Post on 16-Oct-2021
Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske podzaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
Palaić, Maja
Undergraduate thesis / Završni rad
2020
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Međimurje in Čakovec / Međimursko veleučilište u Čakovcu
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:660230
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-11
Repository / Repozitorij:
Polytechnic of Međimurje in Čakovec Repository - Polytechnic of Međimurje Undergraduate and Graduate Theses Repository
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU
PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I
SPORTA
MAJA PALAIĆ
ZNAČAJ MATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE HRVATSKE POD
ZAŠTITOM UNESCO-A ZA TURIZAM HRVATSKE
ZAVRŠNI RAD
ČAKOVEC, 2020.
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU
PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I
SPORTA
MAJA PALAIĆ
ZNAČAJ MATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE HRVATSKE POD
ZAŠTITOM UNESCO-A ZA TURIZAM HRVATSKE
IMPORTANCE OF CROATIA'S UNESCO TANGIBLE CULTURAL
HERITAGE FOR CROATIAN TOURISM
ZAVRŠNI RAD
Mentorica: dr. sc. Mihaela Mesarić, pred.
ČAKOVEC, 2020.
SAŽETAK
U ovom radu ponajprije je objašnjena organizacija UNESCO te kriteriji po kojima se lokaliteti
uvrštavaju na Popis svjetske baštine. Nadalje, prikazuju se hrvatski lokaliteti koji su zbog svoje
jedinstvenosti uvršteni na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. U posljednjem poglavlju rada
prikazuje se valorizacija kulturne baštine u Republici Hrvatskoj. Svjedoci smo sve većeg
razvoja turizma u većini europskih i svjetskih zemalja. Također je općepoznato da turisti
današnjice traže sve sadržajniji odmor. Iako mala zemlja, Republika Hrvatska obiluje
materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom te turističkom ponudom koja može
upotpuniti i zadovoljiti raznolike turističke potrebe. Zahvaljujući bogatoj povijesti, na teritoriju
Republike Hrvatske postoje brojni kulturno-povijesni ostaci koji su zaštićeni zakonom. Budući
da kulturna baština predstavlja identitet nekog naroda, pokrenuti su određeni programi za
zaštitu kulturne baštine. Svjetska baština pod UNESCO-ovom zaštitom predstavlja lokalitete
jedinstvene ljepote i vrijednosti. Kako bi određeni lokalitet bio uvršten na Popis, mora proći
strogi proces odabira na temelju kriterija. Od 1972. godine otkad je potpisana Konvencija za
zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, na UNESCO-ov Popis dodan je 1121 lokalitet od
kulturnog i prirodnog značaja. Od 1121 svjetskog lokaliteta, na Popisu se nalazi osam
hrvatskih lokaliteta, a to su: Stari grad Dubrovnik, Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova
palača, ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču, povijesna jezgra Trogira,
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Starogradsko polje, Stećci – srednjovjekovni nadgrobni
spomenici, Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku. Bez obzira
na to s kojeg se gledišta promatra turizam, kulturna baština oduvijek je uključena u temeljnu
turističku ponudu kao glavni element turističkog proizvoda nekog područja, stoga kulturni
turizam postaje sve važniji kriterij za vrednovanje turističke ponude određenog područja. Za
kvalitetniju zaštitu i promociju kulturne baštine potrebno je u što većem obujmu obrazovati i
motivirati stanovništvo o važnosti očuvanja i vrednovanja kulturne baštine kako na nacionalnoj
tako i na globalnoj razini.
Ključne riječi: UNESCO, UNESCO-ov Popis svjetske baštine, zaštićena materijalna kulturna
baština, prepoznatljivost, valorizacija kulturne baštine
Sadržaj
SAŽETAK .................................................................................................................................. 3
1. UVOD ................................................................................................................................. 1
2. CILJ RADA, MATERIJALI I METODE RADA .............................................................. 2
3. OKVIR MATERIJALNE BAŠTINE POD ZAŠTITOM UNESCO-A .............................. 3
3.1. DEFINICIJA KULTURNOG TURIZMA I KULTURNE BAŠTINE ........................... 3
3.2. DEFINICIJA UNESCO-A I KONVENCIJA O ZAŠTITI SVJETSKE KULTURNE I
PRIRODNE BAŠTINE .......................................................................................................... 3
3.3. KRITERIJI ZA UVRŠTAVANJE LOKALITETA NA UNESCO-OV POPIS
SVJETSKE BAŠTINE ........................................................................................................... 4
4. PRIKAZ MATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE HRVATSKE NA POPISU
SVJETSKE BAŠTINE ............................................................................................................... 6
4.1. STARI GRAD DUBROVNIK ...................................................................................... 12
4.2. POVIJESNI KOMPLEKS SPLITA I DIOKLECIJANOVA PALAČA ....................... 15
4.3. RANOKRŠĆANSKI KOMPLEKS EUFRAZIJEVE BAZILIKE U POREČU ........... 17
4.4. POVIJESNA JEZGRA TROGIRA ............................................................................... 18
4.5. KATEDRALA SV. JAKOVA U ŠIBENIKU ............................................................... 21
4.6. STAROGRADSKO POLJE .......................................................................................... 22
4.7. STEĆCI – SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI ................................ 23
4.8. OBRAMBENI SUSTAVI REPUBLIKE VENECIJE 16. I 17. ST. U ZADRU I
ŠIBENIKU ........................................................................................................................... 24
5. TURISTIČKA VALORIZACIJA KULTURNE BAŠTINE ............................................ 27
5.1. ANALIZA TURISTIČKE VALORIZACIJE KULTURNE BAŠTINE U
HRVATSKOJ ....................................................................................................................... 27
5.1.1. Stari grad Dubrovnik .................................................................................................. 27
5.1.2. Povijesni kompleks grada Splita i Dioklecijanova palača.......................................... 28
5.1.3. Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike Poreču ............................................... 29
5.1.4. Povijesna jezgra Trogira ............................................................................................. 29
5.1.5. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku ................................................................................ 29
5.1.6. Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku ................... 30
6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 31
7. LITERATURA I IZVORI ................................................................................................. 32
PRILOZI ................................................................................................................................... 35
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske
pod zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
1
Međimursko veleučilište u Čakovcu
1. UVOD
Kulturna baština predstavlja neprocjenjivu vrijednost za čovječanstvo. Ona je dokaz postojanja
pojedinih naroda na određenim prostorima, a čovječanstvo ju nastoji što bolje zaštiti, sačuvati
te promicati njezinu vrijednost. „Od najranijih vremena do danas velike je povijesne trenutke,
koji su se odvijali na tlu Hrvatske, pratila i živa kulturna djelatnost. Urodila je ona jedinstvenim
spomeničkim cjelinama i umjetničkim djelima od kojih su mnoga po svojim osobitostima
jedinstvena u svijetu.“ (Vilogorac-Brčić, 2010). Nažalost, takva su mjesta oduvijek bila
izložena prirodnom i ljudskom utjecaju u kojem su brojna bila ozbiljno ugrožena ili su čak i
nestala. Svjetska baština pripada cjelokupnom čovječanstvu bez obzira na zemljopisne granice
te prepoznavanje jedinstvene vrijednosti tih lokaliteta mora biti njihova obveza (Cattaneo i
Trifoni, 2006).
Kako bi se spriječilo uništavanje i oštećivanje takvih jedinstvenih mjesta, 1972. godine
međunarodna organizacija UNESCO donijela je Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i
prirodne baštine. Konvencija se odnosi na zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine te
potvrđuje neraskidivu vezu s prošlošću, ali i sve ono što svakodnevno doživljavamo i što će
ostati budućim naraštajima (Cattaneo i Trifoni, 2006).
UNESCO je i u Republici Hrvatskoj prepoznao povijesnu ostavštinu koja se treba zaštiti te se
tako na Popisu svjetske baštine nalaze sljedeći hrvatski lokaliteti: Stari grad Dubrovnik,
povijesni kompleks Splita s Dioklecijanovom palačom, ranokršćanski kompleks Eufrazijeve
bazilike u Poreču, povijesna jezgra grada Trogira, katedrala sv. Jakova u Šibeniku,
Starogradsko polje, stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici te Obrambeni sustavi
Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku (URL 1).
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
2
Međimursko veleučilište u Čakovcu
2. CILJ RADA, MATERIJALI I METODE RADA
Cilj rada je utvrditi značaj i ulogu hrvatske materijalne kulturne baštine upisane na UNESCO-
ovu Popisu materijalne baštine u turizmu Hrvatske. Ovim se radom daje pregled upisane
materijalne baštine s područja Hrvatske te istražuje njezina turistička valorizacija.
Kod pisanja ovog rada korištene su dvije metode rada:
1. prikupljanje i analiziranje relevantne literature
2. analiziranje dostupnih statističkih podataka za potrebe utvrđivanja stupnja turističke
valorizacije.
Za izradu rada korištena je literatura relevantna za temu ovog rada te internetski izvori.
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
3
Međimursko veleučilište u Čakovcu
3. OKVIR MATERIJALNE BAŠTINE POD ZAŠTITOM UNESCO-A
3.1. DEFINICIJA KULTURNOG TURIZMA I KULTURNE BAŠTINE
Ne postoji jedinstvena definicija kulturnog turizma jer stručnjaci uzimaju u obzir ono što se
zasniva na njihovu vlastitom proizvodu i resursima s kojima rade. Postoje i brojni nazivi kao
što su turizam baštine, turizam kulturne baštine i kulturni turizam, no svi nazivi preuzimaju istu
odgovornost upoznavanja turista s onim što određeni grad, regiju ili državu čini različitima od
ostalih. „Pojam kulturnog turizma općenito se primjenjuje na putovanja koja uključuju posjet
kulturnim resursima bez obzira na inicijalnu motivaciju.“ (Jelinčić, 2008).
„Kulturna baština pridonosi atraktivnosti određene turističke destinacije zbog čega je često i
preduvjet izbora destinacije od strane turista“ (Slunjski, 2017). Kulturna baština, materijalna i
nematerijalna, čini zajedničko bogatstvo čovječanstva koje kroz svoje postojanje prikazuje, s
povijesnog aspekta, prisutnost čovjeka u prostoru te njegovo duhovno stvaralaštvo kroz vrijeme
(URL 1).
Prema Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine navodi se da se
pod kulturnom baštinom podrazumijevaju: (URL 2)
1. spomenici: arhitektonska djela, djela monumentalne skulpture i slike, elementi ili građevine
arheološke prirode, natpisi, pećinske nastambe i kombinacija obilježja, koji imaju izvanrednu
univerzalnu vrijednost s gledišta povijesti, umjetnosti ili znanosti
2. skupine zgrada: grupe zasebnih ili povezanih zgrada koje su zbog svoje arhitekture,
homogenosti ili mjesta u pejzažu od izvanredne univerzalne vrijednosti s gledišta povijesti,
umjetnosti ili znanosti
3. nalazišta: djela čovjeka ili kombinirana djela prirode i čovjeka i područja, uključujući i
arheološka nalazišta, od izuzetne univerzalne vrijednosti s povijesnog, estetskog, etnološkog ili
antropološkog stajališta.
3.2. DEFINICIJA UNESCO-A I KONVENCIJA O ZAŠTITI SVJETSKE KULTURNE I
PRIRODNE BAŠTINE
UNESCO ili United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization je
specijalizirana obrazovna, znanstvena i kulturna organizacija Ujedinjenih naroda koja teži ka
ostvarenju mira kroz međunarodnu suradnju u polju obrazovanja, znanosti i kulture. Sjedište
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
4
Međimursko veleučilište u Čakovcu
organizacije nalazi se u Parizu te se sastoji od ukupno četiri zgrade. Njihova osnivačka misija
stvorena je kao odgovor na Drugi svjetski rat koji je obilježen rasističkim i antisemitskim
nasiljem. Misija im je održati mir i zaštititi kulturno bogatstvo svijeta te u tom duhu UNESCO
razvija obrazovne alate koji pomažu ljudima da žive kao globalni građani u svijetu bez
netolerancije i mržnje (URL 3).
Odbor za svjetsku baštinu je 1994. godine pokrenuo Globalnu strategiju za reprezentativni,
uravnoteženi i vjerodostojni Popis svjetske baštine s ciljem da Popis odražava svjetsku kulturnu
i prirodnu raznolikost s izuzetnom univerzalnom vrijednošću. Organizacija danas štiti 1121
lokalitet svjetske baštine u 167 država svijeta te broji 193 države članice organizacije (URL 4).
Ideja o stvaranju međunarodnog pokreta za zaštitu nasljeđa čovječanstva začeta je već u doba
Prvog svjetskog rata, no potreba da se od propadanja zaštite svjetska djela nije došla do izražaja
do 1959. godine. U to su vrijeme vode rijeke Nil počele puniti akumulacijsko jezero Asuanske
brane te je postojala mogućnost da će, ne poduzme li se nešto, voda potopiti hramove Ramzesa
II. u Abu Simbelu. UNESCO je pokrenuo zaštitnu kampanju kojom je prikupljeno 80 milijuna
dolara što je bilo dovoljno novca da se hramovi rastave i premjeste na sigurnije mjesto (Cattano
i Trifoni, 2006).
3.3. KRITERIJI ZA UVRŠTAVANJE LOKALITETA NA UNESCO-OV POPIS SVJETSKE
BAŠTINE
Kako bi određeni lokalitet bio uvršten na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, mora biti od
izvanredne univerzalne vrijednosti i ispunjavati najmanje jedan od deset kriterija odabira koji
su obrazloženi u Operativnim smjernicama za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini.
Gore spomenuti kriteriji za odabir lokaliteta su (URL 5):
1. lokalitet mora predstavljati remek-djelo ljudskog kreativnog genija
2. lokalitet mora pokazivati važnu razmjenu ljudskih vrijednosti tijekom vremena ili unutar
kulturnog područja svijeta, na razvoju arhitekture ili tehnologije, monumentalne umjetnosti,
urbanizma ili krajobraznog dizajna
3. lokalitet mora dati jedinstveno ili barem iznimno svjedočanstvo o kulturnoj tradiciji ili o
civilizaciji koja živi ili je nestala
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
5
Međimursko veleučilište u Čakovcu
4. lokalitet mora biti izvanredan primjer vrste građevine, arhitektonskog ili tehnološkog ansambla
ili krajolika koji ilustrira značajne faze u ljudskoj povijesti
5. lokalitet mora biti izvanredan primjer tradicionalnog ljudskog naseljavanja, korištenja kopna ili
korištenja mora koji je reprezentativan za neku kulturu ili ljudsku interakciju s okolinom,
posebno kada je postao ranjiv pod utjecajem nepovratnih promjena
6. lokalitet mora biti izravno ili opipljivo povezan s događajima ili živom tradicijom, idejama ili
vjerovanjima, s umjetničkim i književnim djelima od izuzetnog univerzalnog značenja
7. lokalitet mora sadržavati vrhunske prirodne pojave ili područja iznimne prirodne ljepote i
estetskog značaja
8. lokalitet mora biti izvanredan primjer koji predstavlja glavne faze zemaljske povijesti,
uključujući zapise o životu, značajne tekuće geološke procese u razvoju kopnenih oblika ili
značajna geomorfološka ili fiziografska obilježja
9. lokalitet mora biti izvanredan primjer koji predstavlja značajne ekološke i biološke procese u
razvoju kopnenih, slatkovodnih, obalnih i morskih ekosustava i zajednica biljaka i životinja
10. lokalitet mora sadržavati najvažnija i najznačajnija prirodna staništa za in situ očuvanje
biološke raznolikosti, uključujući ona koja sadrže ugrožene vrste od izuzetne univerzalne
vrijednosti sa stajališta znanosti ili očuvanja.
Do kraja 2014. godine lokaliteti svjetske baštine odabrani su na temelju šest kulturnih kriterija
i četiri prirodna kriterija, no usvajanjem revidiranih smjernica za provedbu Konvencije o
svjetskoj baštini postoji samo jedan niz od deset kriterija.
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
6
Međimursko veleučilište u Čakovcu
4. PRIKAZ MATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE HRVATSKE NA POPISU
SVJETSKE BAŠTINE
Od 1972. godine, kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine,
do danas na Popis svjetske baštine upisan je 1121 lokalitet od prirodnog ili kulturnog značaja,
odnosno 869 kulturnih, 213 prirodnih i 39 mješovitih dobara (URL 6).
Spomenici su se na Popis svjetske baštine počeli upisivati tek 1978. godine, a godinu dana
kasnije upisana su dva hrvatska lokaliteta, Stari grad Dubrovnik i Dioklecijanova palača u
Splitu. Sljedeći lokaliteti upisuju se 1997. godine, a to su Eufrazijeva bazilika u Poreču i
povijesna jezgra grada Trogira. Šibenska katedrala na listu je dospjela 1998. godine, a
Starigradsko polje 2008. godine (Vilogorac-Brčić, 2010).
Proteklo je gotovo dvadeset godina otkako su na UNESCO-ov Popis svjetske baštine dodani
prvi hrvatski lokaliteti, izuzev Starog grada u Dubrovniku i Dioklecijanove palače koji su
Popisu pristupili 1978. godine. Tome postoje dva razloga. Prvi je to što se za vrijeme bivše
države spomenici nisu nominirali svaki put kad se biralo lokalitete koji će pristupiti Popisu
svjetske baštine jer se moralo čekati odabir lokaliteta iz drugih jugoslavenskih država. Drugi je
razlog Domovinski rat u kojem su stradale hrvatske spomeničke i prirodne cjeline (Vilogorac-
Brčić, 2010).
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
7
Međimursko veleučilište u Čakovcu
Hrvatski lokaliteti materijalne kulturne baštine upisani na listu svjetske baštine su (URL 7):
• Stari grad Dubrovnik
Slika 1. Karta zaštićenog područja, Stari grad Dubrovnik
Izvor: https://whc.unesco.org/en/list/95/multiple=1&unique_number=2315
• Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača
Slika 2. Karta zaštićenog područja, povijesni kompleks Splita s Dioklecijanovom palačom
Izvor: https://whc.unesco.org/en/list/97/multiple=1&unique_number=105
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
8
Međimursko veleučilište u Čakovcu
• Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču
Slika 3. Karta zaštićenog područja, ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču
Izvor: https://whc.unesco.org/en/list/809/multiple=1&unique_number=956
• Povijesna jezgra Trogira
Slika 4. Karta zaštićenog područja, povijesna jezgra Trogira
Izvor: https://whc.unesco.org/en/list/810/multiple=1&unique_number=957
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
9
Međimursko veleučilište u Čakovcu
• Katedrala sv. Jakova u Šibeniku
Slika 5. Karta zaštićenog područja, katedrala sv. Jakova u Šibeniku
Izvor: https://whc.unesco.org/en/list/963/multiple=1&unique_number=1127
• Starogradsko polje
Slika 6. Karta zaštićenog područja, Starogradsko polje, mjerilo 1 : 25 000
Izvor: https://whc.unesco.org/en/list/1240/multiple=1&unique_number=1484
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
10
Međimursko veleučilište u Čakovcu
• Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici
Slika 7. Karta zaštićenog područja, Velika i Mala Crljivica, Cista Velika
Izvor: https://whc.unesco.org/en/list/1504/multiple=1&unique_number=2094
Slika 8. Karta zaštićenog područja, Sv. Barbara, Dubravka
Izvor: https://whc.unesco.org/en/list/1504/multiple=1&unique_number=2094
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
11
Međimursko veleučilište u Čakovcu
• Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku
Slika 9. Karta zaštićenog područja, obrambeni sustav Zadra
Izvor: https://whc.unesco.org/en/list/1533/multiple=1&unique_number=2162
Slika 10. Karta zaštićenog područja, Tvrđava sv. Nikole, Šibenik
Izvor: https://whc.unesco.org/en/list/1533/multiple=1&unique_number=2162
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
12
Međimursko veleučilište u Čakovcu
Na listi čekanja nalaze se (URL 35):
• dvorac Veliki Tabor
• grad Motovun
• povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom (produžetak)
• Dunavski limes – granice Rimskog Carstva
• Pustinja Blaca
• povijesno-urbanistička cjelina Stona s Malim Stonom, povezujući zidovi, Rezervat
prirode Malostonski zaljev, Stonsko polje i solane
• povijesno-urbanistički ansambl Tvrđa u Osijeku
• Nacionalni park Kornati i Park prirode Telašćica
• Park prirode Lonjsko polje
• Lubenice
• primoštenski vinogradi
• povijesni grad Korčula
• Varaždin – povijesna jezgra i Stari grad (dvorac)
• planina Velebit
• Zadar – episkopski kompleks
Kako bi se utvrdila jedinstvena vrijednost hrvatskih lokaliteta na Popisu svjetske baštine, slijedi
opis svakog lokaliteta prema redu njihova upisa na Popis.
4.1. STARI GRAD DUBROVNIK
Grad Dubrovnik čini središte Dubrovačko-neretvanske županije te je njegova povijesna jezgra
uvrštena na UNESCO-ov Popis 1979. godine prema I., III. i IV. kriteriju odabira. Grad
Dubrovnik nastaje u 7. stoljeću kada su se Latini iz grada Epidauruma (Cavtat) pred navalom
Avara i Slavena sklonili na hrid Laus te radi zaštite naselje ogadili obrambenim zidovima.
Kasnije su te zidove dogradili i proširili pa su postale dio zidina kakve poznajemo danas. Na
južnim su padinama brda Srđa, na kopnu preko puta hridi, Slaveni podignuli svoje naselje te ga
nazvali Dubrava. Tijekom vremena ova su se dva naselja sve više povezivala te su se potpuno
povezala u 12. stoljeću nasipanjem kanala koji ih je dijelio (Čaplar, 2013).
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
13
Međimursko veleučilište u Čakovcu
Zidine koje obuhvaćaju i omeđuju gradsku jezgru danas su najprepoznatljivije obilježje
Dubrovnika. Današnji opseg zidina potječe iz 14. stoljeća. Zidine su duge 1940 m, a krase ih
jake kule. Na sjeveru se nalazi okrugla kula Minčeta, na istoku tvrđava Revelin, na jugoistočnoj
strani nalazi se veliki kompleks tvrđave sv. Ivana. Na zapadu ulaz u grad brani utvrda Bokar, a
od opasnosti s mora štiti tvrđava Lovrijenac iz 12. stoljeća. Gradski zid štite još dvije okrugle
kule, 12 četverokutnih kula, pet bastiona i dvije ugaone utvrde. U vrijeme pune pripravnosti
Dubrovnik je sa zidina branilo više od 120 topova (Čaplar, 2013).
Slika 11. Dubrovačke zidine
Izvor: https://www.dubrovniksungardens.com/hr/destinacija/ziva-povijest/dubrovacke-
gradske-zidine-dragulj-unesco-a
Najznamenitije dubrovačke palače su Sponza i Knežev dvor. Palača Sponza građena je u
gotičko-renesansnom stilu od 1516. do 1521. godine, a bila je sjedište dubrovačke carine i
kovnice novca. (Vilogorac-Brčić, 2010). Knežev dvor nastao je iz utvrde, a za vrijeme mandata
kneza bio je javno sjedište i privatna rezidencija. Poznate su i palače Skočibuha, Ranjina i
Sorkočević (Čaplar, 2013).
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
14
Međimursko veleučilište u Čakovcu
Slika 12. Palača Sponza, Dubrovnik
Izvor: http://www.izaberi.hr/znamenitosti/palaca-sponza
Glavna dubrovačka ulica Stradun proteže se u smjeru istok – zapad i povezuje dvoja gradska
vrata: Vrata od Pila na zapadu i Vrata od Ploča na istoku. Vrata od Pila krasi monumentalna
Onofrijeva česma (Vilogorac-Brčić, 2010).
Slika 13. Stradun, Dubrovnik
Izvor: https://happytovisit.com/Dubrovnik/Highlights-of-Dubrovnik/tour-t4849-c41
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
15
Međimursko veleučilište u Čakovcu
4.2. POVIJESNI KOMPLEKS SPLITA I DIOKLECIJANOVA PALAČA
Ruševine Dioklecijanove palače sagrađene između kraja 3. i početka 4. stoljeća nove ere mogu
se naći po cijelom gradu. Katedrala je sagrađena u srednjem vijeku, a za gradnju katedrale
upotrebljavani su materijali iz drevnog mauzoleja. Ostatak zaštićenog područja čine dvanaest
romaničkih crkava iz 12. i 13. stoljeća, srednjovjekovne utvrde, gotičke palače iz 15. stoljeća i
druge palače u renesansnom i baroknom stilu (URL 8).
Povijesna jezgra grada Splita u kojoj se nalazi Dioklecijanova palača nalazi se u Splitsko-
dalmatinskoj županiji, a na UNESCO-ov Popis svjetske baštine uvršteni su 1979. godine prema
II., III. i IV. kriteriju odabira. Prema raznim arheološkim nalazištima, raspodjeli splitskih ulica
i rimskoj zemljišnoj podjeli koja se na tom području nalazi može se zaključiti da je grad Split
bio mjesto marljivog rada i stanovanja predaka. Dioklecijan je bio običan vojnik iz Salone koji
je 284. godine proglašen carem. Za vrijeme vladavine osigurao je državne granice, preuredio
unutarnju upravnu organizaciju vojne i državne strukture i proveo teritorijalnu podjelu Carstva.
Abdicirao je 305. godine, a pretpostavlja se da je umro 312. ili 316. godine u svojoj palači
(Marasović, 2001).
Slika 14. 3D animacija Dioklecijanove Palače
Izvor: https://www.mozaweb.com/hr/Extra-3D_animacije-
Dioklecijanova_palaca_Split_Hrvatska-278569
Dioklecijanova palača jedna je od najimpresivnijih vladarskih rezidencija antičkog razdoblja, a
poticatelj izgradnje bio je Dioklecijan. Izgradnja palače počela je 295. godine, a završena je
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
16
Međimursko veleučilište u Čakovcu
305. godine kako bi Dioklecijan nakon abdikacije ostatak života proveo u svojoj raskošnoj
palači u rodnom mjestu. Ova je palača spoj vladarske rezidencije i utvrde sa segmentima
helenističkog grada, ali i istaknutih djela arhitektonske gradnje kao što su hramovi i carev stan.
Jedinstvenost ovog kompleksa također se može primijetiti u činjenici da je on najbolje sačuvana
građevina svoje vrste na svijetu. Pronađeni su uklesani potpisi velikog broja ljudi za koje se
smatra da su sudjelovali u izgradnji, međutim graditelji su ostali nepoznati. Tlocrt palače je u
obliku pravokutnika, a na zapadnoj, sjevernoj i istočnoj strani nalaze se kule. Zidovi na
kopnenim stranama i 16 kula, od kojih su dvije kule imale zadatak braniti ulaz, davali su palači
karakteristiku dvorca (Marasović, 2001).
Slika 15. Dioklecijanova palača
Izvor: https://sites.google.com/site/splitgradpodmarjanom/home/dioklecijanova-palaca
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
17
Međimursko veleučilište u Čakovcu
4.3. RANOKRŠĆANSKI KOMPLEKS EUFRAZIJEVE BAZILIKE U POREČU
Eufrazijeva bazilika u Poreču uvrštena je na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine 1997.
godine prema II., III. i IV. kriteriju odabira te je jedna od najvažnijih povijesnih građevina i
kulturnih spomenika u Istri. Eufrazijeva bazilika spada u najranije primjere bazilike s tri apside
u crkvenoj arhitekturi. Prvi sakralni objekt na mjestu Eufrazijeve bazilike bio je Maurov oratorij
izgrađen u 4. stoljeću. U 5. stoljeću izgrađena je velika trobrodna građevina, odnosno kompleks
predeufrazijeve bazilike koja se sastojala od korne klupe, prostora gdje se okuplja pjevački
zbor, i krstionice (Čaplar, 2013).
Slika 16. Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike
Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=uxoSALp2KkQ/
Eufrazijeva bazilika sagrađena je u drugoj polovici 6. stoljeća, u vrijeme vladavine cara
Justinijana. Gradnja bazilike započela je 553. godine. Kompleks su činile tri četverokutne
prostorije razdvojene zidovima i svaka je imala neku namjenu. U sjevernoj prostoriji nalazila
se krstionica, srednja se koristila za euharistijske obrede, a u južnoj prostoriji čuvale su se
relikvije sveca-mučenika Maura. U bazilici su sačuvani i štukaturni ukrasi koji prikazuju
različite vegetabilne i animalne motive, a u unutrašnjosti bazilike jedinstvenu vrijednost imaju
i mozaici i skulpture koje prikazuju stvaralaštvo čovjeka onoga vremena. Spomenuti mozaici
predstavljaju bizantski stil iz 6. stoljeća. Tijekom povijesti ovaj se vrijedni spomenik
dograđivao pa je tako tijekom 13. stoljeća započela izgradnja sakristije, a u 16. stoljeću
podignut je i zvonik. Kompleks bazilike teško je stradao u 18. stoljeću te su mnogi dijelovi
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
18
Međimursko veleučilište u Čakovcu
bazilike srušeni, a restauracija se provodi i danas. Eufrazijeva bazilika danas reprezentativan je
spomenik kasnoantičke i ranobizantske arhitekture na području Hrvatske (Čaplar, 2013).
Slika 17. Mozaik u bazilici
Izvor: https://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/tragom-proslosti/tajna-eufrazijeve-
bazilike/
4.4. POVIJESNA JEZGRA TROGIRA
Grad Trogir utemeljili su Grci u 3. stoljeću prije Krista. Trogir predstavlja izuzetan primjer
urbanog kontinuiteta. Ortogonalni plan ulica ovog otočkog naselja potječe iz helenističkog
razdoblja, a njegove romaničke crkve nadopunjuju renesansne i barokne građevine iz
venecijanskog razdoblja (URL 9).
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
19
Međimursko veleučilište u Čakovcu
Slika 18. Povijesna jezgra grada Trogira
Izvor: https://www.santo-bol-croatia.com/cro/O-Hrvatskoj/Povijesna-jezgra-Trogira-dobro-s-
popisa-Svjetke-bastine-UNESCO-a
Stari grad Trogir nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na UNESCO-ov Popis uvršten je
1977. godine prema II. i IV. kriteriju odabira. Smatra se da se nalazi na prapovijesnom naselju
Tragurionu čiji nalazi o postojanju sežu i do 2000 godina prije Krista, što ga čini jednim od
najstarijih gradova Sredozemlja. Ulice i stambeni blokovi grada upućuju na grčki stil
urbanističkog planiranja, a pronađena je i helenistička kula građena megalitskim blokovima
koja se nalazi u temeljima romaničke kuće u sjevernom dijelu grada (Belamarić, 2013).
Tijekom 13. i 14. stoljeća grad je dobio gradske zidine. Danas su sačuvane dvije gradske kule,
Kamelengo i kula Sv. Marko, obje iz 15. stoljeća. U grad se ulazi kroz Morska vrata – velika
renesansna vrata iz 1593. godine. Trogirski srednjovjekovni gradski trg okružen je vrijednim
povijesnim građevinama, no dominira katedrala Sv. Lovrijenca iz 13. stoljeća na čijem je mjestu
nekoć bila ranokršćanska bazilika, a prije bazilike grčki hram. Katedrala je trobrodna bazilika
s tri polukružne apside, a središnji brod krasi gotički križni svod. Skulpturalni ukras portala
Katedrale izgradio je slavni majstor Radovan 1240. godine u romaničkom stilu s detaljima
gotike (Vilogorac-Brčić, 2010).
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
20
Međimursko veleučilište u Čakovcu
Slika 19. Katedrala sv. Lovrijenca
Izvor: https://crovista.com/%C5%A1to-raditi/20-trogirska-katedrala,-trogir
Najvrjedniji dio unutrašnjosti katedrale je kapela Sv. Ivana s jedinstvenom renesansnom
montažnom tehnikom slaganja kamenih ploča. Kapela je djelo majstora Nikole Firentinca,
Andrije Alešija i Ivana Duknovića. U kapeli je prikazano ukupno 160 glava, što svjedoči o
humanističkim tendencijama njezinih majstora (Vilogorac-Brčić, 2010).
Zvonik Katedrale uzdiže se nad njezinim predvorjem i predstavlja jedini zvonik na svijetu na
kojem svaki kat prikazuje drugi umjetnički stil (jer je građen u razdoblju od oko 400 godina).
Prvi kat je u stilu rane gotike, drugi u stilu cvjetne gotike, a zvonik je završen 1605. godine u
renesansnom stilu. Vrh zvonika je maniristički s kipovima evanđelista. Od ostalih sakralnih
građevina valja spomenuti crkvu sv. Sebastijana iz 1477. godine i najstariju trogirsku crkvu
sačuvanu u izvornom obliku, crkvu sv. Martina iz 9. stoljeća (Vilogorac-Brčić, 2010).
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
21
Međimursko veleučilište u Čakovcu
Slika 20. Zvonik katedrale sv. Lovrijenca
Izvor: https://www.wikiwand.com/hr/Bifora
4.5. KATEDRALA SV. JAKOVA U ŠIBENIKU
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji te je na UNESCO-ov
Popis svjetske baštine uvrštena 2000. godine prema I., II. i IV. kriteriju odabira. Ova renesansna
građevina smatra se jednih od najvrjednijih objekata zbog jedinstvenih arhitektonskih rješenja
u izgradnji i najzahtjevnijim sakralnim objektom 15. stoljeća (Čaplar, 2013).
Odluka o izgradnji katedrale na mjestu stare crkve Sv. Jakova donesena je 1402. godine, iako
se o njezinoj gradnji razmišljalo još 1298. godine kada je Šibenik dobio biskupiju i naslov
grada. Međutim, zbog rata s Venecijom gradnja je započela tek 1431. godine. Kamen potreban
za izgradnju katedrale dopremljen je s Korčule, Raba, Brača i Krka, a tehnika izgradnje
obuhvaćala je kamene ploče isklesane po mjeri i slagane bez ikakvog zidarskog veziva (Čaplar,
2013).
Kada se 1444. godine u radove uključio Juraj Dalmatinac, započela je druga faza izgradnje. U
njegovo vrijeme katedrali se dodala krstionica, sakristija, svetište i isklesan niz od 71 ljudske i
tri lavlje glave te je u dizajn katedrale uključio tlocrtni oblik križa. Nakon njegove smrti,
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
22
Međimursko veleučilište u Čakovcu
gradnju je preuzeo Nikola Firentinac 1477. godine te je time počela i posljednja faza izgradnje.
On je nastavio izgradnju bočnih zidova, kupole i svoda. Gradnja katedrale završena je 1536.
godine (Čaplar, 2013).
Slika 21. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku
Izvor: https://smart-travel.hr/katedrala-svetog-jakova-sibenik/
4.6. STAROGRADSKO POLJE
Starogradsko polje nalazi se na otoku Hvaru u Splitsko-dalmatinskoj županiji i na UNESCO-
ov Popis uvršteno je 2008. godine prema II., III., i V. kriteriju odabira. Otok Hvar jedan je od
poviješću najbogatijih otoka na Jadranu. Starogradsko polje jedan je od najstarijih primjera
obrađivanja zemlje. U vrijeme naseljavanja starogrčke kolonizacije, u 4. stoljeću prije Krista
tadašnje stanovništvo počinje obrađivati zemlju kako bi dobivalo namirnice za prehranu i ostalu
uporabu. Na mjestu današnjeg Staroga Grada osnovano je naselje Pharos 385. godine prije
Krista, a na tim je poljima i danas vidljiva podjela polja s kamenim nasipima (Čaplar, 2013).
Parcelacija svjedoči o širenju grčkog geometrijskog modela podjele poljoprivrednog zemljišta
u sredozemnom krugu, a 2400 godina kasnije grčka organizacija zemljišta i dalje je ostala
netaknuta. Sve su se podjele provodile na isti način, podizanjem kamenih zidova za označavanje
granica zemljišta. Na Starogradskom polju nalaze se i poljske kućice građene od kamena, a
služile su za čuvanje poljskih alata. Od najranijeg vremena naseljavanja tog područja
stanovništvo je vjerovalo u božanstva plodnosti, što dokazuju brojni antički natpisi i arheološki
nalazi (Čaplar, 2013).
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
23
Međimursko veleučilište u Čakovcu
Na području Starogradskog polja zabilježeno je više od stotinu arheoloških lokaliteta, a
najpoznatiji su villa rustica Kupinovik, Stari Grad te grčka kula Maslinovik (Vilogorac-Brčić,
2010). Spomenička važnost Starogradskog polja ne nalazi se u pukom zbroju grčke parcelacije,
već u činjenici da se ono već 2400 godina koristi kao poljoprivredno područje i da je zasađeno
na istim kulturama već dugi niz godina. Glavni je motiv upravo taj kontinuitet i trajnost funkcije
agrarnog područja koji se rijetko gdje može pronaći (Čaplar, 2013).
Slika 22 Prikaz parcelacije
Izvor: http://www.starogradsko-polje.com/prirodoslovne-karakteristike-otoka-hvara/
4.7. STEĆCI – SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, odnosno stećci uvršteni su na UNESCO-ov Popis 2016.
godine prema III. i VI. kriteriju odabira. Pojavljuju se od druge polovice 12. stoljeća, a njihova
uporaba prestaje u 16. stoljeću prodorom Osmanlija. Većinom se nalaze na prostorima današnje
Bosne i Hercegovine, ali i na području Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Ukupno je oko 70 000
evidentiranih stećaka na otprilike 3300 lokaliteta, dok je u Hrvatskoj evidentirano oko 4400
stećaka. Oni se ponajviše nalaze u zaleđu dalmatinske obale od Konavala do sjeverne Dalmacije
te u južnom i središnjem dijelu Like, a posebno su česti u okolici Dubrovnika, oko ušća Neretve,
u Makarskom primorju te u Vrgoračkoj, Imotskoj i Sinjskoj krajini. Na UNESCO-ovu listu
upisana su dva lokaliteta sa stećcima na području Republike Hrvatske, a to su lokalitet
Dubravka u Konavlima, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i lokalitet Cista Provo u Splitsko-
dalmatinskoj županiji (URL 10). Prema današnjoj tipologiji stećci se dijele na položene (ploče,
sanduci i sljemenjaci) i uspravne (četvrtasti stupovi, uspravne ploče i križevi). U 13. stoljeću
stećci su bili samo grubo oblikovane ploče, a od sredine 14. stoljeća često su ukrašeni
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
24
Međimursko veleučilište u Čakovcu
figuralnim prizorima, likovima ljudi, životinja, fantastičnim bićima i različitim simboličnim
(krug, rozeta, polumjesec) i ornamentalnim motivima, izrađeni najčešće u plitkom reljefu ili
rjeđe urezivanjem. Manji broj stećaka sadrži i natpise s podacima pokojnika, s podacima o
majstoru koji je izradio stećak, a neki i s podacima o društvenim slojevima. Steći prikazuju
spajanje religija, viteštva i narodnih običaja srednjovjekovnog razdoblja (URL 11).
Slika 23. Stećci – nadgrobni spomenici
Izvor: https://www.vecernji.hr/vijesti/stecci-iz-imotske-krajine-uvrsteni-na-unesco-ov-popis-
svjetske-bastine-1100658
4.8. OBRAMBENI SUSTAVI REPUBLIKE VENECIJE 16. I 17. ST. U ZADRU I ŠIBENIKU
Obrambeni sustavi Republike Venecije nalaze se u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji, a
na UNESCO-ov Popis svjetske baštine uvršteni su 2017. godine prema III. i IV. kriteriju
odabira. U upisano dobro ulaze šibenska Tvrđava sv. Nikole i obrambeni sustav Zadra. Oni
sadrže atribute izvanredne univerzalne vrijednosti, uključujući njihovu tipološku raznolikost,
vizualni integritet i stanje očuvanosti (URL 12).
Stotinama godina nakon prestanka opasnosti od pomorskih napada Obrambeni sustavi
Republike Venecije ujedinjeni su u UNESCO-ovoj kategoriji transnacionalnog obrambenog
sustava zidina kao dijela kulturne baštine zajedno s Peschierom del Gadra, Bergamom,
Palmanovom i Kotorom, gradovima koji čine jednu cjelinu venecijskih obrambenih sustava.
Spomenuti gradovi su utvrđeni gradovi na moru koji su dijelili isti ili sličan način obrane od
napadača. Takav sustav obrane razvila je Mletačka Republika u svrhu prevladavanja novih
opasnosti nakon izuma vatrenog oružja (URL 12). Naime, uvođenje baruta dovelo je do
značajnih promjena u vojnoj tehnici i arhitekturi koje su vidljive u oblikovanju utvrda – tzv.
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
25
Međimursko veleučilište u Čakovcu
alla moderna. Statto de Terra – zaštita Republike od europskih sila na sjeverozapadu i Statto
de Mar – zaštita morskih puteva i luka u Jadranskom moru bili su izuzetno važan način
održavanja snage i širenja Mletačke Republike (URL 10).
Grad Zadar, kao tadašnje vojno-administrativno središte Dalmacije, imao je najimpozantniju i
najgrandiozniju utvrdu na Jadranu. S kopna mu je prijetilo Osmansko Carstvo, a s mora
kojekakvi odmetnici, ali zadarske gradske zidine bile su spremne za obranu od svakog napada
(URL 13). Tijekom prošlosti kroz zadarske zidine probijena su brojna vrata, a povjesničari tvrde
da ih je bilo tridesetak. Neka od njih zazidana su u razdobljima ratova, a neka srušena ili trajno
uklonjena za vrijeme rušenja dijela zidina 1874. godine. Sačuvana su ukupno osmera vrata, a
najpoznatija su Kopnena vrata. Kopnena vrata bila su glavni ulaz u grad. Danas se smatraju
remek-djelom mletačke arhitekture u Dalmaciji (URL 14).
Slika 24. Kopnena vrata u Zadru
Izvor: https://sites.google.com/site/zadarturizam15/kulturne-
znamenitosti/gradskezidineutvrdeivrata
Tvrđava sv. Nikole jedinstvena je renesansna građevina venecijanskog fortifikacijskog
graditeljstva. Izgrađena je na otoku Ljuljevcu na mjestu nekadašnjeg benediktinskog samostana
sv. Nikole, a gradnja je započela 1540. godine nakon pada grada Skradina pod osmanlijsku
vlast, zbog čega su Mlečani morali ojačati obranu Šibenika. Činjenica da je Tvrđava sv. Nikole
zadržala izvoznu formu daje joj posebnu vrijednost (URL 15). Ipak, Tvrđava nikad nije ispunila
svoju funkciju jer nikad nije bila borbeno ili obrambeno aktivna. Utješna činjenica je to da se
utvrda s mora činila toliko moćnom da joj se nitko nije usudio približiti, što je uglavnom i
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
26
Međimursko veleučilište u Čakovcu
glavna zadaća fortifikacijskih objekata – preplašiti i otjerati sve potencijalne napadače (URL
16).
Slika 25. Tvrđava sv. Nikole
Izvor: https://croatia.hr/hr-HR/dozivljaji/kultura-i-bastina/unesco-venecijanski-obrambeni-
sustav-16-i-17-stoljeca
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
27
Međimursko veleučilište u Čakovcu
5. TURISTIČKA VALORIZACIJA KULTURNE BAŠTINE
Kulturna baština predstavlja turistički atraktivan i gospodarski upotrebljiv oblik kulture nekog
društva ili područja. Zbog vrlo visokih troškova očuvanja baštine, kulturnu baštinu potrebno je
uključiti u turističke tokove te učinkovitim upravljanjem osigurati njezinu održivost i
revitalizaciju. Dugo vremena glavni prihod većine kulturnih dobara bila su javna sredstva te je
rasla potreba za drugim vrstama prihoda. Upravo zbog toga ona se okreću turizmu kao glavnom
izvoru prihoda. Valorizacija kulturne baštine kroz turizam može uzrokovati pozitivne učinke
na lokalne i nacionalne ekonomije jer se povećava broj zaposlenih, gospodarska aktivnost i
prihodi (Slunjski, 2017).
Prema TOMAS-ovu istraživanju „Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj“ postotak turista čiji
je dolazak motiviran kulturnim znamenitostima i događanjima iznosi tek 12 %, dok je već dugo
dominantan motiv odmor na moru. Česti prigovori turista odnose se na nedostatak ponude
dodatnih sadržaja u destinaciji, što implicira i kulturnu ponudu (URL 32). Budući da
istraživanja pokazuju da su kulturni turisti ujedno i potrošači s velikom kupovnom moći, takvim
se posjetiteljima trebaju ponuditi i kvalitetni sadržaji i programi (Jelinčić, 2008).
Opasnost valorizacije kulturne baštine je upravo komercijalizacija, odnosno pretjerana upotreba
u turističke svrhe. Iako turisti traže autentičnost mjesta i iskustava, baština se često „dekorira“
kako bi se svidjela turistima, čime se gubi upravo autentičnost i vrijednost kako za posjetitelje
tako i za lokalnu zajednicu (Slunjski, 2017).
5.1. ANALIZA TURISTIČKE VALORIZACIJE KULTURNE BAŠTINE U HRVATSKOJ
5.1.1. Stari grad Dubrovnik
Grad Dubrovnik ima rastući broj posjetitelja svake godine. Iz godine u godinu raste broj stranih,
ali i domaćih turista. Dubrovnik ima brojne kulturno-povijesne atrakcije, a najpoznatije su
srednjovjekovne gradske zidine koje već godinama posjećuje tisuće posjetitelja. Naime, po
naputcima UNESCO-a, nosivi kapacitet gradske jezgre je maksimalno 8000 turista, no u gradu
se tijekom sezone nalazi oko 9000 turista (URL 17). U 2018. godini bilo je ukupno 1 273 777
dolazaka, odnosno 56 175 domaćih turista i 1 217 602 stranih turista. Kao što je već navedeno,
broj posjetitelja se iz godine u godinu povećava. Tako je u 2019. godini ostvareno 1 443 971
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
28
Međimursko veleučilište u Čakovcu
dolazaka, što je porast dolazaka za 13 % (URL 18). Prema TOMAS-ovu istraživanju „Stavovi
i potrošnja turista i jednodnevnih posjetitelja u Dubrovniku u 2018. godini“ primarni je motiv
dolaska gostiju odmor i opuštanje za 72 % gostiju, dok su kulturne znamenitosti i događanja
primaran motiv za tek 44 % gostiju. U istraživanju se također navodi da 97 % posjetitelja
razgledava znamenitosti te da je 83 % gostiju izrazito zadovoljno ukupnim boravkom u
Dubrovniku. Naime, turisti najlošije ocjenjuju sadržaje za zabavu, mogućnosti za kupnju,
organizaciju prometa u mjestu te prilagođenost Grada osobama s posebnim potrebama, a
najbolje ljepotu prirode i krajolika, osobnu sigurnost, slikovitost i uređenost mjesta, ljubaznost
osoblja u smještajnom objektu te ekološku očuvanost (URL 33). Nezaobilazna su atrakcija za
turiste grada Dubrovnika gradske zidine za koje ulaznica iznosi 200,00 kn. Ulaz u Dubrovačku
katedralu je besplatan, ali se ulaz za riznicu katedrale naplaćuje 15,00 kn po osobi. Turisti
također mogu posjetiti crkvu sv. Vlaha, popularnu palaču Sponzu te Knežev dvor u Starom
gradu (URL 19). U gradu se također održavaju i svjetski poznate kulturne manifestacije poput
Dubrovačkih ljetnih igara, Fešte sv. Vlaha te Linđo – folklornog ansambla (URL 20).
5.1.2. Povijesni kompleks grada Splita i Dioklecijanova palača
Grad Split mnogo je više od arhitektonskog veličanstva. Posljednjih godina grad Split postao
je jedno od nezaobilaznih turističkih odredišta. U 2018. godini grad je posjetilo oko 941 100
turista, dok je u 2019. godini grad posjetilo oko 859 200 turista (URL 21).
Obilježje splitskog turizma jest sezonalnost koja se razvojem kulturnog turizma, koji privlači
turiste neovisno o godišnjem dobu, može značajno ublažiti. Glavni turistički resurs Splita jest
gradska jezgra s Dioklecijanovom palačom. Naime, ulaganja u obnovu i prezentaciju stare
jezgre s Dioklecijanovom palačom te dodatne sadržaje za posjetitelje ne prate rast turizma i ne
zadovoljavaju potrebe posjetitelja, pa samim time potencijal baštine ostaje nedovoljno razvijen
i prepoznat. Također, pritisak na jezgru i palaču s rastom broja turista na rubu je održivosti
(URL 22). Prema TOMAS-ovu istraživanju iz 2017. godine za 62 % gostiju glavni je motiv
dolaska u Splitsko-dalmatinsku županiju pasivan odmor i opuštanje, dok upoznavanje kulturnih
znamenitosti i događanja motivira tek 12,9 % gostiju (URL 32).
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
29
Međimursko veleučilište u Čakovcu
5.1.3. Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike Poreču
Grad Poreč je grad zabave, kulture, mora i sunca. Od 70-ih godina Grad Poreč je među
predvodnicima hrvatskog turizma. Zbog raznolike ugostiteljsko-turističke ponude, vrijednih
kulturno-povijesnih spomenika, raznolike mogućnosti smještaja te primjerene hortikulturne
uređenosti često privlači europske turiste (URL 23). Poreč je 2019. godine posjetilo oko 345
000 turista, a 2018. godine oko 569 000. Eufrazijevu baziliku moguće je posjetiti svakim danom
osim nedjelje i crkvenih blagdana po cijeni od 40,00 kuna za pojedince te 20,00 kn za studente
(URL 24). U bazilici se svake godine od srpnja do rujna odvija manifestacija „Koncerti u
Eufrazijani“ na kojoj klasična glazba stranih i domaćih umjetnika oživljava ambijent jednog od
najljepših spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju (URL 25). Glavni motiv
dolaska turista u Poreč su plaže. Od ostalih atrakcija turisti mogu posjetiti i Stari grad Poreč –
centar grada koji obiluje povijesnim građevinama te Hram Neptuna – najveći hram u Istri (URL
26).
5.1.4. Povijesna jezgra Trogira
Grad Trogir svake je sezone pravi hit među turistima. Glavni su razlog tome, osim plaža, i
mnogobrojne znamenitosti koje se nalaze u gradu. Trogir je u 2018. godini posjetilo oko 148
200 turista, a u 2019. godini oko 148 300 turista. U povijesnoj jezgri turisti mogu posjetiti
tvrđavu Kamelengo, Katedralu sv. Lovre te Knežev dvor. U tvrđavi Kamelengo odvijaju se
brojni koncerti sa svrhom povećanja broja turista (URL 27). Od sakralnih objekata turisti mogu
posjetiti poznatu Katedralu sv. Lovre, crkvu sv. Barbare te crkvu sv. Petra (URL 28).
5.1.5. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku
Grad Šibenik prepoznatljiv je po svojoj kulturno-povijesnoj baštini. Prema statističkim
podacima turističke zajednice Šibensko-kninske županije Šibenik je u 2018. godini posjetilo
oko 297 100 turista, dok je u 2019. godini grad posjetilo 268 100 turista što je smanjenje za oko
29 000 turista. Šibenik za sada ne ostvaruje značajne prihode na turističkoj valorizaciji kulturne
baštine. Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku najprivlačniji je šibenski spomenik kulture. Prema
dostupnim podacima katedralu je u 2016. godini posjetilo oko 100 000 turista (URL 29). Osim
katedrale, turisti mogu posjetiti i tvrđavu sv. Nikole koja se također nalazi na UNESCO-ovom
Popisu svjetske baštine.
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
30
Međimursko veleučilište u Čakovcu
5.1.6. Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku
Obrambeni sustavi Republike Venecije odnose se na gradske zidine u Zadru i tvrđavu sv.
Nikole u Šibeniku. Od rujna 2019. godine na Bedemima zadarskih pobuna u Zadru odvijaju se
radovi u sklopu projekta „Zadar Baštini“ s ciljem revitalizacije, integracije i očuvanja kulturne
baštine. Naime, radovi se odvijaju zbog ugroženosti dijela Bedema koji se koristi kao
prometnica. Bedemi će postati tematsko-povijesna šetnica u duljini od 750 metara s kulturnim
i društvenim sadržajima te prepoznatljiva atrakcija Zadra namijenjena posjetiteljima. Kako bi
se u potpunosti iskoristio potencijal Bedema nabavit će se deset posebno dizajniranih drvenih
kućica za prodaju autohtonih proizvoda. Obnovljeni Bedemi omogućuju gradu potpuno novi
koncept prezentacije grada i kulture (URL 30).
Tvrđava sv. Nikole nalazi se na otočiću Ljuljevcu, na ulazu u kanal sv. Ante kraj Šibenika.
Tvrđava je također u procesu obnove. Projektom „Turistička valorizacija Tvrđave sv. Nikole u
kanalu sv. Ante“, uz restauratorske i sanacijske radove, uzela se u obzir i sadržajna definicija,
infrastruktura te turistički potencijali, čime će se stvoriti turističko-posjetiteljska atrakcija na
području Šibenika koja će povećati turističku atraktivnost i doprinijeti održivom društveno-
gospodarskom razvoju. Od lipnja 2019. godine Tvrđava sv. Nikole otvorena je za posjetitelje.
U svibnju 2018. godine ugovorena je druga faza projekta kojim će se izgraditi posjetiteljski
centar i prateća infrastruktura (URL 31). Zbog restauratorsko-konzervatorskih radova posjet
tvrđavi sv. Nikole moguć je isključivo morskim putem. Javna ustanova Priroda Šibensko-
kninske županije, koja ujedno i upravlja ovim lokalitetom, organizira vožnju brodom koja
započinje na šibenskoj rivi prema unaprijed utvrđenom voznom redu te traje oko pola sata.
Razgledavanje tvrđave traje oko 50 minuta, a turisti imaju na raspolaganju pratitelje te
višejezične audiovizualne vodiče. Cijena ovog iskustva iznosi 130,00 kn za odraslu osobu, a
nešto manje iznosi za djecu. U cijenu je uključen prijevoz brodom, ulaznica za Tvrđavu,
pratitelj te razgledavanje Tvrđave sv. Nikole (URL 34).
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
31
Međimursko veleučilište u Čakovcu
6. ZAKLJUČAK
Turizam je gospodarska grana za koju se kaže je na „staklenim nogama“ te upravo iz tog razloga
turistička odredišta moraju nuditi jedinstvenu i inovativnu turističku ponudu. Također, izuzetno
je važno pratiti turističke potrebe jer se one neprestano mijenjaju. Današnji turisti očekuju što
raznolikiju i širu ponudu sadržaja koji će zadovoljiti njihove potrebe. Koncept kulturnog
turizma turistu pruža mogućnost obrazovanja te promicanje svijesti o važnosti zaštite povijesne
i kulturne ostavštine.
Kulturna baština zajedničko je bogatstvo čovječanstva u svojoj posebnosti i raznolikosti.
Njezina zaštita jedan je od važnih čimbenika za prepoznavanje i afirmaciju kulturnog identiteta
svake države. Čine ju pokretna i nepokretna dobra od umjetničkog, povijesnog, paleontološkog
i znanstvenog značenja. Ona je nasljeđe iz naše prošlosti, ono s čime danas živimo i ono što se
treba prenositi i na buduće generacije.
Prikazom najvrednije kulturne baštine u Hrvatskoj može se zaključiti da Hrvatska nedovoljno
iskorištava taj resurs, no s druge strane pretjerana komercijalizacija lokaliteta donosi negativne
utjecaje turizma poput saturacije prostora, iseljavanja lokalnog stanovništva te brojnih drugih
negativnih posljedica. Upravo zato je potrebno pronaći balans između korištenja i zaštite
kulturnih znamenitosti.
UNESCO svojim programima nastoji zaštiti baštinu svijeta upravo kako bi se ona prenosila na
buduće naraštaje. Navedena organizacija danas štiti 1121 lokalitet svjetske baštine od prirodnog
i kulturnog značaja u 167 država svijeta. Lokalitet koji se uvrsti na UNESCO-ov Popis svjetskih
kulturnih i prirodnih dobara dobiva globalno priznanje jedinstvenosti te ga se treba zaštititi. Na
UNESCO-ovoj listi čekanja nalazi se 15 hrvatskih lokaliteta nominiranih za pristup Popisu
svjetske baštine, što potvrđuje jedinstvenost te kulturno i prirodno bogatstvo Republike
Hrvatske.
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
32
Međimursko veleučilište u Čakovcu
7. LITERATURA I IZVORI
1. Belamarić, J. (2013). Blaga Hrvatske, Gradska jezgra Trogira, Zagreb, Mozaik knjiga
2. Cattaneo, M., Trifoni, J. (2006). Velika knjiga UNESCO-ove svjetske baštine. Varaždin,
Stanek.
3. Čaplar, A. (2013). Blaga Hrvatske, Eufrazijeva bazilika, Zagreb, Mozaik knjiga.
4. Čaplar, A. (2013). Blaga Hrvatske, Gradska jezgra Dubrovnika, Zagreb, Mozaik knjiga.
5. Čaplar, A. (2013). Blaga Hrvatske, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Zagreb, Mozaik knjiga.
6. Čaplar, A. (2013). Blaga Hrvatske, Starogradsko polje, Zagreb, Mozaik knjiga.
7. Jelinčić, D. A. (2008). Abeceda kulturnog turizma. Zagreb, Meandar Media.
8. Marasović, T. (2001). Kulturna baština. vol. 1. Split, Veleučilište u Splitu.
9. Vilogorac-Brčić I. (2010). Hrvatska i UNESCO. Zagreb, Ex libris.
10. Slunjski, R. (2017). „Turističkogeografski pristup u valorizaciji kulturne baštine“. U:
Podravina 16 (31) (ur. Hrvoje Petrić). Čakovec, Gimnazija Josipa Slavenskog, str. 163–172.
IZVORI
[URL1] Ministarstvo kulture, https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6, pristup: 19. 6.
2020.
[URL 2] Službena stranica UNESCO-a,
http://whc.unesco.org/uploads/activities/documents/activity-562-4.pdf, pristup: 19. 6. 2020.
[URL 3] Službena stranica UNESCO-a, https://en.unesco.org/about-us/introducing-unesco,
pristup: 19. 6. 2020.
[URL 4] Službena stranica UNESCO-a, https://whc.unesco.org/en/globalstrategy/, pristup: 19.
6. 2020.
[URL 5] Službena stranica UNESCO-a, https://whc.unesco.org/en/criteria/, pristup: 19. 6.
2020.
[URL 6] Ministarstvo kulture, https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4642, pristup: 19.
6. 2020.
[URL 7] Službena stranica UNESCO-a, https://whc.unesco.org/en/statesparties/hr, pristup: 21.
6. 2020.
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
33
Međimursko veleučilište u Čakovcu
[URL 8] Službena stranica UNESCO-a, https://whc.unesco.org/en/list/97, pristup: 21. 6. 2020.
[URL 9] Službena stranica UNESCO-a, https://whc.unesco.org/en/list/810, pristup: 21. 6.
2020.
[URL 10] Ministarstvo kulture, https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=18306, pristup:
21. 6. 2020.
[URL 11] Enciklopedija.hr, https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57932, pristup:
21. 6. 2020.
[URL 12] Službena stranica UNESCO-a, http://whc.unesco.org/en/list/1533/, pristup: 29. 6.
2020.
[URL 13] Direktno.hr, https://direktno.hr/zivot/kultura/venecijanski-sustav-obrambenih-
utvrda-zadru-i-sibeniku-142565/, pristup: 14. 8. 2020.
[URL 14] ArcGIS StoryMaps,
https://storymaps.arcgis.com/stories/0235983abacb4b13adedfa9fdcac1d6f, pristup: 14. 8.
2020.
[URL 15] Turistička zajednica grada Šibenika, https://www.sibenik-
tourism.hr/lokacije/tvrdava-sv-nikole/2.html, pristup: 14. 8. 2020.
[URL 16] Morski.hr, https://morski.hr/2019/12/06/sveti-nikola-spektakularna-otok-tvrdava-
kod-sibenika/, pristup: 14. 8. 2020.
[URL 17] Dnevnik.hr, https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/grad-dubrovnik-znatno-smanjuje-
posjete-turista-za-vise-od-50-posto---487078.html, pristup: 16. 8. 2020.
[URL 18] Turistička zajednica grada Dubrovnika,
http://www.tzdubrovnik.hr/get/vijesti/76048/dubrovnik_u_2019_godini_ostvario_izvrsne_turi
sticke_rezultate.html, pristup: 16. 8. 2020.
[URL 19] Online Croatia, http://www.online-croatia.hr/hrvatska-dubrovnik-cultural-
attractions.htm, pristup: 16. 8. 2020.
[URL 20] Meet Dubrovnik, http://www.meetdubrovnik.com/hr/dubrovnik-festivali-
manifestacije/, pristup: 16. 8. 2020.
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
34
Međimursko veleučilište u Čakovcu
[URL 21] Hrvatska turistička zajednica, https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-
trzistima/turizam-u-brojkama, pristup: 19. 8. 2020.
[URL 22] Razvojna agencija RAST, https://razvojna-agencija-split-rast.hr/, pristup: 19. 8.
2020.
[URL 23] Logično.com, https://www.logicno.com/zivotni-stil/kultura/kompleks-eufrazijeve-
bazilike-u-porecu.html, pristup: 19. 8. 2020.
[URL 24] Grad Poreč http://www.porec.hr/prva.aspx?stranica=3042&pid=14, pristup: 19. 8.
2020.
[URL 25] Valamar experience,
https://www.valamar-experience.com/hr/dozivljaj/dogadaji/koncerti-u-eufrazijani, pristup: 19.
8. 2020.
[URL 26] GetByBus, https://getbybus.com/hr/blog/porec/, pristup: 19. 8. 2020.
[URL 27] Top destinacije, https://topdestinacije.hr/trogir-znamenitosti-dalmatinskog-grada-
kamena/, pristup: 21. 8. 2020.
[URL 28] Kulturni turizam, http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/trogir/, pristup: 21.
8. 2020.
[URL 29] Šibenski, https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/bastina/sibenik-
malo-zaraduje-na-bogatoj-kulturnoj-bastini-iskoristeni-su-samo-katedrala-i-dvije-tvrdave-
muzej-grada-proda-tek-tisucu-ulaznica-godisnje-foto-495768, pristup: 21. 8. 2020.
[URL 30] Zadarski list, https://www.zadarskilist.hr/clanci/16092019/zadar-bastini-danas-
pocinju-radovi-zbogom-prometu-preko-
muraja?fbclid=IwAR3PPkzwCHuOU4ywxDzAFgOrppUDXEuJ8mQ7F1kt7UOUVzjA9U-
ybAfMZ34, pristup: 21. 8. 2020.
[URL 31] Morski.hr, https://morski.hr/2019/12/06/sveti-nikola-spektakularna-otok-tvrdava-
kod-sibenika/, pristup: 21. 8. 2020.
[URL 32] TOMAS Ljeto 2017., „Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj u 2017. godini“,
https://www.htz.hr/hr-HR/informacije-o-trzistima/programi-trzisnih-istrazivanja/tomas-
istrazivanja, pristup: 22.08.2020.
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
35
Međimursko veleučilište u Čakovcu
[URL 33] TOMAS Dubrovnik 2018., „Stavovi i potrošnja turista i jednodnevnih posjetitelja u
Dubrovniku u 2018. godini“,
http://www.tzdubrovnik.hr/lang/13/user_files/made/Tomas%20Dubrovnik%202018.pdf,
pristup: 22. 8. 2020.
[URL 34] Javna ustanova PRIRODA Šibensko-kninske županije, https://www.kanal-svetog-
ante.com/hr/posjet-tvrdavi-sv-nikole/informacije-o-tvrdavi, pristup: 30. 8. 2020.
[URL 35] Službena stranica UNESCO-a, https://whc.unesco.org/en/tentativelists/state=hr,
pristup: 30. 8. 2020.
PRILOZI
Slika 1. Karta zaštićenog područja, Stari grad Dubrovnik ......................................................... 7
Slika 2. Karta zaštićenog područja, Povijesni kompleks Splita s Dioklecijanovom palačom ... 7
Slika 3. Karta zaštićenog područja, ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču .... 8
Slika 4. Karta zaštićenog područja, povijesna jezgra Trogira .................................................... 8
Slika 5. Karta zaštićenog područja, katedrala sv. Jakova u Šibeniku ........................................ 9
Slika 6. Karta zaštićenog područja, Starogradsko polje, mjerilo 1 : 25 000 .............................. 9
Slika 7. Karta zaštićenog područja, Velika i Mala Crljivica, Cista Velika .............................. 10
Slika 8. Karta zaštićenog područja, Sv.Barbara, Dubravka ..................................................... 10
Slika 9. Karta zaštićenog područja, obrambeni sustav Zadra................................................... 11
Slika 10. Karta zaštićenog područja, tvrđava sv. Nikole, Šibenik ........................................... 11
Slika 11. Dubrovačke zidine .................................................................................................... 13
Slika 12. Palača Sponza, Dubrovnik ........................................................................................ 14
Slika 13. Stradun, Dubrovnik ................................................................................................... 14
Slika 14. 3D animacija Dioklecijanove Palače ........................................................................ 15
Slika 15. Dioklecijanova palača ............................................................................................... 16
Slika 16. ranokršćanski kompleks Eufrazijeve Bazilike .......................................................... 17
Slika 17. Mozaik u bazilici ....................................................................................................... 18
Slika 18. Povijesna jezgra Trogira ........................................................................................... 19
Slika 19. Katedrala sv. Lovrijenca ........................................................................................... 20
Slika 20. Zvonik katedrale sv. Lovrijenca ................................................................................ 21
Slika 21. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku ............................................................................... 22
Maja Palaić Značaj materijalne kulturne baštine Hrvatske pod
zaštitom UNESCO-a za turizam Hrvatske
36
Međimursko veleučilište u Čakovcu
Slika 22. Prikaz parcelacije ...................................................................................................... 23
Slika 23. Stećci – nadgrobni spomenici ................................................................................... 24
Slika 24. Kopnena vrata u Zadru .............................................................................................. 25
Slika 25. Tvrđava sv. Nikole .................................................................................................... 26