НИКОЛА ТЕСЛА У КРИЛУ ПРАВОСЛАВЉА

5
Nikola Tesla u krilu Pravoslavlja Poznatog svetskog naučnika Nikolu Teslu (1856-1943), nenadmašnog Srbina i istinskog pravoslavca, mnogi su ranije, a i u novije vreme označavali po veroispovesti kao protestanta, katolika, budistu ili kao ateistu, a po nacionalnosti kao Austrijanca, Hrvata, Mađara, Grka, Čeha, ili kao „Hrvata u užem smislu, a Mađara u širem“. Dok je kao „veliki Jugosloven“ bio omiljen komunistima na ovim prostorima, dotle su ga sa druge strane okeana ponekad označavali i kao Amerikanca srpskog porekla! To ne predstavlja nikakvo iznenađenje od strane belosvetskih publicista, ali čuđenju nema kraja kada ga, na primer, rođeni sestrić (sin njegove sestre Marice), Sava Kosanović (1894- 1956), inače takođe sin pravoslavnog sveštenika, političar i diplomata, naziva u periodu između dva svetska rata „Bogočovekom“ (časopis Volja,1926), a od 1945. godine ga je okitio epitetom „oružani revolucionar“!!! Ogromna je količina današnjeg neznanja i nepoznavanja života i dela Nikole Tesle, dok su skoro svima poznate brojne „činjenice“, poluistine, razne mistifikacije i pogrešne interpretacije, kako njegovog života, tako i ogromnog dela koje je podario čovečanstvu. Decenijama skrivano ili prećutkivano svešteničko poreklo najpoznatijeg ličkog Srbina, obilato je koristilo crvenim ideolozima koji su po svaku cenu želeli da od javnosti sakriju da mu je otac Milutin Tesla (1819-1879) bio ugledni prota, veroučitelj i nacionalni radnik prvog reda; da su mu deda po majci Nikola Mandić, kao i njegov otac Toma Mandić, bili sveštenici, a da ne pominjemo ujaka Tomu Mandića (1827-1906), paroha gornjogračačkog i zrmanjskog, i drugog ujaka Nikolaja (Petra) Mandića (1840-1907), mitropolita dabrobosanskog. Iz ugledne porodice Mandića izašlo je oko pedeset sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Najpoznatiji biograf Nikole Tesle, Džon O’ Nil, zapisao je: „Tesla nije pripadao nijednoj veri. Rano u životu je raskinuo sa crkvom i nije prihvatio njena učenja.“ (Nenadmašni genije,1944). Novija i provokativnija američka biografija od strane Margaret Čejni kaže da „iako sam nije bio dubok vernik, Tesla je drugima preporučivao religiju kao odličnu stvar. Hrišćanstvo i budizam, verovao je, postaće najvažnije religije budućnosti“. Domaće istraživače ne vredi ni pominjati, jer su se oni uglavnom oslanjali na pomenuta dela i zastupali slične stavove. Kada ovome dodamo idejne smernice za posleratna pisanja o Tesli, koja je kod nas postavio Sava Kosanović još 1945. godine u časopisu Nauka i tehnika, biće mnogo jasnije zašto su komunisti toliko svojatali ovog genija i često koristili njegovo ime i reči u svoje propagandne svrhe, a išli su čak dotle da su mu pripisivali navodne izjave koje nikada nije izgovorio niti pak napisao.

description

НИКОЛА ТЕСЛА

Transcript of НИКОЛА ТЕСЛА У КРИЛУ ПРАВОСЛАВЉА

Nikola Tesla u krilu PravoslavljaPoznatog svetskog naunika Nikolu Teslu (1856-1943), nenadmanog !"#ina i istinskog $"avoslav%a, mnogi su "ani&e, a i u novi&e v"eme oznaavali $o ve"ois$ovesti kao $"otestanta, katolika, #udistu ili kao ateistu, a $o na%ionalnosti kao 'ust"i&an%a, ("vata, )a*a"a, +"ka, ,e-a, ili kao .("vata u u/em smislu, a )a*a"a u i"em01 2ok &e kao .veliki 3ugosloven0 #io omil&en komunistima na ovim $"osto"ima, dotle su ga sa d"uge st"ane okeana $onekad oznaavali i kao 'me"ikan%a s"$skog $o"ekla4To ne $"edstavl&a nikakvo iznena*en&e od st"ane #elosvetski- $u#li%ista, ali u*en&u nema k"a&a kada ga, na $"ime", "o*eni sest"i5 (sin n&egove sest"e )a"i%e), !ava 6osanovi5 (1894-1956), inae tako*e sin $"avoslavnog svetenika, $olitia" i di$lomata, naziva u $e"iodu izme*u dva svetska "ata .7ogoovekom0 (aso$is 8ol&a,1996), a od 19451 godine ga &e okitio e$itetom.o"u/ani "evolu%iona"0444 :g"omna &e koliina danan&eg neznan&a i ne$oznavan&a /ivota i dela Nikole Tesle, dok su sko"o svima $oznate #"o&ne .in&eni%e0, $oluistine, "azne misti;ika%i&e i $og"ene inte"$"eta%i&e, kako n&egovog /ivota, tako i og"omnog dela ko&e &e $oda"io oveanstvu1 2e%eni&ama sk"ivano ili $"e5utkivano sveteniko $o"eklo na&$oznati&eg likog !"#ina, o#ilato &e ko"istilo %"venim ideolozima ko&i su $o svaku %enu /eleli da od &avnosti sak"i&u da mu &e ota% )ilutin Tesla (1819-181 &ula 18561 godine u $a"o-i&sko& ku5i $"avoslavne %"kve !vetog Pet"a i Pavla u selu !mil&anu u Di%i, gde mu &e ota%, $"ota )ilutin, slu/#ovao ti- godina1 6"ten &e ve5 slede5i dan1 2etin&stvo &e $"oveo u %"kvi i $o"ti i esto &e $omagao o%u u v"en&u slu/#e1 !"$ske &unake na"odne $esme, ko&e &e sluao od gusla"a ko&i su sv"a5ali kod n&egovog o%a, zauvek su mu ostale na&d"a/e1 6ada &e )ilutin $"emeten sa slu/#om u +os$i5, Nikola &e tamo nastavio kolovan&e1 6asni&e se esto se5ao "azni- zgoda i nezgoda ko&e &e imao kao deak kada &e $ok"etao velika %"kvena zvona -"ama !vetog Eo"*a, u i&o& su #lizini i stanovali1 8eliku "ealku $o-a*ao &e od 181 do 181 godineA .3o 19161 "ekao &e Nikola Tesla e$isko$u d" Nikola&u 8elimi"ovi5u (tada a"-imand"itu) u N&u&o"kuA .3a 5u usko"o uti &eku od gusala iz mo&e Dike ovde u N&u&o"ku i to sede5i na divanu01 H$isko$ Nikola& &e te "ei do#"o za$amtio1 :ne su mu tada izgledale neve"ovatne, a danas ve5 i $o naim ku5ama $osto&e "adio a$a"ati01 2a" mentalne snage.2a" mentalne snage dolazi od 7oga, uzvienog #i5a, i ako kon%ent"iemo mozak na tu istinu, $oin&emo da /ivimo u skladu sa ovom mo5nom silom1 )a&ka me &e uila da t"a/im svu istinu u 7i#li&i, stoga sam $osvetio nekoliko slede5i- mese%i $"ouavan&u ovog dela0, ka/e Tesla1 Nikada ni&e o#&asnio d"ugima ta &e za$"avo naao u kn&izi :tk"iven&a, ali od 18991 $a nadal&e $ostao &e ;as%ini"an silama $"i"ode to 5e ga dovesti do na&ve5i- otk"i5a4 Na&v"edni&om kn&igom u svo&o& n&u&o"ko& #i#liote%i smat"ao &e #ogoslu/#enu kn&igu !lu/#enik iz 15191 godine, tam$anu u 8ene%i&i, ko&u &e n&egov sest"i5 !ava 6osanovi5 $oklonio ame"ikom $"edsedniku T"umanu1 6um -"ama !vetog !ave!"$ska %"kvena o$tina u +e"i&u (,ikago), d"/ava ?linois, osnovana &e 19141 godine, a tokom na"edne dve, sag"a*ena &e man&a %"kva, ko&a ni&e mogla dugo v"emena da zadovol&ava na"asle $ot"e#e tamon&e s"$ske koloni&e, $a &e 91 &ula 1939) $"vi $ut $"edstavio svo&u "eligi&u Fa$adno& %iviliza%i&i1 No"malno da su se ova dva oveka s"ela, tako da &e 8ivekananda ostao za$an&en Teslinim $"onalas%ima, dok &e Tesla stekao $uno $otovan&e za ovu iston&aku "eligi&u1 Naol&e &e %iti"ati samog Teslu ko&i ka/eA .Ive"en sam da &e %eo kosmos o#&edin&en, kako u mate"i&alnom tako i u du-ovnom $ogledu1 Posto&i u vasioni neko &ezg"o otkuda mi do#i&amo svu snagu, sva nada-nu5a, ono nas veno $"ivlai, &a ose5am n&egovu mo5 i v"ednosti ko&e ono emitu&e %elo& vasioni i time &e od"/ava u skladu1 3a nisam $"od"o u ta&nu toga &ezg"a, ali znam da $osto&i i kada -o5u da mu $"idam kakav mate"i&alni at"i#ut, onda mislim da &e to svetlost, a kada $okuam da ga s-vatim du-ovno, onda su to le$ota i samilost1 :na& ko nosi u se#i tu ve"u ose5a se sna/an, "ad mu ini "adost, &e" se sam ose5a &ednim tonom u sveo$to& -a"moni&i01 ("ana, mi" i "ad Na v"-un%u naune i stva"alake ka"i&e"e, 19>> godine, Nikola Tesla u &unskom #"o&u uglednog aso$isa Centu"L, o#&avl&u&e o#iman lanak P"o#lem $ove5an&a l&udske ene"gi&e, ko&im &e ;as%ini"ao tadan&u svetsku &avnost i u kome &e sintetizovao dosadan&a saznan&a i naznaio #udu5e $"av%e svo&i- ist"a/ivan&a1 Bazmat"a&u5i glavne $"o#leme l&udskog "oda, Tesla $oin&e tako to ka/e da svi l&udi sveta ine &edno telo, &ednog $o&edin%a, i da su svi stanovni%i ove $lanete $ovezani ne"skidivim vezama ko&e se ne mogu videti, ali se mogu osetitiA .+odinama su ovu ide&u $"oklamovala sav"eno mud"a uen&a "eligi&e, ve"ovatno ne samo kao s"edstvo ko&im se o#ez#e*u&e mi" i -a"moni&a me*u l&udima ve5 i kao &edna &ako o$"avdana istina1 7udisti &e iz"a/ava&u na &edan, -"i5ani na d"ugi nain, ali i &edni i d"ugi tv"de istoA )i smo svi &edno01 .D&udska ene"gi&a 5e #iti $ove5ana $ose#nom #"igom o zd"avl&u, zd"avom is-"anom, ume"eno5u, $"avilnim nainom /ivota, osnivan&em #"aka, savesnom #"igom o de%i, uo$teno "eeno, $otovan&em svi- mnogo#"o&ni- $"avila i $"o$isa "eligi&e i -igi&ene1 ! d"uge st"ane, &edva da &e $ot"e#no "e5i da sve to &e $"otiv "eligi&skog uen&a i -igi&enski- $"avila, te/i da sman&i kvalitet01 .!vaki ovek t"e#a da smat"a svo&e telo $oklonom od ne$"o%en&ive v"ednosti od:noga koga on voli iznad svega, velianstvenim umetnikim delom neo$isive le$ote i vetine van l&udske mo5i s-avatan&a, i tako delikatnim i ne/nim da ga &edna "e, da-, $ogled ili misao samo mo/e $ov"editi01 .Neisto5a ko&a "a*a #olest i sm"t &e ne samo samounitava&u5a, ve5 i k"a&n&e nemo"alna sklonost1 ,uvan&em naeg tela od in;ek%i&e, zd"avo i isto mi iz"a/avamo nae $otovan&e visokom $"in%i$u ko&em su ona $oda"ena1 :na& ko $otu&e $"o$ise -igi&ene u ovom smislu, $okazu&e se isk"eno $o#o/nim1 Da#avost mo"ala &e st"ano zlo ko&e t"u&e i du- i telo, i odgovo"no &e za veliko nazadovan&e1 2"utveni /ivot, mode"no o#"azovan&e i za$oslenost /ena ko&i te/e da i- ot"gnu od ku5ni- $oslova i $"etvo"e u muka"%e, ma-nite $ot"e#e ko&e uman&u&u uzvien ideal ko&i one $"edstavl&a&u, sman&u&u umetniku stva"alaku mo5 i $"ouz"oku&u ste"ilitet i o$te sman&en&e "ase01 Bazmat"a&u5i dal&e $"o#leme oveanstva, Tesla dolazi do slede5eg zakl&ukaA .8idimo da &e na t"i naina mogu5e "een&e velikog $"o#lema $ove5an&a l&udske ene"gi&e, odgovo" dat $omo5u t"i "eiA -"ana, mi" i "ad1 )nogo, mnogo godina sam mozgao i "azmil&ao, gu#io se u naga*an&ima i teo"i&ama, dok nisam stigao do ovi- "een&a, da #i- tada s-vatio, da su me o n&ima uili u "anom detin&stvu1 :ve t"i "ei $"edstavl&a&u osnovni ton -"i5anske "eligi&e1 !ada mi &e &asno n&i-ovo nauno znaen&e i sv"-aA -"ana da se $ove5a masa, mi" da se sman&i us$o"ava&u5a sila i "ad da se $ove5a sila ko&a u#"zava l&udsko k"etan&e1 :vo su &edina t"i mogu5a "een&a velikog $"o#lema, a svi oni ima&u &edan $"edmet, &edan %il& - da se $ove5a l&udska ene"gi&a1 6ada ovo uoimo, ne mo/emo a da se ne zadivimo koliko &e mud"a i nauna i koliko &e neizme"no $"aktina -"i5anska "eligi&a, i u kakvom znaa&nom kont"astu ona sto&i sa d"ugim "eligi&ama1 :igledno, ona &e "ezultat $"aktinog eks$e"imenta i naunog $osmat"an&a, ko&i su se $"odu#l&ivali vekovima, dok su se ostale "eligi&e izgleda &avile samo kao $osledi%a a$st"aktni- "azmat"an&a1 Bad, neumo"an na$o", ko"istan i akumulativan, sa $e"iodima odmo"a "adi ve5e e;ikasnosti &e N&egova glavna i uvek $onovl&ena za$ovest1 Tako smo mi, nada-nuti i ("i5anstvom i naukom, s$oso#ni da inimo na&vie to se mo/e za do#"o#it l&udskog "oda01 )ilovan )ati5