1+aLT(l'LT - 0,2)+l'2LT) = 0.53


2LT)

1/2 = 0.994





= 93.9

l = li/i bA = 1 l'= (l/l1)(bA)1/2

dužina

izvijanja

efektivna

vitkost

svedena

vitkost

faktor

redukcije

tlačna

otpornost


y - y 50 5.2 0.06 b 0.477 1.052 1035.9

z -z 50 22.7 0.24 c 0.540 0.979 963.8


bM,Q = 1.3





bM,LT = 1.3

mLT = 0.15l'zbMLT - 0.15 = -0.103 < 0.9



mjerodavna


studeni, 2016.g. 31


0.00 0.00 65.00 50.00 0.00 0.74 0.19 0.74 0.74 0.74

3.30 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

6.60 0.00 65.00 50.00 0.00 0.74 0.19 0.74 0.74 0.74

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Zadovoljava!


L = 6600 mm

uz = 7.5 mm


Zadovoljava!


bočnog izvijanja

M-N int. sa

bočnim

izvijanjem


studeni, 2016.g. 32

5.4. Provjera drvenih nosača poz 'SN13'-'SN16'

Klasa 1 Presjek:

B = 80 mm

C27 1 H = 240 mm

C30 2 A = 1.92 E+4 mm2

C35 3 Wy = 7.68 E+5 mm3

C40 4 Wz = 2.56 E+5 mm3

Dodani presjek:

D30 5 DA = 0.00 E+0 mm2 Vlažnost 3

D35 6 DWy = 0.00 E+0 mm3

u ≤ 12% 1

D40 7 DWz = 0.00 E+0 mm3 12%<u≤ 20% 2

D50 8 20% < u 3

D60 9 Mjerodavne rezne sile: KLED = 1

D70 10 Ft,d = 0.00 kN stalno = 1

11 My,d = 3.00 kNm dugotrajno = 2

Mz,d = 0.00 kNm srednji= 3

kratko = 4

Nosivost:

0.00 + 0.42 + 0.00 = 0.42 < 1

0.00 + 0.30 + 0.00 = 0.30 < 1

Podatci:

Savijanje oko y osi

sm,y,d = My,d / Wy,netto = 3.9 N/mm2

kmod = 0.50

fm,y,k = 24.0 N/mm2

gM = 1.3

fm,y,d = kmod · fm,y,k / gM = 9.2 N/mm2

km = 0.7 für Rechteck-

querschnitte

Savijanje oko z osi vlak

sm,z,d = Mz,d / Wz,netto = - N/mm2

st,0,d = Ft,d / Anetto = 0.0 N/mm2

fm,z,k = - N/mm2

ft,0,k = 14.0 N/mm2

fm,z,d = kmod · fm,z,k / gM = - N/mm2

ft,0,d = kmod · ft,0,k / gM = 5.4 N/mm2

B

H

y y

z

z

Bedingungf f

kf

Bedingungf

kf f

t d

t d

m y d

m y dm

m z d

m z d

t d

t dm

m y d

m y d

m z d

m z d

( ):

( ):

, ,

, ,

, ,

, ,

, ,

, ,

, ,

, ,

, ,

, ,

, ,

, ,

1 1

2 1

0

0

0

0

studeni, 2016.g. 33

5.5. Provjera čeličnih stupova poz 'S1'-'S4'


qd

Raspon nosača:

L = 2600 mm

NSd NSd

2.Poprečni presjek

Odabrani profil: 150 x 150 x 5.0


h = 150 mm t = 5 mm d =h-3t= 135 mm

b = 150 mm

A = 55.7 cm2 iy = 5.9 cm iz = 5.9 cm

Iy = 970 cm4 Wy = 129 cm

3 Sy = 151 cm3

Iz = 970 cm4 Wz = 129 cm

3









hrbat

d/tw = 27.00 a = 0,5NSd/2twfy/γM0 = 1.4 cm

a = (d/2 + a)/d = 0.60 > 0.5 a = 0.60


pojasnica

uvjet za klasu 1: (b-3tf)/tf ≤ 33e 27.00 < 33.00 Pojas je klase 1

Presjek je klase 1.

studeni, 2016.g. 34








d / tw = 27.00 < 69 x e = 69


Avz = 2dmt = 14.5 cm2 dm = h-t = 14.5 cm
















studeni, 2016.g. 35



= 93.9

l = li/i bA = 1 l'= (l/l1)(bA)1/2

dužina

izvijanja

efektivna

vitkost

svedena

vitkost

faktor

redukcije

tlačna

otpornost


y - y 260 44.1 0.47 a 0.639 0.933 1110.8

z -z 260 44.1 0.47 a 0.639 0.933 1110.8


bM,y = 1.59

my = l'y(2bMy-4) + (Wpl.y-Wel.y)/Wel.y = 0.96 > 0.9




0.00 60.00 0.00 0.00 0.05 0.00 0.00 0.00 0.05

2.60 60.00 0.00 0.00 0.05 0.00 0.00 0.00 0.05

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Zadovoljava!


bočnog izvijanja



mjerodavna


studeni, 2016.g. 36

6. PROCJENA TROŠKOVA

Stav.pred.

Opis stavke Jed. mjere Količina

Jedinična Ukupna1 2 3 4 5 6

1. Nabava, doprema i ugradnja materijala zaizvedbu tlačne armiranobetonske pločegalerije debljine 4 cm:

a) beton tlačne čvrstoće C25/30. Ploča se izvodina galeriji od čeličnih profila na postavljenojoplati od čeličnog lima debljine 2 mm.

m2 215,00 88,00 18.920,00b) armaturne mreže Q188 kg 657,90 10,00 6.579,00c) oplata od čeličnog lima debljine 2 mm. Stavka

uključuje završnu obradu (čišćenje), 2*temeljnipremaz bojom za metal i premaz završnimlakom. m2 215,00 160,00 34.400,00Napomena: u cijenu uključena sva potrebnaspojna sredstva i materijal.

2. Nabava, doprema i ugradnja čeličnihnosača oznake RNn, profil UPE 140.Stavka uključuje završnu obradu(čišćenje), 2*temeljni premaz bojom zametal i premaz završnim lakom te svapotrebna spojna sredsta i materijal.Obračun po m' ugrađenih profila.

kg 1.102,00 28,00 30.856,00

3. Nabava, doprema i ugradnja čeličnihnosača oznake SNn, profil IPE 140. Stavkauključuje završnu obradu (čišćenje),2*temeljni premaz bojom za metal ipremaz završnim lakom te sva potrebnaspojna sredsta i materijal. Obračun po m'ugrađenih profila.

kg 4.321,50 28,00 121.002,00

211.757,0052.939,25

264.696,25

Cijena [kn]

U K U P N OPDV 25 %

S V E U K U P N O

Studeni, 2016.g. 38




Studeni, 2016.g. 39

7. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

1. Općenito

Program kontrole i osiguranja kvalitete obuhvaća skup sustavno planiranih aktivnosti radi

postizanja propisanih tehničkih svojstava materijala, proizvoda i radova, čime se ostvaruje

propisana razina kakvoće građevine tijekom uporabe. Sadržaj istog propisan je 'Pravilnikom o

obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14., 41/15., 105/15., 61/16.)“.

Svi materijali i proizvodi, bez obzira na vrstu i količinu, bit će odobreni ako zadovoljavaju

odredbe programa kontrole i osiguranja kvalitete te ako su proizvedeni prema važećim normama

i tehničkim propisima.

Građevni proizvod može se staviti u promet i koristiti za građenje samo ako je dokazana

njegova uporabljivost na način propisan Zakonom o gradnji (NN 153/13) i Zakonu o prostornom

uređenju (NN 153/13) te drugim posebnim propisima. Građevni proizvod je uporabljiv ako su

njegova tehnička svojstva takva da udovoljavaju bitnim zahtjevima za građevinu, a određena su

tehničkim specifikacijama ili tehničkim propisom. Uporabljivost građevnog proizvoda dokazuje se

ocjenjivanjem sukladnosti tehničkih svojstava proizvoda s tehničkim specifikacijama, što se

dokazuje originalnom potvrdom (certifikatom) sukladnosti ili izjavom proizvođača o sukladnosti.

Dokaz uporabljivosti u originalu izvođač mora pravodobno predati nadzornom inženjeru na

odobrenje. Nadzorni inženjer ima pravo i dužnost provjere dokaza uporabljivosti pomoću

kontrolnih ispitivanja, prema odredbama programa kontrole i osiguranja kvalitete.

Za materijale, proizvode i radove za koje nije utvrđen postupak dokazivanja uporabljivosti

provode se ispitivanja prema odredbama iz programa kontrole i osiguranja kvalitete. Sva

ispitivanja provodi ovlašteni laboratorij ili laboratorij pod nadzorom ovlaštenog tijela, a

obuhvaćaju najmanje:

prethodna ispitivanja (izvođač) kao dokaz uporabljivosti,

vlastita ispitivanja proizvođača (izvođača) tijekom proizvodnje (tekuća ispitivanja),

kontrolna ispitivanja materijala, proizvoda i radova od strane investitora (nadzornog inženjera).

Provode se na osnovi izrađenog programa ispitivanja uzimajući u obzir: tekuća ispitivanja,

vizualna zapažanja mjesta (uzoraka) ispitivanja, uz primjenu provjerenih statističkih metoda.

Sve materijale, proizvode i radove mora odobriti nadzorni inženjer i ne mogu se mijenjati bez

njegova odobrenja.

Po donošenju materijala na gradilište, uz poziv izvođača, nadzorni inženjer će ga pregledati i

njegovo stanje konstatirati u građevinskom dnevniku. Ukoliko se tijekom gradnje ukaže

opravdana potreba za manjim odstupanjima od projekta, ili njegovim izmjenama, izvođač je




Studeni, 2016.g. 40

obvezan prethodno pribaviti suglasnost projektanta i nadzornog inženjera. Izvođač je obvezan

putem dnevnika registrirati sve izmjene i eventualna odstupanja od projekta, a po dovršetku

gradnje obvezan je predati investitoru projekt izvedenog stanja objekta (sastoji se od

arhitektonsko-građevnog projekta, te svih projekata u kojima je došlo do izmjene). Ako bi

izvođač uporabio materijal za koji se kasnije ustanovi da nije odgovarajući te ukoliko bi došlo

do bitnog odstupanja materijala, proizvoda i radova od propisane kakvoće, na zahtjev nadzornog

inženjera izvođač mora provesti dodatna ispitivanja ili isti odstraniti s objekta i postaviti drugi

koji odgovara propisima. Pored materijala i sam rad mora biti kvalitetno izveden, a što bi se u

toku rada i poslije pokazalo nekvalitetno izvođač je obvezan o svom trošku ispraviti. Prije

izvođenja svakog rada mora se izvršiti točno razmjeravanje i obilježavanje na zidu, stropu ili

podu.

Ukoliko izvođač radova dopremi na građevinu materijal bez odgovarajućeg certifikata o kvaliteti

materijala, dužan je da u roku prije ugradbe dopremljenog materijala o svom trošku dobavi

propisana uvjerenja o kvaliteti. Ukoliko spomenutim standardima ili tehničkim propisima nisu

utvrđeni boja, veličina, sastav, zrnatost, čvrstoća, posebna zapreminska težina, toplinska,

zvučna i difuzna vidljivost ili druge fizikalne ili kemijske karakteristike materijala, izvođač

radova je obvezan po nalogu projektanta ili nadzornog inženjera, kao i po nalogu investitora

ugraditi materijal odgovarajućih osobina uobičajenih za odnosni materijal.

Investitor će (nadzorni inženjer) provoditi kontrolna ispitivanja u skladu s odredbama programa

kontrole i osiguranja kvalitete, ali i prema vlastitoj procjeni.

Izvođač mora nadzornom inženjeru omogućiti nesmetan pristup proizvodnom pogonu i laboratoriju

radi potrebnih provjera i/ili uzimanja uzoraka za kontrolna ispitivanja uključivo fizičko otkrivanje

(skidanje) prethodno pokrivenih slojeva ili konstrukcija.

Posebnu pažnju treba posvetiti kontroli radova o kojima ovisi ispunjavanje bitnih zahtjeva za

građevinu.

Materijali koji odstupaju od projektom propisanih normi smiju se ugrađivati ako izvođač dostavi

jedan primjerak mjerodavnih tehničkih pravila nadzornom inženjeru najkasnije 90 dana prije

početka one faze radova na koje se pravila odnose. Nakon dovršetka ugovorenih radova ti

dokumenti postaju vlasništvo investitora.

2. Projektantski nadzor

Projektantski nadzor obavlja projektant. Nakon uvida u Projekt organizacije građenja odredit će

se dinamika projektantskog nadzora. Detalji izvedbe koji ovise o tehnologiji koju će primijeniti

Izvođač te nisu u potpunosti riješeni projektom, rješavat će se u sklopu projektantskog nadzora.




Studeni, 2016.g. 41

3. Demontaže i rušenja

Svim radovima na rušenjima i demontaži mora se prići s velikim oprezom, svim potrebnim

osiguranjem objekta, odnosno dijela gdje se rušenje ili demontaža obavlja. Nakon što se uklone

slojevi poda galerije i postojeća sekundarna konstrukcija a prije bilo kakvih radova na

postavljanju nove konstrukcije, potrebno je obaviti pregled postojeće nosive glavne konstrukcije

tj. obuhvatiti sve radnje naznačene u 'Tehničkom opisu' ovog glavnog projekta. Za tu vrstu

radova potrebno je imati odgovarajuću strukturu radne snage i to visokokvalificiranu radnu

snagu za osiguranja podupiranja, izradu zaštitnih ograda, te stalnu kontrolu na mjestima gdje

se obavlja demontaža - rušenje. Prije nego se započinje s bilo kakvom demontažom ili rušenjem

potrebno je da nadzorni inženjer s rukovoditeljem radova obiđe detaljno objekt i da se točno

odrede mjesta koja će se rušiti - demontirati. Bez ovakvog dogovora i upisa u građevinski

dnevnik izvođač ne smije započeti s bilo kojom vrstom radova. Opterećenje stropne konstrukcije

s materijalom također nije dozvoljeno, već se sav materijal - šuta dobivena rušenjem mora

deponirati na za to predviđenom mjestu unutar granice obuhvata, a mjesto će se odrediti u

dogovoru sa nadzornim inženjerom odnosno po prihvaćenoj shemi gradilišta. Zabranjuje se

upotreba kompresora prilikom rušenja odnosno probijanja zidova, odnosno sav rad se mora

obavljati ručno. Odmah po uvođenju u posao izvođač je dužan blindirati sve postojeće instalacije.

Ne dozvoljava se ispuštanja bilo kakve vode i ispiranja stroja, površina i sl. u temeljnu

kanalizaciju. Da bi se to izbjeglo potrebno je izraditi taložnicu prije upuštanja vode u kanalizaciju.

Isto tako je zabranjeno razlijevanje vode po objektu, priprema morta, betona i sl., odnosno sve

što može prouzročiti natapanje stropne konstrukcije i zidova.

Zakoni i pravilnici kojih se tokom izvođenja ovih radova potrebno pridržavati su:

Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (NN 18/83 i 59/96, Sl. list br. 42/1968 i

45/1968)

Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14)

4. Zbrinjavanje građevnog otpada

Način zbrinjavanja građevnog otpada mora biti u skladu s propisima o otpadu. Osnovni propisi

iz tog područja su:

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)

Prema 'Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)“, građevni otpad je otpad

nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina,

te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za




Studeni, 2016.g. 42

građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao“. Pravilnik također definira pojam 'posjednik

građevnog otpada“ – osobu koja ima pravo raspolaganja odnosno posjedništva nad građevnim

otpadom a to može biti vlasnik građevine, investitor, izvođač ili neka treća osoba.

U tom smislu propisano je da se građevni otpad ne smije odložiti na mjestu nastanka kao niti

na lokacijama koje nisu za to predviđene te da posjednik građevnog otpada dužan je snositi

sve troškove gospodarenja građevnim otpadom.

Posjednik građevnog otpada dužan je osigurati uvjete za odvojeno skupljanje i privremeno

skladištenje građevnog otpada.

Građevni proizvod nastao materijalnom oporabom građevnog otpada može se ponovo uporabiti

u građevne svrhe ukoliko udovoljava normama i uvjetima propisanim posebnim propisom.

Građevni otpad predviđen za odlaganje predaje se ovlaštenim osobama koje upravljaju

odlagalištima otpada sukladno uvjetima propisanim posebnim propisom.

Nakon završetka radova gradilište treba očistiti od otpadaka i suvišnog materijala, postupiti

prema iznesenom, a okolni dio terena dovesti u prvobitno stanje najkasnije u roku od mjesec

dana nakon izdavanja uporabne dozvole.

Sve zemljane i druge površine terena koje su na bilo koji način degradirane otpadnim materijalom

kao posljedica izvođenja radova, izvoditelj radova je dužan dovesti u stanje urednosti.

5. Zahtjevi za proizvode

Propisana svojstva, potvrde o uporabljivosti, potvrde o sukladnosti i označavanje građevinskih

proizvoda, kontrola građevinskih proizvoda, specifičnosti tijekom projektiranja i izgradnje,

postupci obavezne kontrole i ostali zahtjevi koje građevinski proizvodi moraju ispuniti nalaze

se u:

Tehničkom propisu za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10, 125/10 i 136/12)

Tehničkom propisu za zidane konstrukcije (NN 01/07)

Tehničkim propisom za drvene konstrukcije (NN 121/07., 58/09., 125/10., 136/12.)

Tehničkim propisom za čelične konstrukcije (NN 112/08, 125/10, 73/12 i 136/12)

i ostalim propisima.

Građevinski proizvod proizveden u tvornici izvan gradilišta može biti ugrađen u betonsku

konstrukciju ako ispunjava zahtjeve iz Propisa i ako je za njega izdana potvrda o sukladnosti

u skladu s odredbama posebnih propisa.




Studeni, 2016.g. 43

Predgotovljeni elementi proizvedeni na gradilištu za potrebe tog gradilišta mogu biti ugrađeni

u betonsku konstrukciju ako je njihova uporabljivost dokazana u skladu s projektom betonske

konstrukcije i Propisom.

U slučaju nesukladnosti građevinskog proizvoda s tehničkim svojstvima za taj proizvod i/ili

projektom betonske konstrukcije, proizvođač građevinskog proizvoda ili Izvođač koji izvodi

betonsku konstrukciju mora odmah zaustaviti proizvodnju tog proizvoda i poduzeti mjere za

određivanje i otklanjanje grešaka koje su uzrokovale neusklađenost.

Ako dođe do isporuke neusklađenog građevinskog proizvoda, proizvođač ili uvoznik mora bez

odgađanja o tome obavijestiti sve kupce, distributere, ovlaštenu pravnu osobu koja je izdala

potvrdu o sukladnosti te Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

Proizvođač ili uvoznik i distributer građevinskog proizvoda obavezan je poduzeti odgovarajuće

mjere kako bi se svojstva građevinskog proizvoda održala tijekom rukovanja, skladištenja i

prijevoza, kao što je Izvođač betonske konstrukcije dužan učiniti isto tijekom prijevoza,

rukovanja, skladištenja i ugradnje građevinskog proizvoda.

6. Betonski i armiranobetonski radovi

a) Općenito

Beton proizveden prema odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije (NN 139/09,

14/10, 125/10, 136/12) i ovih tehničkih uvjeta ugrađuje se u betonsku konstrukciju prema projektu.

Izvođač mora prije početka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa zahtjevima iz projekta

betonske konstrukcije, te je li tijekom transporta betona došlo do promjene njegovih svojstava

koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

Kontrolni postupak utvrđivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju

neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa projektom betona ili

betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom

konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te, kod opravdane sumnje ispitivanjem

konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji.

Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona provodi se na uzorcima koji

se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima

projekta betonske konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske

konstrukcije koji se bez prekida ugrađivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih

iskazanih svojstava i istog proizvođača.

Ako je količina ugrađenog betona veća od 100 m3, za svakih slijedećih ugrađenih 100 m3 uzima

se po jedan dodatni uzorak betona.




Studeni, 2016.g. 44

Podaci o istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanih

svojstava i istog proizvođača evidentiraju se uz navođenje podataka iz otpremnice tog betona,

a podaci o uzimanju uzoraka betona evidentiraju se uz obvezno navođenje oznake pojedinačnog

elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem se beton

ugrađivao u trenutku uzimanja uzoraka.

Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona ocjenjivanjem rezultata

ispitivanja uzoraka i dokazivanje karakteristične tlačne čvrstoće betona provodi se

odgovarajućom primjenom kriterija iz važeće norme.

Za slučaj nepotvrđivanja zahtijevanog razreda tlačne čvrstoće betona treba na dijelu

konstrukcije u koji je ugrađen beton nedokazanog razreda tlačne čvrstoće provesti naknadno

ispitivanje tlačne čvrstoće betona u konstrukciji.

b) Isporuka svježeg betona

Informacije korisnika betona proizvođaču

Korisnik će usuglasiti s proizvođačem:

datum isporuke,

vrijeme i

količinu,

i informirati proizvođača o:

posebnom transportu na gradilište,

posebnim postupcima ugradnje,

ograničenjima vozila isporuke, npr. tipa (rotirajuća ili nerotirajuća oprema), veličine, visine

ili bruto težine.

Informacije proizvođača betona korisniku

Kada naručuje beton, korisnik će zahtijevati informacije o sastavu mješavine betona radi primjene

pravilne ugradnje i zaštite svježeg betona i utvrđivanja razvoja čvrstoće betona.

Te informacije mora na zahtjev korisnika dati proizvođač prije isporuke betona, već prema tome

kako odgovara korisniku.

Kad je posrijedi tvornički proizvedeni beton, informacije, kad se zatraže, mogu biti dane i

referencama proizvođačeva kataloga sastava mješavina betona, u kojima su iskazane pojedinosti

o klasama čvrstoće, klasama konzistencije, težina mješavine i drugi mjerodavni podaci.




Studeni, 2016.g. 45

Informacije za utvrđivanje vremena zaštite betona prema razvoju čvrstoće mogu biti iskazane

nazivima iz tablice ili krivuljom razvoja čvrstoće betona pri 20°C između 2 i 28 dana.

Razvoj čvrstoće Omjeri čvrstoće 2 /28

Brz >0,5

Srednji >0,3 i <0,5

Polagan >0,15 i <0,3

Vrlo polagan <0,15

Tablica: Razvoj čvrstoće betona pri 20°C

Omjer čvrstoće kao indikator razvoja čvrstoće jest omjer srednje vrijednosti tlačne čvrstoće

nakon 2 dana σ2 i srednje vrijednosti tlačne čvrstoće nakon 28 dana σ28 utvrđen početnim

ispitivanjima ili zasnovan na poznatim svojstvima betona komparabilnog sastava.

U ovim početnim ispitivanjima uzorke za utvrđivanje čvrstoće treba praviti, njegovati i ispitivati

prema važećim normama (HRN EN 12350-1, HRN EN 12390-1, HRN EN 12390-2 i HRN EN 12390-3).

Proizvođač treba informirati korisnika o zdravstvenom riziku koji se može pojaviti tijekom

rukovanja betonom.

Otpremnica za gotov (tvornički proizveden) beton

Pri isporuci betona proizvođač mora dostaviti korisniku otpremnicu za svaku transportnim

sredstvom isporučenu količinu betona, na kojoj su otisnute, utisnute ili upisane najmanje sljedeće

informacije:

ime tvornice betona,

serijski broj otpremnice,

datum i vrijeme utovara, tj. vrijeme prvog kontakta cementa i vode,

broj vozila,

ime kupca,

ime i lokacija gradilišta,

detalji ili reference uvjeta, npr. kodni broj, redni broj,

količina betona u m3,

deklaracija sukladnosti s referentnim uvjetima kvalitete,

ime ili znak certifikacijskog tijela ako je relevantno,

vrijeme kad beton stiže na gradilište,

vrijeme početka istovara,

vrijeme završetka istovara.




Studeni, 2016.g. 46

Otpremne informacije za gradilišni beton

Odgovarajuće informacije tražene za otpremnicu tvornički proizvedenog betona mjerodavne su i

za beton proizveden na velikom gradilištu, ili kad uključuje više tipova betona.

Konzistencija pri isporuci

Općenito je svako dodavanje vode ili kemijskih dodataka pri isporuci zabranjeno. U posebnim

slučajevima voda ili kemijski dodaci mogu biti dodani kad je to pod odgovornošću proizvođača i

primjenjuje se za dobivanje uvjetovane vrijednosti konzistencije, osiguravajući da uvjetovane

granične vrijednosti nisu prekoračene i da je dodatak kemijskog dodatka uključen u projekt

betona. Količina svakog dodatka vode ili kemijskog dodatka dodana u vozilo (mikser) mora biti

upisana u otpremni dokument u svim slučajevima.

Kontrola sukladnosti i kriteriji sukladnosti

Kontrola sukladnosti sastoji se od aktivnosti i odluka koje treba poduzeti u skladu s pravilima

sukladnosti prilagođenim unaprijed radi provjere sukladnosti betona s propisanim uvjetima.

Kontrola sukladnosti je integralni dio kontrole proizvodnje.

Svojstva betona kojima se kontrolira sukladnost jesu ona koja se mjere odgovarajućim

ispitivanjima prema normiranim postupcima. Stvarne vrijednosti svojstava betona u

konstrukcijama mogu se razlikovati od tih utvrđenih ispitivanjima, npr. ovisno o dimenzijama

konstrukcije, ugradnji, zbijanju, njegovanju i klimatskim uvjetima.

Plan uzorkovanja i ispitivanja te kriteriji sukladnosti trebaju zadovoljavati postupke navedene

u ovom poglavlju.

Mjesto uzimanja uzoraka za ispitivanje sukladnosti treba odabrati tako da se mjerodavna

svojstva betona i sastav betona značajnije ne mijenjaju od mjesta uzorkovanja do mjesta

isporuke.

Kada su ispitivanja kontrole proizvodnje ista kao i ispitivanja uvjetovana za kontrolu sukladnosti,

treba ih uzeti u obzir pri vrednovanju sukladnosti. Proizvođač može koristiti i druge rezultate

ispitivanja isporučenog betona u prihvaćanju sukladnosti.

Sukladnost ili nesukladnost prosuđuje se prema kriterijima sukladnosti. Nesukladnost može

voditi daljnjim akcijama na mjestu proizvodnje i na gradilištu.




Studeni, 2016.g. 47

Kontrola proizvodnje

Proizvođač je odgovoran za besprijekorno upravljanje proizvodnjom betona. Sav beton mora biti

predmet kontrole proizvodnje.

Kontrola proizvodnje obuhvaća sve mjere nužne za održavanje svojstava betona u sukladnosti

s uvjetovanim svojstvima.

To uključuje:

izbor materijala,

projektiranje betona,

proizvodnju betona,

preglede i ispitivanja,

uporabu rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svježeg i očvrslog betona i opreme,

kontrolu sukladnosti.

Sustav kontrole proizvodnje treba sadržavati odgovarajuće dokumentirani postupak i upute.

Namjeravanu učestalost ispitivanja i nadzora treba dokumentirati. Rezultate ispitivanja i kontrola

treba evidentirati izvještajima.

Svi mjerodavni podaci o kontroli proizvodnje trebaju biti zapisani (sadržani u izvještajima),

Izvještaje o kontroli proizvodnje treba čuvati najmanje 3 godina, ako zakonske obveze ne traže

duže razdoblje.

Vrednovanje i potvrđivanje sukladnosti

Proizvođač je odgovoran za ocjenu sukladnosti betona s uvjetovanim svojstvima. U tu svrhu

proizvođač mora provoditi sljedeće:

početno ispitivanje kad je traženo

kontrolu proizvodnje

kontrolu sukladnosti

Proizvođačevu kontrolu proizvodnje treba za sve betone klase iznad C 16/20 vrednovati i

pregledavati ovlašteno nadzorno tijelo i zatim ovjeriti ovlašteno certifikacijsko tijelo.

Proizvođač je odgovoran za održavanje sustava kontrole proizvodnje.




Studeni, 2016.g. 48

c) Skele i oplate

Osnovni zahtjevi

Skele i oplate, uključujući njihove potpore i temelje, treba projektirati i konstruirati tako da su:

otporne na svako djelovanje kojem su izložene tokom izvođenja,

dovoljno čvrste da osiguraju zadovoljenje tolerancija uvjetovanih za konstrukciju i

spriječe oštećivanje konstrukcije.

oblik, funkcioniranje, izgled i trajnost stalnih radova ne smiju biti ugroženi ni oštećeni

svojstvima skela i oplate te njihovim uklanjanjem.

skele i oplate moraju zadovoljavati mjerodavne hrvatske i europske norme.

Materijali

Općenito:

Može se upotrijebiti svaki materijal koji će ispuniti uvjete konstrukcije ovih tehničkih uvjeta.

Moraju zadovoljavati odgovarajuće norme za proizvod ako postoje. U obzir treba uzeti svojstva

posebnih materijala.

Oplatna ulja:

Oplatna ulja treba odabrati i primijeniti na način da ne štete betonu, armaturi ili oplati i da ne

djeluju štetno na okolinu.

Nije li namjerno specificirano, oplatna ulja ne smiju štetno utjecati na valjanost površine, njezinu

boju ili na posebne površinske premaze.

Oplatna ulja treba primjenjivati u skladu s uputama proizvođača ili isporučitelja.

Skele:

Projekt skele treba uzeti u obzir deformacije tijekom i nakon betoniranja kako bi se izbjegle

štetne pukotine u mladom betonu. To se može postići:

ograničenjem progibanja i/ili slijeganja,

kontrolom betoniranja i /ili specificiranjem betona npr. usporavanjem ugradnje.

Oplate:

Oplata treba osigurati betonu traženi oblik dok ne očvrsne.

Oplata i spojnice između elemenata trebaju biti dovoljno nepropusni da spriječe gubitak finog

morta.




Studeni, 2016.g. 49

Oplatu koja apsorbira značajniju količinu vode iz betona ili omogućava evaporaciju treba

odgovarajuće vlažiti da se spriječi gubitak vode iz betona, osim ako nije za to posebno i

kontrolirano namijenjena.

Unutarnja površina oplate mora biti čista. Ako se koristi za vidni beton, njezina obrada mora

osigurati takvu površinu betona.

Posebne oplate:

Pri izvedbi konstrukcije kliznom oplatom, projekt takvog sustava mora uzeti u obzir materijal

oplate i osigurati kontrolu geometrije radova.

Za osiguranje traženog zaštitnog sloja betona, usklađenog s tolerancijama definiranim ovim

tehničkim uvjetima, treba koristiti odgovarajuće vodilice ili distancere oplate od armature.

Površinska obrada:

Posebnu površinsku obradu betona, ako se traži, treba utvrditi projektnim specifikacijama.

Za prihvaćanje zadane kvalitete površinske obrade mogu biti uvjetovani pokusni betonski paneli.

Vrsta i kvaliteta površinske obrade ovise o tipu oplate, betonu (agregatu, cementu, kemijskim

i mineralnim dodacima), izvedbi i zaštiti tijekom izvedbe.

Oplatni ulošci i nosači:

Privremeni držači oplate, šipke, cijevi i slični predmeti koji će se ubetonirati u sklop koji se

izvodi i ugrađeni elementi kao npr. ploče, ankeri i distanceri trebaju:

biti čvrsto fiksirani tako da očuvaju projektirani položaj tijekom betoniranja,

ne uzrokovati neprihvatljive utjecaje na konstrukciju,

ne reagirati štetno s betonom, armaturom ili prednapetim čelikom,

ne uzrokovati neprihvatljivi površinski izgled betona,

ne štetiti funkcionalnosti i trajnosti konstrukcijskog elementa.

Svaki ugrađeni dio treba imati dovoljnu čvrstoću i krutost da zadrži oblik tijekom betoniranja.

Ne smije sadržavati tvari koje mogu štetno djelovati na njih same, beton ili armaturu.

Udubljenja ili otvore za privremene radove treba zapuniti i završno obraditi materijalom kakvoće

slične okolnom betonu, osim ako ne ostaju otvoreni ili im je drugi način obrade specificiran.

Otpuštanje skela i uklanjanje oplate:

Skele ni oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu čvrstoću:




Studeni, 2016.g. 50

otpornu na oštećenje površine skidanjem oplate,

dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku,

da izbjegne deformacije veće od specificiranih tolerancija elastičnog ili neelastičnog

ponašanja betona.

Uklanjanje oplate treba izvoditi na način da se konstrukcija ne preoptereti i ne ošteti.

Opterećenja skela treba otpuštati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete.

Stabilnost skela i oplate treba održavati pri oslobađanju i uklanjanju opterećenja.

Postupak podupiranja ili otpuštanja kad se primjenjuje za reduciranje utjecaja početnog

opterećenja, sukcesivno opterećenje i/ili izbjegavanje velike deformacije treba detaljno utvrditi.

d) Armatura i ugradnja armature

Armatura izrađena od čelika za armiranje prema odredbama ugrađuje se u armiranu betonsku

konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije, normi HRN EN 13670:2010, normama na koje

ta upućuje.

Rukovanje, skladištenje i zaštita armature treba biti u skladu sa zahtjevima tehničkih

specifikacija koje se odnose na čelik za armiranje, projekta betonske konstrukcije te odredbama

ovoga Priloga.

Izvođač mora prema normi HRN EN 13670:2010 prije početka ugradnje provjeriti je li armatura u

skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladištenja

armature došlo do njezinog oštećivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja

na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

Nadzorni inženjer neposredno prije početka betoniranja mora:

provjeriti postoji li isprava o sukladnosti čelika za armiranje odnosno za armaturu i jesu

li iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije,

provjeriti je li armatura izrađena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonske

konstrukcije te dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u građevinski

dnevnik.

Materijali

Čelik za armiranje betona treba zadovoljavati uvjete HRN EN 10080:2012 i uvjete projekta

konstrukcije. Svaki proizvod treba biti jasno označen i prepoznatljiv.

Sidreni i spojni elementi trebaju zadovoljavati uvjete HRN EN 1992-1-1:2013, priznatih propisa

navedenih u TPBK i uvjete projekta.




Studeni, 2016.g. 51

Površina armature mora biti očišćena od slobodne hrđe i tvari koje mogu štetno djelovati na

čelik, beton ili vezu između njih.

Galvanizirana armatura može se koristiti samo u betonu s cementom koji nema štetnog djelovanja

na vezu s galvaniziranom armaturom.

Savijanje, rezanje, prijevoz i skladištenje

Čelik za armiranje betona treba rezati i savijati prema projektnim specifikacijama. Pri tome:

savijanje treba izvoditi jednolikom brzinom,

savijanje čelika pri temperaturi ispod -5 °C, ako je dopušteno projektnim specifikacijama,

treba izvoditi uz poduzimanje odgovarajućih posebnih mjera osiguranja,

savijanje armature grijanjem smije se izvoditi samo uz posebno odobrenje u projektnim

specifikacijama.

Promjer trna za savijanje šipki treba biti prilagođen stvarnom tipu armature

e) Betoniranje

Uvjeti kakvoće betona

Beton mora biti proizveden prema uvjetima iz HRN EN 206:2014 i ovim tehničkim uvjetima.

Isporuka, preuzimanje i gradilišni prijevoz svježeg betona

Nadzor i kontrolu kakvoće treba provesti na mjestu ugradnje i to najmanje u opsegu definiranom

ovim tehničkim uvjetima.

Među ostalim treba provjeriti otpremni dokument i parafom potvrditi izvršeni nadzor.

Kontrola prije betoniranja

Treba pripremiti planove betoniranja i nadzora kao i sve ostale mjere predviđene ovim Tehničkim

uvjetima i projektom, a ako ne postoji projekt, a prema složenosti izvedbe je neophodan potrebno

ga je uzraditi.

Treba, po potrebi, izvesti početno ispitivanje betoniranja pokusnom ugradnjom i to prije izvedbe

dokumentirati.

Sve pripremne radnje treba provjeriti i dokumentirati prema ovim uvjetima prije no što ugradnja

betona počne.

Konstrukcijske spojnice moraju biti čiste i navlažene. Oplatu treba očistiti od prljavštine, leda,

snijega ili vode.




Studeni, 2016.g. 52

Ako se beton ugrađuje izravno na tlo, svježi beton treba zaštititi od miješanja s tlom i gubitka

vode.

Konstrukcijske elemente treba podložnim betonom od najmanje 3-5 cm odvojiti od temeljnog tla

ili za odgovarajuću vrijednost povećati donji zaštitni sloj betona.

Temeljno tlo, stijena, oplata ili konstrukcijski dijelovi u dodiru s pozicijom koja se betonira

trebaju imati temperaturu koja neće uzrokovati smrzavanje betona prije no što dostigne dovoljnu

otpornost na smrzavanje. Ugradnja betona na smrznuto tlo nije dopuštena ako za takve

slučajeve nisu predviđene posebne mjere.

Predviđa li se temperatura okoline ispod 0°C u vrijeme ugradnje betona ili u razdoblju njegovanja,

treba planirati mjere zaštite betona od oštećenja smrzavanjem.

Površinska temperatura betona spojnice prije betoniranja idućeg sloja treba biti iznad 0°C. Ako

se predviđa visoka temperatura okoline u vrijeme betoniranja ili u razdoblju njegovanja, treba

planirati mjere zaštite betona od tih negativnih djelovanja.

Ugradnja i zbijanje

Beton treba ugraditi i zbiti tako da se sva armatura i uloženi elementi dobro obuhvate betonom

i osigura zaštitni sloj betona unutar propisanih tolerancija te beton dobije traženu čvrstoću i

trajnost.

Posebnu pažnju treba posvetiti ugradnji i zbijanju betona na mjestima promjene presjeka, suženja

presjeka, uz otvore, na mjestima zgusnute armature i prekida betoniranja.

Vibriranje, osim ako nije drugačije uvjetovano projektom, treba u pravilu izvoditi uronjenim

vibratorima. Beton treba uložiti što bliže konačnom položaju u konstrukcijskom elementu:

Vibriranjem se beton ne smije namjerno navlačiti kroz oplatu i armaturu.

Normalna debljina sloja ne bi smjela biti veća od visine uronjenog vibratora. Vibriranje treba

izvoditi sustavnim vertikalnim uranjanjem vibratora tako da se površina donjeg sloja revibrira.

Kod debljih slojeva je revibriranje površinskog sloja preporučljivo i radi izbjegavanja plastičnog

slijeganja betona ispod gornjih sipki armature.

Vibriranje površinskim vibratorima treba izvoditi sustavno dok se iz betona oslobađa zarobljeni

zrak.

Prekomjerno površinsko vibriranje koje slabi kvalitetu površinskog sloja betona treba izbjeći.

Kad se primjenjuje samo površinsko vibriranje, debljina sloja nakon vibriranja obično ne treba

prelaziti 100 mm, osim ako nije prethodno eksperimentalno dokazano drugačije. Korisno je dodatno

vibriranje površina uz podupore.




Studeni, 2016.g. 53

Brzina ugradnje i zbijanja betona treba biti dovoljno velika da se izbjegnu hladne spojnice i

dovoljno niska da se izbjegnu pretjerana slijeganja ili preopterećenje oplate i skela. Hladna

spojnica se može stvarati tijekom betoniranja, ako beton ugrađenog sloja veže prije ugradnje i

zbijanja narednog.

Dodatni zahtjevi na postupak i brzinu ugradnje betona mogu biti potrebni kod posebnih zahtjeva

za površinsku obradu.

Segregaciju betona treba pri ugradnji i zbijanju svesti na najmanju mjeru.

Beton treba tijekom ugradnje i zbijanja zaštiti od insolacije, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kiše

i snijega.

Naknadno dodavanje vode, cementa, površinskih otvrđivača ili sličnih materijala nije dopušteno.

Njegovanje i zaštita

Beton u ranom razdoblju treba zaštititi:

da se skupljanje svede na najmanju mjeru,

da se postigne potrebna površinska čvrstoća,

da se osigura dovoljna trajnost površinskog sloja,

od smrzavanja,

od štetnih vibracija, udara ili drugih oštećivanja.

Pogodni su sljedeći postupci njegovanja primijenjeni odvojeno ili uzastopno:

držanje betona u oplati,

pokrivanje površine betona paronepropusnim folijama, posebno učvršćenim i osiguranim

na spojevima i na krajevima,

pokrivanjem vlažnim materijalima i njihovom zaštitom od sušenja,

držanjem površine betona vidljivo vlažnom prikladnim vlaženjem,

primjenom zaštitnog premaza utvrđene uporabivosti (potvrđene certifikatom ili tehničkim

dopuštenjem).

Postupci njegovanja trebaju osigurati nisku evaporaciju vlage iz površinskog sloja betona ili

držati površinu stalno vlažnom. Prirodno njegovanje je dovoljno ako su uvjeti u cijelom razdoblju

potrebnog njegovanja takvi daje brzina evaporacije vlage iz betona dovoljno niska, npr. u

vlažnom, kišnom ili maglovitom vremenu. Njegovanje površine betona treba bez odgode započeti

odmah po završetku zbijanja i površinske obrade. Ako slobodnu površinu betona treba zaštititi

od pucanja zbog plastičnog skupljanja, privremeno njegovanje treba primijeniti i prije površinske

obrade.




Studeni, 2016.g. 54

Trajanje primijenjenog njegovanja treba biti funkcija razvoja svojstava betona u površinskom

sloju ovisno o omjeru:

čvrstoće i zrelosti betona,

oslobođene topline i ukupne topline oslobođene u adijabatskim uvjetima.

Primjena zaštitnih premaza nije dopuštena na konstrukcijskim spojnicama, na površinama koje će

se naknadno obrađivati ili na površinama na kojima treba osigurati vezu s drugim materijalima,

osim ako se prethodno potpuno ne uklone prije te sljedeće operacije ili ako dokazano ne djeluju

štetno na tu sljedeću operaciju.

Ako projektnim specifikacijama nije naglašeno dopušteno, zaštitni premazi se ne smiju koristiti

ni na površinama s uvjetovanim posebnim izgledom površine.

Površinska temperatura betona ne smije pasti ispod 0°C dok površina betona ne dosegne

čvrstoću dovoljnu za otpornost na smrzavanje (obično iznad 5 N/mm2).

Najviša temperatura betona ne smije prijeći 65°C.

Mogući negativni utjecaji visokih temperatura betona tijekom njegovanja uključuju:

značajno smanjenje čvrstoće,

značajno povećanje poroznosti,

odloženo formiranje etringita,

povećanje razlike temperature betoniranog i prethodnog elementa.

Aktivnosti poslije betoniranja

Nakon skidanja oplate nadzorni inženjer treba prema uvjetovanom razredu nadzora provesti

kontrolu površine betona i potvrditi sukladnost za zahtjevima.

Površinu betona treba tijekom izvedbe zaštititi od oštećivanja i remećenja površinske teksture.

Potrebe ispitivanja betona na građevini (svojstvo, učestalost i kriterije sukladnosti) treba prema

uvjetima izvedbe i eksploatacije građevine utvrditi projektom konstrukcije i planom kontrole

kvalitete izvedbe radova.

Konstrukcijske spojnice

Spojni dijelovi bilo kojeg tipa trebaju biti neoštećeni, točno postavljeni i ispravno izvedeni tako

da osiguraju učinkovito ponašanje konstrukcije.




Studeni, 2016.g. 55

Geometrijske tolerancije

Izvedene dimenzije konstrukcija trebaju biti unutar najvećih dopuštenih odstupanja radi

izbjegavanja štetnih utjecaja na:

mehaničku otpornost i stabilnost u privremenom i kasnijem uporabnom stanju,

ponašanje tijekom uporabe građevine,

kompatibilnost postavljanja i izvedbe konstrukcije i njezinih ne konstrukcijskih dijelova.

Nenamjerna mala odstupanja od referentnih vrijednosti koje nemaju značajniji utjecaj na ponašanje

izvedene konstrukcije mogu se zanemariti.

Date tolerancije, nominirane kao normalne tolerancije, odgovaraju projektnim pretpostavkama,

važećim normama i traženoj razini sigurnosti.

Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na ukupnu konstrukciju. Kod pojedinih dijelova svaka među

kontrola tih dijelova mora poštivati uvjete konačne kontrole izvedene konstrukcije.

Ako je određeno geometrijsko odstupanje pokriveno različitim zahtjevima (pred uvjetovano),

primjenjuje se stroži uvjet.

Dimenzije poprečnog presjeka, zaštitni sloj betona i položaj armature ne smiju odstupati od

zadanih vrijednosti više no što je prikazano u slijedećoj tablici:




Studeni, 2016.g. 56

N° Tip odstupanja Opis Dopušteno odstupanje

A Dimenzije poprečnog presjeka + 10 mm

B Položaj obične armature u poprečnom

presjeku

Za sve h vrijednosti je:

∆ (minus)

a pozitivno za

h < 150 mm

h = 400 mm

h > 2500 mm

uz linearnu interpolaciju

međuvrijednosti

- 10 mm

+ 10 mm

+ 15 mm

+ 20 mm

Cmin = traženi najmanji zaštitni sloj betona

Cn = nominalni zaštitni sloj = c + l∆(minus)l

C = stvarni zaštitni sloj

∆ = dopušteno odstupanje od Cn

h = visina poprečnog presjeka

Uvjet: C + ∆(plus) > Cn - l∆(minus)l

Dopušteno pozitivno odstupanje zaštitnog sloja temelja i elemenata u temeljima može se povećati za

15 mm. Dano negativno odstupanje ne može.

C Preklopni spoj I preklopna duljina -0,06 I

D Okomitost poprečnog presjeka A - duljina dimenzije

poprečnog presjeka

Ne više od 0,04 a ili

10 mm

E

ravnost

Oplačena ili zaglađena površina

Ne oplačene površine:

globalno

lokalno

L= 2,0 m

L= 0,2 m

L= 2,0 m

L= 0,2 m

9 mm

4 mm

15 mm

6 mm

F Zakošenost poprečnog presjeka Ne veće 0d h/25 ili b/25 ali ne više od 30 mm

G Ravnost bridova Za dužine

>= 1,0 m

> 1,0 m

8 mm

8 mm / m ali ne više

Od 20 mm

H Otvori u ulošci ∆1; ∆2; ∆3 ± 25 mm

Betoniranje cijelog temelja izvodi se jednokratno, bez prekida, s:

korištenjem cementa niske topline hidratacije – (npr. CEM III/B 32,5N SR-LH)

niska količina vode (niski v/c omjer) (superplastifikatori)

najveća veličina zrna agregata – Dmax = 32 mm




Studeni, 2016.g. 57

beton se ugrađuje u slojevima, a transport, brzina ugradnje i zbijanje moraju biti izvedeni

tako da se izbjegnu 'hladne spojnice“ tokom betoniranja, ako beton ugrađenog sloja

veže prije ugradnje i zbijanja narednog sloja

beton se u ranom razdoblju mora njegovati i zaštititi, tako da se skupljanje svede na

najmanju mjeru, te da se postigne potrebna površinska čvrstoća, i osigura trajnost

površinskog sloja

postupci njege moraju osigurati malu brzinu isparavanja iz površinskog sloja betona ili

držati površinu stalno vlažnom.

Beton je klase čvrstoće C35/45, a klase izloženosti su XC4, XD1, XA1, te XF1 (gornji dio

temelja).

Razred sadržaja klorida Cl 0,20.

f) Tehnički propisi i norme

Tehnički propisi

Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN139/09, 14/10, 125/10)

Norme

Beton:

HRN EN 206:2014, Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206:2013),

HRN 1128:2007, Beton - Smjernice za primjenu norme HRN EN 206-1.

Armatura:

HRN 1130-1:2008, Čelik za armiranje betona - Zavarljivi čelik za armiranje - 1. dio: Tehnički uvjeti

isporuke čelika razreda A,

HRN 1130-2:2008, Čelik za armiranje betona - Zavarljivi čelik za armiranje - 2. dio: Tehnički

uvjeti isporuke čelika razreda B,


uvjeti isporuke čelika razreda C,


uvjeti isporuke zavarenih mreža,


uvjeti isporuke rešetkastih nosača,

HRN EN 10080:2012, Čelik za armiranje betona - Zavarljivi čelik za armiranje - Općenito (HRN EN

10080:2005)

HRN EN 10020:2008, Definicija i razredba vrsta čelika (EN 10020:2000),




Studeni, 2016.g. 58

HRN EN 10027-1:2007, Sustavi označavanja za čelike - 1. dio: Nazivi čelika (EN 10027-1:2005),

HRN EN 10079:2008, Definicija čeličnih proizvoda (EN 10079:2007).

Cement:

HRN CR 14245:2004, Smjernice za primjenu EN 197-2 "Vrednovanje sukladnosti" (CR 14245:2001),

HRN EN 197-1:2012, Cement - 1. dio: Sastav, specifikacije i kriterij sukladnosti cemenata opće

namjene (EN 197-1:2011),

HRN EN 197-2:2014, Cement - 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 197-2:2014),

HRN ENV 196-4:2004, Metode ispitivanja cementa -- 4. dio: Kvantitativno određivanje sastojaka

(ENV 196-4:1993)

Agregat:

HRN EN 12620:2008, Agregati za beton (EN 12620:2002),


Dodatci betonu:

HRN EN 934-1:2008, Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje–1. dio: Opći zahtjevi (EN 934-

1:2008),

HRN EN 934-2:2012, Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – 2. dio: Dodaci betonu –

Definicije, zahtjevi, sukladnost, označivanje i obilježavanje (EN 934-2:2009/A1+2012),

HRN EN 1008:2002, Voda za pripremu betona – Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i

potvrđivanje prikladnosti vode, uključujući vodu za pranje iz instalacije za otpadnu vodu u

industriji betona, kao vode za pripremu betona (EN 1008:2002),


namjene (EN 197-1:2011),

Spravljanje betona:

HRN EN 1008:2002, Voda za pripremu betona – Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i

potvrđivanje prikladnosti vode, uključujući vodu za pranje iz instalacija za otpadnu vodu u

industriji betona, kao vode za pripremu betona (EN 1008:2002),



namjene (EN 197-1:2011),

Održavanje i izgradnja betonskih konstrukcija:

HRN EN 13670:2010, Izvedba betonskih konstrukcija - 1. dio: Općenito (ENV 13670-1:2009),




Studeni, 2016.g. 59

HRN ISO 4866:1999, Mehaničke vibracije i udari - Vibracije građevina - Smjernice za mjerenje

vibracija i ocjenjivanje njihova utjecaja na građevine,

HRN EN 13791:2007, Ocjena in-situ tlačne čvrstoće u konstrukcijama i predgotovljenim betonskim

dijelovima (EN 13791:2007),

HRN ISO 15686-1:2011, Zgrade i druge građevine - Planiranje vijeka uporabe - 1. dio: Opća načela

(ISO 15686-1:2011),

HRN ISO 15686-2:2013, Zgrade i druge građevine - Planiranje vijeka uporabe - 2. dio: Postupci

predviđanja vijeka uporabe (ISO 15686-2:2012),

HRN ISO 15686-3:2004, Zgrade i druge građevine - Planiranje vijeka uporabe - 3. dio: Neovisne

ocjene (auditi) i pregledi svojstava (ISO 15686-3:2002),

HRN EN 12504-1:2009, Ispitivanje betona u konstrukcijama - 1. dio: Izvađeni uzorci - Uzimanje,

pregled i ispitivanje tlačne čvrstoće (EN 12504-1:2009),

HRN EN 12504-2:2012, Ispitivanje betona u konstrukcijama - 2. dio: Nerazorno ispitivanje -

Određivanje indeksa sklerometra (EN 12504-2:2012),

HRN EN 12504-3:2005, Ispitivanje betona u konstrukcijama - 3. dio: Određivanje sile čupanja

(pull-out) (EN 12504-3:2005),

HRN EN 12390-1:2012, Ispitivanje očvrslog betona - 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za

uzorke i kalupe (EN 12390-1:2012)




Studeni, 2016.g. 60

7. Čelične konstrukcije

a) Opći uvjeti

Izvoditelj radova mora udovoljiti svim propisima koji određuju uvjete i zahtjeve u projektiranju,

izradi i postavi nosivih čeličnih konstrukcija te se obvezno pridržavati normi o kakvoći materijala

i radova.

U tehničkoj dokumentaciji predviđena je vrsta i kvaliteta materijala od kojeg treba izraditi

konstrukciju. Materijal druge vrste i kvalitete ne može se upotrijebiti bez suglasnosti i odobrenja

projektanta. U istoj tehničkoj dokumentaciji definiran je oblik, kvaliteta i pozicije. Za svaku

promjenu potrebno je prethodno ishoditi odobrenje projektanta.

b) Podloge za izradu tehnologije zavarivanja i dokaza kvalitete

Tehnologiju zavarivanja potrebno je uskladiti sa slijedećim zahtjevima:

Potrebno je izvršiti kontrolu zavara nerazornim metodama i to dimenzionalnom i

vizualnom kontrolom

Dopuštena razina pogrešaka (kvaliteta zavara) određuje se prema HRN EN ISO 5817 za

grupu B

Prilikom nabave materijala obvezatno je posjedovati odgovarajuće ateste za osnovni i

dodatni materijal. Kvaliteta elektrode definirana je prema HRN EN ISO 18274:2011 i usvaja

se u ovisnosti o odabranoj kvaliteti čelika.

•Kod zavarivačkih radova potrebno je osigurati stalnu kontrolu prije, u tijeku i nakon

izvedenih radova. Površine za zavarivanje moraju biti kvalitetno pripremljene, bez

masnoća, hrđe i drugih prljavština. Prije izvedenih zavarivačkih radova potrebno je

obaviti dimenzionalnu i vizualnu kontrolu te ostale kontrole predviđene u točki 1. ovog

programa. Prilikom izvođenja zavarivačkih radova potrebno je voditi računa da elementi

konstrukcije nakon hlađenja ne poprime neželjeni deformirani oblik. Ne dopušta se

zavarivanje na temperaturi nižoj od 0°C. Za radove koji nakon potpunog sklapanja

konstrukcije neće biti vidljivi, potrebno je napisati zapisnik o preuzimanju u trenutku

dostupnosti pregledanju svih dijelova konstrukcije (posebna pozornost na ležajeve).

c) Dokazi kvalitete prije početka izrade čelične konstrukcije

Prije početka izrade čelične konstrukcije potrebno je posjedovati sljedeće:

rješenja za voditelja izrade i montaže čelične nosive konstrukcije

atesti materijala od kojih će biti izrađena čelična konstrukcija,

atesti za spojni materijal (vijci, elektrode),




Studeni, 2016.g. 61

svjedodžbe tehnologa zavarivanja i zavarivača koji će raditi na ovoj konstrukciji,

tehnologija izrade (tehnologija zavarivanja),

tehnologija montaže,

plan kontrole.

Ova dokumentacija ovjerena po nadzornom inženjeru odnosno projektantu sastavni je dio

dokumenata za tehnički pregled konstrukcije.

Ukoliko se materijal nabavlja tijekom rada, potrebno je ateste materijala prije početka izrade

dostaviti nadzornom inženjeru na ovjeru.

d) Kontrola u tijeku izrade, transporta i montaže

Tijekom izrade konstrukcije u radionici i montaže izvoditelj je dužan voditi zakonom propisane

dnevnike i provoditi svoju kontrolu u skladu s planom kontrole. Dužnost je nadzornog inženjera

kontrolirati izvedbu u svim fazama izrade i montaže, tj. usklađenost s tehničkom dokumentacijom

i važećim tehničkim normama i pravilima, ovjeravati navedene dokumente i ateste, te zapisnik o

preuzimanju elemenata u radionici prije isporuke na montažu. Sve izmjene u dimenzijama ili načinu

spajanja elemenata moraju biti ovjerene od projektanta konstrukcije.

e) Fazne kontrole (fazni tehnički pregledi) koji se provode u tijeku izvedbe čelične

konstrukcije

izvedba čelične konstrukcije ima sljedeće faze:

izrada elemenata u radionici,

transport od radionice na gradilište,

montaža čelične konstrukcije na gradilištu na prethodno pripremljenu sidrenu konstrukciju

(temelje ili dijelove zgrade).

U pravilu se svaka faza mora pregledati i utvrditi da je izvedena prema tehničkoj dokumentaciji

i prema važećim tehničkim propisima. Izvršenje fazne kontrole potvrđuju putem zapisnika

odgovorne osobe projektanta, stručnog nadzora i izvoditelja. Dok se ne uklone nedostaci

utvrđeni u nekoj fazi, u pravilu ne može započeti iduća faza.

Fazni pregledi sa zapisnicima potpisanim od strane odgovornih imenovanih osoba su:

kontrola dokaza kvalitete prije početka izrade konstrukcije,

prijem čelične konstrukcije po izradi u radionici,

prijem čelične konstrukcije po transportu na gradilištu,

geodetska kontrola izvedene sidrene konstrukcije ili drugih dijelova konstrukcije na koju

se montira čelična konstrukcija,




Studeni, 2016.g. 62

geodetska kontrola montirane čelične konstrukcije,

završni pregled čelične konstrukcije prije početka drugih radova na čeličnoj konstrukciji

(pokrivanje, oblaganje, montaža instalacija ili opreme i drugo).

prijem elemenata obavlja se na temelju radioničkih crteža i specifikacija.

Kontrola i prijem čelične konstrukcije vrši se prema HRN EN 1090-2:2011. Sve daljnje aktivnosti

prigodom transporta, skladištenja i montažnih radova moraju biti u skladu s navedenom normom.

Posebno se naglašava potreba pažljivog postupanja prigodom utovara, istovara i transporta

dijelova konstrukcije.

Dijelovi konstrukcije ne smiju se odlagati neposredno na zemlju nego na drvene grede i sl.

Dijelovi konstrukcije se slažu tako da se omogući lagano pronalaženje pozicija i pristup zbog

dizanja i transporta.

Prigodom prijema u radionici izvoditelj radova na izradi čelične konstrukcije dužan je staviti na

uvid potrebnu tehničku dokumentaciju:

radioničke nacrte sa specifikacijama,

ateste osnovnog materijala,

ateste dodatnog materijala,

ateste zavarivača,

ateste priključnih elemenata,

dnevnik izrade elemenata,

dnevnik zavarivanja,

podatke o tehnologiji zavarivanja,

izvršenje interne tehničke kontrole,

uvjerenja o kvalifikacijama stručnih osoba koje sudjeluju u izradi konstrukcije.

Završnom pregledu po montaži u pravilu sudjeluje i rukovoditelj ili koordinator izgradnje

cjelokupne građevine. Antikorozivna zaštita u svemu se provodi prema uvjetima u projektnoj

dokumentaciji i u skladu s važećom normom. Izvođenje radova zahtijeva isti postupak kao i sama

čelična konstrukcija; kontrola i dokazi kvalitete predmet su istih faznih pregleda.

Zaštitu od korozije izvesti prema normi HRN EN ISO 12944-2:1999.

f) Tehnički pregled konstrukcije u sklopu pregleda građevine

Stručnoj komisiji za tehnički pregled izvedene građevine predočuje se sva projektna

dokumentacija i dokumentacija praćenja izvedbe sa svim elaboriranim dokazima kvalitete i

izvještajima o izvršenim ispitivanjima i pregledima prema:

Pravilniku o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04)




Studeni, 2016.g. 63

Pravilnika o sadržaju pisane Izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja

građevine (NN broj 43/14)

Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu

vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN

broj 111/14, 107/15)

g) Održavanje i praćenje čelične nosive konstrukcije za vrijeme korištenja građevine

Investitor ili korisnik građevine dužan je voditi brigu o stabilnosti konstrukcije za vrijeme

korištenja građevine i provoditi slijedeće:

izraditi program održavanja čelične konstrukcije,

voditi evidenciju o čeličnoj konstrukciji putem knjige (servisne knjige) čelične konstrukcije,

svake godine obaviti redoviti pregled,

svakih deset godina obaviti glavni pregled,

provoditi radove obnove ili sanacije čelične konstrukcije utvrđene pregledima, a prema

zakonima i propisima.

h) Tehnički propisi i norme

Tehnički propisi:

Tehnički propis za čelične konstrukcije (NN 112/08., 125/10., 73/12., 136/12.)

Norme:

HRN EN 1991-1-4:2012 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opća djelovanja --

Djelovanja vjetrom (EN 1991-1-4:2005+AC:2010+A1:2010

HRN EN 1991-1-2:2012/NA:2012 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opća djelovanja

-- Djelovanja na konstrukcije izložene požaru - Nacionalni dodatak

Norme za nelegirane konstrukcijske čelike

HRN EN 10017:2007, Valjana čelična žica za vučenje i/ili hladno valjanje -- Mjere i dopuštena

odstupanja (EN 10017:2004)

nHRN EN 10020, Definicije i razredba vrsta čelika (EN 10020:2000)

HRN EN 10024:2005, Toplo valjani I-profili sa skošenim pojasnicama – Dopuštena odstupanja

oblika i mjera (EN 10024:1995)




Studeni, 2016.g. 64

HRN EN 10025-1:2006, Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih čelika – 1. dio: Opći tehnički

uvjeti isporuke (EN 10025-1:2004)

HRN EN 10025-2:2007, Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih čelika -- 2. dio: Tehnički uvjeti

isporuke za nelegirane konstrukcijske čelike (EN 10025-2:2004)


isporuke za normalizacijski žarene/normalizacijski valjane zavarljive sitnozrnate konstrukcijske

čelike (EN 100253:2004)


isporuke za termomehanički valjane zavarljive sitnozrnate konstrukcijske čelike (EN 10025-

4:2004)


isporuke za konstrukcijske čelike otporne na atmosfersku koroziju (EN 100255:2004)


isporuke za plosnate proizvode od konstrukcijskih čelika s visokom granicom razvlačenja u

poboljšanome stanju (EN 10025-6:2004+A1:2009)

HRN EN 10027-1:2007, Sustavi označivanja za čelike -- 1. dio: Nazivi čelika (EN 10027-1:2005)

Norme za mehaničke spojne elemente:

HRN EN ISO 898-1:2013, Mehanička svojstva spojnih elemenata izrađenih od ugljičnih i legiranih

čelika – 1. dio: Vijci i svorni vijci propisanog razreda čvrstoće - Grubi i fini navoj (ISO 898-

1:2013; EN ISO 898-1:2013)

HRN EN ISO 898-2:2012, Mehanička svojstva spojnih elemenata izrađenih od ugljičnih i legiranih

čelika –2. dio: Matice sa specificiranim razredima čvrstoće - Grubi i fini navoj (ISO 898-2:2012;

EN ISO 898-2:2012).

HRN EN ISO 3269:2005, Spojni elementi – Prijamno ispitivanje

Norme za dodatne materijale za zavarivanje za nosive čelične konstrukcije:

HRN EN 13479:2007, Dodatni i potrošni materijali za zavarivanje – Opća norma za dodatne

materijale i praškove za zavarivanje metalnih materijala taljenjem (EN 13479:2004)

HRN EN ISO 2560:2010, Dodatni i potrošni materijali za zavarivanje – Obložene elektrode za

ručno elektrolučno zavarivanje nelegiranih i sitnozrnatih čelika – Razredba (ISO 2560:2009, EN

ISO 2560:2009)




Studeni, 2016.g. 65

HRN EN ISO 14341:2012, Dodatni i potrošni materijali za zavarivanje -- Žičane elektrode i depoziti

za elektrolučno zavarivanje metalnom taljivom elektrodom u zaštiti plina za nelegirane i

sitnozrnate čelike -- Razredba (ISO 14341:2010; EN ISO 14341:2001)

HRN EN ISO 636:2016, Dodatni i potrošni materijali za zavarivanje -- Šipke, žice i depoziti za

TIG zavarivanje nelegiranih i sitnozrnatih čelika -- Razredba (ISO 636:2004; EN ISO 636:2015)

HRN EN ISO 18275:2013, Dodatni i potrošni materijali – Obložene elektrode za ručno elektrolučno

zavarivanje REL zavarivanje čelika povišene čvrstoće – Razredba (ISO 18275:2011; EN ISO

18275:2012)

HRN EN ISO 14174:2012, Dodatni i potrošni materijal za zavarivanje -- Praškovi za elektrolučno

zavarivanje pod praškom i elektro-zavarivanje pod troskom -- Razredba (ISO 14174:2012; EN

ISO 14174:2012)

HRN EN 13918:2008, Zavarivanje – Svornjaci i keramički prstenovi za elektrolučno zavarivanje

svornjaka (ISO 13918:2008; EN ISO 13918:2008)

HRN EN ISO 16834:2013, Dodatni materijal za zavarivanje – Žičane elektrode, žice, štapovi i

depoziti za zavarivanje čelika visoke čvrstoće pod zaštitom plina – Razredba (ISO 16834:2012;

EN ISO 16834:2012)

Zavarivanje:

HRN EN ISO 9606-1:2014, Provjera osposobljenosti zavarivača -- Zavarivanje taljenjem -- 1. dio:

Čelici (ISO 9606-1:2012, uključujući Cor 1:2012; EN ISO 9606-1:2013))

HRN EN 1011-1:2009, Zavarivanje -- Preporuke za zavarivanje metalnih materijala -- 1. dio: Opće

smjernice za elektrolučno zavarivanje (EN 1011-1:2009)

HRN EN 1011-2:2002, Zavarivanje -- Preporuke za zavarivanje metalnih materijala -- 2. dio:

Elektrolučno zavarivanje feritnih čelika (EN 1011-2:2001)

HRN EN 1011-3:2001, Zavarivanje -- Preporuke za zavarivanje metalnih materijala -- 3. dio:

Elektrolučno zavarivanje nehrđajućih čelika (EN 1011-3:2000)

HRN EN ISO 14732:2014, Zavarivačko osoblje -- Provjera osposobljenosti rukovatelja zavarivanja

i podešavatelja uređaja za mehanizirano i automatizirano zavarivanje metalnih materijala (ISO

14732:2013; EN ISO 14732:2013)

HRN EN ISO 3834-1:2007, Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja taljenjem metalnih materijala -- 1.

dio: Kriteriji za izbor odgovarajuće razine zahtjeva za kvalitetu (ISO 3834-1:2005; EN ISO 3834-

1:2005)




Studeni, 2016.g. 66


dio: Sveobuhvatni zahtjevi za kvalitetu (ISO 3834-2:2005; EN ISO 3834-2:2005)


dio: Standardni zahtjevi za kvalitetu (ISO 3834-3:2005; EN ISO 3834-3:2005)


dio: Osnovni zahtjevi za kvalitetu (ISO 3834-4:2005; EN ISO 3834-4:2005)


dio: Dokumenti s kojima se treba uskladiti kako bi bili sukladni sa zahtjevima za kvalitetu prema

ISO 3834-2, ISO 3834-3 ili ISO 3834-4 (ISO 3834-5:2015; EN ISO 3834-5:2015)

Zaštita od korozije:

HRN EN ISO 1461:2010, Vruće pocinčane prevlake na željeznim i čeličnim predmetima --

Specifikacije i metode ispitivanja (ISO 1461:2009; EN ISO 1461:2009)

HRN EN ISO 2063:2007, Toplinsko naštrcavanje -- Metalne i druge anorganske prevlake -- Cink,

aluminij i njihove legure (ISO 2063:2005; EN ISO 2063:2005)

HRN EN ISO 2808:2008, Boje i lakovi -- Određivanje debljine filma (ISO 2808:2007; EN ISO

2808:2007)

HRN EN ISO 8501-1:2007, Priprema čeličnih podloga prije nanošenja boja i srodnih proizvoda --

Vizuelna procjena čistoće površine -- 1. dio: Stupnjevi hrđanja i stupnjevi pripreme nezaštićenih

čeličnih površina i čeličnih površina nakon potpunog uklanjanja prethodnih prevlaka (ISO 8501-

1:2007; EN ISO 85011:2007)


Vizualna procjena čistoće površine -- 2. dio: Stupnjevi pripreme prethodno zaštićenih čeličnih

površina nakon mjestimičnog uklanjanja prethodnih prevlaka (ISO 8501-2:1994; EN ISO 8501-2:2001)


Svojstva hrapavosti površina čeličnih podloga čišćenih mlazom abraziva -- 1. dio: Specifikacije i

definicije ISO komparatora profila površine za procjenu površina čišćenih mlazom abraziva (ISO

8503-1:2012; EN ISO 8503-1:2012)


Svojstva hrapavosti površina čeličnih podloga čišćenih mlazom abraziva -- 2. dio: Metoda

stupnjevanja profila površine čelika čišćenog mlazom abraziva -- Postupak s komparatorom (ISO

8503-2:2012; EN ISO 8503-2:2012)




Studeni, 2016.g. 67

HRN EN ISO 12944-1:1999, Boje i lakovi -- Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim

sustavom boja -- 1. dio: Opći uvod (ISO 12944-1:1998; EN ISO 12944-1:1998)


sustavom boja -- 2. dio: Razredba okoliša (ISO 12944-2:1998; EN ISO 12944-2:1998)


sustavom boja -- 3. dio: Razmatranje oblikovanja (ISO 12944-3:1998; EN ISO 12944-3:1998)


sustavom boja -- 4. dio: Vrste površina i priprema površina (ISO 12944-4:1998; EN ISO 12944-

4:1998)


sustavom boja -- 5. dio: Zaštitni sustavi boja (ISO 12944-5:1998; EN ISO 12944-5:2007)


sustavom boja -- 6. dio: Metode laboratorijskih ispitivanja svojstava (ISO 12944-6:1998; EN ISO

12944-6:1998)


sustavom boja -- 7. dio: Izvođenje i nadzor radova bojenja (ISO 12944-7:1998; EN ISO 12944-

7:1998)


sustavom boja -- 8. dio: Razvoj specifikacija za nove radove i održavanje (ISO 12944-8:1998; EN

ISO 129448:1998)

HRN EN ISO 14713-1:2010, Cinkove prevlake - Smjernice i preporuke za zaštitu od korozije

konstrukcija iz željeznog lijeva i čelika -- 1. dio: Opća načela projektiranja i korozijske otpornosti

(ISO 14713-1:2009; EN ISO 14713-1:2009)

HRN ISO 19840:2013, Boje i lakovi -- Zaštita čeličnih konstrukcija od korozije sustavima zaštitne

boje -- Mjerenje i kriteriji prihvaćanja za debljinu suhih filmova na hrapavim površinama (ISO

19840:2012)

HRN ISO 8501-3:2008, Priprema čeličnih podloga prije nanošenja boja i pripadnih proizvoda --

Vizualna procjena čistoće površine -- 3. dio: Stupnjevi pripreme zavarenih spojeva, rubova i

drugih površina s površinskom nepravilnostima (ISO 8501-3:2006; EN ISO 8501-3:2007)

Tolerancije:

HRN EN ISO 13920:1999, Zavarivanje -- Opća dopuštena odstupanja za zavarene konstrukcije -

- Dimenzije za dužine i kutove -- Oblik i položaj (ISO 13920:1996; EN ISO 13920:1996).




Studeni, 2016.g. 68

Metalne konstrukcije:

HRN EN 1090-2:2011, Izvedba čeličnih i aluminijskih konstrukcija -- 2. dio: Tehnički zahtjevi za

čelične konstrukcije (EN 1090-2:2008+A1:2011)

HRN EN ISO 5817:2014, Zavarivanje -- Zavareni spojevi nastali taljenjem u čeliku, niklu, titanu i

njihovim legurama (osim zavarivanja elektronskim snopom i laserom) -- Razina kvalitete s

obzirom na nepravilnosti (ISO 5817:2014; EN ISO 5817:2014)

HRN EN ISO 17640:2012, Nerazorno ispitivanje zavara -- Ultrazvučno ispitivanje -- Tehnike,

razine ispitivanja i ocjenjivanje (ISO 17640:2010; EN ISO 17640:2010)




Studeni, 2016.g. 69

8. DRVENA KONSTRUKCIJA

a) Općenito

Tesarske radove na građevini treba izvoditi stručno i točno prema opisu, nacrtima, statičkom

proračunu i postojećim standardima i propisima za drvene konstrukcije. Prije početka radova

izvođač je dužan kontrolirati na građevini sve mjere koje su mu potrebne za izvedbu.

b) Spojna sredstva

Vijci, matice i čavli moraju odgovarati važećim standardima i 'Tehničkom propisu za drvene

konstrukcije (NN 121/07, NN 58/09, NN 125/10 i NN 136/12)“. Ispod matica i glave vijka treba

podložiti željeznu pločicu te rascjepku.

Skobe izvoditi iz plosnog željeza. Za lijepljenje drvenih konstrukcija upotrebljavati vodootporna

ljepila kojima se postiže postojanost na vlazi i propisana čvrstoća vlaka i posmika suglasno s

postojećim propisima.

Drvena krovna konstrukcija izvodi se na osnovu statičkog proračuna. Sva drvena građa mora

biti međusobno dobro povezana tesarskim vezovima, klinovima, moždanicima, željeznim skobama,

vijcima, odnosno čavlima.

c) Zaštita drvenih konstrukcija

Impregnacija u svrhu zaštite od vlage, insekata ili gljivica, kao i od požara posebno se propisuje

troškovničkom stavkom ukoliko se zahtjeva u izvođenju.

Prije zaštite drveta bojanjem, potrebno je svaki drveni element potpuno završiti (bez ugradnje

čeličnih okova), a nakon bojanja nije dopuštena nikakva dodatna obrada. Prije premazivanja,

obavezno očistiti građu od prljavštine, oblijepljenog iverja i kore. Posebno dobro treba natopiti

mjesta oslabljenja (rupe, zasjeke, čela) ili eventualne pukotine u drvenom materijalu. Prije bojanja

potrebno je utvrditi relativnu vlažnost drvene građe koja može biti maksimalno 18%, osim ako

proizvođač zaštitnog sredstva ne preporuči drugačije. Osim u skladu s ovim napomenama,

potpunu zaštitu izvesti u skladu s propisanim normama i prema uputama proizvođača zaštitnog

sredstva. Posebnu pažnju treba posvetiti transportiranju i skladištenju drvene građe kao i

njenoj prekomjernoj izloženosti sunčevom zračenju i povećanoj vlažnosti. Svaki mehanički oštećeni

konstruktivni drveni element potrebno je odbaciti i zamijeniti novim.

d) Skele

Skela mora biti tako konstruirana i izvedena da mora preuzimati opterećenja i utjecaje koji

nastaju u toku izvođenja radova, a bez štetnih slijeganja i deformacija, te mora udovoljavati

zahtjevima propisa Zaštite na radu. Također, skele moraju imati takvu sigurnost i krutost da




Studeni, 2016.g. 70

bez slijeganja i štetnih deformacija mogu primiti opterećenja i utjecaje koji nastaju u toku

izvođenja radova. Mora biti osigurana puna sigurnost djelatnika kao i sigurnost prolaznika,

prometa, susjednih građevina i okoline.

Fasadne skele izvoditi od tipskih atestiranih čeličnih cijevnih elemenata u svemu prema hrvatskim

propisima, statički proračunate ovisno o tehnologiji izvođenja i odabira elemenata nosive

konstrukcije. Fasadna zidarska cijevna skela treba biti prilikom instaliranja pravilno uzemljena.

e) Kontrola radova

Izvođač je obvezan voditi posebnu knjigu o kontroli izrađene drvene konstrukcije i skela,

kontrolu sprovoditi optičkim instrumentom, i to prethodno betoniranju kao i tokom završne

predaje konstrukcije (posebice stropne ploče) gdje odstupanja ne smiju iznositi više od ± 5 mm

na 10 metara udaljenosti ili dužine.

Samo izvođenje radova mora biti u skladu s uputama proizvođača.

f) Norme

Norme vezane za trajnost drva:

HRN EN 335:2013, Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva -- Upotreba razreda: definicije,

primjena na cjelovito drvo i ploče na osnovi drva (EN 335:2013)

HRN EN 350:2016, Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva -- Ispitivanje i razredba otpornosti

drva i materijala na osnovi drva na biološke štetnike (EN 350:2016)

HRN EN 460:2005, Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva –Prirodna trajnost masivnog drva

– Upute za određivanje zahtjeva za trajnost drva u odnosu na razrede opasnosti (EN 460:1994)

HRN EN 14080:2013, Drvene konstrukcije -- Lijepljeno lamelirano drvo i lijepljeno cjelovito drvo

-- Zahtjevi (EN 14080:2013

HRN ENV 1099:2011, Uslojeno drvo -- Biološka trajnost -- Smjernice za ocjenu upotrebljivosti

uslojenoga drva u različitim uporabnim razredima (CEN/TS 1099:2007)

Norme za zaštitna sredstva:

HRN EN 351-1:2008, Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva -- Masivno drvo tretirano

sredstvima za zaštitu drva -- 1. dio: Klasifikacija penetracije i retencije zaštitnog sredstva (EN

351-1:2007)




Studeni, 2016.g. 71

HRN EN 599-1:2014, Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva -- Učinkovitost sredstava za

preventivnu zaštitu drva određenu biološkim ispitivanjima -- 1. dio: Specifikacija u skladu s

uporabnim razredom (EN 599-1:2009+A1:2013)

HRN EN 599-2:2014, Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva -- Učinkovitost preventivnih

sredstava za zaštitu drva određena biološkim ispitivanjima -- 2. dio: Označivanje (EN 599-

2:2016)

HRN EN 15228:2009, Konstrukcijsko drvo -- Zaštita konstrukcijskoga drva protiv štetnih utjecaja

biološkog podrijetla (EN 15228:2009)

HRN EN 927-1:2013, Boje i lakovi -- Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za drvo izloženo

vanjskim utjecajima -- 1. dio: Klasifikacija i odabir (EN 927-1:2013)

Norme za zaštitu od požara

HRN EN 13501-1:2010, Razredba građevnih proizvoda i građevnih elemenata prema ponašanju u

požaru -- 1. dio: Razredba prema rezultatima ispitivanja reakcije na požar (EN 13501-

1:2007+A1:2009)

HRN EN 1995-1-2:2013, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija -- Dio 1-1: Općenito --

Opća pravila i pravila za zgrade (EN 1995-1-1:2004/A2:2014)

č GRAD RIJEKA - ekonzultacije.rijeka.hr · čeličnih nosača je 6.58m. Čelični nosači su upeti...

Documents

Transcript of č GRAD RIJEKA - ekonzultacije.rijeka.hr · čeličnih nosača je 6.58m. Čelični nosači su upeti...