Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od...

19
Bilten GODINA HIV BROJ 325 ^ETVRTAK 13. JUN 2019. PARA]IN PRIMERAK JE BESPLATAN www.paracin.rs OP[TINA PARA]IN PREMA NAJNOVIJIM PODACIMA O SMAWEWU BROJA STANOVNIKA P P A A R R A A ] ] I I N N B B O O Q Q I I O O D D 1 1 0 0 9 9 O O P P [ [ T T I I N N A A U U S S R R B B I I J J I I Analiza podataka Republi~kog zavoda za statistiku pokazuje da 109 op{tina ima ve}i problem sa stanovni{tvom od nas Strana 3. Zamenica ambasadora Nema~ke u Srbiji Dorotea Gizelman, sa saradnicima (na slici) posetila je 6. juna op{tinu Para}in. Prilikom ove posete ona je u sali Predsedni{tva razgovarala sa predsed- nikom op{tine Para}in, Sa{om Paunovi}em. REKONSTRUKCIJA ULICE BORE PETROVI]A IZA ZELENE PIJACE Mre`a je zamewena u rekordnom roku, kre}u radovi na kolovozu VODOVODNA MRE@A, PA ASFALT USVOJEN ZAVR[NI RA^UN BUXETA OP[TINE POZITIVNO MI[QEWE REVIZORA VANREDNO U OSAM SELA [TETA OD BUJI^NIH VODA Strana 2. Strane 3. i 8. Z Z V V O O N N I I L L O O Z Z A A S S P P O O R R T T S S K K O O L L E E T T O O Strana 5. Strana 18.

Transcript of Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od...

Page 1: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

BiltenGODINA HIIVV �� BROJ 325 �� ^ETVRTAK 13. JUN 2019. PARA]IN �� PRIMERAK JE BESPLATAN

wwwwww..ppaarraacciinn..rrss

OP[TINA PARA]IN

PREMA NAJNOVIJIM PODACIMA O SMAWEWU BROJA STANOVNIKA

PPPP AAAA RRRR AAAA ]]]] IIII NNNN BBBB OOOO QQQQ IIII OOOO DDDD 1111 0000 9999 OOOO PPPP [[[[ TTTT IIII NNNN AAAA UUUU SSSS RRRR BBBB IIII JJJJ IIIIAnaliza podataka Republi~kog zavoda za statistiku pokazuje da 109 op{tina ima ve}i problem sa stanovni{tvom od nas

��Strana 3.

Zamenica ambasadora Nema~ke u Srbiji DoroteaGizelman, sa saradnicima (na slici) posetila je6. juna op{tinu Para}in. Prilikom ove posete onaje u sali Predsedni{tva razgovarala sa predsed-nikom op{tine Para}in, Sa{om Paunovi}em.

REKONSTRUKCIJA ULICE BORE PETROVI]A IZA ZELENE PIJACE

Mre`a je zamewena u rekordnom roku, kre}u radovi na kolovozu

VODOVODNA MRE@A, PA ASFALT

USVOJEN ZAVR[NI RA^UN BUXETA OP[TINE

POZITIVNOMI[QEWEREVIZORA

VANREDNO UOSAM SELA

[TETA OD BUJI^NIH VODA

��Strana 2. ��Strane 3. i 8.

ZZZZ VVVV OOOO NNNN IIII LLLLOOOO ZZZZ AAAA ““““SSSS PPPP OOOO RRRR TTTT SSSS KKKK OOOO LLLL EEEE TTTT OOOO ””””

��Strana 5. ��Strana 18.

Page 2: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019.2 Skup{tina op{tineBilten

Razmatraju}i 14 ta~aka dnevnogreda na 59. sednici Skup{tineop{tine, odr`anoj 5. juna,odborni~ka ve}ina najpre jeusvojila predlog i donela odlukuo uspostavqawu hipoteke izalo`nog prava na tri katas-tarske parcele i objektimakoji }e se graditi na wima uokviru industrijskog parka uzoni “Zmi~” u korist banke“Societe Generale”, a po osnovuugovora o dugoro~nom kreditukoji }e se zakqu~iti na osnovuOdluke o zadu`ewu op{tinePara}in za realizicaju kapi-talnih investicija u 2019. godi-ni. Istom odlukom, predsednik

op{tine je ovla{}en da zakqu~ii potpi{e sa pomenutom bankomugovor o dugoro~nom kreditu,ugovor o zalozi na potra`ivawa,kao i zalo`nu izjavu, sve na imeobezbe|ewa i naplate svihpotra`ivawa te banke kojaproizilaze iz ugovora o kred-itu.Nakon {to je ve}ina odborni-ka, bez rasprave, usvojila ovuodluku, sa 37 glasova “za” i tri“protiv” doneta je i odluka opro{logodi{wem zavr{nomra~unu buxeta Op{tine, saizve{tajem nezavisnogovla{}enog revizora ~ije jemi{qewe bilo pozitivno.

Ostvaren suficit od 50,2miliona dinara

Obrazla`u}i detaqno zavr{nira~un ~ija je izrada trajalapet meseci, na~elnik Odeqewaza finansije i buxet SlobodanJankovi} rekao je da je pro{legodine ukupno bilo planirano1.380.000.000 dinara buxetskihprihoda i primawa, a ostvarenoje 1.205.405.861 dinara, {to je87,35 odsto plana.- Ostvarawe plana teku}ih

prihoda bilo je 90,35 odsto, {tose smatra sasvim zadovoqava-ju}om realizacijom. Buxetskikorisnici su jo{ imali na

raspolagawu namenska sredstvasa republi~kog nivoa (73.434.528dinara), prihode po osnovudonacija fizi~kih i pravnihlica (22.570.135 dinara), pri-mawa od doma}ih zadu`ivawa(115.000.000), neutro{ena sred-stva iz prethodnih godina(43.743.603), te sopstvene iostale prihode i primawa,5.576.210 dinara. Ukupno imje bilo na raspolagawu planskih1.640.324.476 dinara, a ost-varenih 1.415.669.453 dinara,rekao je, izme|u ostalog,Jankovi}.Rashodi i izdaci bili su

planirani u istom iznosu kaoi prihodi i primawa, a real-izacija je iznosila 87 odstoplana. Uprava za poslove organaop{tine od direktnih buxetskihkorisnika imala je najboqurealizaciju, 93,4 odsto, a odindirektnih - Dom zdravqa, 98odsto. [to se ti~e donacijame|unarodnih organizacija,iznosile su ne{to vi{e od 31milion, najvi{e za izgradwusaobra}ajnica u industrijskojzoni, 28,3 miliona. Ostvaren jesuficit - vi{ak prihoda i

primawa, u iznosu od 50.229.000dinara. U vezi rashoda, svakako je

najbitnije da nije bilo preko-ra~ewa nijedne buxetske pozi-cije, niti nenamenskog tro{ewabuxetskih sredstava. Svitro{kovi i izdaci realizo-vani su unutar va`e}ih zakon-skih okvira, op{tinskih odlu-ka i drugih propisa. Jankovi}je na kraju zakqu~io da je odlu-ka o zavr{nom ra~unu pre-cizan, jasan i potpun akt, {topotvr|uje i izve{taj nezavisnerevizije koja ga je ocenilanajvi{om ocenom, a to je poz-itivno mi{qewe.

Rasprava o zavr{nomra~unu buxeta op{tine

Komentare o zavr{nom ra~unuimali su {ef odborni~ke grupe“Samostalni napredwaci” JovicaRaji} i odbornik JS GoranDini}.Raji} je istakao nekoliko

zna~ajnih op{tinskih priho-da, pre svega od poreza nazarade, koji je ostvaren u solid-nom iznosu od preko 92 odsto.I prihodi i rashodi, po wegov-im re~ima, bili su na nivou oko90 odsto i imaju prelaznuocenu. Kad je u pitawu prihodod poreza na imovinu, trebaulo`iti napor da se naplatapopravi, a kod primawa, izosta-la je prodaja zgrada “Vodovoda”i JKP, kazao je Raji}... On jekonstatovao da su ustanove

“predwa~ile po realizacijirashoda”, misle}i na Domzdravqa, Apoteku, Pozori{te,Kulturni centar... Time susamostalni napredwaci zadovo-qni, ali nisu realizacijomrashoda buxetskog Fonda zapoqoprivredu i Fonda zaza{titu `ivotne sredine, jer tadva fonda pokazuju ni`i pro-cenat izvr{ewa. Raji} je tako|epohvalio rezultat Uprave zainvesticije i odr`ivi razvoj,rezimiraju}i, na kraju, da }e taodborni~ka grupa podr`atizavr{ni ra~un jer su zadovoqnina~inom kako je u pro{lojgodini lokalna samoupravaradila.Odbornik JS Goran Dini}

kriti~ki se osvrnuo na nekestavke za koje smatra daOp{tina ne bi trebalo dafinansira, pomenuv{i subven-cije namewene “Poslovnom cen-tru” i donacije Regionalnojagenciji za ekonomski razvoj[umadije i Pomoravqa. Nakontoga, zakqu~ena je rasprava, ave}ina odbornika izglasala jeodluku o zavr{nom ra~unu.U nastavku sednice sve pre-

ostale ta~ke usvojene su bezrasprave. Doneta je odluka oraspisivawu javnog oglasa zadavawe u zakup i na kori{}ewepoqoprivrednog zemqi{ta udr`avnoj svojini, te re{ewe ootu|ewu neizgra|enog gra|evin-skog zemqi{ta u industrijskojzoni “Zmi~” u korist RadisavaMiloradovi}a iz ]uprije.

Prihva}en je tromese~niizve{taj javnih preduze}a,informacija o stepenuuskla|enosti planiranih i real-izovanih aktivnosti iz pro-grama poslovawa javnih pre-duze}a na koja se primewujeZakon o javnim preduze}ima,a ~iji je osniva~ op{tinaPara}in, za period januar -mart.

Rebalans programaDirekcije za izgradwu

Ostale ta~ke dnevnog reda,osim izbora i imenovawa,odnosile su se na JP “Direkcijaza izgradwu”, odnosno na prveizmene i dopune (rebalans)programa poslovawa ovog javnogpreduze}a i prate}ih programa:odr`avawa javne rasvete; pro-grama upravqawa javnim pute-vima i ulicama i programaupravqawa javnim parki-rali{tima, sa pripadaju}imodlukama Nadzornog odbora.Za{to rebalans - objasnio jedirektor Direkcije AleksandarMilojkovi}. On je naglasio dasu na ovaj na~in obezbe|enasredstva da se plate uve}anira~uni koji su stigli od“@eleznica Srbije” zaodr`avawe pru`nih prelaza.Radi se o uve}awu od skoro 2,5miliona dinara, {to se nijemoglo predvideti. Sredstva su obezbe|ena tako

{to su “prepakovane” pojedinepozicije u skladu sa potrebamaposlovawa Direkcije za ovugodinu. Najvi{e su smawenitro{kovi izvr{iteqa i uslugeutu`ewa za doplatne karte, auve}ani su, izme|u ostalih,tro{kovi nabavke materijala zaposipawe puteva u zimskimuslovima, za zimsku slu`bu, zanabavku barikadnih stubi}a,alata i inventara. Uvedena jenova pozicija, 3.000.000 dinara,za nabavku i ugradwu 1.000LED svetiqki. Tako|e su,izme|u ostalog, uve}anitro{kovi nameweni rehabil-itaciji nekih op{tinskih put-nih pravaca i ulica u gradumada je u celini ta pozicijasmawena.Dobra vest iz Direkcije za

izgradwu je da se do krajagodine o~ekuju jo{ ve}i prihodiod rada parking servisa.Pro{le godine taj prihod je bio15 miliona dinara, a za teku}ugodinu se procewuje da }eiznositi oko 18 miliona, pa suprihodi od parking servisauve}ani za 3,2 miliona dinara.Osim na prve rebalanse pro-grama Direkcije, odbornici sudali saglasnost i na izmene idopune cenovnika uslugaodr`avawa javnih puteva i uslu-ga odr`avawa javne rasvete.Tako|e su dali saglasnost naodluku Nadzornog odbora togjavnog preduze}a o kupoviniosnovnog sredstva putem finan-sijskog lizinga.Na kraju su doneta i dva

re{ewa iz oblasti izbora iimenovawa.

Z. Ra{i}

ODBORNICI USVOJILI ZAVR[NI RA^UN BUXETA OP[TINE ZA 2018. GODINU

POZITIVNO MI[QEWE OVLA[]ENOG REVIZORABuxetski korisnici imali su na raspolagawu dovoqno sredstava, nije bilo prekora~ewa pozicija niti nenamenskog tro{ewa

PODSETNIK NA

“RIMASTER”

Op{tina }e iz sredstavadugoro~nog kredita (radi ~ijeje realizacije na ovoj sednicidata saglasnost nauspostavqawe hipoteke izalo`nog prava) graditi objekati industrijski park, za koji jeu toku postupak izdavawagra|evinske dozvole. Taj objekat}e biti dat u zakup po komer-cijalnim uslovima, a premadogovoru, objekat }e zakupiti{vedska kompanija “Rimaster”,koja ve} ima proizvodwu una{em gradu. Nakon preseqewau industrijsku zonu, u skladusa svojim biznis planom,zaposli}e najpre 300, adugoro~no i do 1.000 qudi.

REHABILITACIJA PUTEVA I ULICA

Prvom izmenom i dopunom ovogodi{weg programa Direkcijeza izgradwu, sa finansijskim planom, za po 500.000 dinarauve}ani su tro{kovi planirane rehabilitacije gradskih uli-ca Nikole Pa{i}a i Kajmak~alanske (2019-2020. godina), tetro{kovi rehabilitacije putnih pravaca ka ^epuru i dela putaRatare-Gorwe Vidovo, dok je za planiranu rekonstrukcijudela puta Popovac-Stubica naveden iznos od 3.000.000 dinara,{to bi trebalo da plati kompanija ‘CRH”. Ina~e, u planu zaovu godinu jo{ je rehabilitacija delova puteva Mirilovac-Plana,zatim Le{je-Plana i dela puta [aludovac-Gorwa Mutnica.

SLOBODAN JANKOVI] - Ostvarewe plana teku}ih prihoda bilo je zadovoqavaju}ih 90,3 odsto

Page 3: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019. 3Aktuelno Bilten

Pri~e koje su u javnostipovremeno ~uju da iz na{eop{tine sugra|ani odlazeu inostranstvo mnogo vi{enego iz ostalih op{tina uSrbiji uop{te nisu ta~ne- pokazala je analizanajnovijih dostupnih podata-ka Republi~kog zavoda zastatistiku (RZS). Naprotiv. U odnosu na

2016. godinu, kada jeop{tina Para}in (u pos-matranom periodu od 2002.do 2016.) na rang listi165 op{tina po smawewubroja stanovnika zauzi-mala 108. mesto - {tozna~i da je u 107 op{tinataj problem bio ve}i negou na{oj, najnoviji podacipotvr|uju napredak za dvamesta i jo{ boqi rezul-tat. Para}in je, naime, nanajsve`ijoj rang listi (do2018. godine), na 110 mes-tu, to jest 109 drugihop{tina u Srbiji u ve}emje problemu sa odlivomstanovni{tva od nas.

Goran Milojevi},diplomirani ekonomistakoji je uradio analizu,

ka`e da je koristio dos-tupne podatke iz dve pub-likacije RZS, objavqenekrajem pro{le godine,pod nazivom: “Op{tinei regioni u Srbiji u2018.” i “Procenastanovni{tva u Srbijiprema polu, starosti itipu naseqa od 2013. do

2017. godine”.- Najnovija analiza u

odnosu na prethodnupokazuje da je Para}innapredovao za dva mesta,odnosno da je trend smawe-wa stanovni{tvaizra`eniji ~ak u 109drugih op{tina u Srbijiu odnosu na Para}in, pos-

matrano u prethodnih 17godina. Me|utim, gener-alno se u Srbiji pove}aoodliv stanovni{tva, kojiza na{u op{tinu od 2002.do 2018. iznosi minus 12odsto, odnosno za tolikiprocenat se broj stanovni-ka smawio. Po tom pro-centu smawewa

stanovni{tva Para}in jeu rangu sa GorwimMilanovcem, Loznicom,Ba~kim Petrovcem... UDespotovcu je, na primer,odliv ve}i, minus 18odsto, u Zaje~aru iznosiminus 16, ]upriji minus15, Prokupqu minus 14,kao i u Velikoj Plani,obja{wava Milojevi}.U Pomoravskom okrugu

najlo{ija je situacija uop{tini Rekovac gde sebroj stanovnika smawioza ~ak 28 odsto, kao i uRa`wu. Najve}i problem

u Srbiji sa stanovni{tvomimaju Crna Trava,Medve|a, Babu{nica,Gaxin Han, Majdanpek...U wima se broj stanovni-ka smawio za 30 odsto uodnosu na 2002. godinu.Naravno, brojke su dru-ga~ije kad su u pitawuveliki gradovi, poputBeograda. Op{tinaZvezdara, recimo, bele`iporast stanovni{tva za23 odsto, ali to je zato{to stanovni{tvo iz maw-ih sredina migrira u ve}e.

Z. Ra{i}

Posle vi{egodi{wepripreme i skoro osamgodina izmena planovadetaqne regulacije,uspe{no je re{en deoimovinskih problema, {toje omogu}ilo da po~etkomove sedmice po~nu radovina izgradwi ulica u nase-qu Cara Du{ana bb: pre-ostalog malog dela Ulicecara Du{ana i ulazneUlice Vuka Karaxi}a zato naseqe, gledano izpravca grada ka Tekiji.Obilaze}i gradili{te sasaradnicima iz Upraveza investicije i odr`ivirazvoj, Sa{a Puanovi},predsednik op{tine, pod-setio je da je u ovom pri-gradskom nasequ najpregra|ena vodovodna ikanalizaciona mre`a.Kanalizacijom jeopremqen ve}i deo nase-qa, a ti radovi }e senastaviti i tokom ovegodine u jo{ nekim uli-cama u kojima su se za tostekli uslovi.- Sti`e i prvi asfalt

u naseqe Cara Du{anabb, ali ne bez problema.Na terenu smo ~uli pri~uod nekih me{tana da oniosporavaju izgradwu delaulice na ulazu u naseqe,smatraju}i da je tih dvai po do 2,8 metara odograde i ulaza u dvori{tawihovo zemqi{te, koje unekim delovima ho}e da

prepuste op{tini, a unekim ne `ele. Nadamose da }emo na}i kona~nore{ewe da izgradimo ovuulaznu ulicu i to poslemnogo godina re{avawaimovinskih pitawa zbogbespravne i nelegalnegradwe, kazao je Paunovi}.

On je podsetio i naulice izgra|ene ovesezone u drugim pri-gradskim naseqima. Upitawu se delovi ulicakoji su imovinskire{eni: BrankaRadi~evi}a u Stri{komnasequ, deo Stri{ke u

nasequ Ribnica, te deoUlice Kara|or|ev venacna Kara|or|evom brdu.- U nasequ Cara Du{anatokom godine bi}e ugov-orena jo{ jedna ulica zaizgradwu, a u narednimgodinama gradi}emo i pre-ostale ulice redosledomkojim re{avamo imovinskeodnose. Bi}e izgradwekolovoza i u MZ "BrankoKrsmanovi}", u Dankovu iu nasequ Carice Milice- jug, najavio je prvi ~ovekOp{tine.Ukupna du`ina kolovozakoji se sada gradi u nase-qu Cara Du{ana bbiznosi oko 150 metara.

M. Stojanovi}

U no}i izme|u 2. i 3. juna i narednog dana, obilne ki{ena podru~ju ~itave Srbije dovele su do izlivawabuji~nih voda, materijalne {tete i problema u vi{e selana{e op{tine, dok je JVP "Srbijavode" uvelo vanred-nu odbranu od poplava na svim objektima u nadle`nos-ti tog preduze}a u Srbiji. Na podru~ju prekomoravskihsela, posebno Svojnova, palo je ~ak 60 litara ki{e pokvadratu, pa je u tom selu i susednom Poto~cu pri~iwe-na {teta na infrastrukturi, zbog ~ega je odlukom[taba za vanredne situacije op{tine Para}in, u ciqu{to br`eg otklawawa posledica poplava, 3. junaprogla{ena vanredna situacija za te dve mesne zajed-nice. [tab je nalo`io anga`ovawe pravnih lica i meh-anizacije za izvo|ewe radova na nekoliko kriti~nihlokacija, 24. ~asovni monitoring stawa na vodotokovi-ma, anga`ovawe poverenika civilne za{tite, pripremumehanizacije, opreme i qudstva u slu~aju potrebe.Sutradan je vanredna situacija uvedena u jo{ {est selajer su u me|uvremenu bujice i tamo napravile problemena zemqi{tu, putevima i vodnim objektima, dok su poje-dinim doma}instvima bila poplavqena dvori{ta isutereni. U pitawu su Ra{evica, Tre{wevica, Siwi Vir,Ratare, Kre`binac i Gorwe Vidovo.Ipak, op{tina Para}in nije imala tako velike prob-leme poput nekih drugih delova Srbije. Najve}e {teteimala su podjuhorska sela, gde je do{lo i do prekidanekih ulica i puteva... Na sre}u, ki{e su prestale, aproblemi na terenu su brzo otkloweni. Z. Ra{i}

PARA]IN IMA JO[ BOQI REZULTAT PREMA NOVIM PODACIMA O SMAWEWU BROJA STANOVNIKA

U 109 OP[TINA ODLIV QUDI JE VE]I NEGO U PARA]INUAnaliza najsve`ijih podataka Republi~kog zavoda za statistiku pokazuje da je Para}in napredovao za dva mesta

PODACI O MIGRACIJAMA

Neki podaci Zavoda za statistiku o migracijama pos-toje ali oni nisu razgrani~eni, odnosno nisu odvo-jeni podaci koji se odnose na odlazak u inos-transtvo i na migracije unutar Srbije, ve} se govorio migracionom saldu, obja{wava Milojevi}. - A iz tog salda se ne vidi, recimo, koliko se

stanovnika iz Para}ina odselilo u inostranstvo,koliko, na primer, u Beograd, a koliko je qudi iz okol-nih sela do{lo da `ivi u Para}inu. Zbirno, saldo jestenegativan, ali tako je u celoj Srbiji. Kad je o Para}inure~, u brojkama, 2017. godine migracioni saldo je biominus 175 qudi, {to zna~i da je po osnovu migracija175 qudi mawe u odnosu na ukupni broj stanovnika.

(OPET) IMOVINSKI PROBLEMI

Imovinski problemi su glavna ko~nica br`ojizgradwi infrastrukture u prigradskim naseqimana{e op{tine. - Da wih nema, sva naseqa bi imala asfalt jo{ prenekoliko godina, ali vidimo i danas da imagra|ana koji `ele da spre~e tu izgradwu iako imasfalt prolazi ispred ku}e, obja{wava Paunovi}razloge zbog kojih je izgradwa ulica u prigradskimnaseqima sporija u odnosu na grad i seoske sredine.

PROBLEMI ZBOG OBILNIH KI[A PO^ETKOM JUNA IZGRADWA INFRASTRUKTURE U JO[ JEDNOM OBODNOM DELU PARA]INA

STI@E ASFALT U NASEQE CARA DU[ANAUslovi za gradwu ulica stekli su se nakon vi{e godina re{avawa imovinskih odnosa

VANREDNA SITUACIJA U OSAM SELA

Generalno u Srbiji problem postoji, ali je u Para}inu on mawi nego u 109 drugih op{tina

Page 4: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019.4 InfrastrukturaBilten

Nakon asfaltirawa delaUlice Branka Radi~evi}au Stri{kom nasequ, prive-deni su kraju radovi i naizgradwi vodovodne mre`eu imovinski re{enom deluUlice Petra Ko~i}a, ato je jedina preostala uli-ca u ovom prigradskomnasequ gde nije bilovodovodne mre`e.Gradili{te je sa direk-

torom “Vodovoda”Neboj{om Simi}em i pred-stavnicima Uprave zainvesticije i odr`ivirazvoj, obi{ao predsed-nik op{tine Para}in,Sa{a Paunovi}.

- Privodi se kraju izgrad-wa infrastrukture u pri-gradskim naseqima. Nakonre{avawa imovinskihodnosa u jednom mawemdelu Stri{kog naseqa,

zavr{ava se izgradwavodovodne mre`e. Ina~e,celo naseqe je dobilovodovodnu mre`u 2003.godine osim ove ulice,gde ranije nije mogao biti

re{en imovinski prob-lem, odnosno ranije nijebilo mogu}e pribavitipotrebne saglasnosti zaizgradwu infrastrukture,kazao je Paunovi} pri-likom obilaska ovoggradili{ta, podsetiv{ida je kod izgradwevodovodne mre`e i kanal-izacije dovoqno dobitisaglasnost vlasnika zaizgradwu tih podzemnihinstalacija, a kada je re~o asfaltirawu, parcelase mora izuzeti od vlas-nika i pre}i u vlasni{tvoOp{tine kako bi seizgradila asfaltna ulica.To je najve}i problem,podse}a Paunovi}.Ova vrsta problema

uo~ava se i na kraju UlicePetra Ko~i}a gde se gra-di vodovod, s obzirom dabi ova ulica trebalo dapravi jedan krug u sredi-ni naseqa, ali sa drugestrane te ulice postojiogra|eno dvori{te krozkoje nije mogu}e pro}i.Paunovi} je napomenuo i~iwenicu da je punogra|ana iz ove ulicetra`ilo re{avawe imovin-skih problema, ali se ~inida upravo oni koji tu ima-ju parcele u svom vlas-ni{tvu ne poma`u da seovi problemi br`ere{avaju. M. Stojanovi}

Prema planu Uprave zainvesticije i odr`ivirazvoj op{tine Para}inkoji obuhvata period od2018. do 2020. godine,obavqaju se radovi na pro-jektovawu i rekonstruk-ciji javne rasvete kako ugradskim, tako i u seoskimmesnim zajednicama.

U ovoj gra|evinskojsezoni, u okviru radovana ure|ewu javnihpovr{ina, okon~ana jeprva faza izgradwe novejavne rasvete u nasequ"Jagodwak", u delu od stam-benih blokova kod rekedo izlaska na Ulicuvojvode Mi{i}a. To je biozahtev stanovnika ovog

dela Glo`daka na zborovi-ma o planirawu op{tin-skog buxeta, a pisana je ipeticija. Novu javnu rasvetu dobi}ei stanovnici naseqa naKara|or|evom brdu.Preciznije, radi se opro{irewu javne rasvete u^ika Tasinoj ulici u kojojje nova linija izgra|ena

pro{le godine, iz pravcanadvo`waka auto-puta dozgrade nekada{wegbrigadirskog naseqa.Pro{irewa javne rasvetebi}e i u ulicama IvanaGorana Kova~i}a iBregalni~koj kod pru`nogprelaza, saznajemo od VesneJankovi}, rukovodioca ovogsektora Direkcije zaizgradwu. Za sve pomenutelokacije javna nabavka zaizvo|ewe ovih radova je utoku.- U fazi projektovawa jerekonstrukcija javnerasvete u Mesnoj zajedni-ci Popovac, a {to se ti~ezamene dotrajalih sijali-ca, one se mewaju redovnopo prijavama gra|ana i ugradskim i u seoskim mes-nim zajednicama.Efikasniju zamenuspre~avali su nepovoqnivremenski uslovi, odnosnoobilne ki{e u maju ipo~etkom juna, isti~eJankovi}eva. M. Stojanovi}

Sezona asfaltirawa uselima ove godine po~elaje u Ra{evici, gde jepro{log meseca noviasfaltni kolovoz dobilaUlica Svetog Save. Upitawu je saobra}ajnicaiz pro{logodi{weg pro-grama, po kome jo{ neko-liko seoskih ulica ~ekanastavak radova, aliobilne ki{e od polovinemaja do po~etka junaremetile su planoveputara.Kako saznajemo u Upraviza investicije i odr`ivirazvoj, pripremni radovinastavqeni su u Busilovcuna dve lokacije, uBakri}koj ulici i deluPartizanske. O~ekuju seu Ulici Vuka Karaxi}a uKla~evici, zatim u GorwojMutnici u Obili}evoj uli-ci i Ulici cariceMilice. Asfaltirawa }ebiti i u Zabregi, gde je

pro{le godine po~elaizgradwa dve ulice, CaraDu{ana i Deqni~kog poto-ka. Ove dve ulice zbogmale {irine ne}e bitiasfaltirane ve} }e kolovozbiti ura|en behatonplo~ama. U ulicama Vojvode Stepeu Plani i Vojvode Crepau Le{ju trebalo bi najpreda se obave zemqaniradovi, nakon ~ega i tusledi asfaltirawe. Svepomenute ulice u seoskimmesnim zajednicama po pro-gramu iz pro{le godinebi}e prve u redu zazavr{etak, a nakon wih -radi}e se kolovozi u uli-cama koje }e tek bitiugovorene. Pro{le godineasfaltirano je dvadesetakseoskih ulica, a u ovoj -stanovnici seoskih mes-nih zajednica bi trebaloda o~ekuju jo{ pribli`notoliko. M. Stojanovi}

POSLE RE[AVAWA IMOVINSKIH PROBLEMA U MAWEM DELU STRI[KOG NASEQA

VODOVODNA MRE@A ZAULICU PETRA KO^I]A

Stri{ko naseqe dobilo je vodovod jo{ 2003. godine, osim ove ulicegde tada nisu mogle biti dobijene potrebne saglasnosti

NERAZUMEVAWE VLASNIKA PARCELA

Kad je re~ o re{avawu imovinskih problema,de{ava se u prigradskim naseqima da nije mogu}eprona}i niti vlasnika, niti naslednika sporneparcele, a ima i slu~ajeva da me{tani, odnosno vlas-nici, ne `ele da prihvate imovinsko re{ewe, nitida se odreknu dela parcele ~ak ni uz nadoknadu, jerto wima iziskuje dodatne poslove kao {to je, reci-mo, pomerawe ograde. De{ava se i da se ne pojavqujuna ro~i{tima, ula`u `albe vi{im instancama, zbog ~egapostupci traje i po nekoliko godina.

URA\ENO U

PRO[LOJ GODINI

Pored ^ika Tasineulice na Kara|or|evombrdu u kojoj je pro{legodine ura|ena novalinija javne rasvete, aove sezone se radovinastavqaju, u 2018.zasvetlelo je i uAdakalskoj ulici unovom stambenom blokukraj reke, kao i u MZStubica do izleti{taiznad sela - eko parka.Rasveta je rekonstru-isana u delu UliceTatar Bogdana u gradu.

ZA ^IKA TASINU, IVANA GORANA KOVA^I]A I BREGALNI^KU ULICU

JAVNA NABAVKA ZA PRO[IREWE JAVNE RASVETERealizuje se plan rekonstrukcije javne rasvete u gradu, a u fazi projektovawa je rasveta u Popovcu

ASFALTIRAWE U SELIMA OVE SEZONE BI]E NASTAVQENO

POSLE KOMPLETNOG ZAVR[ETKA PE[A^KE STAZE

Op{tina Para}in nas-tavqa sa ure|ivawem javnihpovr{ina, pa su takonedavno u Ulici BrankaKrsmanovi}a u delu odspomen-parka kod {kola doBiblioteke “Dr Vi}enti-je Raki}” zavr{eni radovina rekonstrukciji pe{a~kestaze. Podsetimo, pro{legodine izgra|ena je novastaza za pe{ake, sa pri-lazima, kod sredwih {kolai Pozori{ta, odnosno uUlici dr DragoqubaJovanovi}a do pomenutogparki}a, a potom su radovinastavqeni, i zavr{eni, doBiblioteke. Osim {to jekretawe bezbednije, ovajpotes koji ~ini jedin-stvenu celinu sad je mno-go lep{i, a olak{ano je ikretawe osobama u kolici-

ma zahvaquju}i spu{tenimivi~wacima.Zbog bezbednosti |aka

nedavno je pored Osnovne{kole "Mom~ilo Popovi}- Ozren" zamewen trotoaru delu Ulice cara Du{ana.Lokalna samouprava je vodi-la ra~una i o najmla|imsvojim stanovnicima, te suunutar de~jeg igrali{ta"Ru|er Bo{kovi}" u MZ"11. kongres" napravqenepe{a~ke staze.U ovoj gra|evinskoj sezoniradovi na izgradwi tro-toara predvi|eni su na24 lokacije u gradu, anedavno su zavr{eniradovi u Ulici Todoraod Stala}a u Glo`daku, saleve strane gledano izpravca Ulice vojvodeMi{i}a. M.S.

SSSS KKKK OOOO CCCC KKKK AAAA NNNN OOOO DDDD OOOO BBBB IIII BBBB LLLL IIII OOOO TTTT EEEE KKKK EEEE

OOOOBBBBIIIILLLLNNNNEEEE KKKKIIII[[[[EEEE UUUUSSSSPPPPOOOORRRRIIIILLLLEEEE PPPPUUUUTTTTAAAARRRREEEENajpre }e biti okon~ani radovi na izgradwikolovoza u pro{le godine zapo~etim ulicama

GRADILI[TE - izgradwa vodovoda zavr{ena je i u ovoj ulici

Prva faza izgradwe nove javne rasvete udelu “Jagodwaka” zavr{ena je proletos

Page 5: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019. 5Infrastruktura Bilten

Za svega nekoliko dana,pro{le sedmice, zavr{enisu radovi na rekonstruk-ciji vodovodne mre`e udelu Ulice BorePetrovi}a iza Zelenepijace, mada je bilonajavqeno da }e trajatipetnaest radnih dana. Pozavr{etku tih radova ikolovoz }e biti komplet-no rekonstruisan, a radovikre}u ovih dana. Dok tra-ju, ulica }e biti zatvore-na za saobra}aj.

Radove je u toku protek-le sedmice obi{ao Sa{aPaunovi}, predsednikop{tine, sa direktoromJP “Vodovod” Neboj{omSimi}em i nadle`nima izUprave za investicije iodr`ivi razvoj.- U okviru ovogodi{wihradova na zameni vodovodnemre`e u gradu odvijaju sei radovi u Ulici BorePetrovi}a pored sameZelene pijace. Ti radovisu prethodno izvedeni u

delovima ulica CaraDu{ana, DragoslavaMarinkovi}a, delu Cerske,i odvija}e se tokom ~itavegodine u vi{e gradskihulica u okviru velikogprojekta unapre|ewavodosnabdevawa, uz izgrad-wu bunara, a uskoro seo~ekuje i po~etak radovana zameni ve}eg delaglavnog cevovoda od Izvorado Para}ina, rekao jePaunovi} u vezi poslovavezanih za vodosnabdevawe.

U delovima ulica gde budemewana vodovodna mre`asledi}e rekonstrukcijakolovoza, pa }e tako biti

i u ulici iza pijace.- Do}i }e do zamene

kolovozne konstrukcijeove ulice i wenog novog

asfaltirawa. To zna~i da}emo u toku nekoliko ned-eqa, koliko }e radovi tra-jati, imati velike sao-bra}ajne probleme u samomgradu pored Zelene pijace,te molim gra|ane zarazumevawe, jer taj deoposla jeste neophodan kakobismo ulicu doveli u redposle zamene vodovodnemre`e, dodao je jo{Paunovi}.U Ulici Bore Petrovi}azameweno je oko 200 metaramre`e, po~ev od raskrsnicesa Kozara~kom ulicom.

M. Stojanovi}

Izrada projekta zaadaptaciju i dogradwuCentra za socijalni radzapo~eta je 2017. i uvelikoj meri je zavr{enatokom 2018. godine.Ovi radovi finansira}e sesredstvima dr`avneKancelarije za javna ula-gawa, a lokalna samoupra-va je imala obavezu daobezbedi sredstva za izraduprojekta i dobijawegra|evinske dozvole.Direktorka Centra za

socijalni rad BiqanaMilenovi} Stojanovi}ka`e da je ura|en pro-jekat poslat Kancelariji

najpre na prvu reviziju,kako nala`e procedura iugovor koji je sklopqenizme|u Op{tine iKancelarije za javna ula-gawa. Nakon uvida,Kancelarija je projek-tantskoj ku}i poslala svo-je primedbe i uputstva oispravkama, {to je ura|eno.- Sve je malo du`e tra-

jalo iz razloga {to jezgrada vrlo stara i nis-mo mogli da prona|emosvu potrebnu dokumentaciju.Nije je imao ni Istorijskiarhiv, tako da je sve izno-va ra|eno u pogledu pro-jektovawa kako samog teme-qa, tako i zgrade, obja{wavaMilenovi}eva. Kako su sveprimedbe koje je Kancelarijaza javna ulagawa imalaispo{tovane, projektna doku-mentacija joj je poslata

na drugu reviziju, te pre-ostaje da se ~eka odgovor. - Nakon {to stigne

saglasnost, predstoji dase zatra`i i dobijegra|evinska dozvola, anakon toga }e bitiraspisana javna nabavkaza izbor najboqeg ponu|a~aza izvo|ewe radova. Pookon~awu procedure usle-di}e i po~etak radova naadaptaciji i dogradwizgrade Centra za socijal-ni rad, precizira direk-

torka Milenovi}.Projektom je predvi|enoda se na postoje}oj zgradidogradi sprat, tako da }esvaki stru~ni saradnikimati svoju kancelariju. Tosada nije slu~aj zbogsku~enosti inefunkcionalnosti pos-toje}eg prostora, a vrlo jeva`no s obzirom da rad sastrankama u Centru zasocijalni iziskuje pri-vatnost.

M. Stojanovi}

DEO ULICE BORE PETROVI]A, IZA ZELENE PIJACE, KOMPLETNO SE REKONSTRUI[E

POSLE VODOVODNE MRE@E, ASFALTGradili{te }e biti otvoreno nekoliko nedeqa, a ulica zatvorena za saobra}aj, zbog ~ega je potrebno veliko razumevawe gra|ana

NA GRADILI[TU BILE DVE EKIPE

Uz podse}awe da se radovi na rekonstrukcijivodovodne mre`e u gradskim ulicama odvijaju uokviru programa sa nema~kom KKffWW bankom,direktor “Vodovoda” Neboj{a Simi} isti~e daje ulica iza pijace bila specifi~na za rad.- Ovo je jedna od najprometnijih gradskih uli-ca i potrudili smo se da je zavr{imo u {tokra}em roku, zbog ~ega su radile dve-tri ekipe.Simi} obja{wava da se zamena vodovodne mre`eradi u saradwi sa Upravom za investicije jerposle sledi rekonstrucija kolovoza.

RASPODELA PROSTORA

Nakon dogradwe iadaptacije, u prakti~nonovom objektu rad uoblasti socijalnihdavawa organizova}e seu prizemqu zbog velikefluktuacije korisnika,dok }e se ostale delat-nosti i stru~ni radobavqati na spratu, gde}e se nalaziti i kance-larija za arhivirawepredmeta, za {ta trenut-no ne postoji namenskiprostor. Predvi|en jetako|e lift, prilaz zainvalide, a zgrada }eispuwavati sve standardeenergetske efikasnosti.

RADOVI NA OBJEKTU CRVENOG KRSTA

U okviru projekta adaptacije i dogradwe Centra zasocijalni rad koji se realizuje po programuunapre|ewa energetske efikasnosti, a finansira sred-stvima dr`avne Kancelarije za javna ulagawa, uzu~e{}e Op{tine, planirani su i radovi na objektuCrvenog krsta. Bi}e ura|ena termoizolacija i even-tualno sanacija stolarije.

PROJEKAT ADAPTACIJE I DOGRADWE CENTRA ZA SOCIJALNI RADIZVO\A^I RADOVA NA CRNICI BILI

U PROBLEMU ZBOG KI[A

O^EKUJE SE SAGLASNOST KANCELARIJE ZA JAVNA ULAGAWANakon toga, po dobijawu gra|evinske dozvole, raspisa}e se javna nabavka za izvo|a~a radova

Graditeqi novog sistemaodbrane od poplava naCrnici koji su zapo~eliizgradwu novog minorkorita i podizawe wegov-og zida u reci, odpolovine maja pa dokona~nog prestankapadavina sredinom pro-tekle sedmice, bili suzaista na velikoj muci.Na momente, wihov posaobio je sizifov jer su zbogpadavina i visokog nivoavode posao prekidali, adeo zapo~etog u koritunado{la voda jeuni{tavala, pa su ekipe,sa velikim strpqewem iuporno{}u, radile iznova.Sredinom pro{le sed-

mice kona~no je granulosunce, a nivo reke opaodovoqno da se te{kema{ine vrate u reku. Kodhotela “Orbis” iz vode suuklawani betonski ostacistare kinete, a nizvodno,prema sredwim {kolama idaqe, nastavqeni su rani-je zapo~eti radovi naizgradwi korita za malevode. Kineta }e biti deset

metara {iroka i metarduboka, sa strane ura|enau betonu, a dno }e bititako|e od betona i kame-na. Izvo|a~i `ure kako biposlove zavr{ili u novomprodu`enom roku, do kra-ja godine. Z. Ra{i}

MA[INE PONOVOU KORITU REKE

Po projektu, na zgradiCentra bi}e dogra|en sprat

Page 6: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019.6 PanoramaBilten

Mere podsticaja za razvoji unapre|ewe poslovawamalih i sredwih pre-duze}a kroz programeRazvojne agencije Srbije(RAS) bile su tema sas-tanka privrednika izna{eg grada i pred-stavnika kragujeva~keRegionalne agencije zaekonomski razvoj [umadi-je i Pomoravqa. Skup jeodr`an 29. maja upara}inskom Kulturnomcentru, a organizovala gaje Kancelarija za lokalniekonomski razvoj Op{tine

Para}in, uz podr{kuRegionalne agencije.Predstavqene mere

pomo}i i podsticaja

poslovawa odnose se i nagra|ane koji tek imajunameru da "uplove u vodeprivatnog biznisa" i da

osnivawem firmizapo~nu neku od delat-nosti. Oni }e mo}i ovupomo} da koriste svevreme, od osnivawafirme do stavqawaproizvodnih pogona ufunkciju, a i kasnije,tokom {irewa proizvod-we.- Razvojna agencija

Srbije nudi program ifirmama koje poslujuniz godina da mogu da seprijave za sredstva uko-liko `ele da se serti-fikuju, da izla`uproizvode na nekimme|unarodnim sajmovima,da u|u u lanacdobavqa~a multina-cionalnih kompanija,dobiju odgovaraju}eateste... Program

podrazumeva dobijaweodre|enog procentabespovratnih sredstavakako bi pokrili deo tihsvojih tro{kova, daklenisu u pitawu kreditinego grantovi, ka`eMilica ^ukari}, savetniku Odeqewu za razvoj MSPRegionalne agencije. Aktuelni su i programiMinistarstva privrede,Fonda za razvoj. Oni suotvoreni tokom celegodine, a za wih osimfirmi koje ve} rade du`iniz godina, mogu da

konkuri{u i start apfirme bez obzira nadelatnost kojom se bave. - Mi smo zaintereso-

vanima predstavili sveprograme, sa svim raz-likama. Za neke od wih sedobijaju bespovratna sred-stva, za druge jeobezbe|ena kreditnapodr{ka sa kamatom od1 do 2 odsto na godi{wemnivou, u zavisnosti odprograma. Sredstva moguda se koriste za kupovinuposlovnog prostora, zaizgradwu, dogradwu,nabavku opreme, sirov-ina, repromaterijala, dak-le za sve {to je potreb-no na{im firmama da bipoboq{ale svoje poslo-vawe, pojasnila je^ukari}eva.

Ona je para}inskimprivrednicima predstavilajo{ jedan program RAS-a,program mentoringa.Konkurs je trajao do 1.juna, a privrednici moguda dobiju besplatnu kon-sultantsku podr{ku kakobi ubrzali svoj rast irazvoj u toku ove godine.

Prezentaciji meradr`avnih podsticajanamewenih malim i sred-wim preduze}ima pris-ustvovali su zaintereso-vani privrednici, a onikoji su bili spre~eni dado|u, mogu se obratitiRegionalnoj agenciji iKancelariji za lokalniekonomski razvoj Op{tine,gde }e dobiti sve potreb-ne informacije.

M. Stojanovi}

Nadle`na komisija Skup{tine op{tinePara}in oglasila je u listu “Danas” 30. majajavni oglas za otu|ewe neizgra|enog gra|evin-skog zemqi{ta, odnosno prodaju parcelepovr{ine 46,06 ari u Industrijskoj zoni“Zmi~”, prikupqawem pisanih ponuda.Kako je u oglasu navedeno, parcela se otu|ujeradi izgradwe objekta u skladu sa Planomdetaqne regulacije zone, po~etna cena iznosi317,35 evra po aru, a pravo u~e{}a u postup-ku imaju fizi~ka, pravna lica i preduzetni-ci, uz potvrdu o upla}enom depozitu.Zainteresovani investitori ponude mogu dadostave do 8. jula do 15 sati, a otvarawe ponu-da }e se odr`ati 9. jula u 11 sati u Odeqewuza urbanizam i imovinsko-pravne poslove.Ponude se predaju li~no na {alteru broj 7uslu`nog centra Op{tine.Ina~e, na pro{lonedeqnoj sednici Skup{tineop{tine, kako smo i najavili, odbornici sudoneli re{ewe o otu|ewu iz javne svojine jo{dve parcele u industrijskoj zoni “Zmi~” ukup-ne povr{ine oko 46 ari. Najboqi ponu|a~ ikupac je Radisav Miloradovi} iz ]uprije.

Z. Ra{i}

PARA]INSKIM PREDUZETNICIMA U KULTURNOM CENTRU PREDSTAVQENI PROGRAMI RAZVOJNE AGENCIJE SRBIJE

MERE PODR[KE MALIM I SREDWIM PREDUZE]IMAO dr`avnim podsticajima MSP govorila je Milica ^ukari}, savetnik u Regionalnoj agenciji za ekonomski razvoj [umadije i Pomoravqa

MI[QEWE PARA]INSKOG PREDUZETNIKA

Radosav Ko~inac, predsednik para}inskog Op{tegudru`ewa preduzetnika, ka`e da bez obzira na svere~i hvale ovih programa pomo}i koje su se ~ule, upraksi strani investitori i daqe dobijaju mnogo ve}upomo} dr`ave.- Recimo, moja firma i jo{ nekoliko drugih u

na{em gradu bavi se tehni~kim pregledom vozila. Zbognovih propisa koji stupaju na snagu 2021. godine, miu novu opremu moramo da ulo`imo izme|u 28.000 i60.000 evra. Po ponu|enom programu Fonda za razvojdobili bismo 20 odsto bespovratnih sredstava, {toje samo iznos PDV-a. Sve strane velike kompanije dobi-jaju velike dr`avne subvencije i one su i daqe uvelikoj prednosti, prokomentarisao je Ko~inac.

PODSTICAJ KRAQEVINE NORVE[KE

Razgovaralo se i o programima RAS-a koji se finan-siraju iz inostranih sredstava. Kraqevina Norve{ka,recimo, podr`ava razvoj preduzetni{tva na Balkanu,pa je otvoren konkurs na koji mogu da se javefizi~ka lica koja `ele da registruju poslovawe,preduzetnici koji su registrovani od januara 2014.do 31. decembra 2018. godine, kao i lica koja su naevidenciji NSZ. Oni mogu da dobiju grantove u izno-su 11.400 dolara za nabavku opreme i za finansiraweodre|enih usluga, objasnila je Milica ^ukari}.

NA PRODAJU JO[ JEDNA PARCELA

U INDUSTRIJSKOJ ZONI

ROK ZA DOSTAVQAWEPONUDA OSMI JUL

U pitawu je parcela povr{ine 46 ari, a otvaraweprispelih ponuda zakazano je za deveti jul

OTPU[TENI RADNICI SFS PRO[LOG PETKA U[LI U FABRI^KI KRUG

MENAXMENT NE]E DA IH VRATI NA POSAOOni zahtevaju da rukovodstvo fabrike ispo{tuje odluku Privrednog apelacionog suda

Skup je organizovala op{tinska Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj

Osamdesetak otpu{tenihradnika Srpske fabrikestakla pro{log petka u{loje u krug fabrike u {estsati, nose}i presuduPrivrednog apelacionogsuda, dok je grupa ispredVile ~ekala da do|e gen-eralni direktor kako biim, rekli su, dao re{ewa opovratku na posao i ras-poredio ih na radna mesta. To se, o~ekivano, nije

dogodilo, a sa direktoromsu razgovarali kasnije, uprisustvu ~lana Nadzornogodbora i fabri~kogadvokata. Radnicima jere~eno da ih ne}e vrati-ti i da mogu da se `alePrivrednom sudu, uz upo-zorewe da }e podnositikrivi~ne prijave protivwih ako se ponovo buduokupqali u fabrici.- Generalni direktor ne`eli da prihvati pravos-na`nu presudu Privrednogapelacionog suda koji jeodbacio ste~aj pa ne pos-

toje pravne posledice,samim tim ni otkazi. Mismo se konsultovali sabrojnim advokatima, a naposledwem ro~i{tu uKragujevcu povodom UPPRprilazili su nam advokati“Srbijagasa”, bugarskogvlasnika i ostalih prisut-nih firmi na ro~i{tu,pitaju}i nas za{to sadadolazimo na ro~i{ta kadje odavno trebalo da se vra-

timo na posao, isti~uotpu{tene radnice, VesnaSimi} i Violeta Kosti}. One pitaju direktora kakoto da fabrika zapo{qavanove radnike ako imavi{kova i oni su “na uli-ci”, kako to da sebi enorm-no pove}avaju plate i ka`uda ne}e odustati dok nebudu vra}eni. Isti~u da suodgovorna lica u SFStu`ili zbog nepo{tovawa

presude Privrednog apela-cionog suda.Otpu{teni staklarci

poru~ili su generalnomdirektoru da su pravda ipravo na wihovoj strani,te da zbog toga ne}e odus-tati. Istu poruku“Otpu{teni preko fejsa”ponovili su i na svojoj“Fejsbuk” strani, najavqu-ju}i nastavak borbe pravn-im putem. Z. Ra{i}

Page 7: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019. 7Grad Bilten

Na zgradi u Vidovdanskojbroj 1 zavr{ena je obnovaravnog krova uz pomo} beska-matnog kredita koji putemjavnog poziva obezbe|ujeUdru`ewe BID zona, a kojedolazi do sredstava i izop{tinskog buxeta krozfinansirawe programaudru`ewa gra|ana od javnoginteresa.Profesionalni upravnikzgrade u Vidovdanskoj jeLidija Cvetkovi}, kojaupravqa sa ukupno 19 zgra-da. Ova obnova ravnog kro-va omogu}ila je da sevi{e ne doga|a pro-ki{wavawe, koje jebilo problem sta-narima. Povr{inaravnog krova kojije obnovqen je420 metarakvadratnih, aBID zona je poprvom ovogo-di{wem konkursuovoj stambenoj zajed-nici odobrila sred-stva od milion i podinara, dok je vrednostradova 1.489.000 dinara,navela je upravnica LidijaCvetkovi}. Radovi su veoma brzo

zavr{eni, za dvadesetakdana. Ura|ena je termo ihidroizolacija, {to suparcijalno prethodnih

godina radili i sami sta-nari nastoje}i da re{eprobleme saproki{wavawem. Me|utim,to nije dalo rezultat sve

dok se nijeu r a d i l ac e l ok u p n a

sanacija kro-va zahvaquju}i

kreditu koji jezgrada dobila

konkuri{u}i za sred-stva koje obezbe|uje BIDzona.

Prema re~imaCvetkovi}eve, izvo|a~ dajegaranciju na izvedeneradove deset godina, asaniran je i svetlarnik

koji je isto bio u jakolo{em stawu. Ina~e, tokom

pro{le i ove godine ukup-no desetak zgrada kojimaona upravqa je dobilosredstva preko BID zoneza re{avawe problemavodosnabdevawa, ravnihkrovova, dotrajalih fasa-da i sli~no.

BID zona je zonaunapre|enog poslovawa, ato je zapravo Udru`ewepreduzetnika, vlasnika izakupaca nekretnina zoneunapre|enog poslovawaBID zona "Korzo"Para}in. Od 2007. godine,kada je to udru`ewe po~elo

sa radom, obezbedilo jesredstva za beskamatnekredite za obnovu fasadai ravnih krovova najpre ucentru grada, a zatim i{ire. Tokom 12 godinarada problemeproki{wavawa i drugeprobleme re{ilo je 25zgrada, nekada{wihskup{tina stanara a sadastambenih zajednica, u 35javnih poziva, saznali smou BID zoni. Ovo udru`ewe ve} godi-

nama, zahvaquju}i sred-stvima Op{tine, uspe{nopru`a pomo} gra|anima-vlasnicima stanova ufinansirawu rekonstruk-cije zgrada, pre svegaravnih krovova i ure|ewafasade, neophodnih zaobezbe|ewe optimalnihuslova `ivota, jer vlasnicistanova kredit otpla}uju navi{e godina i bez kamate,{to nije preveliko finan-sijsko optere}ewe.

N. Stankovi}

Nakon {to je Op{tinskove}e na jednoj od sednicarazmotrilo i uputilo najavnu raspravu nacrt noveOdluke o javnim parki-rali{tima, ona je u toku,a zavr{na raspravazakazana je za 19. jun u 12sati u zgradi Op{tine.Podsetimo, novu op{tin-sku odluku neophodno jedoneti zbog uskla|ivawa saizmenama Zakona o komu-nalnim delatnostima iuredbom nadle`nog min-istarstva. Tako|e, novomodlukom bi}e otklowenineki nedostaci koji su sepojavili u praksi pri-menom va`e}e odluke, aima i novih odredbi.Vladimir Risti}, izvr{nidirektor za tehni~kupripremu Direkcije zaizgradwu, govore}i o nov-inama u nacrtu ove odlukeu ime radne grupe koja jepredlog sa~inila, ka`e da}e, pored 16 vrsta karataza parkirawe koje ve} pos-toje, biti uvedena i biz-

nis karta za BID zonuili za ekstra zonu. Novinau odluci je, tako|e, da }ese karte za vozila osoba sainvaliditetom i karte zavozila koja se osloba|ajupla}awa obnavqati svakegodine, {to sada, pova`e}oj odluci, nije slu~aj.U skladu sa zakonom defi-ni{e se ko mo`e bitioslobo|en pla}awaparkinga, a uvode se idodatne kategorije koris-nika oslobo|enih pla}awa.- To su dr`avni organi,

organi lokalne samouprave,pa sve do crkava i verskihzajednica koje su reg-istrovane po zakonimana{e zemqe, ali je bitnore}i da }e besplatnoparkirawe za wih va`itisamo za mesto ispred ver-skog objekta, preciziraRisti}.Novom odlukom {iri se

i osnov za sticawepovla{}ene stanarskekarte, pa adresa iz li~nekarte korisnika i adresa

stana prijavqenog za parki-rawe ne}e morati bitiiste (kao {to je sadaslu~aj), s obzirom na to daje praksa pokazala da vlas-nik automobila mo`e bitizakupac stana na tom mes-tu, ili da wegov automo-bil nema para}inske reg-istarske tablice, a `ivina toj adresi.- Tehni~ka ali i orga-

nizaciona novina je dapla}awe satne, dnevne ijedinstvene dnevne kartemo`e da se vr{i na svim

mestima kao i do sada,ali i na parkomatima,{to je najjednostavnijivid pla}awa. U pripremije i o~ekuje se da vrlobrzo profunkcioni{esoftver koji povezujeparkomate sa centralnimsistemom, tako da }e uplatena parkomatima u sistemubiti vidqive kao i SMSuplate, objasnio je jo{Risti}.Novom odlukom pre-

cizirana je zabrana zauz-imawa vi{e od jednog park-ing mesta jer se to smatrai saobra}ajnim i komu-nalnim prekr{ajem koji}e se evidentirati elek-tronskim putem razmenom

podataka izme|u radnika"Parking servisa", komu-nalne inspekcije i poli-cijske slu`be, a u nared-nom periodu }e se tehni~kisvi za to opremiti.

Nacrtom nove odluke jo{je predvi|eno da se parki-rawe na javnim parki-rali{tima napla}uje od7 do 21 sat.

M. Stojanovi}

OP[TINA IZ BUXETA PREKO UDRU@EWA PREDUZETNIKA BID ZONE POMA@E SANACIJU STAMBENIH ZGRADA

ZAVR[ENA OBNOVA RAVNOG KROVA U VIDOVDANSKOJZa 12 godina odobravawa beskamatnih kredita, sredstva je koristilo i problem re{ilo 25 zgrada

KREDITI ZA VODOSNABDEVAWEZbog potrebe poboq{awa vodosnabdevawa u zgradama,naro~ito u letwem periodu kada je izda{nost vrelasmawena, a veliki broj zgrada nije imao ispravnepumpe jer su mnoge stradale u poplavi 2014. godine,BID zona je od pro{le godine omogu}ila sredstvaputem javnih poziva i za kupovinu pumpe i ostaleopreme, kao i za wihovo servisirawe. Pro{legodine 10 zgrada je na ovaj na~in kupilo i servisir-alo opremu, a ove godine sredstva je dobilo za istunamenu jo{ pet stambenih zajednica.

IZ BUXETA SKORO 4 MILIONA

Za nastavak kreditirawa stambenih zgrada, BIDzona je ove godine iz op{tinske kase dobila3.965.000 dinara, po konkursu za finansirawe i sufi-nansirawe projekata udru`ewa gra|ana. Osim ovihsredstava, BID zona raspola`e i sredstvima kojau wihov fond vra}aju vlasnici stanova otpla}uju}ive} uzete kredite, po potpisanim ugovorima.

ZAVR[NA RASPRAVA 19. JUNA

Uvid u predlo`ene izmene Op{tinske odluke o javn-im parkirali{tima zainteresovani gra|ani moguobaviti u skup{tinskoj slu`bi i "Parking servisu",gde mogu dostaviti svoje primedbe, sugestije i pred-loge. Zavr{na javna rasprava zakazana je za 19. junu 12 sati u prostorijama Op{tine, a mogu joj pris-ustvovati svi podnosioci predloga. Kako bi sekorisnicima obezbedile i dodatne informacije, uholu "Parking servisa" izlo`eni su svi propisi iakta kojima se reguli{e javno parkirawe, pred-lo`ene izmene, na~ini pla}awa i mapa gradskih zona,parkinga i parkomata na sedam lokacija u gradu.

JAVNA RASPRAVA O NACRTU NOVE ODLUKE O JAVNIM PARKIRALI[TIMA

Izme|u ostalog, novom odlukom {iri se osnov za dobijawe povla{}ene stanarske karte

SUGESTIJE I PREDLOZIU PARKING SERVISU

Nova op{tinska odluka o javnim parkirali{tima done}e neke novine

Vladimir Risti} izDirekcije za izgradwu

Sada{we stawe krova nakon radova

Stanari ove zgrade re{ili su problem proki{wavawa

Page 8: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019.8 SeloBilten

U podjuhorskim selimapara}inske op{tine,naro~ito u Svojnovu iPoto~cu, obilne padavinepo~etkom juna izazvale suvelike probleme sabuji~nim vodama. Tako jejednom doma}instvu bujica~ak sru{ila deo ograde,o{te}eni su pojedinidelovi infrastrukturnihobjekata, posebno putevizbog nanosa zemqe i {qun-ka koji su, uz to, u delovi-ma kanala izazvalizagu{ewe. Po odluci [taba za

vanredne situacije i nalogu Slu`be za inspekcijskinadzor, ekipe Direkcijeza izgradwu prakti~noodmah su iza{le na teren

i po~ele da ra{~i{}ava-ju i saniraju posledice,najpre u Svojnovu na putuprema manastiru i na dru-gom kraju sela gde jenanosima bio zakr~en put.Kako je rekao Goran

Marjanovi}, odbornik iztog sela, ki{a nije skoronapravila tolike prob-leme. Put za manastirvoda je delom odnela,o{tetila asfalt novogkolovoza koji je napravqenpro{le godine, {to jeodmah po~elo da se sani-ra. Ra{~i{}avani su izapu{eni kanali kako bise izbegle, ako ki{e nas-tave da liju, jo{ ve}e{tete. Sama doma}instvanisu bila ugro`ena, mada,

kako ka`e me{tanka Du{icaJakovqevi}, u Svojnovu sesa ovakvim problemimasusre}u skoro svake godinei sa time se bore.U Poto~cu voda je odneladeo ograde jednogdoma}instva i o{tetilakolovoz nedavno asfalti-rane Juhorske ulice, ali sumere sanacije brzo pre-duzete. Odbornik GoranMarkovi} isti~e da se sara{~i{}avawem krenuloodmah, posebno koddoma}instva Bojana Savi}agde je bilo vrlo kriti~noi pretila je opasnost da muvoda do|e do ku}e.O~i{}en je prolaz, ekipesu posekle i neka stablatopola koja su pravila

problem...- Na `alost, u posledweasfaltiranoj Juhorskojulici bujica je odnelaveliki deo rizle tako daje put postao takore}ivalovit. Obavestili smonadle`ne, iza{li smo nateren sa radnicimaDirekcije za izgradwu iu najskorijem vremenunadam se da }e put bitivra}en u prvobitno stawe.Kad su u pitawu privatniposedi, {tete je bilo i upodrumskim prostorijamanekih doma}instava. Ve}e{tete su izbegnute zah-vaquju}i napravqenimbetonskim kanalima koji suodr`avani, objasnio jeMarkovi}. B. Drenovakovi}

Nakon prestankapadavina poqoprivred-nici obavezno treba daobi|u svoja poqa, pre-gledaju useve i daprimene adekvatne mereza{tite, ukoliko ve}nisu, poru~uju stru~waciPoqoprivredno-saveto-davne stru~ne slu`be izJagodine.Ve}a koli~ina padavinau prethodnom periodupogoduje razvoju biqa-ka, ali isto tako i{irewu i umno`avawukorova. Ovo se naravnone odnosi na parcelekoje su bile poplavqene,gde je usevima naneta{teta.- Tamo gde su malo lak{azemqi{ta, gde je vlagasi{la ni`e i gde je trak-tor mogao da u|e u wive,poqoprivrednici sukrenuli sa prihranomkukuruza i korektivnomza{titom i te su wivebez korova. Kukuruz sad

ima vi{e od pet listova,ali }e rod biti smawenako se ne sprovede negakoja prati tu fazu razvo-ja. Ratari koji jo{ nisuuradili za{titu treba daobave tretirawe protivkorova, savetuje Simi} idodaje da su pojedineparcele dosta zakorovqene.Jo{ treba uraditi kul-tivirawe, odnosno razbi-

jawe pokorice zemqi{ta,a prihrana bi trebalo dabude sa oko 100 do 150kilograma KAN-a za kuku-ruz i suncokret, dok sojitreba folijarna prihrana.Kukuruz, suncokret i sojasu toploqubive biqke, paim sada najvi{e nedosta-je sunce. Trenutno, kuku-ruz ima pet do {est lis-tova, vlage ima dovoqno,

ali ovaj usev sad tra`ilepo vreme da bi nas-tavio daqi razvoj. Istova`i za suncokret isoju. Kad je o p{enici re~,tamo gde nije bilopoplave ki{a je dostapopravila weno stawe,formiran je dobar klas.Oni koji su ispo{tovaliosnovne agrotehni~kemere imaju solidan usev.Me|utim, od ovogodi{we`etve agronomi neo~ekuju prevelike pri-nose jer je p{enica kas-nije nikla, pa nema adek-vatan sklop. Dobar rod

o~ekuje se tamo gde suprimewene agrotehni~kemere, a pre svega se mis-li na upotrebu kvalitetnogsemena i |ubriva i gde jeura|ena za{tita od korova. Od momenta kad klasa

do zrewa p{enice, odnos-no `etve, potrebno je daprotekne 30 do 35 dana.

B. Drenovakovi}

Vlasnici poplavqenih poqoprivrednih parcelaiz vi{e sela na{e op{tine prijavili su {tetunadle`nim slu`bama, nakon ~ega je formiranapotkomisija koja zajedno sa vlasnicima zemqi{ta obi-lazi i evidentira stawe na terenu.U Buqanu su zbog izlivawa reke stradale najvi{eparcele pod p{enicom i kukuruzom i to nije prviput, a potrebno je da pro|e izvesno vreme da bi sesagledala prava {teta, ka`u me{tani ~iji su use-vi bili pod vodom. Do kraja protekle sedmicepoqoprivrednici od vode i blata jo{ nisu mogli dau|u u wive, a predstoji, ka`u, ili nova setva akoje sve uni{teno, ili za{tita, odnosno prskaweonog {to je preostalo. Plavqewe nekih wiva goto-vo je redovno, iz godine u godinu, pa poqoprivred-nici strahuju, ako se to nastavi, da }e zemqi{te zaobradu biti potpuno izgubqeno jer }e se promeni-ti tok reke.Slavka Jovanovi}, na~elnica Uprave za poqo-

privredu i rukovodilac potkomisije za utvr|ivawe{tete na poqoprivrednom zemqi{tu u op{tiniPara}in, ka`e da su ovih dana obilazili teren ive} su bili u Izvoru, Dowoj Mutnici, Buqanu,Bo{wanu i Svojnovu.- [to se ti~e Buqana, {estoro me{tana je prijavilo{tetu u povr{ini od 3,58 hektara. Mi kao komisi-ja tu {tetu samo evidentiramo i sagledavamo ukom je procentu, ali o eventualnoj nadoknadi nemo`emo da govorimo jer nemamo za to nikakveingerencije, rekla je Jovanovi}eva. Z. Ra{i}

Ve}ih {teta uvo}wacima od gra-da u Pomoravskomokrugu nije bilo,me|utim, zbogu~estalih ki{a,neki plodovi, pop-ut tre{we, pretr-peli su o{te}ewa,a mraz od premesec i po danao{tetio je celoku-pan rod kru{ke.Pove}ana vlaga

dovela je i do truqewajagoda. Kasnije vo}ne vrstenisu pretrpele ve}e {tete,ali je problem i {toproizvo|a~i zbog blatane mogu da u|u u vo}wakeda uklone korov kojiintenzivno raste, ka`eIgor Andreji}, stru~wakza vo}arstvo iz PSSSJagodina.U para}inskoj op{tini

najve}i broj vo}waka je uDrenovcu, Rataru, Popovcu,a {arolika je kultura zasa-da. S obzirom da Para}in,osim ravni~arskog, ima ibrdski deo koji je povo-qan za vo}arstvo, Andreji}savetuje onima koji `ele dase bave vo}arstvom da prvourade analizu zemqi{ta.U na{oj op{tini sunaj~e{}e te{ka zemqi{ta,glinovita, a tu kajsija itre{wa te{ko uspevaju.Zbog toga teba krenutisa kulturom koja je mawe

zahtevna, kao {to sule{nik i orah. Na na{im prostorima

najvi{e se gaje {qiva ivinova loza, ali je posled-wih godina sve vi{epovr{ina pod jezgrastimvo}em - orahom ile{nikom. Sve vi{e sesadi i borovnica. Prinosivariraju u zavisnosti odvo}ne vrste, pa recimo{qiva kod nas daje od 20do 25 tona po hektaru. Po re~ima Andreji}a,

oni koji se opredele zavo}arstvo mogu dakonkuri{u i za neke odsubvencija dr`ave. Sadase subvencioni{u zasadipodignuti u jesen 2018. iprole}e 2019, a pedesetodsto od ulo`enih sred-stava se vra}a.Prijavqivawe za subvencijezasada je po~elo prvogmaja i traja}e do krajaavgusta. B.D.

U PODJUHORSKIM SELIMA BUJI^NE VODE O[TETILE DELOVE INFRASTRUKTURE

DIREKCIJA RA[^I[]AVALA OD PRVOG DANABujica je nanosima zemqe i {qunka o{tetila najvi{e puteve. Ima {tete i na privatnim objektima

TRE[WEVICA I

SIWI VIR

Probleme sa vodamakoje se slivaju sa Juhoraimali su i me{taniTre{wevice i SiwegVira. U Tre{wevici sevoda izlila iz delabetonskog kanala naglavni put prema SiwemViru, jedna ulica uni`em delu sela je bilapod vodom, kao idvori{te najni`e ku}eu pravcu takozvanog"Ciganskog potoka".Me{tani ka`u da jeprotok vode biousporen otpadom kojinesavesni bacaju u potoki kanale. I ovde jeteren obi{la inspekci-jska slu`ba i eviden-tirala stawe.

NA PARCELAMA GDE NIJE BILO POPLAVE, KI[A JE DOBRODO[LA

USEVIMA SAD NEOPHODNO SUNCEVlage u zemqi{tu ima dovoqno, ali na parcelama treba spre~iti {irewe korova

ZA RAZLIKU OD RATARSKIH KULTURA

KI[E LO[EUTICALE NA VO]E

UTVR\UJE SE [TETA NA

POQOPRIVREDNIM PARCELAMA

POD VODOM NAJVI[EP[ENICA I KUKURUZPo prijavama vlasnika parcela, potkomisija zaevidentirawe {tete obi{la je wive

Naizgled lepe ali brzo trule

Kultivirawe i prihranu obaviti {to pre

SVOJNOVO - sanacija o{te}ewa na putu ka manastiru

POTO^AC - posla je bilo i za te{ke ma{ine

Page 9: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019. 9Dru{tvo Bilten

Zavi~ajni muzej “Para}in”kao jedan od osam nose}ihu~esnika evropskog pro-jekta "Zanatska Evropa ubronzanom dobu i danas"predstavio je dosada{werezultate pro{log petka,o ~emu su govorilirukovodilac projekta,prof. dr Roberto Ri{ saAutonomnog univerzitetau Barseloni, direktorna{eg muzeja BranislavStojanovi} i vi{i kus-tos arheolog VesnaVu~kovi}.Kroz projekat ”Krafter”o`ivqava se bronzano dobaEvrope i tradicionalnogrn~arstvo, sredstvaobezbe|uje Evropska unijakroz "Kreativnu Evropu",a ciq je prepoznavaweevropske kulturne ba{tinekao zajedni~kog izvora ija~awe ose}awa pripad-nosti zajedni~kom evrop-skom prostoru.Kako je rekao direktor

Stojanovi}, para}inskiZavi~ajni muzej je prvakulturna institucija izcentralne Srbije kojau~estvuje u kulturolo{kimprojektima EU. Prikazanesu i replike posuda iz

bronzanog doba koje jeizradio Dejan Jovanovi},kerami~ar iz Para}ina.- Projekat otvara i

mogu}nosti za daqusaradwu. Lider projektaje Udru`ewe ASBA izBarselone, a osim nasu~estvuju i Dr`avnimuzej praistorije “Havel”iz Nema~ke, muzej “Deri”iz Debrecina, Ma|arskaakademija nauka,Autonomni univerzitetiz Barselone iSkup{tina grada Mule,gde smo odr`ali sas-tanak i organizacija"Egzarh" iz Holandije,rekao je Stojanovi}.Projekat podrazumevaizradu bronzanodopskihreplika posuda izrazli~itih kultura irazli~itih zemaqa.Poenta je da se u kul-turolo{kom smislu obje-dini evropski prostor io`ivi zanatska proizvod-wa. Profesor Roberto Ri{govorio je o “Krafteru”kao celini, a po wemu,sve zemqe koje su ukqu~eneu projekat povezujukreativnost i arheologi-

ja. Ciq je da se pove`uumetnici, nauka i muzeji,jer je prethodna godinabila godina kulturnognasle|a Evrope.

- Bronzano doba ne mo`ese razumeti ako se ne uzmecela Evropa u obzir. Pre4.000 godina dogodio seveliki upliv stanovni{tva

na teritoriji Evrope, pase smatra da su svi evrop-ski jezici nastali tada, jersu svi pri~ali istimjezikom sa razli~itimdijalektima. Neka od tihdru{tava bila su ure|enahijerarhijski u stalnimnaseqima, a postoje 4 glav-na centra tih bronzan-odopskih kultura: u jugo-isto~noj [paniji, cen-tralnoj Evropi, Ma|arskoji Vatinska kultura u sev-ernoj i centralnoj Srbiji.Ono {to spaja ove kulturesu posude koje su koristiliza pi}e i ostale namene,rekao je Ri{.On je napomenuo da su teposude jako sli~ne, a svilokalni muzeji upravo

pokazuju lokalno nasle|e,pa zatim regionalno idr`avno. - Sada `elimo uwima da poka`emo i evrop-sku arheologiju, izrazli~itih zemaqa.Umetnici }e napravitireplike ovih posuda koje}e biti dostupne poseti-ocima i kao suveniri,~ime se unapre|uju zanat-stvo, umetnost i arhe-ologija kao nauka. Svakinarod ima svoju pro{losti kulturu, ali je dostatoga zajedni~kog kada segleda {ire, rekao je prof.Ri{, naglasiv{i dalokalni muzeji na taj na~inmogu u~estvovati u ekonom-skom razvoju svoje sredine.

N. Stankovi}

Kompanija "CRH Srbija"proglasila je pobednikedesetog po redu konkursa"Partnerstvo zabudu}nost". U skladu sauslovima konkursanagra|eno je deset pro-jekata, a wihovi nosioci}e na ravne ~asti podeli-ti nagradni fond od30.000 evra.

Ove godine po 3.000 evraza realizaciju projekatadobi}e: Udru`ewe `ena"Para}inke" za projekat"Korak po korak",Planinarski klub "Javorak"za projekat "Planinskadru`ina", Udru`ewe gra|ana"\ur|evdan" za"Obrazovawem do jed-nakosti", kao i UG "De~ji

kutak" za projekat"Budu}nost i iskustvokora~aju zajedno".Nagra|eni su i projekti:"Digitalizacija pre svega"Udru`ewa distrofi~araPomoravskog okruga,"Imamo jedni druge"para}inskog De~jeg hora"Dar", "Niskokarbonskimbetonom do boqe klime"NGO UNEKOOP, "Idemodaqe"- projekat Domazdravqa, te "Razvoj dig-italnih ve{tina kod `enau op{tini Para}in"Centra za `enski razvoj ipodr{ku. O[ “RadojeDomanovi}” dobi}e sred-stva za opremawe u~ioni-ca ra~unarima, projek-torima i platnima.Konkurs "Partnerstvo zabudu}nost" cementara orga-nizuje ve} deceniju saciqem da podr`irazli~ite inicijative izoblasti obrazovawa, kul-ture, sporta i odr`ivograzvoja, koji se realizujuna teritoriji op{tinePara}in. Stiglo je ukup-no 40 projekata, odabrano10, a pravo u~e{}a imalesu sve neprofitne orga-nizacije, ustanove iudru`ewa gra|ana reg-istrovana na teritrijina{e op{tine.

M. Stojanovi}

Pro{le nedeqe u zgradi“Poslovnog centra”odr`ana je tribina o nacr-tu Zakona o pravima bora-ca, ratnih vojnih invali-da, civilnih invalida ratai porodica palih boraca.Tribinu je organizovaloUdru`ewe boraca otaxbin-skih ratova op{tinePara}in (UBOR), uzu~e{}e ~lanova udru`ewaratnih vojnih invalida iporodica palih boraca, aprisutni su bili wihovisaborci iz bora~ke popu-lacije iz ]uprije iJagodine.^lan Upravnog odbora

UBOR-a Mladen Stevi}za “Bilten” je rekao danisu uspeli da organizujujavnu raspravu jer “nismobili u planuMinistarstva za rad,bora~ka i socijalnapitawa”. - Javna rasprava 12. po

redu je upravo zavr{ena uNi{u. O~ekivali smo dana{oj tribini prisustvu-ju predstavnici tog min-istarstva, me|utim oninisu do{li, tako da suna tribini bili ~lanovibora~kih udru`ewaop{tina Para}in, ]upri-ja i Jagodina, kazao je

Stevi}, i dodao daUBOR, kao ni ve}inadrugih udru`ewa, nijezadovoqan nacrtomzakona jer se u su{tiniwime ne re{avaju prob-lemi boraca, osim pop-ulacije ratnih vojnihinvalida i porodica pal-ih boraca. - Mi ~inimo sve da

svojim predlozimapoboq{amo ovaj zakonkoji uskoro treba da sena|e u skup{tinskojraspravi. Na{ predlog zaizmenu i dopunu smouputili ministarstvu, aako narodni poslanici

zakon izglasaju ovakavkakav jeste, ova grupa bora-ca ne}e ni{ta novo dobiti,~ak i ratni vojni invalidimogu imati neka umawenaprimawa, rekao je Stevi}.I Dragan Vu~kovi} iz

UBOR-a ka`e da va`e}iZakon o bora~koj iinvalidskoj populacijinije dobar, a predlognovog tako|e je lo{. - U samom startu posto-

ji podela na tri kate-gorije boraca, {to je nedo-pustivo, kao i lo{eure|ena prava, izneo jesvoj stav Vu~kovi}.

B. Drenovakovi}

PREZENTACIJA REZULTATA ZAVI^AJNOG MUZEJA U ME\UNARODNOM PROJEKTU “KRAFTER”

ZANATSKA EVROPA U BRONZANOM DOBUO projektu je u para}inskom Muzeju govorio i rukovodilac projekta, dr Roberto Ri{ sa Autonomnog univerziteta u Barseloni

IZLO@BA U SEPTEMBRU

U realizaciji projekta u~estvovala je i VesnaVu~kovi}, vi{i kustos arheolog, a glavni rezultatibi}e objavqeni na izlo`bi u septembru, rekla jerona. Kako bi napravili replike posuda koristilisu dosada{we podatke o izradi keramike, eksperi-mentisali sa razli~itim glinama, koristili {koqke,stene i drugo, kako bi to li~ilo na Vatinskukeramiku. Istra`ivawa su obuhvatila proces - od izb-ora gline do wenog pe~ewa, a ste~eno iskustvoprikazano je u dokumentarnom filmu kako bi bilodostupno svima u~esnicima, rekla je Vu~kovi}eva.

PROGLA[ENI POBEDNICI KONKURSA "PARTNERSTVO ZA BUDU]NOST" TRIBINA U ORGANIZACIJI UDRU@EWA BORACA OTAXBINSKIH RATOVA

NAGRA\ENO DESET PROJEKATAMe|u dobitnicima sredstava su Dom zdravqa Para}in i O[ “Radoje Domanovi}”

POVODOM NACRTA ZAKONAO PRAVIMA BORACA

Vesna Vu~kovi}, BranislavStojanovi} i dr Roberto Ri{

Page 10: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

1110 MozaikBilten Bilten~etvrtak 13. jun 2019. ~etvrtak 13. jun 2019.

U parku preko puta Crkveu Para}inu otkrivena su~etiri gnezda sova utina iu svakom su bila po trimladunca. Dva je nedavnoprona{ao na zemqi VladanVugdelija, ~lan Dru{tva zaza{titu i prou~avawe pti-ca Srbije. Uz pomo} orni-tologa, Para}incaBratislava Gruba~a, oba suprstenovana i vra}ena nagranu u blizini, gde su

roditeqi nastavili da ihhrane iako nisu u gnezdu.

Vugdelija je prekodru{tvenih mre`a zamoliosugra|ane da je najboqe {tomogu da u~ine za male u{areda ih ne uznemiravaju. Sovautina je u Srbiji strogoza{ti}ena vrsta, a Vugdelijaka`e da mladunci, starostido ~etiri nedeqe, na pro-le}e po~iwu da seosamostaquju.

- Sami iska~u iz gnezda,istra`uju okolinu, paneretko zavr{e na zemqi.U nameri da pomognu,qudi mladunce nose u svo-je domove i poku{avaju daih othrane. Takva ishranau ku}nim uslovima naj~e{}edovodi do uginu}a. Sa drugestrane, malu u{aru na zemqivrebaju psi, ma~ke i vozi-la. Zato je najboqe {to~ovek mo`e da u~ini - daje podigne na neku vi{ugranu drveta, obja{wavaVugdelija i dodaje da }eroditeqi doletati i nas-taviti da je hrane. Me|utim,

ako je mladunac povre|en,treba pozvati Zavod zaza{titu prirode Srbije.

Ovog prole}a, pri~aVugdelija, vi{e qudi jeprona{lo retke sove ipotra`ili su pomo} preko

dru{tvenih mre`a.- U saradwi sa Gruba~em,mladunce prstenujemo ivra}amo u blizinu gnezda.Interesantno kod utina jeda se nakon perioda kadase gnezde, od oktobra do

marta, udru`uju u jata koja~esto borave na ~etinari-ma u neposrednoj bliziniqudi. Na`alost, u Srbijiali i u drugim zemqama,zbog straha i neznawa, zbogtoga {to su utine uglavnomno}ne ptice, te zbogwihovog specifi~noghukawa, i daqe vladapraznoverje koje sove vezu-je za smrt. Smatraju se pti-cama zloslutnicama, {to jerazlog da ih ~esto progawa-ju, ubijaju i truju. Na sre}u,sve je uo~qivija promenaodnosa prema sovama, u ~emuposebnu ulogu imajuaktivisti Dru{tva zaza{titu ptica. Svaka uti-

na tokom no}i mo`e dapojede i do pet glodara,~ime reguli{e wihovu bro-jnost i ~uva `ivotnu sred-inu. Zbog toga je vrlo koris-na, nagla{ava ovaj qubiteqi veliki poznavalac pti-ca. U{are su jedna od deset

vrsta sova koje `ive uSrbiji. Imaju uzdignuto per-je na vrhu glave-u{ke, zbog~ega i nose takvo ime. Zawih je karakteristi~no dane prave gnezda ve} zauzi-maju tu|a - gnezda drugihptica, kao {to su svrakei vrane. Ili, {to je slu~aju Para}inu, nastawuju se ugnezda ga~aca. Z. Ra{i}

^lanovi Folklorne grupe “Dankovo” su i ove godine boravili u poz-natom gr~kom letovali{tu Paralija. Ovog puta turneja u Gr~koj trajalaje dvanaest dana, od polovine maja do kraja tog meseca.

Mladi folklora{i su kroz razne aktivnosti predstavili srpsku tradi-ciju, obi~aje, no{wu, stekli nova prijateqstva. Slede}a destinacijamalih ~uvara srpske tradicije je Op{tina [tip, Makedonija.

Redovna akcija dobrovoqnog davawa krvi, naSpasovdan, 6. juna, odr`ana je u {koli u Drenovcu.Ovo je ve} tradicija da Drenov~ani na taj dandaju krv jer je Spasovdan i seoska slava, te sla-va para}inskog Crvenog krsta.

Ve} od ranih sati davaoci su pristizali iispuwavali proceduru obaveznu pre davawa krvi.Aleksandra Atanaskovi}, stru~ni saradnikpara}inskog Crvenog krsta, rekla je da su zadovo-qni odzivom.- Qudi iz Mesne zajednice Drenovac su veo-

ma organizovani, a koliko su ~esti kao davao-ci krvi, smatramo ih i svojim prijateqima.Spasovdan se ina~e svetkuje i u Drenovcu, anama je va`no jer je to 11. akcija davawa krviod januara ove godine. Za to vreme smo prikupilioko 500 jedinica, {to zna~i da je toliki brojqudi dao krv, rekla je Aleksandra.

U holu {kole istaknut je niz plaketa ipriznawa za davala{tvo krvi, po ~emu suDrenov~ani poznati. Dobili su pre neko-liko godina i priznawe za najhumaniju sred-inu u Srbiji. Me|u redovnim davaocima bilaje i rekorderka, Jasmina Smiqani} iz]i}evca. Ona je krv dala 107 puta. Kakoje rekla, po~ela je od 18 godine. Od tadadragocenu te~nost poklawa svaka ~etiri mese-ca, po propisu. Jedinu pauzu je pravila uvreme dve trudno}e.- Niko danas ne obra}a pa`wu na dobrovo-

qne davaoce, ali meni to nije ni va`no jerkrv dajem iz humanih razloga. Osim {to tonekom zna~i `ivot, davawe krvi je dobroi za moje zdravqe, obja{wava svoju velikumotivaciju Jasmina.Goran Milojevi} iz Drenovca do sada je

15 puta darivao krv. Mnogi wegovi prijate-qi tako|e to ~ine redovno. I wima jedi-ni motiv je humanost. On ka`e da je Drenovacpo broju davalaca najbrojniji, a prakti~nosvi me{tani su aktivni po tom pitawu.Crveni krst “Para}in” organizuje ovakve

akcije dva puta mese~no, a saradnik u tom posluje Zavod za transfuziju krvi iz Ni{a. Ponovom zakonu, dobrovoqno davala{tvo krvi real-izuje se samo preko organizovanih akcija. Rezervekrvi iz Zavoda upu}uju se Slu`bi za trans-fuziju para}inske bolnice koja, prema potre-bama, snabdeva odeqewa. U Drenovcu su, naSpasovdan, sakupqene 42 jedinice krvi.

N. Stankovi}

Premijeru predstave "Deda Mrazje {vorc" 6. juna u para}inskompozori{tu prikazali su talen-tovani u~enici Ekonomsko-trgovinske {kole. Tekst i re`ijuuradio je wihov profesorAleksandar Draganovi}, asistentre`ije bila je profesorkaSne`ana Danilovi}Milutinovi}. Predstava jebila humanitarnog karaktera, asav prihod od ulaznica (stodinara) namewen je korisnica-ma Domskog odeqewa za ometeneu razvoju u Izvoru. Simpati~na i duhovita pred-

stava osvojila je publiku, kojaje skoro neprekidno aplaudirala.Spoj mladosti i anga`ovawa ukulturnim i umetni~kimaktivnostima uvek je uspe{an

i atraktivan za sve koji u~estvu-ju, {to je potvr|eno i ovog puta.- Prezadovoqan sam premijerom.U~enici su bili na visini zadat-ka, ostvarili su sve {to sam zamis-lio, a vidim po velikim aplauz-ima i da je publika zadovoqna,rekao je Draganovi} i napomen-uo da je na sceni bilo 18 glumacai dva u tehnici, od prvog do ~etvr-tog razreda.Najvi{e aplauza je dobila, ~inise, Sofija Mileti}, u~enica tre}egrazreda, koja je igrala tetkicu u{koli, prikrivenog inspektora.Ona je pohvalila svog profesorada je uradio odli~nu predstavu kojusu oni uve`bali do najmawihdetaqa. A taj rad je mlade glum-ce i veoma zbli`io.

N. Stankovi}

VLADAN VUGDELIJA, ^LAN DRU[TVA ZA ZA[TITU PTICA SRBIJE, UPOZORAVA NA SOVE UTINE

MALE U[ARE ISPADAJU IZ GNEZDAUtine su u Srbiji strogo za{ti}ena vrsta, pa je najboqe podi}i ih na granu i daqe ne uznemiravati

RETKE SOVE I KOD OP[TINEU zimu 2017/2018. Dru{tvo za prou~avawe i za{titu

ptica Srbije sprovelo je popis zimskih jata utina, pasu na teritoriji na{e op{tine jata popisana na trilokacije. U dvori{tu privatnih ku}a u Kre`bincuotkriveno je 14 utina, u Dowem Vidovu 30, a u samomcentru Para}ina, kod zgrade Op{tine, 16. ProfesorBratislav Gruba~ je istra`ivao utine na podru~ju Para}inajo{ od 1978. i o tome napisao nekoliko radova.

DRENOV^ANI NA POSEBAN NA^IN OBELE@AVAJU SEOSKU SLAVU

DDDD AAAA NNNN KKKK OOOO VVVV CCCC IIII (((( OOOO PPPP EEEE TTTT )))) UUUU PPPP AAAA RRRR AAAA LLLL IIII JJJJ IIII

““““DDDDEEEEDDDDAAAA MMMMRRRRAAAAZZZZ JJJJEEEE [[[[VVVVOOOORRRRCCCC””””

DARUJU KRV NA SPASOVDAN

Jasmina Smiqani} (levo) krv je dala 107 puta

Sove u{are ~esto borave na ~etinarima

Vugdelija i Gruba~ - prstenovawe male u{are

Page 11: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019.12 Doga|ajiBilten

Krpeqi ubodom mogu preneti uzro~nike nekihzaraznih bolesti, me|u kojima je kod nas naj~e{}aLajmska bolest. Borave na povr{inama obraslimvisokom travom, {ibqem, `buwem, kao i naneure|enim parkovskim i dvori{nim povr{inama,na vegetaciji do visine od jedan metar. Wihova aktivnost je najve}a u maju i junu, iako

su prisutni od ranog prole}a do kasne jeseni. Nisusvi krpeqi zara`eni, te svaki ubod ne dovodiobavezno do infekcije. Rizik za nastanak infek-cije je ve}i {to je boravak krpeqa na ko`idu`i. Simptomi bolesti po~iwu od 3 do 32 dananakon uboda, obi~no promenom na ko`i u vidu crve-nila koje vremenom dobija prstenast izgled saizra`enim crvenim rubom. Promenu na ko`i mogupratiti glavoboqa, groznica, malaksalost, boloviu zglobovima i otok regionalnih limfnih `lez-da. Ko`na promena izostaje u 20-30 odsto slu~aje-va. Ozbiqne komplikacije na srcu, nervnom sis-temu, zglobovima i ko`i se mogu javiti nedeqa-ma i mesecima nakon uboda. Izbor terapije zav-isi od stadijuma bolesti i nastale komplikacije.Prilikom boravka u prirodi, ubod krpeqa

mo`emo spre~iti merama li~ne za{tite kojepodrazumevaju:izbegavawe boravka na neure|enim povr{inama;

kori{}ewe sredstava protiv uboda krpeqa (repe-lenti) koja se nanose na otkrivene delove telaiskqu~ivo prema uputstvu proizvo|a~a; no{ewe ode}esvetle boje koja pokriva ruke i noge (nogaviceuvu}i u ~arape), jer je lak{e uo~iti krpeqa;no{ewe zatvorene ode}e prilikom boravka uprirodi, samopregled ko`e tokom boravka i popovratku iz prirode (ubod krpeqa ne boli i nesvrbi, te se i ne oseti); pregled no{ene ode}e iku}nih qubimaca, na prisustvo krpeqa.Ako do uboda krpeqa ipak do|e:

�Odstraniti krpeqa u prva 24 sata, najsigurni-je u ambulanti.�Izvaditi krpeqa u celosti, bez pritiskawa igwe~ewa, jer ako deo rilice ostane u ko`i, mo`edo}i do superinfekcije na mestu uboda.�Ne treba koristiti hemijska sredstva (benzin, alko-hol, etar, lak) za omamqivawe krpeqa, jer }e topospe{iti izbacivawe wegovog crevnog sadr`ajai dovesti do infekcije ako je zara`en.�Nakon uklawawa krpeqa, mesto uboda dezin-fikovati. �Ubod krpeqa bez simptoma i znakova Lajmskebolesti ne zahteva antibiotsku terapiju, ve}pra}ewe narednih mesec dana.�U slu~aju pojave crvenila na ko`i ili drugih simp-toma bolesti, javiti se lekaru (infektologu)radi ordinirawa terapije. Suzbijawe krpeqa se vr{i ciqanom upotrebom

insekticida na otvorenim i javnim povr{inama,kao i ure|ivawem dvori{nih i parkovskih povr{ina.

Dr Slavica Jovanovi},spec. epidemiologije

DDDDOOOOMMMM ZZZZDDDDRRRRAAAAVVVVQQQQAAAA PPPPAAAARRRRAAAA]]]]IIIINNNN

U okviru “Nacionalnenedeqe muzeja”, polovi-nom maja u Zavi~ajnommuzeju u Para}inu pre-davawe je odr`ala iMonika Milosavqevi},docent sa Odeqewa zaarheologiju Filozofskogfakulteta u Beogradu.Po{to je najpre pod-

setila slu{aoce na likMarina Brmboli}a, osni-va~a na{eg muzeja sa kojimje sara|ivala i od koga jemnogo nau~ila u pogledutehnike istra`ivawa inau~ne saradwe,Milosavqevi}eva je pod-vukla zna~aj uo~avawa raz-like izme|u nauke ipseudonauke, jer prva tre-tira istra`ivawa iotkri}a kao proces tokomkojeg se primewuju logi~kei empirijske metode, dokdruga fabrikuje takozvane

dokaze i stvara teorijeradi proizvodwe senzaci-ja kod {iroke publike.[to se ti~e same teme,

ona je rekla da je ekipaarheologa po{la od onoga{to se ve} zna o despotuStefanu Lazarevi}u: odwegovog u~e{}a u bitkamakod Nikopoqa i Angore,od toga da je od vizanti-jskog cara dobio tituludespota, a od ugarskogkraqa - grad Beograd, te daje bio pripadnik RedaZmaja. Po pitawu otkri}a

wegovog groba, po{lo se odKonstantina Filozofakoji u svome “@itijuStefana Lazarevi}a” pi{eda je Despot pao s kowa, daje zadobio silne povrede odkojih je i umro, te da jesahrawen u manastiruRavanica, u naosu crkveSvete Trojice, s desnestrane.Ovo su bile po~etne

informacije kada supovodom 600.godi{wiceod po~etka zidawaManasije po~ela arheo-

lo{ka iskopavawa. Nakonskidawa slojeva izrazli~itih epoha, do{lo sedo skeleta sa ~udnompozicijom jer glava nijebila na svom mestu ve}ispod levog lakta, nijebilo ni nekoliko vrat-nih pr{qenova; dowa vil-ica je bila kod levepotkolenice, a od arte-fakata nije bilo ni~egosim ostataka fresko boje,okulusa i par~eta tka-nine, {to je naveloistra`iva~e da zakqu~eda je grob otvaran desetakgodina posle sahrane i daje opqa~kan.U me|uvremenu se pojav-ila teza da je despotsahrawen u manastiruKoporin. Ovu tezu jebranio lekar i fizi~kiantropolog Srboqub@ivanovi}, ali premaMoniki Milosavqevi},slabim argumentima. U tojpolemici, ekipa izRavanice je zatra`ilaDNK analizu, a ova jeutvrdila da postoji direk-tna srodni~ka veza izme|una|enih kostiju i mo{tikneza Lazara, ~ime jepotvr|ena pretpostavka daje u pitawu grob wegovogsina Stefana. Ali, drugastrana se nije predavala,ve} je tvrdila da je uRavanici sahrawen neStefan, ve} drugi Lazarevsin, Vuk, kome su Turciodrubili glavu 1410.godine, na {to je ekipa izRavanice odgovorila kon-traargumentima...

D. Nikoli}

Vawa Mrku{i}, u~enikpetog razreda para}inskeO[ "Stevan Jakovqevi}",osvojio je tre}u nagradu narepubli~kom takmi~ewuiz informatike ira~unarstva (programi-rawe) odr`anom 19. maja uBeogradu. Ovo je velikiuspeh za talentovanogVawu, wegovu nastavnicuinformatike Draganu\uri} i celu {kolu,posebno {to je ve} biouspe{an i na prethodnimtakmi~ewima iz ovog pred-meta. Dr`avno takmi~weodr`ano je u Ra~unarskojgimnaziji u Beogradu inajvi{eg je ranga u zemqiza informatiku. U~estvo-valo je oko 200 u~enika izcele Srbije, u dve kate-gorije - peti i {esti

razred, odnosno sedmi iosmi. [to se ti~e Vawine

nagrade, nastavnica\uri} je podsetila da jeon ranije u~estvovao na

takmi~ewu iz ra~unarst-va i informatike"Dabar" u Kru{evcu, gdeje bio u vrhu liste ukonkurenciji od oko16.000 u~enika. Vawa je

izuzetno talentovan zaovu oblast i ima "pro-gramerski na~in raz-mi{qawa", ka`e wegovanastavnica. - Sre}an je zbog nagrada,a i ina~e veoma voli da setakmi~i. Interesovawedece u ovoj {koli zainformatiku je prili~no.Najvi{e vole robotiku,dok se Vawa za takmi~ewapripremao na dodatnoj nas-tavi, po te`em programu idrugim programskim jezici-ma u odnosu na redovnunastavu, rekla je nastavnica\uri}. Informatika i ra~unarst-vo kao predmet uveden jeu redovnu nastavu u petomrazredu osnovnih {kolaod pro{le godine.

N. Stankovi}

Nikola Panti}, u~enik osmog razreda O["Branko Krsmanovi}" Sikirica, {kola u Busilovcu,sa svojim nastavnikom geografije Goranom Mili}emu~estvovao je na republi~kom takmi~ewu iz tog pred-meta 25. maja u Zrewaninu. Nikola je ostvarioodli~an rezultat, 92 poena od ukupno sto, ukonkurenciji oko 200 najuspe{nijih u~enika izoblasti geografije iz cele Srbije.Ina~e, u okviru obele`avawa svog jubileja, 170godina postojawa i rada, sikiri~ka O[ "BrankoKrsmanovi}" realizovala je izlet za sve u~enikenagra|ene jednim od prva tri mesta na takmi~ewimau organizaciji Ministarstva prosvete. U~enici inastavnici posetili su Beograd, Narodni muzej iHram Svetog Save. N. S.

PREDAVAWE DR MONIKE MILOSAVQEVI] TOKOM MANIFESTACIJE “MUZEJI ZA 10”

OTKRI]E GROBA DESPOTA

STEFANA LAZAREVI]AKao nau~nik, ona je istakla razliku izme|u nauke i pseudonauke. Zastupatezu da je despot Stefan Lazarevi} sahrawen u manastiru Ravanica

UZBUDQIV NA^IN IZLAGAWA

U zakqu~ku, zastupaju}i ravani~ku hipotezu,Milosavqevi}eva se u svom predavawu vratila narazliku izme|u nauke i pseudonauke, istakav{i dase radi o dva razli~ita svetonazora. Ina~e, Monikaje na predavawu demonstrirala retko dinami~an iuzbudqiv na~in izlagawa, iza koga se vidi lep ilogi~ki sre|en na~in razmi{qawa.

REPUBLI^KO TAKMI^EWE IZ INFORMATIKE I RA^UNARSTVA U BEOGRADU

VAWI MRKU[I]U TRE]A NAGRADAOvaj talentovan u~enik petog razreda O[ “Stevan Jakovqevi}” ve} je postizao velike uspehe u ovoj oblasti

MERE PREVENCIJELAJMSKE BOLESTI

NIKOLA PANTI] IZ [KOLE U BUSILOVCU

SA VELIKIM ZNAWEM GEOGRAFIJE

Vawa sa svojom nastavnicom Draganom \uri}

Monika Milosavqevi}

Page 12: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019. 13Zdravqe Bilten

STVARI ZA KOJE NAM

NIJE POTREBAN TALENAT:

1. Ta~nost2. Poslovna etika

3. Trud4. Govor tela5. Energi~nost

6. Stav7. Strast

8. Spremnost za u~ewe9. Rad ve}i od o~ekivanog

10. Pripravnost

SAVET PLUS

IZREKA

Ako nema{ {ta da radi{, radi na sebi.

Tu uvek ima posla.

SAVETI I PREPORUKE IZ DOMA ZDRAVQA PARA]IN

Stranicu pripremila @aklina Romih Veqkovi}

patrona`na sestraDoma zdravqa Para}in

PPPPUUUUTTTTOOOOKKKKAAAAZZZZ ZZZZAAAA RRRROOOODDDDIIIITTTTEEEEQQQQEEEE

Iako je bes normalna i zdravaemocija, mora se kontrolisati udru{tveno primerenom maniru.Tinejxeri koji imaju probleme saobuzdavawem besa mogu iskusitiozbiqne posledice. Dok neki ado-lescenti svoj bes iskazuju ver-balno, drugi umeju da postanu ifizi~ki agresivni. Ve}ina tine-jxera mo`e nau~iti ve{tinezdravog obuzdavawa besa uz smer-nice svojih roditeqa. To je veo-ma va`na stvar za va{e dete imogla bi da mu pomogne krozli~ni i poslovni `ivot.1. Uspostavite pravila o besu usvojoj ku}i - Uspostavite jasnapravila o tome {ta se smatraprihvatqivim pona{awem i objas-nite kakvo pona{awe se ne}etolerisati. Nemojte dozvolitipsovke, fizi~ko nasiqe ili pretweu svom domu.2. Razgovarajte o razlici izme|ubesa i agresije - Tinejxeri mora-ju znati da je agresivno pona{awe,~ak iako je u pitawu verbalna agre-

sija, veoma lo{e. Razgovarajte sasvojim detetom o potencijalnim{kolskim, dru{tvenim ili zakon-skim posledicama koje mo`e iza-zvati nasilno pona{awe.3. Nau~ite dete da se pona{a

prikladno - Umesto da ne{tozahteva i odmah stvori negativnuenergiju i sliku o sebi, mo`e seizraziti u dru{tveno priklad-nom maniru, bez ugro`avawa bilo~ijih prava ili li~nosti.4. Nau~ite dete da prepozna

znake fizi~kog besa pre svegana sebi - Podstaknite ga da odmorisvaki put kada oseti da mu sebes pove}ava. Ukoliko va{e detebude ~ekalo dok ne postane jakobesno, bi}e mu sve te`e da raz-mi{qa racionalno i seti se datreba da se smiri.5. Dozvolite va{em detetu dauzme “tajm aut” - Tokom raspra-va, tenzija i bes umeju vrtoglavoda rastu. Dozvolite sebi i va{emdetetu da u ovakvim situacijamauzmete “tajm aut” kako biste se

odmorili od rasprave i povratilisamokontrolu. Ukoliko je va{e deteuzrujano i `eli da se odmori odrasprave, ne insistirajte da nas-tavite razgovor.6. Nau~ite dete dru{tveno prih-vatqivom no{ewu sa besom - Onikojima fali ova ve{tina ~estopostaju verbalno i fizi~ki agre-sivni. Nau~ite decu kako daprimereno reaguju u dru{tvu uslu~aju da pobesne. Ve{tinesnala`ewa sa ovakvom emocijom suraznolike, tako da }e razli~itodelovati na razli~ite tinejxere. 7. Nau~ite dete da re{ava prob-leme i razmatra alternative -Ve{tina re{avawa problemapoma`e tinejxerima da identi-fikuju pozitivne i negativnestrane potencijalnih re{ewa prenego {to u~ine bilo {ta. 8. Budite dobar uzor - Poka`itetinejxeru u svojoj ku}i kako dapri~a o svojim ose}awima besa ikako da izrazi ta svoja ose}awaprimereno.

PROBLEMI SA OBUZDAVAWEM BESA

Obrok testenine mo`e da zasiti i bude veoma zdravi hranqiv u isto vreme. Testenina koja se slu`i sapunovrednim namirnicama potpuno zadovoqava kri-terijume nutritivno kvalitetnog obroka. Ove namir-nice sadr`e: biqna vlakna (povr}e i mahunarke),mononezasi}ene (maslinovo uqe, orah) i polinezasi}ene(riba) masne kiseline, antioksidante (paradajz sos) iproteine (sir, `ivinsko i nemasna mesa).Poznato je da je testenina redovno na jelovniku

sportista, ukqu~uju}i i porcije testenine tokomvelikih takmi~ewa. Ovi ugqeni hidrati obezbe|ujuglukozu neophodnu za rad mozga, ali i odr`ivu energi-ju za rad mi{i}a.Nekoliko saveta za ukusan i zdrav obrok od teste-

nine:• Neka budu od integralnog zrna `itarice, ~ime}ete pove}ati procenat biqnih vlakana..• Obratite pa`wu na porciju – preporuke glase da je,u zavisnosti od uzrasta i fizi~ke aktivnosti osobe,potrebno 60 do 80 grama nekuvane testenine, {to je{oqica do {oqice i po kuvane.• Uravnote`ite obrok testenine sa porcijom “zeleni{a",poslu`ite grilovano povr}e: brokoli, karfiol, {par-gle, dinstani spana} ili keq, boraniju ili gra{ak. • Birajte posne proteine. Nemesni obrok koji obezbe|ujeproteine je testenina pome{ana sa mahunarkama(pasuq, so~ivo, leblebija). Ukoliko ne mo`ete bez mesa,neka to budu piletina, }uretina ili teletina.• Sir neka bude samo “garnirung” – neki recepti pre-poru~uju da se sir koristi u toku pripreme soseva(parmezan, pekorini). Ipak, da bi se dobio zdrav obrok,sir je najboqe dodati na kraju servirawa.Tvorci, pa shodno tome i najboqi poznavaoci paste,jesu Italijani. Wihova tradicionalna “al dente”priprema je standard eksperata kulinarstva i preporukanutricionista. Takva testenina je ~vrsta pod zubima,sporije se vari i polako podi`e nivo glukoze ukrvi.

Dakle, mislite o koli~inama i u`ivajte.

Letwi meseci pred-stavqaju izazov zaroditeqe. Veliki brojdece proba marihuanuupravo u letwim mesec-ima i broj dece koja suprvi put probala mari-huanu je tada ve}i negou toku cele godine.Kako spre~iti decu da utoku leta probaju mari-huanu ili neke druge opo-jne droge? Evo nekolikosaveta: • Dajte na znawe svomdetetu da je pu{ewe mar-ihuane neprihvatqivo.Postavite pravilapona{awa sa jasnimposledicama ukoliko seona prekr{e. Hvalite inagradite svako dobropona{awe.• Poka`ite razumevawe irazgovarajte sa svojomdecom, o {tetnimposledicama kori{}ewamarihuane i drugih droga,a naro~ito zdravstvenim,dru{tvenim, mentalnimproblemima koji nastajunakon wihove upotrebe.Pre toga nau~ite ~iweniceo svemu tome.• Budite sigurni u to gde

vam se dete nalazi usvakom momentu i {ta natom mestu i sa kim radi.Maloletnici koji nemajukonstantan nadzor rodite-qa vi{e su sklonirizi~nim pona{awima, kao{to su konzumirawe alko-hola, nebezbedan seks ilikonzumirawe cigareta.• Budite sigurni sa kimvam se dete nalazi i ukakvom se dru{tvu kre}e.Poku{ajte da upoznateroditeqe i prijateqeva{eg deteta, pozivaju}i ih

na ve~eru ili druge pogodneku}ne aktivnosti. Buditeu stalnom kontaktu saroditeqima prijateqa svo-je dece, kao i sa nastavnimosobqem, trenerom i drugimosobama koje ostvaruju bilokakav nadzor nad va{imdetetom.• Prvi upozoravaju}i znacikori{}ewa droga su dis-tancirawe od porodice ipostoje}ih prijateqa,izlazak sa novim krugomprijateqa, opadaweinteresovawa u vezi li~nog

izgleda, kao i promene uodevawu, konzumirawuhrane i spavawu. Nebe`ite od problema kad toprimetite.• Podr`ite svoje dete uletwim aktivnostima:Ukqu~ite ga u razne eduka-tivne programe, sportskei druge pozitivne aktivnos-ti.• Rezervi{ite vreme zaporodicu. Provodite vremezajedno kao porodica. Brinite, ali i radite nao~uvawu svoje porodice.

Franc Rajhelt je bio francuski kro-ja~ i izumiteq "padobran odela" koje je`eleo da isproba. Policija je ovoodobrila misle}i da }e da upotrebi lutkuprilikom probe. Me|utim, sko~iv{isa Ajfelovog torwa sa tim svojim pado-branom, sko~io je u svoju smrt. @ivot je samo jedan da bismo ga izgu-bili. ^uvajte sebe da biste ~uvali i druge.

Kijawe je refleksna radwakoja {titi nos i usta odnadra`uju}ih ~estica koje mogubiti veoma opasne. Po~iweslawem poruke prema centru zadisawe u mozgu kada je sluzni-ca nosa nadra`ena, a sve topomo}u `ivca trigeminusa kojiide od nosa ka mozgu. Rezultat je eksplozija vazduhakroz nos i usta. Skoro sve

~estice time su izduvane napo-qe neverovatnom brzinom odoko 170 kilometara na ~as.Jedan ogranak `ivca trigeminusaje u funkciji pokretawa o~iju,tako da obavezno za`murimokad kijamo. Jednostavno, nemogu}eje da se kine otvorenih o~iju.Va{e je samo da koristite

papirnu maramicu ili rukav iza{titite okolinu.

APOTEKA:

LETO I DROGE, IZAZOV ZA RODITEQE

ZA[TO @MURIMO KADA KIJAMOSTVARNO OZBIQNO

TTTT EEEE SSSS TTTT EEEE NNNN IIII NNNN AAAA ,,,, HHHH RRRR AAAA NNNN QQQQ IIII VVVV AAAA IIII ZZZZ AAAA SSSS IIII TTTT NNNN AAAA

Page 13: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019.14 KulturaBilten

I zaista, draga bra}o i sestre,wihova se ideja ostvarila i `eqaispunila. Vi znate vrlo dobro dasu se 1912. godine navukli crnioblaci nad na{om predratnomSrbijom, da je na nas zinula i alai vrana... Ali deca na{a, sinovina{i, bili su budni ~uvari amane-ta svojih predaka... Posle te sja-jne pobede na Kumanovu i Bitoqu,draga bra}o i sestre, nastao je novivrtlog na Balkanu. Na{a nebra}aBugari, mesto zahvalnosti {tosmo im osvojili Jedrene, mestozahvalnosti {to smo im predalizarobqenog junaka, braniocaJedrena, [ukri-pa{u, {to smo impredali kqu~eve od Jedrena, oni sunas mu~ki napali i to no}u, kadsu na{i ratnici bili na odmoru.(...) Na{i ratnici, na{e stare{ine,nisu se dali zbuniti.

Ovaj krah i slom Bugarske odjekn-uo je kao grom u Austrougarskoj,jer su predvideli da ih ista sud-bina ~eka. Austrougarska, da bispre~ila ove sjajne pobede, onaje spremila jedan pakleni planpomo}u jednog incidenta koji sedesio u Sarajevu. Baca krivicu naSrbiju. Tada smo, draga bra}o i ses-tre, dobili protivnika ve}eg,odmornijeg i spremnijeg od nas. Alina{i junaci, na{e stare{ine, anaro~ito komandanti su sa potpunimrazumevawem sprovodili ratnupozornicu i pu{tali polako nepri-jatequ da prelazi na na{u teri-toriju. I svaki prelazak pla}alisu hiqadama `ivota. Oni su ihpu{tali sve dubqe i dubqe, sve doknije komandant kaznene ekspedicijemorao da prebaci ceo |eneral{tab,celu municionu kolonu, na na{u

teritoriju. Onda, na{i koman-danti ~ekali su zgodan momenat daim se vrati revan{ u kontranapadu. (...)Ova sjajno izvojevana pobeda uzdr-mala je celu Germaniju. Tada se,draga bra}o i sestre, anga`ovaoViqem Drugi, koga sam ja na Krfunazvao grobarom svetske kulture.Taj se vladaoc nije stideo da sa dvemo}ne sile, pomo}u na{e nebra}eBugara, napadne na na{u iznurenuSrbiju. Ali, na{i ratnici, na{estare{ine, stvarali su ~eli~ni zidod svojih nejakih grudi, sve dok nisumerodavni faktori prona{li putai na~ina da o~uvaju dostojanstvo iime srpsko. Ovde moram sa bolomu du{i da ka`em, draga bra}o i ses-tre, da smo sejali kosti prekopuste Albanije i neprohodne CrneGore, gde su o~evi, deca, sinovi

na{i, ostajali da budu ve~itipripoveda~i, da Srbin nigde nije`alio {to je napustio mesto svo-ga ro|ewa, mesto gde je proveo svo-ju mladost. Mesto gde ga ve`unajlep{e uspomene svoje mu~noste~ene domovine jer na{i savezni-ci, a naro~ito iz velike Francuske,bratski su nas pritisnuli na svo-je grudi, oni su nas presvukli, oku-pali, nahranili i napojili, panakon tri meseca, potkrepqeni,osna`eni, po{li su sa nama zajed-no na proboj fronta.Posle artiqerijske borbe, poska-ka{e u bugarske {an~eve, otvori{etrogodi{wu zatvorenu kapiju, inakon 40.dnevne borbe stupismonogom na zemqi{te na{e mile idrage, negda porobqene domovine.Ova sjajno izvojevana sloboda,zasluga za oslobo|ewe i ujedi-

wewe, pripada nama svima kojismo bili tamo i onima koji suostali ovde, a najvi{e pripadaonima koji su morali silom na}ismrt u dubini morskoj”. 7. Zakqu~ak. -U na{em feqtonusmo pokrivali ratne jubilarnegodine kwi{kim i dokumenta-cionim materijalom kojim smoraspolagali, a na{li ga u na{oji obli`wim bibliotekama, uuverewu da on ispuwava saUrednikom dogovorene ciqeve: daprati veliki jubilej, stogodi{wicurata; da ispuwava znati`equ onogdela ~italaca koje pro{lostPara}ina interesuje, a {to je naj-va`nije, da inicijalno pogodionog koji je spreman da se poduh-vati celovitijeg istra`ivawa na{epro{losti.

(kraj)

STO GODINA OD OSLOBO\EWA PARA]INA (1918-2018)BELE[KE SA PARAKINOVOG BRODA

Priredio:\or|e Petkovi}

U Dnevnom centru-klubuza stare, \or|e Petkovi},para}inski kwi`evnik ipublicista, predstavio jenedavno svoje nau~ne ikwi`evne radove objavqenetokom posledwe godine uvi{e ~asopisa i zborni-ka, a povodom velikogjubileja - 60 godina rada.Prezentacija je propra}enapesmama u izvo|ewu klup-skog hora, maramamaslikanim na svili iz lega-ta “Zlata @ivadinovi}”,kao i oma`om koji je uwegovu ~ast izgovorilaQubinka Aleksi}, pred-stavnica Kluba.Petkovi}eva kwi`evno-

istorijska i istori-ografska interesovawa suusmerena na pojave koje sunedovoqno istra`ene. Umonografiji "Rasinskianali", re~eno je tom pri-likom, objavqen je wegovrad u kome je opisan putukrajinske ka`weni~kejedinice koja je u~estvovalau osloba|awu Kru{evca.Naime, ta jedinica jeformirana od Ukrajinaca

koji su prihvatili nema~kuokupaciju, pa su stogaprisilno mobilisani nakonulasaka Crvene armije nateritoriju Ukrajine.

U zborniku radova"Kwi`evno delo Dobrice]osi}a", u izdawuFilolo{kog fakulteta izBeograda, objavqen jePetkovi}ev rad u kome seon bavi tzv. snala`qivimqudima u delu D. ]osi}a,a to su oni koji u odsud-nim vremenima ostajuizme|u Obili}a iBrankovi}a, to jest izme|uheroja koji gube `ivotei izdajnika koji gube obraz,pa tako, prema Petkovi}u,doprinose odr`avawu`ivota jednog naroda.

U tri broja "Mitolo{kogzbornika", u izdawu Centraza mitolo{ke studije,\or|e se bavi zanimqivimtemama, poput teme o zna-menitim li~nostimaisto~ne Srbije kao {to suSvetozar Markovi} iStevan Mokrawac, zatimsrpskom slavom koja se,prema jednom vizantijskomizvoru, slavi jo{ od 1018.godine, te temom skorohiqadugodi{we srpskekraqevine (1077), po{toPetkovi} tretira Dukqu iwenog kraqa MihailaVojislavqevi}a kao srpskudr`avu i srpskog kraqa. Uokviru ove posledwe teme,Petkovi} iznosi niz malopoznatih zanimqivosti,

kao {to je darovawe kowaa ne ikona prilikom sus-reta srpskog kraqaStefana Prvoven~anog iugarskog kraqa AndrijeDrugog u Ravnu (]upri-ja), zatim podizawe CrkveSv. Jovana u Ora{ju odstrane kraqa Milutina,te obnavqawe slavqewaslave u Topoli od stranekneza AleksandraK a r a | o r | e v i } a ,Kara|or|evog sina, kojomprilikom mu je jedan gostdoneo 33 poga~e za sveone godine kada se slavanije slavila. Istaknut jei tematski zbornik"Juhorski zapis", u kome sePetkovi} bavi toponimi-ma Podjuhorja, kao i doku-mentima koji govore o crkviu Stala}u, izlo`bi grlastoke i listu "Na{a re~"... Bogatoj prezentaciji u

Klubu za stare prisustvo-vali su brojni po{tovao-ci vi{edecenijskogkwi`evnog i pub-licisti~kog rada \or|aPetkovi}a.

D. Nikoli}

Posledweg dana maja, ugaleriji Kulturnog cen-tra Para}in, odr`an jekoncert diplomaca viole[kole za muzi~ke tal-ente u ]upriji, u klasiprofesora Milo{aSimi}a. Prema programu,

trebalo je da nastupi iMarko Miloradovi}, alije on zbog bolesti bioodsutan, pa je nastupilasamo Sa{ka Bogdanovi}, uklavirskoj pratwi pro-fesorke Jovane Nikoli}. Sa{ka Bogdanovi} je

najpre bez pratwe izveladela Johana SebastijanaBaha, zatim je uz klavirskusaradwu profesorkeNikoli} izvela dela B.Kampawolija i najzad, vanprograma, mlada vio-listkiwa je odsviralaElegiju H. Vijetana.I ovaj koncert je pokazaoda se radi o posebnoj{koli, izuzetnim profe-sorima i talentovanimu~enicima, kao i da je nadelu umetnost koja naneposredan na~in izra`avanajdubqe i najtananijeimpulse qudske prirode.

D. Nikoli}

Komedija "Vaj-faj"Miroquba Nedovi}aRikija, u produkciji“Scene of teatra” izNi{a, odigrana je u na{empozori{tu u ~etvrtak, 23.maja. Nedovi} je autorteksta, rediteq i glumacu ulozi Petra, dok ostaleuloge tuma~e IvanaNedovi} (Natalija),Sne`ana Petrovi}(Jadranka), Miroslav Jovi}(@arko), a DragoslavSavi}, Na|a Nedovi}Tekinder, Stefan

Mladenovi} i pas Biliu~estvuju, ali se nepojavquju.“Scena of teatar” postojive} preko 30 godina,proizvela je 25 premijerai izvela preko hiqadurepriza, sa puno gosto-vawa u zemqi i inos-transtvu. Ovom predstavomsu glumci Ivana iMiroqub Nedovi}obele`ili 35 godina svogprofesionalnog rada.Komad se bavi tipi~nomni{kom porodicom ~ija

su deca oti{la van zemqe,pa roditeqi, pritisnutibrigom za svoj opstanak ibrigom za decu koja negdetamo svijaju svoj dom,komuniciraju sa wima samopreko interneta. Na prvipogled, predstava "delujekao te{ka drama, a nije.Ba{ naprotiv. Ova pred-stava je komedija likova,karaktera, situacije,dijaloga. Kao uostalom isve predstave na{egteatra", ka`e Nedovi},autor komada. D. Nikoli}

POVODOM VELIKOG JUBILEJA, [EST DECENIJA KWI@EVNOG I PUBLICISTI^KOG STVARALA[TVA

PREZENTACIJA RADOVA \OR\A PETKOVI]APara}inski kwi`evnik i publicista predstavio je svoje radove objavqene u toku posledwe godine

MONOGRAFIJA DR TOMKOVI]A

Predstavqaju}i monografiju dr Predraga Tomkovi}a,biv{eg predsednika Skup{tine op{tine Para}in, ~ijije urednik i recenzent, Petkovi} je govorio i oboravku kraqa Petra Prvog u Para}inu 1907. godine.Najzad, povodom flajera pod nazivom "Preselili seme|u zvezde", podsetio je na preminule lokalnepesnike i kwi`evnike, a prezentaciju je zavr{io kazi-vawem svog omiqenog soneta "Juhorski distih".

PREDSTAVA "VAJ-FAJ" U GRADSKOM POZORI[TU

KOMEDIJA KOJA DELUJE DRAMSKINi{ka “Scena of teatar” postoji ve} preko 30 godina

NASTUP [KOLE ZA MUZI^KE TALENTE ]UPRIJA

KONCERT DIPLOMACA VIOLE

Page 14: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019. 15Kultura Bilten

U organizaciji Kulturnogcentra i Kwi`evnog klu-ba "Mirko Bawevi}", una{em gradu odr`ana jekwi`evna manifestacija“Petru{ki kwi`evnisabor”. Prvi deo Sabora,nau~ni skup posve}en `ivo-tu i delu Mirka Bawevi}a,uprili~en je 23. maja uKulturnom centru, povodompola veka od wegove smr-ti i 45 godina trajawaistoimenog ovda{wegkwi`evnog kluba.Organizacija ovog skupa,kao i drugog dela mani-festacije, Pesni~kog mara-tona, "pala" je na GordanuVojinovi}, urednicu u KC,Olgu Ru`i}, predsednicukluba "M. Bawevi}" i drPredraga Ja{ovi}a, koji jebio moderator oba skupa iza~etnik ideje o Saboru.Vojinovi}eva je upoznalagoste sa bitnim obele j̀imaPetru{ke oblasti i wen-im zna~ajem u okviru

srpske sredwovekovnedr`ave. Posle toga,tuma~e}i svoje ilustracijeposve}ene pesni~kimzbirkama svoga ocaBawevi}a, slikar VeselinBawevi} izneo je se}awa naoca, dok su gimnazijalkeMilica Ran|elovi} i TinaPrvulovi}, kao i pes-nikiwa Zlata Jovanovi},kazivale Bawevi}eve pesme.Skup je po~eo izlagawemAne Mumovi} sa Institutaza srpsku kulturu izLeposavi}a, sa temom"Poetika M. Bawevi}a";zatim su sledila izlagawadrugih u~esnika: GolubaJa{ovi}a sa Filozofskogfakulteta u KosovskojMitrovici, Du{anaStefanovi}a, MiliceDejanovi} i Emilije D.Rexi} Mirkovi}; zatimSofije Kalezi} saFakulteta za crnogorskijezik i kwi`evnost saCetiwa. Sa Visoke {kole

za vaspita~e strukovnihstudija iz Aleksinca, svo-ju temu izlo`ila je DanicaStoli}, kao i Milutin\uri~kovi}. Prilognau~nom skupu dao je je ipara}inski kwi`evnik\or|e Petkovi}, teSlavica Jovanovi} izPo`arevca, dok je, na kra-ju, izlagao doma}in, drPredrag Ja{ovi}, sa pril-ogom "Religiozna temati-ka u poeziji M. Bawevi}a".Olga Voji~i} Komatina izNik{i}a, Tamara Gruji} izKikinde, Milorad Fili}iz Bujanovca i @eqkoZirojevi} iz Kragujevcasu samo prilo`ili svojeradove, a svi }e bitiobjavqeni u posebnomzborniku.

Pesni~ki maratonDrugi deo manifestaci-

je “Petru{ki kwi`evnisabor”, Pesni~ki mara-ton, odr`an je prvog juna

u Planinarskom domu naGrzi. Pored ~lanovapara}inskog kwi`evnogkluba, svoje stihove sugovorili pesnici iz]uprije, Kru{evca,Svojnova, Skorice,Sokobawe, Kragujevca,Prokupqa i Trstenika.@iri je doneo odluku dase dodele dve predvi|enenagrade - Milki I`olgin,predsednici K.K. "Du{anMati}" iz ]uprije, zadoprinos kulturi uop{tei Sla|ani Manxuki} izSkorice, za najboqu pes-mu.\or|e Petkovi} je dode-lio maramu Fonda "Zlata@ivadinovi}" VladiciMilenkovi}u iz Para}ina.Pohvaqene su i pesmeIlije Stepanovi}a, Biqanei Dejana Stanisavqevi}a.Nagra|eni pesnici sudobili poveqe, slike ikomplete kwiga.

D. Nikoli}

Izlo`bu slika VladeMilinkovi}a iBranislava Markovi}apod nazivom “Resursi -geneza, potro{wa,posledice”, u galerijiKulturnog centra otvo-rio je para}inski slikarDu{an Ru`i}, dok su~lanovi kwi`evnog klu-ba - Olga Ru`i},Sne`ana Tani},Tomislav \oki} i samRu`i}, pro~itali po jed-nu pesmu.U svom izlagawu Ru`i}je istakao da su dvojicaumetnika, tragaju}i za naj-pogodnijim materijalom zasvoj stil likovnogizra`avawa “stigli doispod zemqine kore, sko-ro do samog jezgra zemqe,koriste}i: kamen, ohla|enulavu, pesak i pepeo”, te da,u kombinaciji sa pastelnimzemqanim pigmentima,“stvaraju predivne suges-tivno-misteriozne apstrak-

tne kompozicije iz drugesfere“. Ta „druga sfera“ o kojojje govorio i jedan od auto-ra, Vlada Milinkovi},jeste ono {to je iza obli-ka, boja i materijala, iz~ega nastaju pojavni obli-ci, a to je pramaterijapokrenuta energijom, ne{topostojano do ~ega umet-nik dopire ma{tom i intu-icijom. Oba umetnika suapstraktnim likovnim

sredstvima nastojala daizraze velike istine ovogsveta. Branislav Markovi},

ina~e ro|en u Skoricikod Para}ina, poku{ava dapojasni nastanak `ivota izmrtve materije, iz raza-sutog peska, {qunka,{qake, pepela...nagove{tavaju}i novemogu}nosti i tvore}i noveenergije - inicijalneresurse `ivota“, kako

pi{e wegov kolega VladaMilinkovi} u katalogu. Osnova ideja izlo`be,

u tuma~ewu Milinkovi}a,jeste da bojama, doku-mentarnim fotografi-jama, tekstovima i nus-produktima globalnognapretka, uka`e „na viz-iju o mogu}em kobnomishodu (kratkog)~ovekovog postojawa ukosmosu“. A uzrok takvogishoda Milinkovi} vidiu multinacionalnim kom-panijama, nadnacional-

nim finansijskim insti-tucijama i wihovim vojn-im savezima, koji „nefor-malni, ali su{tinskiposednici gra|ana, po sop-stvenim nazorima mewajuzna~aj i ulogu obi~nogpojedinca u smeru wegov-og svo|ewa na pukogpotro{a~a“.Izlo`ba }e biti otvore-na jo{ desetak dana.

D. Nikoli}

U okviru ovogodi{we 13.turneje „Slobodne zone“, ugaleriji KC, po~etkom juna zatri dana prikazana su trifilma: ruski igrani film„Leto“, {vedski dokumen-tarni film „Bergman - god-ina `ivota“ i hrvatski doku-mentarac „Srbenka“.Tema ruskog filma „Leto“

Kirila Serebrenikova jeprodor rok i pank muzike uSSSR osamdesetih godinapro{log veka. Filmprikazuje sukob izme|u dvasveta: na jednoj strani jeonda{wa sovjetska stvarnostu kojoj je pojedinac obe-zli~en i sveden na broj, a nadrugoj strani su prikazanegrupe pankera `eqne slo-bode...Film o velikom {vedskom

reditequ Ingmaru Bergmanuu re`iji Xejn Magnuson jeodli~an prikaz jednog vre-mena i umetnika koji uspe-va da u svojim filmovima,

pozori{nim predstavama,radio dramama i televiz-ijskim serijama, prika`epokreta~ke sile qudskejedinke, wene strasti,nadawa, bolove i patwe.Rediteqka je uz pomo}inserata iz Bergmanovihfilmova, onda{wih film-skih `urnala i svedo~ewawegovog starijeg brata, zatimglumaca i drugih filmskihradnika, uspela je da pri-ka`e svu slo`enost wegoveli~nosti, koplekse, traume,qubavne avanture, planovei najva`nija filmska ipozori{na ostvarewa.Posledweg dana je prikazanfilm „Srbenka“ rediteqaNeboj{e Slijep~evi}a. To jedokumentarni film kojiprati postavku predstave„Aleksandra Zec“, a govore oubistvu devoj~ice srpskenacionalnosti u zimu 1991.godine, u Zagrebu.

D Nikoli}

Krajem maja, prikazana su trifilma: "Aladin", "Pokemondetektiv Pika~u" i "XonVik 3, parabelum"."Aladin" je ameri~ki film,rimejk istoimenog filma iz1992. godine, proizvela ga jekompanija Volt, a u Srbiji jesinhronizovan na srpski.Plove}i morima {irom sve-ta, deca jednog bra~nog paravide ve}i i rasko{niji brodod wihovog. Po{to je ~uowihove komentare, otacodlu~uje da im ispri~a pri~uo Aladinu sa porukom dave}e nije uvek i boqe...U filmu "Pokemon detek-

tiv Pika~u" publika je moglada vidi Rajana Rejnoldsa u

ulozi legendarnog Pika~ua.To je animirana avantura ujapansko-ameri~koj kopro-dukciji, a radi o potraziza nestalim privatnimdetektivom HarijemGudmenom."Xon Vik 3, parabelum" je

ameri~ki akcioni triler,nastavak hita iz 2014. godine.U ovom nastavku, pla}eniubica Xon Vik be`i, a zawim je raspisana poternicaod 14 miliona dolara. Vikdobija sat vremena pre negoubice krenu, pa svim sred-stvima nastoji da se izvu~eiz Wujorka... Sve u svemu,uobi~ajena ameri~ka film-ska poetika. D.N.

MANIFESTACIJA POSVE]ENA @IVOTU I DELU MIRKA BAWEVI]A

DVODELNI “PETRU[KI KWI@EVNI SABOR”U pitawu je projekat Kwi`evnog kluba “Mirko Bawevi}” koji je finansiransredstvima buxeta Op{tine, po konkursu za projekte u kulturi

IZLO@BA SLIKA VLADE MILINKOVI]A I BRANISLAVA MARKOVI]A

VIZIJA ISHODA ^OVEKOVOG POSTOJAWAOba umetnika su apstraktnim likovnim sredstvima nastojala da izraze velike istine ovog sveta

U PARA]INSKOM KULTURNOM CENTRU

TURNEJA FILMOVA„SLOBODNE ZONE“

GRADSKO POZORI[TE PARA]IN

PROJEKCIJE FILMOVA

FOTOGRAF IMRE SABO U PARA]INU

ZATVORENAIZLO@BA

“DEVEDESETE”

Prikazivawem kratkog fil-ma Nikole Stojanovi}a iz1995. godine “Kraj milenijuma”poznati fotograf Imre Sabozatvorio je svoju izlo`bu“Devedesete”, postavqenudonedavno u para}inskomKulturnom centru.

Izlo`ba je obuhvatilafotografije na kojima sunajtmurniji momentidevedesetih godina pro{logveka u Srbiji, a podsticaj zaizlagawe, kako je rekao Sabo,bila su “smutna vremena ukojima `ivimo”. R.B.

U~esnici nau~nog skupa odr`anog u na{em gradu

Page 15: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019.16 ObrazovaweBilten

Prvi izborni krug zatradicionalnu muzi~ku man-ifestaciju, “Mini tinifest”, odr`an je 29. maja uO[ "Stevan Jakovqevi}" uprisustvu selektora festi-vala i kompozitora, JovanaAdamova. Najve}i de~jimuzi~ki festival, 14. poredu, odr`a}e se u septem-bru, posle drugog finalnogkruga za male peva~e, a svepovodom sve~anosti za Danop{tine. Ovo je ve} redov-na praksa koja se realizu-je svake godine, tako damali peva~i imaju vremenada se tokom letweg raspus-

ta dobro uve`baju, rekaoje Jovan Adamov.- Od prve godine festi-vala uveli smo praksu dapravimo {iri izbor, patek pred nastup u`i izbor.To su deca bez ikakvogscenskog iskustva, alizra~e talentom, pa je izborpotreban da izgube tremu.Zato podelim pedeset pos-to vi{e pesama nego {tonam treba za festival.Kada se posle raspusta|aci vrate u {kolu, u sep-tembru na audiciji nas-tupaju sa konkretnom pesmom.Zato od mene sada dobiju cd

sa pesmom koju }e ve`baticeo raspust, a danas pevaju{ta `ele, rekao je selektorJovan Adamov.Predsednik Organizacionogodbora “Mini tini festa”Vojkan Risti} nagla{ava da}e organizatori odr`atidosada{wi visok renomefestivala.- Ovo je, zvani~no,

po~etak priprema za novifestival. [to se ti~eu~esnika, nadamo se da }ebiti dobar i kvalitetanizbor, a o~ekujem i da }eorganizacija biti na nivouprethodnih festivala.

Potrudi}emo se da malooplemenimo sadr`aj man-ifestacije, da ove godinenapravimo lepo iznena|ewepublici i u~esnicima i dau `iri dovedemo neko poz-nato ime, rekao je Risti}.Najve}i de~ji festival

ve} dugi niz godina okupqatalentovane male peva~e-u~enike osnovnih {kola sateritorije na{e op{tine,{to je atrakcija za wihoveroditeqe i drugove, kojivelikim aplauzima i nav-ijawem isprate nastupe icelu manifestaciju.

N. Stankovi}

Na republi~kom tak-mi~ewu “Kwi`evnaolimpijada” odr`anom uSremskim Karlovcima,u~enice Tehnolo{ke {koleQubica Qubi} i MilicaMilovanovi} osvojile sudrugo mesto. Wihova pro-fesorka srpskog jezika ikwi`evnosti ZoricaIvanovi}, objasniv{i da jeovo takmi~ewe u poznavawukwi`evnosti jedno od najz-na~ajnijih, isti~e da jeono redovno u kalendaruMinistarstva prosvete,kao i me|unarodno i repub-li~ko takmi~ewe"^itali}i", na kome suu~enici Tehnolo{ke podwenim stru~nim vo|stvomtako|e odneli nagrade. Totakmi~ewe je odr`ano 25.maja u Ma~katu, a ina~e serealizuje tokom cele godine.Na{i u~enici takmi~ilisu se u ~etiri kategorije,a u tri su osvojili nagrade.U jednom od takmi~ewa,"Elektronski ~asopis", uokviru kategorije

"Digitalni ~itali}i", 70u~enika Tehnolo{ke {kolei pet profesora osvojilisu prvo mesto. Za pripremu~asa na temu "Ko{tana" iradionicu prvu nagraduosvojila je profesorkaZorica Ivanovi}. Tako|e,u~enici su dobili pohvaluza {tand i nagradu zanajboqi kostim - Robina

Huda, a povodomprezentacije Tehnolo{ke{kole pod nazivom "Na{ikwi`evni junaci". U~estvo-valo je ukupno 55 u~enikai nastavnika, a svi subili kostimirani uprinceze i prin~eve izbajke.Takmi~ewe "^itali}i"

predstavqa program razvi-

jawa medijske pismenostinegovawem ve{tina ~itawai razumevawa pro~itanogi pismenog izra`avawa.U~enici Tehnolo{ke saprofesorkom Ivanovi}u~estvuju ve} nekolikogodina sa uspehom na ovomtakmi~ewu, o ~emu govorei nagrade.

N. Stankovi}

Marku Stojanovi}u,u~eniku tre}eg razredapara}inske Gimnazije ipobedniku republi~kogtakmi~ewa iz matematike,uru~ena je 27. majazaslu`ena medaqa uMatemati~koj gimnaziji uBeogradu. Dru{tvomatemati~ara Srbijedodelilo mu je i diplomui on je jedan od u~enikakoji }e u~estvovati naletwem kampu iz matem-atike na Div~ibarama, uorganizaciji Dru{tvamatemati~ara Srbije.Zna~aj nagrade vidi se ipo tome {to je Stojanovi}jedan od sedmoronagra|enih iz cele Srbije,a jedini iz Para}ina. Podsetimo, osim {to je

na dr`avnom takmi~ewuiz matematike Marko bionajboqi sa maksimalnihsto poena, on je osvojio

prvu nagradu i na repub-li~kom takmi~ewu ufizici, {to je do sadanajve}i uspeh natakmi~ewima na{ih u~eni-ka. Para}inska gimnazija u

matematici takmi~ila seu kategoriji redovnih gim-nazija, a u posebnoj kate-goriji bile su matemati~kegimnazije. N.S.

Na op{tinskom takmi~ewuiz prve pomo}i koje je orga-nizizovao para}inski Crvenikrst, u kategoriji omladineekipa Gimnazije osvojila jeprvo mesto, dok je u kate-goriji podmlatka najboqabila ekipa O[ "RadojeDomanovi}". Pobedni~keekipe nastavile su daqetakmi~ewe na subregional-

nom nivou, gde u~estvujedesetak okruga u Srbiji. Totakmi~ewe je odr`ano 8.juna u Mionici, u organizacijiCrvenog krsta Srbije.Op{tinsko takmi~ewe u prvojpomo}i i realisti~kom prikazupovreda, stawa i oboqewa,odr`ano je 24. maja u dvori{tui fiskulturnoj sali O["Radoje Domanovi}". N.S.

ODR@AN PRVI IZBORNI KRUG ZA “MINI TINI FEST”

PO^ELE PRIPREME ZAMUZI^KI FESTIVALDeca su dobila na kompakt disku pesmu koju }e tokom leta uve`bati za audiciju u septembru

NAGRA\ENI U^ENICI TEHNOLO[KE [KOLE SA PROFESORKOM ZORICOM IVANOVI]

“KWI@EVNA OLIMPIJADA” I “^ITALI]I”Na “Olimpijadi” u Sremskim Karlovcima Qubica i Milica bile sudruge, a vi{e nagrada osvojeno je na “^itali}ima” u Ma~katu

GIMNAZIJALCU MARKU URU^ENA MEDAQA

DVOSTRUKI DR@AVNI PRVAK

EKIPE GIMNAZIJE I O[ "RADOJE DOMANOVI]"

POBEDNICI TAKMI^EWAU PRVOJ POMO]I

ME[ SE PREDSTAVIO PRED UPISIzlo`ba maturskih rado-va u~enika Ma{insko-elektrotehni~ke {koleotvorena je 24. maja uholu ove obrazovneustanove. Kako je ciqizlo`be da se u~enicikoji su zavr{ili osmirazred upoznaju sa onim{to se u~i i radi u ME[,prilikom wihove poseteprofesori su im objas-nili kako su radovinastali i koje sve profileu ME[-u mogu upisati.Prema re~ima direktorkeSla|ane Bogdanovi},izlo`ene radove su u~eni-ci pripremili za zavr{niispit, a rezultat su prak-ti~ne nastave u Kompaniji“CRH Srbija”.- Ove godine upisujemo

pet odeqewa sa po 30 u~eni-ka, tri odeqewa ~etvrtog

stepena stru~nosti i dvaodeqewa tre}eg, rekla jeBogdanovi}eva, navode}iprecizno o kojim je obra-zovnim profilima re~, azatim je istakla jo{ daMa{insko-elektrotehni~ka{kola omogu}ava u~enici-ma da odmah po zavr{etku{kolovawa rade ako `ele,a mogu i da nastave {kolo-vawe. Stru~na matura imaobavezni deo koji pola`usvi u~enici koji zavr{e~etvrti stepen, dokizborni deo pola`u u~eni-ci koji nastavqaju {kolo-vawe. U 2019/20. godinuME[ }e u prvi razredupisati ukupno 150 u~eni-ka, a nastavi}e i daqe daprati tr`i{te rada iinteresovawa |aka kakobi im pru`ila najboqe.

N. Stankovi}

IZLO@BA MATURSKIH RADOVA U

MA[INSKO-ELEKTROTEHNI^KOJ [KOLI

Pobednici “Mini tini festa” pro{le godine (arhiva)

Bajkoviti nastup na “^itali}ima”

Marko Stojanovi}

Page 16: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019. 17Obrazovawe Bilten

Dru{teni `ivot qudske individue mo`e da sepodeli na "`ivot na sceni" i "`ivot izkulisa". Na {irokoj dru{tvenoj sceni pojed-inci igraju razli~ite uloge koje su definisanepisanim ili nepisanim pravilima. Budu}i dasu te uloge izlo`ene pogledima i ocenamadrugih, pojedinac navla~i na sebe razli~itemaske, po{to ima sposobonost umi{qawa ipretvarawa.U "`ivotu iza kulisa" pojedinac skida maskei sebi dozvoqava, prema Eriku Gofmanu, "vul-garnosti, otvorene seksualne aluzije, pipawe,nemarno obla~ewe, bahato sedewe i stajawe,kori{}ewe raznih nare~ja i nepravilnog gov-ora, mumlawe i viku... grube {ale, nepa`wu pre-ma drugima... a i takve postupke kao {to supevu{ewe, zvi`dawe, `vakawe, grickawe, pod-rigivawe... Na javnoj sceni postoji takozvanipersonalni prostor pojedinca, poput prostorakoji neke `ivotiwe obele`avaju svojom mokra}om.Edvard Hol razlikuje ~etiri vrste person-alnog prostora, koji zavisi od kulture kojoj poje-dinac pripada. Naju`i prostor, tzv. intimno ras-tojawe, jeste prostor na oko pola metra od sebe,u koji pojedinac pu{ta samo najintimnije osobe- qubavne partnere ili svoju decu; dobre pri-jateqe ili dobre poznanike pojednac ve}dr`i na rastojawu od oko jednog metra,dozvoqavaju}i ograni~enu prisnost u kontaktu(li~no rastojawe); dru{tveno rastojawe je zonaod jednog do tri metra koja se uspostavqa uformalnim prilikama, prilikom intervjui-sawa na primer; najzad, javno rastojawe, onona distanci od preko tri metra, rezervisanoje za one koji nastupaju pred publikom.Prema ovoj podeli, kad vam poznanik u|e uprostor od pola metra, kad vam se unese u lice,to je ve} povreda intimnog prostora i izazi-va neprijatnost, jer mo`e da zna~i da ho}eintimnost ili vam upu}uje neku vrstu pretwe.Isto tako, kad vam nepoznata osoba u|e u zonuod jednog do tri metra i po~ne da vasuporno zagleda, da vas "skrozira", to je sadapovreda li~nog i dru{tvenog prostora.Intima, distanca, li~na autonomija, obezbe|ujuse odgovaraju}im stanovawem; ku}a je za{titi-ni omota~; ku}a je kolevka iz koje pojedinacbiva ba~en u svet; kad odigra svoju ulogu najavnoj sceni, on se povla~i u ku}u gde pono-vo nalazi sopstveni identitet. On tu okupqasvoja se}awa na spoqni svet i dovodi ih u vezusa svojom svakodnevnicom u kojoj jede, spava,razgovara i zabavqa se.Privatnost zavisi od porodi~nog konteks-

ta, od oblika porodice i wenih `ivotnih cik-lusa - ra|awa dece, detiwstva, adolescenci-je, odlaska dece, razvoda, jednoroditeqstva,prekomponovawa, itd., kao i od dru{tvenepokretqivosti, to jest promene zanimawa, pri-hoda, mesta stanovawa i socijalnog statusa.Sve do pedesetih godina pro{log veka biloje normalno da se deli isti krevet, pripremahrana i spava u istoj prostoriji, koristi zajed-ni~ki toalet i tako daqe, dok je danas ve}norma da svako dete ima svoju sobu, da babai deda imaju svoju prostoriju gde }e primatiunuke. Na taj na~in, sve ve}a individualizacijai personalizacija ~lanova porodica dovelaje do sve ve}e privatizacije prostora i sveve}e potrebe za prostorom.Usled stambene oskudice, javqa se prenatr-panost u jednom stanu, kada stambeni mini-mum po ~lanu porodice pada ispod 14 kvadra-ta, {to onemogu}ava privatnost i individu-alizaciju, pa se potreba za drugim pretvarau odbojnost prema drugom, u apatiju, umor, raz-dra`qivost i agresivnost.

STANOVAWE IPRIVATNOST (1)

MMMM OOOO DDDD EEEE RRRR NNNN IIII ZZZZ AAAA CCCC IIII JJJJ AAAADDDD RRRR UUUU [[[[ TTTT VVVV EEEE NNNN OOOO GGGG @@@@ IIII VVVV OOOO TTTTAAAA

Pi{e: Desimir Nikoli}

U ~etiri sredwe {kole uPara}inu ima 560 mesta zaupis u prvi razred, aosnovno obrazovawe u{kolskoj 2018/19. godiniu na{oj op{tini zavr{iloje 468 u~enika, tako da imamesta da se upi{u sviu~enici iz na{ih osnovnih{kola, rekla je Sne`anaDa~i}, koordinatorkaAktiva direktora sred-wih {kola, povodom pred-stoje}eg upisa. Ona jeuputila poziv svimu~enicima i roditeqima daizaberu obrazovne pro-file u para}inskim sred-wom {kolama jer nude{irok dijapazon znawa,od op{teg obrazovawa dosredweg stru~nog. Ministarstvo nauke, obra-zovawa i tehnolo{kograzvoja objavilo je zvani~nikonkurs za upis u~enika usredwe {kole popodru~jima rada, obra-zovnim profilima i tra-jawu {kolovawa za sve{kole u Srbiji. - Za sve u~enike iz na{ihosnovnih {kola ima mes-ta u sredwim {kolama uPara}inu. Tako|e na{emgradu gravitiraju i u~eni-ci iz regiona, posebno kasredwim stru~nim {kola-ma koje imaju profilekoji su interesantni anema ih u okru`ewu, reklaje jo{ Sne`ana Da~i}. U para}inskoj Gimnazijislobodno je 110 mesta zatri odeqewa po 30 u~eni-ka i jedno odeqewe sa 20u~enika sa posebnim

sposobnostima zara~unarstvo i infor-matiku. Jedno odeqewe jedru{tveno-jezi~ko i dvaodeqewa op{ti tip, dokprirodno-matemati~kogsmera u narednoj {kol-skoj godini ne}e biti.Ina~e, na{a Gimnazijakao op{teobrazovna {kolaje pre svega orijentisanana u~enike iz op{tinePara}in i koncipirana jeda priprema |ake za nas-tavak {kolovawa, odnosnoza studije.Tehnolo{ka {kola u

slede}u {kolsku godinuupisa}e 150 u~enika i to,u tre}em stepenu: za zan-imawe pedikir-manikir15 |aka, `enski frizertako|e 15, kao i pekar-dualno i operater uprehrambenoj industrijidualno po 15, a u ~etvrtomstepenu: tehni~ar zaza{titu `ivotne sredine30, te farmaceutskitehni~ar i sanitarno-eko-lo{ki tehni~ar tako|e po30 u~enika.

U Ekonomsko-trgovinskoj{koli (ET[) na raspo-lagawu u~enicima je 150slobodnih mesta u petobrazovnih profila. Zazanimawa finansijskiadministrator, slu`beniku bankarstvu i osigurawui turisti~ko-hotelijers-ki tehni~ar prima se po30 u~enika i za wih vla-da veliko interesovawe.U trogodi{wem stepenuza zanimawa trgovac ikuvar {kolova}e se po 30u~enika.Ma{insko-elektrotehni~ka{kola upisuje u prvi

razred pet odeqewa sa po30 u~enika, od toga triodeqewa ~etvrtog stepenastru~nosti i dva odeqewatre}eg stepena. Obrazovniprofili ~etvrtog stepenasu elektrotehni~arra~unara, elektrotehni~armultimedija i elek-trotehni~ar energetike, atre}eg stepena: jedno kom-binovano odeqewe sa po 15elektroinstalatera ielektromehani~ara za ter-mi~ke i rashladne ure|aje,kao i jedno odeqeweautomehani~ara (30).

N. Stankovi}

U~enice Tehnolo{ke {kole Katarina Cvetkovi}i Aleksandra \eki} dobile su specijalnu nagraduza video reporta`u na temu "Energetska efikasnost".One poha|aju tre}i razred, smera tehni~ar za`ivotnu sredinu. Mentori projekta bili su pro-fesorka biologije An|elka Milanovi} i NenadDimovski.Zadatak mladih eko-reportera bio je da istaknu prob-leme u `ivotnoj sredini vezane za energetsku efikas-nost, sa posebnim osvrtom na svoju lokalnu zajednicui ukoliko je mogu}e, da daju re{ewe za te probleme. - Ove godine bavimo se pitawima poput zna~aja

u{tede energije, obnovqivih izvora energije, potre-ba za o~uvawem prirodnih resursa mewawem qud-skih navika u ciqu u{tede energije, re~eno je usaop{tewu povodom nagrade. Energetska efikasnost- da, ali ne po svaku cenu, jer smo mi ti koji priro-du treba da sa~uvamo -poruka je video reporta`ekoju su uradile ove u~enice o posledicama koje bieventualna izgradwa mini-hidroelektrane (MHE) naGrzi ostavila po `ivi svet {ireg podru~ja. Organizatori konkursa bili su “Ambasadori

odr`ivog razvoja” kao nacionalni operater zarealizaciju programa “Eko {kole”. Ina~e, me|unar-odni program "Mladi eko-reporteri", realizuje seu vi{e od 35 zemaqa sveta, a od 2013. godine i una{oj zemqi. N. Stankovi}

U PARA]INSKIM SREDWIM [KOLAMA SLOBODNO 560 MESTA ZA UPIS

MESTA IMA ZA SVE SVR[ENE OSMAKEOsnovnu {kolu u na{oj op{tini zavr{ilo je ukupno 468 u~enika

ZAVR[NI ISPIT I UPIS

Zavr{ni ispit za u~enike osmih razreda po~e}e 17.juna testom iz srpskog jezika. Test iz matematike je18. juna, dok je kombinovani test planiran za 19. jun.Preliminarni rezultati na osnovu kojih }e u~eniciimati okvirnu sliku o tome koju {kolu bi mogli daupi{u na osnovu broja bodova bi}e objavqeni 21. juna,a kona~ni 27. juna, posle ~ega se predaju liste`eqa u~enika. Raspored u~enika po {kolama bi}eistaknut 7. jula, pa sledi upis 8. i 9. jula. Drugi upis-ni krug je 11. jula za kandidate koji nisu upisani uprvom krugu, a u avgustu je i tre}i.

NAGRADA ZA EKO-REPORTA@U KATARINI

I ALEKSANDRI IZ PARA]INA

UTICAJ MHE NA GRZUProgram “Mladi eko-reporteri” real-izuje se u vi{e od 35 dr`ava

Svoje obrazovne profile na{e {kole pred-stavile su i na Sajmu obrazovawa u ]upriji

U~enica O[ "Stevan Jakovqevi}", Simona Vu~eti},(prvi razred), osvojila je prvu nagradu na republi~kom tak-mi~ewu za najboqu de~ju karikaturu "Mali Pjer", dok jeValentina Jovanovi}, tre}i razred iste {kole, osvojila dru-go mesto. Pohvale su dobili Teodora Dini} i NedaJakovqevi}.

U~enici sedmog razreda Andrija Milenkovi} i LukaMiladinovi} u~estvovali su na finalnom takmi~ewu u pro-gramirawu "Programer junior" i zauzeli ~etvrto mesto. N.S.

O[ “STEVAN JAKOVQEVI]”

NAGRADE ZA KARIKATURU I PROGRAMIRAWE

Page 17: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019.18 SportBilten

U sklopu ovogodi{we 17.po redu manifestacije“Sportsko leto” zavr{enasu takmi~ewa u seoskim{kolama u odbojci, {ahu,stonom tenisu, basketu imalom fudbalu.Interesovawe je biloveliko pa su se finalneutakmice u fudbalu igralei u rezervnim terminimau Sikirici. Ukupno jebilo 562 u~esnika koja su

se takmi~ila u 111 ekipa.Naravno, svi u~esnici“Sportskog leta” na selumogu da se prijave zau~e{}e na gradskim tak-mi~ewima.Zavr{ene su i “Prole}neigrarije" u para}inskimvrti}ima, sportskeaktivnosti koje su za najm-la|e realizovali sarad-nici Sportskog savezaop{tine Para}in (SSOP).

“Igrarije” su trajale dvenedeqe.U gradu, “Sportsko leto”po~elo je, kao i svakogjuna, revijalnim programom,takozvanim “Danimaotvarawa”. Prvi dan jebio u ponedeqak, 10. juna,u glavnoj gradskoj ulici,kada je odr`an "Tunga bun-ga ples" u saradwi saPlesnim klubom “DCteam” i osnovnim {kola-

ma. Odziv je, kao i uvek,bio veliki.U petak, 14. juna, odr`avase tradicionalna "Bebi`urka" koju Sportski savezop{tine Para}in orga-nizuje saradwi sa sport-skim klubovima iPred{kolskom ustanovom""Bambi". “Street request"planiran je za 22. juni u20 sati, a za 25. jun pop-ularna Bebi trka "Tata,mama, tr~ite sa nama",koja okupi veliki brojroditeqa i dece. To jenajmasovnija manifestacija,a roditeqe i posmatra~eposebno animira “Pu`

trka” za decu koja jo{nisu prohodala.Polovinom jula po~iwu

sportska takmi~ewa u poz-natim disciplinama.Novina }e biti "Igre navodi", a i ove godinemali{ani se mogu nad-metati u "tenisu nogom".Tu su i ostale standardneaktivnosti: "Daj mi ruku,daj mi igru", "Tata, mama,ve`bajte sa nama", "Plesna{kolica", "Igre bezgranica"...Prema re~ima ValentinePrimorac, sekretaraSSOP, u basketu tak-mi~ewa kre}u po~etkomjula u mesnoj zajednici

"Glo`dak". - Prijavqivawe ekipa

traja}e od 1. do 5. jula, azatim po~iwu takmi~ewa,do finalnih utakmica.Finale }e se igrati na“Roda prvenstvu Srbije” una{em gradu, gde }e seigrati jedan od kvali-fikacionih turnira.Para}in je jedan od 15gradova koji je dobio orga-nizaciju A turnira u sarad-wi sa Ko{arka{kim save-zom Srbije i o~ekujemoda }e 27. jula u centru gra-da taj turnir ponovo imatime|unarodni karakter,rekla je Primorac.

B. Drenovakovi}

Na vanrednoj Izbornojskup{tini Saveza za {kol-ski sport op{tine Para}in,zbog ostavke SlobodanaMaksimovi}a, za novogpredsednika izabran je pro-fesor fizi~kog vaspitawaSlobodan Milo{evi}, a zasekretara Saveza, zbogostavke @eqka Banovi}a,izabrana je profesorkaVioleta Milo{evi}.Izabrani su tako|e ~lanovinovog Upravnog i Nadzornogodbora, saznajemo od DarkaBajki}a, koordinatora Savezaza {kolski sport zaPomoravski okrug. B.D.

Takmi~ar teretane "Black Gym"Milo{ Mili}evi} osvojio je zlat-nu medaqu i oborio dr`avni reko-rd u kategoriji M1 na Dr`avnomprvenstvu Srbije u powerliftingu,odr`anom 1. juna u Vrawu. Na prven-stvu je u~estvovalo 80 najboqihtakmi~ara iz Srbije.Sportski klub ''Monster Gym'' jena istom takmi~ewu u~estvovao u tridiscipline i osvojio dve zlatnemedaqe. ^lanica kluba KataCvetkovi} je osvojila prvo mesto ukategoriji sub junior (-52), a Milica[uti} prvo mesto u kategoriji (-52)M1, a ona je ujedno progla{ena i zanajja~u veteranku. B.D.

l̂anovi Atletskog klu-ba "Para}in" u~estvo-vali su na Me|unarod-nom takmi~ewu"Tribalion" na Tari,gde je AleksandraArsenijevi} u trci na1500 metara u kategorijiod 11 do 14 godina pobe-dila osvojiv{i prvomesto, dok je VladanArsenijevi} u trci“Grin” osvojio osmomesto. Iva Arsenijevi} je

tako|e u~estvovala uavanturisti~koj trci“Grin” na 10 kilometarasa 20 prepreka i osvo-jila prvo mesto. Na

ovom takmi~ewu, osimiz Srbije, nastupali suatleti~ari iz Austrije,Bosne i Hercegovinei SAD. Prvenstvo Srbije u

vi{ebojima odr`ano jeu Sremskoj Mitrovici25. i 26. maja. IvaArsenijevi} je osvoji-la tre}e mesto i oki-tila se bronzanommedaqom u {estoboju nakome se pojavila prviput. Na istom tak-mi~ewu solidan rezul-tat imale suAleksandra Arsenijevi},Nikolina Milanovi}i Milica Gojkovi}.

[esti kvalifikacioniturnir za amaterski “Granpri” u brzopoteznom {ahu uorganizaciji Omladinskog{ahovskog kluba "Para}in"okupio je 34 takmi~ara, me|u

kojima 7 fide majstora i15 majstorskih kandidata. Naturniru je igrano 11 kola. Prvo mesto osvojio je VladanBlagojevi}, ~lan [K"Kablovi" iz Jagodine, dok

je drugoplasirani VladimirStefanovi}, tako|e izJagodine. Tre}e mesto pripaloje Para}incu MilanuDezelinu. Mladi JagodinacDalibor Radisavqevi} zauzeoje 6. mesto na tabeli i prviput osvojio redovnu nagradu.Specijalne nagrade dobilisu Milena Vuj~i}, kao najbo-qe plasirani mladi igra~do 18 godina i Mom~iloRaji}, kao najboqe plasiranikorisnik Dnevnog centra-kluba za stare. Petnaestoroprvoplasiranih ukwi`ilo je“Gran pri poene”, saznajemood Sa{e Jevti}a, predsed-nika O[K “Para}in”. B.D.

“SPORTSKO LETO” ZAVR[ENO U SEOSKIM OSNOVNIM [KOLAMA, U GRADU TEK PO^IWE

TUNGA BUNGA PLES OTVORIO “LETO”“Bebi `urka” planirana je za sutra, dok }e se “SSttrreeeett rreeqquueesstt”” odr`ati 22. juna

GLAVNA ULICA

PE[A^KA ZONA

Glavna Ulici kraqaPetra Prvog od poned-eqka, 10. juna, zatvore-na je za saobra}aj od20 sati do pono}i. Tako}e biti sve dok budutrajale sportskeaktivnosti u okviru“Leta”, odnosno doprvog septembra, kada se|aci vra}aju u {kole.

AK “PARA]IN” NA TARI I U SREMSKOJ MITROVICI

POZLATILE SE IVA I ALEKSANDRA

NA DR@AVNOM PRVENSTVU U PPOOWWEERRLLIIFFTTIINNGGUU U VRAWU

ZLATO ZA TAKMI^ARE IZ PARA]INA

KVALIFIKACIONI TURNIR ZA AMATERSKI “GRAN PRI”

BLAGOJEVI] IZ [K “JAGODINA” PRVI

SAVEZ ZA

[KOLSKI SPORT

SLOBODANMILO[EVI]PREDSEDNIK

TREKING LIGA SRBIJE, 5. KOLO U PRIBOJSKOJ BAWI

^lanovi Planinarskog klu-ba "Javorak" takmi~ili su seu 5. kolu Treking lige Srbijekoje je odr`ano u Pribojskojbawi. Branka Brada{evi} je na

stazi dugoj 35 kilometara ukategoriji veteranki osvojilatre}e mesto, dok je Sa{aDulovi} na sredwoj stazidugoj 25 km u kategoriji vet-erana zauzeo drugo mesto.

Na stazi du`ine 35 kmseniorka Milica Nikoli}osvojila je peto mesto, aAngelina Stefanovi} bila je~etvrta na stazi iste du`ineu kategoriji veteranki.Jugoslav Risti} i \or|ePavlovi} uspe{no su pre{lidugu stazu, dok je ZoranMilosavqevi} osvojio 4.mesto kao veteran na malojstazi du`ine 16 km. B.D.

DOBRI REZULTATI PLANINARA “JAVORKA”

Page 18: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019. 19Sport Bilten

@enska ekipa O["Stevan Jakovqevi}"postigla je fantasti~anrezultat osvojiv{i prvomesto na Republi~kom tak-mi~ewu u ko{arci uokviru {kolskog sporta.Dr`avno takmi~ewe jeodr`ano u Karata{u, ato je druga godina zaredomkako su ko{arka{ice te{kole osvojile {ampi-onski tron.Veliki doga|aj bio je

povod za prijem kodpredsednika op{tine Sa{ePaunovi}a kome su, osimko{arka{ica, prisustvo-vale direktorka te {koleSne`ana Tani} i trener,odnosno wihova nastavni-ca fizi~kog vaspitawaSne`ana Marjanovi}.Ekipa je pripremilakratak film safotografijama i snimci-ma puta do {ampionsketitule, a predsednik ihje pitao {ta }e kojaupisati posle osnovne{kole i da li }e nas-taviti da se baveko{rakom.

Kako ka`e Sne`anaMarjanovi}, wihova nas-tavnica fizi~kog, ko{arka

se u O[ “StevanJakovqevi}’ igra od mla|ihrazreda, tako da je uspehrezultat kontinuiranog rada.- Imala sam sre}u da u~imod iskusnog i vrsnog tren-era, na{eg @i}e. Ja sam usistemu treninga tri-~etirigodine, ali pratila sam ovudecu, zajedno sa wim, godi-nama. Tu je ve} i ko{ara-ka{ki podmladak, devoj~iceiz {estog razreda, u sastavuekipe koja je osvojila tronsa devoj~icama iz osmog.Sve su vrlo skromne mada suneke od wih sam vrh srpskeko{arke u kategoriji pio-

nirki. Tako je Awa \uki}ve} dve godine ~lanreprezentacije, a do pro{legodine bila je i TijanaMiqkovi}. U toj kate-goriji ne postoji evropskoprvenstvo, ali je osmi{qenoda se okupi osam ekipa i dase odigra turnir za pio-nirke, a na{a Awa je uprvoj petorci za Srbiju,ka`e Marjanovi}eva.Awa je i kapiten pobed-ni~ke ekipe, pa nam jeopisala ulazak u finale:- Protiv “Beograda” je

bila jedna od najte`ihutakmica. Minut pred kraj

gubile smo sa 5 razlike, ana kraju smo ipak pobedilesa istom razlikom, doknam je finale bilo lako,savladale smo protivni~kuekipu sa 20 poena raz-like, ka`e Awa, kojaplanira da se i daqe baviko{arkom.Tijana Miqkovi}, jedna oddevoj~ica-ko{arka{ica,obja{wava da je wihovaekipa, pre pobede uKarata{u, bila najboqana okru`nom ime|uokru`nom takmi~ewuu Jagodini i Boru.

B. Drenovakovi}

U sistemu {kolskog sporta, osimko{arka{ica O[ “Stevan Jakovqevi}”,veliki uspeh postigla je i `enska ekipaGimnazije, osvojiv{i izvanredno tre}emesto na republi~kom takmi~ewu.Pro{le godine osvojili su zlato, a ovesu za samo 4 poena izgubile odko{arka{ica iz Sportske gimnazije,koje su u{le u finale. Treneri oveekipe su Du{an Jovanovi}, Biqana iDanijel \uki}. Wih troje, kao i Sne`anaMarjanovi} iz {kole “StevanJakovqevi}”, pokreta~ka su snaga `enskogKK “Para}in”, pod rukovodstvom predsed-nika Bobana Dejanovi}a. B.D.

^lanice Gimnasti~kog klu-ba "Para}in" odli~an rezul-tat ostvarile su i na prven-stvu Srbije u individualnomprogramu i u takmi~ewima sadva rekvizita.U pionirskoj kategoriji IvaCvetkovi} je osvojila prvomesto u vija~i i peto uvi{eboju; u kategoriji kade-tkiwa, u najbrojnijoj konkuren-ciji, An|ela Stevanovi} jeosvojila 4. mesto u vija~i i 6.u vi{eboju. U konkurenciji

juniorki Marija Veqkovi} jebila druga u ve`bi loptom ipeta u vi{eboju, a seniorkaMa{a Mati} je osvojila ~etvr-to mesto u ve`bama obru~emi ~uwevima i ~etvrto uvi{eboju. ViktorijaMarinkovi} zauzela je tre}emesto u ve`bi loptom i osmou vi{eboju.GK “Para}in” predstoji jo{jedno dr`avno prvenstvo, uC individualnom programu sajednim rekvizitom. B.D.

U ]upriji, a u organizacijipara}inskog Streqa~kog klu-ba “SFS Borac”, odr`ano je 2.kolo Prole}ne lige Regionacentralne Srbije za najmla|ekategorije, "B" razvojni pro-gram, za pionire iz serijskevazdu{ne pu{ke. Takmi~ilo se59 strelaca.Takmi~arka “SFS Borca”

Ivana Raki} osvojila je dru-go mesto i postala vice{ampi-onka Regiona sa 180 krugova.Wena klupska drugaricaJelena Raki} zauzela je 6.mesto, dok je Sandra Nikoli}bila ~etrnaesta. U kategori-ji pionira, Luka [qivi}zauzeo je 5. mesto, BranislavRadojkovi} 13, DimitrijAntonijevi} je bio na 15.

poziciji, a Stefan \or|evi}na 16. mestu. SK “SFS Borac”, ina~e, dobioje nedavno na poklon odStreqa~kog saveza Srbije(SSS) elektronsku metu, kojuje u Para}in donela dele-gacija Saveza. Streqa~kisavez na poklon je bio dobiodve elektronske mete odproizvo|a~a kao nagradu zasrebrnu medaqu u Evropskojligi mladih, a po odluci svekomisije i Upravnog odbora,jedna od dve mete, u sklopuprograma pomo}i klubovima,dodeqena je na kori{}ewe“SFSBorcu”, {to je, po re~imaDragana Zdravkovi}a, veli-ki podsticaj za para}inskestrelce. B.D.

Proteklog vikenda uGorwem Milanovcuodr`an je karateturnir na kom su tak-mi~ari para}inske“Crnice” osvojili trimedaqe. Milica@ivadinovi} iDimitrije @ivkovi}okitili su se zlatom,a Iva Svrzi} osvojilaje srebro. B.D.

PRIJEM KOD PREDSEDNIKA OP[TINE ZA @ENSKU EKIPU O[ “STEVAN JAKOVQEVI]”

DR@AVNE PRVAKIWE U KO[ARCIMlade ko{arka{ice su {ampionsku titulu osvojile na Republi~kom takmi~ewu u Karata{u

IZ GORWEG

MILANOVCA

FUDBALSKA PANORAMA: KRAJ UTAKMICA U SRPSKOJ LIGI - ISTOK

OPSTANAK JEDINSTVA NEIZVESTANKona~an sastav ove lige odredi}e Fudbalski savez SrbijeU posledwem, 34. kolu

Srpske lige "Istok" uovoj fudbalskoj sezoni,SFS Borac je savladaoZaplewac iz Gaxinog Hanasa 4:0, a para}inskoJedinstvo pobediloJedinstvo iz Bo{waca sa3:2. Na kona~noj tabeliSrpske lige “Istok” SFSBorac je na solidnom 10.mestu sa 45 bodova, aJedinstvo na 15. mestu sa36 bodova i jo{ se ne znada li }e ostati u ligi jer}e kona~an sastav te ligeodredi}e Fudbalski savezSrbije.U 30. kolu Zone "Zapad"

@upa iz Aleksandrovcaje savladala Napredak izDrenovca sa 5:2. I uPomoravskoj okru`noj ligiigralo se 30. kolo: Resavaciz Subotice-Mladost izSikirice 9:2, Hajduk iz^epura-Mladost iz Dubqa1:2, Omladinac iz [alu-dovaca-Bratstvo Medve|a3:2.U 30 kolu Me|uop{tinskelige "Jug" rezultati suslede}i: Mladost GorwaMutnica-Budu}nost Miliva1:2, Istok 63 Plana-Napredak Stubica 5:1, uovom kolu slobodan je bioRadni~ki iz Tekije dok

je Omladinski izPara}ina odustao od tak-mi~ewa.U 27. kolu Op{tinske

lige Para}in, Popovac jeizgubio od Dowe Mutnicesa 6:0, [umadija izTre{wevice savladala jeIzvor sa 6:1, RazvitakMirilovac -RadnikDavidovac igrali sunere{eno 1:1, Budu}nostiz Lebine pobedila jeJedinstvo iz Ratara sa3:2, a Napredak izSvojnova izgubio od ekipeBuqana sa 1:0. UtakmicaJuhor Poto~ac-HerojBusilovac prekinuta je u

18 minutu pri rezultatu3:0, jer je gost ostao sa 6igra~a. B.D.

OP[TINSKA LIGA1. OFK Juhor..............522. Napredak.................493. BSK Buqane...........454. Sloga.......................395. Dowa Mutnica.......386. Heroj.......................367. [umadija................368. Budu}nost...............309. Razvitak..................2710. ISK Izvor............2111. Jedinstvo................1912. Popovac..................1313. Radnik.....................10

TRI MEDAQE ZAKARATISTE “CRNICE”

JO[ JEDAN USPEH U [KOLSKOJ KO[ARCI

EKIPA GIMNAZIJE TRE]A

MEDAQE ZA GIMNASTI^ARKE

SA PRVENSTVA SRBIJE

DR@AVNO PRVENSTVO U “MALIM OLIMPIJSKIM IGRAMA”

LIGA CENTRALNE SRBIJE IZ SERIJSKE VAZDU[NE PU[KE

IVANA RAKI]VICE[AMPIONKA

GRACIOZNE PARA]INKE NE POSUSTAJU

Na Dr`avnom {kolskomprvenstvu u “Malim olimpi-jskim igrama”, odr`anom uKragujevcu, prvo mesto osvo-jila je me{ovita ekipa de~akai devoj~ica prvog razredaosnovne {kole “Mom~iloPopovi} Ozren” iz Para}ina,Wihov u~iteq je Zoran Miki}.I u kategoriji tre}eg razre-da medaqe su odneli u~eni-

ci ove {kole. Ekipa de~akaosvojila je drugo mesto isrebro, kao i ekipadevoj~ica. Wihova u~ite-qica je Vesna Stefanovi}.

Organizatori “Maliholimpijskih igara” nadr`avnom nivou bili suSavez za {kolski sportSrbije i Savez za {kolskisport Kragujevac. B.D.

TRI PEHARA ZA O[ “MOM^ILO POPOVI]“

^estitke {ampionkama uputio je predsednik Op{tine Sa{a Paunovi}

Page 19: Билтен бр. 325 објављен 13. 06. 2019.plana. Uprava za poslove organa op{tine od direktnih buxetskih korisnika imala je najboqu realizaciju, 93,4 odsto, a od ... {iteqa

~etvrtak 13. jun 2019.20 De`urna strana

Osniva~: op{tina Para}in. Izdava~: Uprava za urbanizam, finansije,skup{tinske i op{te poslove op{tine Para}in, Tome @ivanovi}a 10

Glavni i odgovorni urednik: Zorana Ra{i} Peri}Redakcija: Nata{a Stankovi}

Tehni~ka redakcija: Jovica Igwatovi} i Dragan Milo{evi}Telefon: 035/563-601, faks: 563-165 E-mail: bbiilltteennppnn ggmmaaiill.ccoomm

[tampa: [tamparija “Komazec”, In|ija, Tira` 12.900

Turisti~koj organizacijiop{tine Para}in (TOP) jeodobreno milion dinara nakonkursu Ministarstvatrgovine, turizma i teleko-munikacija, a iz sredstavabuxeta Op{tine Para}inopredeqeno je jo{ dva i pomiliona za pet velikih man-ifestacija ove godine.

Direktor Aqo{aGligorijevi} rekao je daje Turisti~ka organizacijau~estvovala na konkursuresornog ministarstva za

s u f i n a n s i r a w e“Krstovdanskih sve~anos-ti” i novogodi{weg kon-certa, koje tradicionalnoorganizuje godinama, te daje projekat podr`an sa mil-ion dinara.- “Krstovdanske sve~anos-ti” se organizuju u sep-tembru povodomobele`avawa Dana op{tinei bi}e jo{ rasko{nije izanimqivije. Obuhvataju“Xez ve~e”, “Etno fest”,De~ji karneval” i koncert

za Dan op{tine, dok je petamanifestacija novogodi{wikoncert, rekao jeGligorijevi}. On je dodao da je mani-

festacioni turizam vid tur-izma kome TO Para}inposve}uje puno pa`we, zah-vaquju}i ~emu broj turistakoji posete Para}in rastesvake godine za oko 30 odsto.- To je konstatni rast ve}

vi{e godina. Pro{le godinebroj ostvarenih no}ewa uPara}inu je bio 18.560, tako

da smo sigurni da }emo ovegodine imati preko 20.000no}ewa. Da je u Para}inuturizam u ekspanziji, gov-ori i podatak da brojsme{tajnih jedinica raste ida je sve vi{e privrednihsubjekata koji se bave ugos-titeqstvom i hotelijerstvom.Najzna~ajnije je otvaraweEtno sela "Stolovo" kodKoridora 10 sa vi{e od stole`ajeva, rekao jeGligorijevi}.

N. Stankovi}

Drugi krug izbora u~esnika za\a~ku likovnu koloniju "Grza2019" odr`an je 30. maja u O["Mom~ilo Popovi} Ozren".To je bio zavr{ni krug izbo-ra za u~enike iz na{e op{tine,a rad dece je pratila DraganaTo{i}, likovni pedagog ove{kole.Ona je rekla da su u~enici

samostalni u radu, da su sedobro snalazili u slobodnojtemi, tako da su pedagozi samopru`ali podr{ku. Likovnitalenti su, ina~e, veoma zain-teresovani za u~e{}e na \LKjer tamo mogu nau~iti tehnikekoje se ne rade na redovnoj nas-

tavi, u inspirativnom okru`ewu,a sti~u znawa i ve{tine vanplana i programa u {koli.U prvom krugu izabran je

prvi u~esnik “Kolonije”, ato je Ivana Todorovi}, u~eni-ca sedmog razreda O[ "BrankoKrsmanovi}", Dowa Mutnica. Za u~enike iz op{tinePara}in bilo je jo{ sedammesta, dok iz ostalih grado-va mogu i daqe konkurisatislawem radova na adresuBiblioteke “Dr Vi}entijeRaki}”, koja je dugogodi{wiorganizator ove manifestacije,jedinstvene u Srbiji.

N. Stankovi}

Redovne radove ekipa Javnogkomunalnog preduze}a “Para}in”ometale su obilne padavine kra-jem maja i po~etkom juna, takoda je promena dinamike poslo-va bila neminovna. Kako jerekao direktor JKP Danijel@ivkovi}, ki{e su uticale naodlagawe radova pre svega uokviru akcije "Para}in-na{edvori{te", gde su do po~etka juna

zavr{ene, odnosno detaqnoo~i{}ene, mesne zajednice“Centar” i “Vrap~ane”. Slede}a je MZ "11. kongres",jer su se stabilizovali vre-menski uslovi. @ivkovi}isti~e da se gra|ani na vremeinformi{u putem pisanogobave{tewa koje im dostavqaop{tinski Kol centar, takoda mogu da iznesu kabasti

otpad iz svojih dvori{ta da biih ekipe JKP prevezle dosmetli{ta.Padavine su onemogu}avale iko{ewe trave na javnimpovr{inama i ostale posloveradnih jedinica "Zelenilo"

i "^isto}a i higijena". Sadwaletweg rasada je po~ela oddruge sedmice juna, a sviposlovi }e biti intenzivi-rani kako bi se nadoknadiozaostatak.

N. Stankovi}

Udru`ewe gra|ana"\ur|evdan" realizuje pro-jekat kroz osam radioni-ca, ~iji je ciq podizawesvesti kako najmla|ih, takoi starijih iz romske popu-lacije o va`nosti obrazo-vawa i o~uvawa kulturo-lo{kih i drugih vrednostiromske zajednice. Kako ka`e@ivadinka \or|evi},predsednica udru`ewa, pro-jekat je podr`an sredstvi-ma op{tinskog buxeta, aprva po redu radionicaodr`ana je u prostorijamaCrvenog krsta.- Obuhvatili smo decu

osnovno{kolskog uzrastakoja, pre svega, imajuzadatak da nam se predstave

na druga~iji na~in.Razgovaramo o problemi-ma sa kojima se susre}u usvom okru`ewu, mogu}ojdiskriminaciji, vrstamastereotipa ili predrasu-da u odnosu na romskupopulaciju, a mi ih save-tujemo kako na najboqina~in da otklone tu vrstuproblema, rekla je\or|evi}eva.Druga radionica namewe-na je Romkiwama, a to jekategorija koja je, premami{qewu AleksandraNedeqkovi}a, stru~nogkonsultanta ovog projekta,definitivno najpodlo`nijadiskriminaciji. stereotip-ima i predrasudama. M.S.

Predstava "San letweno}i", autorke AleksandreNikoli}, profesorke srp-skog jezika, koja je okupi-la mlade glumce izpara}inskih {kola"Mom~ilo Popovi}","\ura Jak{i}" iGimnazije, osvojila je 3.mesto na "Smotri u~ite-qskog scenskog stvar-ala{tva" u Lebanu.Nagradu za najboqu `ensku

ulogu dobila je VawaNajdanovi} iz O["Mom~ilo Popovi}", zaulogu Helene. Smotru su podr`ali

Ministarstvo kulture iMinistarstvo prosvete,nauke i tehnolo{kograzvoja. “San letwe no}i”}e 15. juna imati jo{ jed-no izvo|ewe u para}inskompozori{tu, a ulaz je slo-bodan. B.D.

Premijerna predstava“Omladinske pozori{nescene” Para}in "Ho}unapoqe" odigrana je u sub-otu, 8. juna, pred punomsalom mladog sveta.Predstava je ra|ena pomotivima jedno~inke"Idiot" Muze Pavlovne,a prema konceptu i ure`iji Uro{a

Mladenovi}a, mladogpara}inskog glumca i red-iteqa.Mladenovi} je rekao da

se radi o nekoj vrstiradne verzije premijere, pao~ekuje da publika ostanenakon predstave i ka`ekako joj se dopada pred-stava i {ta eventualnotreba da se mewa. D.N.

PODR[KA RESORNOG MINISTARSTVA TURISTI^KOJ ORGANIZACIJI PARA]INA

ZA MANIFESTACIJE MILION DINARAU pitawu je sufinansirawe ~etiri doga|aja u okviru “Krstovdanskihsve~anosti” i novogodi{weg koncerta

GASTRONOMSKA

PONUDA

Para}inska Turisti~kaorganizacija radi i napromovisawu gas-tronomske ponude, takoda pored Vasine tortekoja je ve} postalabrend, po~iwe i pro-mociju para}inskog}evapa i pastrmke.Najboqa pastrmka semo`e jesti prilikomobilaska izleti{ta Grzai Sisevac, a para}ins-ki }evap u ovda{wimrestoranima.

KI[E OMETALE POSLOVE JKP “PARA]IN”

PPPP OOOO ^̂̂̂EEEE LLLL AAAA SSSS AAAA DDDD WWWWAAAALLLL EEEE TTTT WWWW EEEE GGGG RRRR AAAA SSSS AAAA DDDD AAAA

IZBOR U^ESNIKA “\A^KE LIKOVNE KOLONIJE” NA GRZI

ZAVR[NI KRUG ZA PARA]INCE

OMLADINSKA POZORI[NA SCENA

PREDSTAVA “HO]U NAPOQE”

De~ji karneval pro{le godine bio je izuzetno uspe{an

UDRU@EWE "\UR\EVDAN" ORGANIZOVALO RADIONICU

EDUKACIJA ROMSKE DECE

USPEH PREDSTAVE"SAN LETWE NO]I"

"SMOTRA U^ITEQSKOG STVARALA[TVA" U LEBANU