Vitamin i

Post on 21-Jan-2016

94 views 0 download

description

Vitamini

Transcript of Vitamin i

VITAMINI Vitamini su specifična složena organska jedinjenja potrebna životinjama u malim količinama za održavanje života i proizvodnju. Oni katalizuju mnoge metaboličke procese u organizmu i pomažu u iskorištavanju ostalih hranljivih sastojaka, kao što su proteini, masti, ugljeni hidrati i minerali. Vitamini nemaju građevnu ni energetsku vrijednost, ali su, obavljajući brojne fiziološke funkcije, potrebni za održavanje zdravlja životinja. Avitaminoze su poremećaji zdravlja koji nastaju uslijed odsustva vitamina u hrani. Danas su avitaminoze izuzetno rijetke u praksi ishrane, a daleko su češće hipoavitaminoze koje nastaju uslijed nedovoljnog unošenja vitamina. U intezivnom uzgoju životinje se podmiruju u vitaminima, pored količina koje se nalaze u hranivima i vitaminskim premiksima koji se unose u krmne smješe. Vitamini u premiksima su standardizovani i stabilizovani. Vitamini se dijele u dvije grupe, i to liposolubilne i rastvorljive u vodi. U liposolubilne spafaju vitamin A, D, E i K, a rastvorljive u vodi tiamin, riboflavin, piridoksin, pantotenska kiselina, folna kiselina, nikotinska kiselina, holin, biotin, kobalamin i askorbinska kiselina. Liposolubilni vitamini imaju provitamine i stvaraju rezerve u organizmu za razliku od vitamina rastvorljivih u vodi. Vitamin A (retinol, akseroftol, vitamin rasta, zaštitni vitamin epitela.) Izvori Glavni izvori vitamina A u prirodi nalaze se u biljnom svijetu.Biljke sadrže različita pigmentna jedinjenja (žutocrvene boje) koja se nazivaju karotinoidi. U okviru njih manja grupa se naziva karotini,provitamini i prekursori, koji unijeti u tjelo životinja transformišu se u aktivni vitamin A, zbog čega čist vitamin u životinjama ima biljno porijeklo. Bogati izvori beta karotina su: - sva zelena hraniva (60 mg/kg) - sijenu ga ima daleko manje (10 do 30 mg)kg.Prema ispitivanjima gubici u sijenu mogu da iznose i do 90%. -veoma je bogata lucerka, djetelina i druge leptirnjače. - mrkva (60 mg/kg) -korjenaste biljke imaju znatno manje. -od zrnastih hraniva jedino žuti kukuruz ima više provitamina 4 mg/kg. - životinjskim proizvodima mlijeku (1000 zimi do 3000 I.J. ljeti), jajima 800 I.J. prosječna masa 20 g ili u 100 g 4000 I.J . vitamina A. Vitamin A se deponuje u jetri koja normalno sadrži od 200 do 600 I.J. u g (dovoljna rezerva za 5 do 6 mjeseci) .Koncentracija od 35 IJ u g je znak deficita. Funkcija vitamina A

• Osnovna i najvažnija uloga vitamina A u tjelu sastoji se u održavanju normalnog statusa ćelija svih epitelnih tkiva, učestvujući u biosintezi glikoproteina , koji obezbjeđuju normalan izgled i funkciju epitela.

• Zaštita epitela rožnjače, organa disanja,probavnih organa i organa za razmnožavanja (germinativni epitel mužjaka i ženki).

• održavanje normalnog cerebro spinalnog pritiska i normalnog vida, kao i funkcionisanje imunog sistema.

Karotini poprimaju vitaminsku A aktivnost tako što se u zidu tankog crijeva transformišu u vitamin A, a takođe i u jetri.Konverzija se vrši pod uticajem dva enzima (dioksigenaze i retinaldehid reduktaze) Iz jednog molekula karotina nastaje jedan molekul vitamina A.Međitim sve životinje ne iskorišćavaju podjednako B karotin iz hrane. Odnos pretvaranja beta karotina u vitamin A u različitih životinja : Iz jednog miligrama beta karotina kod pacova i peradi iskoristi se 1667 Ij, goveda 400IJ, svinja 533I.J., ovaca 580I.J., odnosno odnos pretvaranja na bazi težina iznosi: pacovi i perad 2:1,goveda 8:1, svinje 6:1, ovce 5,8:1,konj 5:1,pas 3:1 i čovjek 6:1. Aktivnost vitamina A mjeri se u internacionalnim jedinicama (I.J.) a karotin u mg ili I.J. 1IJ = 0,3 mcg Vitamina A alkohol (retinol)čistog vitamina Alkohola 1IJ = 0,344 mcg Vitamina A acetata (retinol acetat) 1IJ = 0,55 mcg vitamin palmitata (retinol palmitat) ili Vrijednost karotina može se iskazati i u I.J. pri ćemu je: 0,6 mcg beta karotina = 0,3 mcg vitamina A = 1 IJ vitamina A

• Potrebe

Minimalne potrebe svih vrsta i kategorija životinja u vitaminu A iznose 3000 do 5000,optimalne 5000 do 15000, a antistresne 20000 IJ. Potrebe u vitaminu A po kg tjelesne mase 50 do 100 I.J., a za perad 200 do 300 I.J.

Deficit Opšti znaci deficita vitamina A su

• zastoj u rastu, • oboljenje sluzničkih organa (poremećena sinteza gliko-proteina koji zaštićuju epitel

sluzokože svih tkiva u tjelu)posledica toga je keratinozni skvamozni epitel, te poremetnje u procesu vida pri slaboj svjetlosti poznato kao kokošije ili noćno sljepilo.Zbog promjena u epitelu raspiratornih organa i organa za probavu dolazi do pneumonija i proliva.

• Keratinizirani epitel pogoduje raznim bakterijskim infekcijama. Deficit vitamina A usporava intrauterini rast fetusa, kao i mladih kategorija u porastu. Mali prirast prati povećana konverzija hrane.Smanjenje reprodukcije je posledica promjena u germinativnom epitelu mužjak i ženke

Vitamin D – Kalciferol Aktivnost vitamina D iskazuje se u I.J. vitamina. Jedna I.J. vitamina D3 jednaka je dejstvu 0,025 mcg čistog vitamina D3. Izvori vitamina D Izvori vitamina D u prirodi su vrlo ograničeni, iako su njihovi provitamini (prekusori) široko rasprostranjeni u prirodi

• Od stočnih hraniva najviše ga ima u sijenu (500 do 2000 I.J. /kg), odnosno pokošenoj zelenoj biljnoj masi sušenoj na suncu.Sijeno je najvažnije hranivo u ishrani preživara i konja koje sadrži vitamin D2.

• Zrnasta,korjenasta,krtolasta hraniva, hraniva prehrambene industije, te sijena i brašna vještački dehidrovanih biljaka ne sadrže vitamin D2.

Morske vrste riba kao što su bakalar, haringa, sardine dosta sadrže vitamina D3. • Riblje ulje je takođe dobar izvor. • Jaja (žumance) je takođe dobar izvor.

• Mlijeko siromašno, mada ljetno mlijeko sadrži više vitamina D3. Kolostrum sadrži od

500 do 200 I.J. u kg ili 5 do 10 puta više nego mlijeko. Funkcija vitamina D Vitamin D kako je poznato sudjeluje u 3 procesa koji su od bitne važnosti za promet minerala u organizmu i osifikaciju.

• u procesima resorpcije Ca i P iz crijeva • u regulaciji izlučivanja fosfora putem bubrega • u deponiranju kalcija i fosfora u kostima.

Vitamin D (kalciferol, antirahitični faktor) značajan je za normalnu osifikaciju.

• Potrebe u ovom vitaminu za ovaj proces ovise o količini kalcijuma i fosfora u hrani i njihovog međusobnog količinskog odnosa.

• Odraslim životinjama je potreban vitamin D nešto više samo za reprodukciju i laktaciju.

• Od sadržaja vitamina D u hrani nosilja zavisi nosivost, kvalitet ljuske inkubaciona vrijednost jaja i sadržaj vitamina u jajetu.

Potrebe u vitaminu D Potrebe u vitaminu D ovise o:

• vrsti i kategoriji životinja, • izloženosti suncu, • količine i iskoristivosti kalcijuma i fosfora iz hrane i njihovog međusobnog odnosa, • količine i oblika vitamina

Na potrebe u vitaminu D naročito utiču interferentni faktori od kojih zavisi stepen apsorpcije kalcijuma i fosfora i to: -fitati, -oksalati i odnos kalcijuma fosfor, -odnos vitamina A i D i odnos vitamina E i D. Podmirivanje potreba Goveda i ovce držane na paši zadovoljavaju potrebe heliosintezom vitamina D3. U toku zime mogu biti podmirene kvalitetnim sijenom i silažom. Ako količina vitamina varira u kabastoj hrani uputno je dodavanje ovog vitamina u hranu, naročito za mlade i gravidne životinje. Vitamin D je nutritivno značajna kod svih vrsta životinja kojese drže u modernim zatvorenim objektima bez mogučnosti sunčanja.

• Potrebe u D vitaminu iznose orijentaciono 4 –10 I.J./kg tjelesne mase, a za ćurke dvostruko veće

• Potrebe u vitaminu D3 iznose orijentaciono jednu desetinu potreba u vitaminuA. • Najveće potrebe imaju ćurke, zatim pilići,svinje i goveda.

Hipovitaminoza D (u praksi su česte)

• pogoršava različite primarne greške u snadbjevanju organizma kalcijuma i fosfora (nestašica jednog ili oba minerala, nepravilan odnos minerala, povećano izlučivanje iz organizma, povećana potreba i sl.)

• funkcija vitamina D3, kalcijuma i fosfora su u uskoj vezi. Deficit U nedostatku bilo kojeg dolazi do osteodistrofija

• koje se kod mladih životinja ispoljavaju u obliku rahitisa, • a kod odraslih u obliku osteomalacije

Vitamin D davan životinjama u velikim količinama u trajanju od nekoliko mjeseci dovodi do hiperavitaminoze što za posljedicu ima slijedeće: patološka kalcifikacija mekih tkiva, odnosno mišića, pluća, bubraga i zglobova. · kod nosilja dolazi do pada nosivosti, slabljenje ljuske jaja i anoraksije Vitamin E – (Tokoferol, antisterilitetni vitamin, antidistofični vitamin) Vitamin E hemijski pripada grupi tokoferola.

• U prirodi javlja više tokoferola koji posjeduju vitaminsku E aktivnost (alfa,beta, gama, delta itd.).

• Među njima je biološki najaktivniji alfa tokoferol dok su ostali manje i neznatnije aktivni.

Izvori Lišće biljaka sadrži više vitamina E nego stabljika. Na količinu vitamina E utiču još i stadijum vegetacije, način sušenja sijena i trajanje uskladištenja hraniva. • lisnata hrana 30-80 mg/kg • zrnasta hraniva(kukuruz,pšenica, ječam zob itd) 10-25 mg/kg • bogati izvori su: brašno dehidrovane lucerke (100 do 200 mg u kg, pšenične klice (160

mg u kg), kukuruzne klice (90 mg u kg), kazein (oko70 mg u kg). • riblje brašno, zavisno od vrste riba sadrži 5 do 20 mg/kg, • mesno brašno oko 1 mg, • mlijeko i hraniva animalnog porijekla nisu bogata ovim vitaminom, ali ga ima i u

žumancetu (ovisno o sadržaju u hrani za nosilje) i unutarnjim organima životinja, naročito jetri.

Funkcija vitamina E Najvažnija uloga vitamina E je antioksidativna. Antioksidativna aktivnost vitamina E podrazumjeva neutralizaciju slobodnih radikala i zaštitu lipida u čelijskim membranama od oksidacije. Biološka aktivnost vitamina E je u neposrednoj vezi sa selenom, cistinom, polinezasićenim masnim kiselinama u ćelijskim membranama, jer direktno sa razlaganjem peroksida spriječava stvaranje slobodnih radikala koji su veoma štetni za ćeliju i organizam. Ostale funkcije:

• uticaj na izgradnju fosfolipidnih membrana, • inhibiranje koagulacije krvi, • zajedno sa selenom posticanje fagocitoze i proizvodnje antitjela, • smanjenje toksičnog dejstva nekih metala, • učešće u sintezi vitamina C i B, • povoljno utiče na iskorišćavanje metionina i cistina.

Stabilnost vitamina E u hranivima je slaba. Aktivnost se smanjuje uslijed faktora i to: · dejstva toplote, · oksidacije masti (veće količine nezasičenih masnih kiselina , užegla mast) i minerala (soli željeza skoro potpuno razaraju vitamin E). Oksidacija se povećava mljevenjem zrnevlja, unošenjem minerala u smješe, omašćivanjem i peletiranjem. ·Skladištenjem se gubi velika količina vitamina E. ·Vještački sušenje kukuruznog zrna negativno djeluje. · Siliranje i konzerviranje propionskom kiselinom skoro potpuno uništava vitamin Aktivnost vitamina E je internacionalna jedinica (IJ) ili mg. Jedna IJ vitamina E jednaka je dejstvu 1 mg dl – alfa tokoferil acetata (sintetski) ili 1,1o mg Dll alfa tokoferola.

Potrebe u vitaminu E · hrana za telad i svinje 20 mg/kg, · za piliće 20 do 30 mg/kg za piliće i · 40 mg/kg za nosilje. Deficit Nedostatak se manifestuje degeneracijom skeletne i srčane muskulature. Ova pojava opisana je kod jagnjadi i teladi.Kod pilića nedostatak dovodi do encefalomalacije i eksudativne dijateze Vitamin K - (poznat kao antihemoragički vitamin, vitamin koagulacije, protrombin factor) Izvori vitamina K Postoje dva glavna izvora vitamina K. 1.Vitamin K1 (filokvinon), je prisutan u biljkama. · posebno u svim zelenim svježim lisnatim biljkama, naročito kvalitetna lisnata lucerka, kupus, kelj, ali i dobro sušeno lisnato sijeno.Većina zelenih hraniva sadrži dovoljno vitamina K da podmiri potrebe životinja. · Od animalnih hraniva dobri su izvori žumance jajeta, riblje brašno, mesno brašno i brašno od jetre. 2.Vitamin K2 (menakvinon) je proizvod više vrsta bakterija koje žive u gastrointestinalnom traktu životinja. Među bakterijama koje suntetišu ovaj vitamin nalazi se i Escherichia coli. Bakterije u buragu preživara sintetišu ovaj vitamin za vrijeme fermentacije. Sinteza vitamina K2 vrši se u debelom crijevu kod većine životinja. Vitamini K1 i K2 su rastvorljivi u mastima, dosta su termostabilni,osjetljivi su na svjetlost, alkalije i jake kiseline. Biološki aktivni sintetički vitamin K3 ili menadion, koji ima veći biološku aktivnost, proizvodi se i upotrebljava kao dodatak stočnoj hrani. Fiziološka uloga

• Vitamin K je značajan za regulisanje koagulacije krvi i stezanje kapilara po čemu je i dobio ime (K = koagulacioni vitamin).

• Davanje vitamina K životinji deficitarnoj u njemu, doprinosi sintezi protrombina u

jetri dakle onih proteina, koji su neophodni za zgrušavanje krvi.

• Vitamin K ima značajunu ulogu i kod disanja ćelija, kao sastavni dio mitohondrija. Potrebe Sve domaće životinje imaju poterebu za vitaminom K, ali on ne prestavlja ozbiljan problem u ishrani, sa izuzetkom peradi jer je bakterijska sinteza kod svih životinja dovoljna da pokrije potrebe. Dikumarol iz pljesnivog kokotca (Melilotus) djeluje avitaminski na vitamin K . Potrebe u vitaminu K procjenjuju se na 1-2 mg/kg Deficit Nedostatak vitamina K i pri neznatnim poterebama izaziva prekomjerno krvarenje (hemoragije) zbog produžene koagulacije i to samo kod peradi.Osjetljivost peradi na nedostatak tog vitamina tumači se kratkim digestivnim traktom, pa se ne može na vrijeme sintetizovati. Vitamin B1- Tiamin, Aneurin Vitamin B1 je neophodan u metaboličkim procesima životinja i biljaka i životinje ga moraju imati u potrebnim količinama. Izvori:

• Najbogatiji prirodni izvor tiamina je pivski kvasac. U stočnom kvascuima ga od 40 do 150 mg /kg.

• Bogati izvori su i pirinčane,pšenične i kukuruzne mekinje. U pšeničnim mkinjama ima

ga od 5 do 18 mg/kg.

• Dobri izvori su i svježa biljna hraniva, sijeno lisnato i dobrog kvaliteta . Zelena hraniva i sijena na sadrže od 2 do 4mg/kg.

• Tiamina ima i u zrnastim hranivima, pšeničnim i kukuruznim klicama, suncokretovoj i

aršidovoj sačmi.

• Hraniva animalnog porijekla kao što su riblje i mesno brašno dobar su izvor tiamina. Nalazi se u jetri, svinjskom mesu i obranom mlijeku. Svježe mlijeko je slab izvor tiamina.

U krmne smješe dodaje se sintetski tiaminhidrohlorid. Aktivnost tiamina mjeri se u težinskim jedinicama. To je dejstvo 1 mg tiamina hidrohlorida, koje je jednako dejstvi 331 I.J. Neki sastojci analogni tiaminu djeluju na njega antivitaminski razarajući tiamin. Poznati antaganosti (antivitamini) su: · enzim tiaminaza (aneurinaza) nalazi se u svježem mesu slatkih riba, ali se razara kuhanjem, · piritiamin (sintetsko jedinjenje), · oksitiamin, amprolijum(kokcidiostatik), · plijesni (fusarium moniliforme) i bakterije. Funkcija U svojstvu koenzima karboksilaze tiamin reguliše metabolizam ugljenih hidrata, utiče na metabolizam proteina, sudjeluje u sintezi masti i doprinosi oslobađanju energije Potrebe Potrebe u tiaminu iznose od 1,5 do 2 mg/kg hrane, a kod ćuraka 2,5 mg. Deficit Deficit tiamina naječešće javlja kod svinja i živine. Deficit kod svinja

• prestanak rasta, slabost, kržljavost, mršavost i uginuće prasadi i mladih svinja u porastu. Svinje dobijaju proliv imaju promjenjen izgled kože.Kod svinja zapažeen je polineuritis, paraliza i usporen rad srca (bradikardija).

Deficit tiamina izaziva poremećaj metabolizma ugljenih hidrata.Posledica toga je povećanje koncentracije pirogrožđane i mliječne kiseline u krvi,uslijed čega nastaje oštećenje nervnog sistema, najčešće u vidu polineuritisa. Deficit kod peradi Zavisi od uzrasta. Kod pilića i ćurića nastaje anoreksija, mršavljenje, promjene na srcu i za 10 do 12 dana javlja se polineuritis, koji se manifestuje zabacivanjem glave unazad (opstitonus), degeneracijom nerava, paralizom nogu i krila, konvulzije, letargija i smrt. Kod starijih pilića prvi znaci bolesti javljaju oko tri nedelje poslije prestanka davanja tiamina.

Vitamin B2 –Riboflavin faktor rasta (deficit prestanak rasta) Neophodan je stoga za sve životinje, ali simptomi deficita javljaju se kod svinja i peradi pa ga u njihovoj hrani treba obezbjediti. - Dosta je stabilan, ali se na na suncu brzo razlaže - Stabilan je u neutralnoj i kiseloj sredini, a nepostojan u alkalnoj. - Stabilan je na toploti. - Vrlo malo se gubi kuhanjem i peletiranjem. - Krmne smješe koje se drže na suncu gube velike količine riboflavina. U čistim stanju dolazi u obliku naranđastožutih kristalnih iglica. Izvori : - Riboflavin sintetišu zelene biljke, kvasci, gljivice i mnoge vrste bakterija , ali ne i laktobacili. - Bogati izvori roboflavina su zelene lisnata hraniva,naročito lucerka, crvena djetelina i druge leptirnjače, zatim lisnata sijena, brašno deh. lucerke uljane sačme anomalna hraniva (10-20 mg/kg). - Zrnevlje žitarica i nus proizvodi mlinske industrije su slabi izvori.U žitima najveća količina se nalazi u klicama i mekinjama. - Riboflavinom je bogato mlijeko, obrano mlijeko i surutka (2 –3 mg/kg) i kvasac (45 mg/kg). - Najbogatija prirodna hraniva riboflavinom su pivski i stočni kvasac. - Koncentrati riboflavina dobijeni iz sirutke i fermentacionim procesima mogu biti značajni izvori za ishranu stoke. - Kao dodaci stočnoj hrani upotrebljava se riboflavin proizveden sintetski i bakteriološki sa različitom koncentracijom aktivne supstance u mg od 1 g (750 do 960 mg/g). Funkcija Riboflavin sudjeluje u metabolizmu ugljenih hidrata, masti i bjelančevina,i neophodan je svakoj ćeliji za proces oksidacije, kao i za druge funkcije, jer je kao i vitamin B1 sastvni dio više enzima (flavoproteinski enzimi) koji kontrolišu sve metaboličke procese. Potrebe Prema nekim preporukama potrebe svih vrsta i kategorija životinja iznose 3 do 4 mg/kg SM hrane. Deficit Deficit u praksi javlja se kod peradi i svinja ako je ishrana bazirana na zrnevlju žitarica.Ovaj deficit manifestuje se povećanjem potreba u energiji za 20%, jer je smanjeno iskorišćavanje energije.Zato je opšti simptom deficita slab rast, koji je inače nespecifičan znak mnogih avitaminoza.

Vitamin B6 – (piridoksin , piridoksal , piridoksamin ) Vitamin B6 metabolički esencijalan za sve vrste životinja, a nutritivno samo za perad, svinje, pse, ribe (šarana i pastrmku) - ima 3 hemijska oblika - alkoholni - aldehidni - aminooblik Danas se u ishrani životinja uglavnom upotrebljava piridoksin hidrohlorid - bezbojni kristali - rastvorljiv u vodi - otporan na baze - sunčeva svjetlost i oksisativna sredstva ga inaktivišu - u 1 g piridoksin hidrohlorida ima 985 mg vitamina B6, ali se računa da piridoksin hidrohlorid ima aktivnist vitamina B6 82,3%. Izvori Deficit je relativno rijedak jer je vitamin dosta raširen u hranivima - vrlo raširen u u životinjskom i biljnom svijetu, jer se nalazi u njihovim ćelijama. - lisnatoj hrani (naročito lucerki i djetelini brašnu lucerke) - žitaricama (kukuruzu,pšenici,grahu,grašku,mekinjama) - uljanim sačmama - ima ga u kvascu, - hranivima animalnog porijekla (riblje mesno brašno,jetreno,mlijeko,jaja) Funkcija

• Piridoksin primarno učestvuje u metabolizmu proteina, na deficit ovog vitamina osjetljive su životinje u porastu,graviditetu i nosivosti.

• Sličnu funkciju ima i u metabolizmu masti i nezasićenih masnih kiselina a indirektno utiče i na metabolizam ugljenih hidrata.

• Ima određenu ulogu u metabolizmu sumpora i mnogim drugim biohemijskim reakcijama.

Potrebe Preporuke se kreću u granicama od 1 do 10 mg, najčešće 3 do 4 ili 3 do 7 mg u kg hrane. Deficit Javlja se kod peradi i svinja. Posledica smanjeno iskorištavanje i sinteza proteina, što se klinički manifestuje zastojem u rastu,odnosno nosivosti, te promjenama na koži. Šarani i

pastrmke su brlo osjetljivi na nedostatak vitamina B6 u hrani, tako da mortalitet šarana je vrlo visok . Vitamin B12 (antianemični vitamin,faktor animalnih bjelančevina,kobalamin) Prije otkrića vitamina B12 bilo je eksperimentalno utvrđeno da animalni proteini sadrže neki faktor koji stimuliše rast pilića i prasadi, pa je nazvan “faktor animalnih bjelančevina”. Otkrićem vitamina B12 utvrđeno je da je pretežno on taj faktor .Naziv kobalamin odnosi se na složenu prstenastu strukturu molekula vitamina B12 u čijem centru, nazvanom korin-jezgro , se nalazi atom kobalta. Za kobalt je vezana aktivnost vitamina B12. · Esencijalan je za metabolizam svih životinja Izvori · riblje brašno sadržaj varira od 100-200 mg/kg · suho obrano mlijeko 40 mg/kh · hraniva animalnog porijekla (meso,mlijeko jaja, riba, riblje brašno) · najvažniji izvor su bakterije koje žive u buragu i crijevima (preživari) koje ga sintetišu. Deficit kod preživara moguć ako hrani nema dovoljno kobalta tad je nedovoljna i bakterijska sinteza Snadbjevanje životinja · bakteriološkom sintezom u crijevima i buragu · unošenjem proteinskih hraniva · dodavanjem sintetskih preparata (crveni higroskopni kristali rastvorljivi u vodi i alkoholu,stabilan na visokim temperaturama,razgrađuje se na sunčevoj svjetlosti, stabilan u premiksima bez minerala, podnosi peletiranje. Funkcija Vitamin B12 deponuje se u jetri gdje se konvertuje u metabolički aktivni koenzimski oblik važan za metabolizam mnogih nutritivnuh sastojaka kao što su : holin, folna kiselina, metionin, nukleinska kiselina, proteini masti i ugljeni hidrati. Potrebe: Potrebe zavise od vrste, kategorije,količine proteina, holina,metionina, folne kiseline, pantotenske kiseline i vitamina C u hrani i rezervi u tjelu. Potrebe životinja u vitaminu B12 su izrazito male cijene se od 10 d0 25 mcg/kg hrane za perad i svinje. Deficit: Vitamin B12 je značajan za sve vrste domaćih životinja. Na njegov deficit u hrani osjetljivije su mlade nego starije životinje.Od monogastričnih životinja najosjetljivije su perad i svinje. U praksi ishrane svinja i peradi rijetko su mogući deficiti vitamina B12.I kod ovih vrsta postoji intestinalna bakteriološka sinteza vitamina B12. Ipak ova sinteza se smatra nedovoljnom pa se sintetski vitamin B12 dodaje u hranu .

Nikotinska kiselina ili niacin · Dosta raširen vitamin u hranivima i najstabilniji od svih vitamina · Bezbojni kristali, rastvorljivi u vodi, otporni prema bazama i oksidaciji a postojani pri zagrijavanju. Izvori · zelena hraniva, posebno lisnata,posebno lucerka 30-60mg/kg · ima ga i u žitaricama (osim u kukuruzu),ali se iz njih slabo koristi jer se nalazi u vezanoj formi osim kukuruza.Nikotinska kiselina stoji u određenom odnosu sa aminokiselinom triptofanom.Triptofan je prekursor za sintezu nikotinske kiseline posebno ako u hrani nema dovoljno nikotinske kiseline (sve životinje osim mačaka mogu sintetišu nikotinamid iz triptofana). Koncentrovana hraniva koja se koriste u ishrani svinja i peradi ne sadrže dovoljno triptofana.Tako da na ishrani pretežno kukuruzom potrebe u nikotinskoj kiselini se povećavaju i postoji mogućnost nastajanja avitaminoze. . animalna hraniva (riblje, mesno idr) 50-70mg/kg · najbogatiji kvasac 500mg/kg Funkcija Ulazi u sastav dva značajna koenzima i to: nikotin-amid (NAD) i nikotin amiddinukeotid-fosfat (NADP).Ova dva enzima učestvuju u metaboličkim reakcijama proteina,ugljenih hidrata,mast i energije Potrebe Potrebe ovise o više faktora:

• vrsta i kategorija životinja, • sposobnost sinteze nikotinske kiseline iz triptofana, • iskoristivosti nikotinske kiseline iz hraniva, • stres, • genetski potencijal, • nivo proizvodnje, • međuodnosa mnogobrojnih nutritivnih faktora.

Potrebe iznose 20-30 mg/kg u mladih životinja i 10-15 mg/kg za odrasle. · Prema novijim preporukama za perad potrebe ovisno o kategoriji variraju od 20 do 60 mg/kg. · Potrebe za svinje (tovne) oko 10mg/kg i 20 mg/kg (prasad) · Radni konji (srednji rad) 90 mg/kg.

Deficit: · Kod ljudi pelagra (promjene na koži hrapava koža) · Kod pasa pojava «crnog jezika» · Kod peradi pojava» crnog jezika» · Kod svinja oboljenje kože i sluzokože probavnog trakta Folna kiselina Folna kiselina je značajna za perad i ribe. Folna kiselina je prvi put izolovana iz spanaća i dobila je ime po tome što nalazi u lišću (folium =list).Danas se proizvodi sintetski kao monoglutamno jedinjenje (žuti kristali, otporni na toplotu, kiseline, baze,osjetljivi na sunčevu svjetlost.) Izvori · Prirodni izvori: zelena hrana biljaka, naročito lišće,brašno lucerke, zrnasta hraniva (0,1 do 0,3 mg/kg) · osušeni stočni kvasac · mlijeko nije bogato folnom kiselinom · hraniva animalnog porijekla (riblje, mesno i jetreno 1-3 mg/kg) Funkcija Sastavni dio je enzima preko kojih učestvuje u sintezi proteina (naročito čelijskog jedra), u razlaganju aminokiselina zajedno sa vitaminom B12. Uslijed nedostatka smanjuje se sinteza purina i remeti sazrijevanje eritrocita.Najvažniji znak je anemija. Potrebe Perad: pilići 0,6mg/kg, kokoši 0,3 mg/kg, ćurići i ćurke 0,9 mg/kg Svinje: prasad od 1-1,5 mg/kg do 2-2,5 mg, svinje u tovu od 0,5-1mg/kg Deficit Kod preživara bakterije buraga i kod monogastričnih životinja crijevne bakterije mogu da sintetišu folnu kiselinu. Te količine kao i količine unijete hranom dovoljne su za podmirivanje potreba, izuzev peradi Deficit se manifestuje samo kod peradi · Opšti znaci: slab rast, depigmentacija perja,makrocitna anemija i peroza, promjene i u sluzokoži usne duplje · Kokoši i ćurke nose jaja sa slabijom inkubacionom vrijednošću jaja. Poslednjeg dana inkubacije često dolazi do uginuća embriona.

Pantotenska kiselina – antidermatični faktor (dermatitisi)

• Neophodna je u ishrani svinja, peradi, pasa i salmonidnih riba. • Preživari (goveda, ovce, koze), konji, kunići pomoću mikroflore u buragu i crijeva

sintetišu dovoljne količine pantotenske kiseline za podmirivanje potreba. Izvori · Rasprostranjena u prirodi pa se nalazi i u hranivima biljnog i animalnog porijekla mogućnost deficita mala. · lisnata hrana do 40 mg (zelena paša, lucerkino sijeno, dijetelina) · sojina sačma, kikirikijeva sačma · stočni i pivski kvasac (80 mg/kg) · mekinje · žitarice (pšenica, ječam) . animalna hraniva (jetreno brašno, obrano mlijekou prahu,unutarnji jestivi dijelovi) · u krmne smješe dodaje se kalcijumova so kalcijum D pantotenat bijelo žuti mikrokristalni prašak rastvorljiv u vodi,manje higroskopan i otporan na uticaj toplote Funkcija · Najveća količina pantotenske kiseline nalazi se u eritrocitima u sastavu koenzima A (metabolička uloga) · Učestvuje u anabolizmu ugljenih hidrata, masti proteina i prometa energije · Potpomaže stvaranje antitijela Potrebe Za sve vrste životinja potrebe iznose 10-15 mg/kg Salmonidne ribe – 40-60 mg/kg Deficit – opšti znak dermatitisi · pilići – zastoj u rastu, posebno u blizini usta i očiju dermatozne promjene na koži tabana · nosilje – smanjena nosivost i inkubaciona vrijednost jaja · ćurke slabost, dermatitis · pačići- zastoj u rast, mortalitet visok · svinje – zastoj u rastu, dermatitisi,depigmentacija i opadanje dlake poremećaji u kretanju (guščiji hod) Holin Esencijalan je za sve vrste životinja nutritivno je važan za perad i svinje, preživari sintetišu holin posredstvom mikroflore digestivnog trakta.

Unosi se hranom, ali i sintezom zašto je neophodno prisustvo metionina, odnosno labilne metil grupe. Izvori: · Raširen je u prirodi u biljnim i animalnim hranivima.U hranivima dolazi kao slobodan, te u vezanoj formi u sastavu lecitina, acetilholina i svingomijelina u kojoj je zastupljen u svim ćelijama. a) biljna hraniva · sačme (sojina, repičina, pamukova) su bogati izvori · žitarice (pšenica, ječam , zob) od 0,8 do 1 g/kg, u kukuruzu od 0,4 do 0,6 g/kg · stočni kvasac · brašno dehidrirane lucerke · pšenične mekinje i klice b) animalna hraniva sadrže od 3-8 g holina/kg SM · riblje brašno · mesno brašno · jetreno brašno · najvažniji izvori žumance jajeta i mozak Funkcija: · Važan je strukturni sastojak ćelija i tkiva i u metabolizmu masti koja se odigrava u jetri sprijećava suvišnu akumulaciju masti (masnu infiltraciju jetre). · Važan je u preveniranju peroze kod pilića, pored mangana, biotina i folne kiseline. Potrebe: · Najveće su od svih vitamina kreću se od 1 do 1,5g/kg u ishrani svinja i peradi. Deficit: · dovodi do masne infiltracije vrlo brzo i promjenama u metabolizmu minerala. Biotin (faktor kože) Unošenje biotina: putem hrane i bakterijskom sintezom u buragu preživara i crijevima monogastričnih životinja. Izvori: . u zrnastim hranivima, kvascu i mlijeku sadržaj se kreće od 0,1 do 1,3 mg/kg Biljna hraniva: · žitarice: kukuruz, pšenica 0,08 mg/kg, ječam 0,15 mg/kg, zob 0,20 mg/kg, sirak 0,18 mg/kg

· nus proizvodi mlinske industrije: pšenične mekinje 0,40 mg/kg, brašno deh. lucerke 0,25 mg/kg · sačme (pamukova,brašno deh. lucerke) od 0,32 do 0,50 mg/kg · brašno deh. lucerke 0,25 mg/kg Dostupnost biotina: iz žitarica (pšenica, ječam) 40-50%, iz kukuruza, zelenih hraniva i sačmi potpuna. Animalna hraniva: · jetreno brašno 0,80 mg/kg · obrano mlijeko u prahu 0,33 mg/kg · riblje brašno 0,20 mg/kg Dostupnost biotina iz ribljeg brašna 40-50% Najviše biotina sadrži pivski kvasac 1,30 mg/kg. Funkcija Esencijalan je vitamin i neophodan u metabolizmu hranljivih materija (proteina, mast i ugljenih hidrata) kao sastojak raznih enzima. Neophodan je za održavanje normalnog statusa epidermalnog tkiva (koža, dlaka, perje, papci, kosti nogu (kokoši i ćurke), u reprodukciji, značajan je za inkubacionu vrijednost jaja. Potrebe Od 0,1 do 0,25 mg/kg hrane Deficit Najvažniji znak dermatitisi. Na deficit biotina osjetljive su kokoši, ćurke, svinje, pastrmke (visok mortalitet) Kod pilića i purića dolazi do peroze. Vitamin C (askorbinska kiselina)

• bijeli kristali, • bez mirisa i kisela okusa, • rastvorljivi u vodi • osjetljivi na temperaturu oksidaciju i vlagu.

Izvori

• Dobri izvori su sva svježa zelena hraniva i plodovi (lucerka, kelj,stočni kupus,stočna repa, silaža,razne klice, svjež krompir i mrkva)

• Slabi izvori (suha hraniva, zrnasta ugljenohidratna hraniva i nus proizvodi

prehrambene industrije)

Domaće životinje sintetišu vitamin C iz glukoze i galaktoze i te količine su dovoljne za podmirivanje potreba pri normalnim uslovima držanja, njege i ishrane .Čovjek zamorac i majmun ne mogu sintetisati vitamin C

Funkcija

• zasniva se na njenim oksidoreduktivnim svojstvima • Učestvuje u metabolizmu kao što su:

- sinteza hormona nadbubrežne žljezde i kolagena - metabolizam aminokiselina (tirozin, fenilalanin) - metabolizam ugljenih hidrata - transport željeza - inaktiviranje toksina - podizanje opšte otpornosti Snadbjevanje vitaminom C

• Putem hrane i vlastitom sintezom u tkivima • Povećanje potreba u vitaminu C iznad normalnih neophodno je u slučajevima

različitih faktora stresa kao što su ambijentalni, nutritivni i neuro-hormonalani. • Dodavanje vitamina C u hranu uticalo je na poboljšanje proizvodnih rezultata a

pokazalo se korisnim u ishrani pilića, nosilja, mlade prasadi i priplodnih krmača i teladi.

Potrebe

• Perad 100 do 200 mg/kg • Svinje 100 do 500 mg/kg za svinje ovisno o kategoriji