Post on 19-Jul-2015
VISOKA RENESANSAarhitektura
VISOKA RENESANSA
• CINQUECENTO• 16.st.• RIM krajem 15.st. postaje važno središte pokroviteljstva
umjetnosti. Dugo je bio zapostavljen zbog papina izgnanstva u Avignon.
• Povratkom pape u Rim, uljepšava se grad i Vatikan• 1482. započinje oslikavanje zidova Sikstinske kapele s
prizorima: Stari i Novi zavjet, Mojsije i Krist• Perugino (1482.Predaja ključeva), Botticelli, Signorelli,
Ghirlandaio, …• Prostorna jasnoća postignuta je točnom matematičkom
perspektivom• Najznačajnija umjetnička središta: Firenza, Venecija
Visoka renesansa
• Veliki umjetnici 16. st.
• Arhitekti Bramante, Paladio, Sansovino…
• Slikari: Leonardo,Michelangelo, Rafael
• Giorgione, Tizian,Tintoretto,Veronese …
Donato BRAMANTE, 1444 – 1514.
• Graditeljstvo je učio u Urbinu kod Lucijana Laurane-Vranjanina. Na njegov rad utjecali su radovi Albertija, Bruneleschija, Mantegne i Ercole de Robertija.
• U početku je djelovao u Milanu, gdje je izveo svoje glavno djelo, crkvu Sta Maria dele Grazie.
• 1499. dolazi u Rim i stupa u službu pape Aleksandra VII.
• Prešavši u Rim razvio je svoj stil do čistih arhitektonskih oblika karakterističnih za visoku renesansu.
• Za vrijeme pape Julija II. vodio je radove na dograđivanju Vatikana, a izradio je i projekt za crkvu Sv. Petra u obliku grčkog križa.
• Nijedno njegovo djelo nije izvedeno u cijelosti, mnoga su porušena i pregrađena, a izvršio je presudan utjecaj na građevni stil visoke renesanse.
Bramante
• Apsida crkve Santa Maria della Grazie, Milano
• Ovdje Bramante usvaja nova pravila renesansnog graditeljstva s pečatom klasike i spaja ih s dozom čvrstine svojstvene srednjovjekovnom graditeljstvu
• Spaja jasnoću i red renesanse i srednjovjekovnu snagu
• Prva mu djela nastaju u Milanu, 1480-97.
Bramante
• Crkva Sta Maria dele Grazie u Milanu,
1481-97.
Donato BRAMANTE, 1444 – 1514.
• Tempietto, San Pietro in Montorio, Rim, 1502-11.
• U dvorištu crkve• Građevina cilindričnog
oblika, manjih razmjera, s kupolom i kružnom kolonadom od 16 dorskih stupova iznad kojih teče dekorativna balustrada
• Primjena izrazito antičkih arhitektonskih elemenata
• Odbacivanje svih ukrasa osim arhitektonskih elemenata
• U savršenoj harmoniji svi dijelovi, kao na klasičnom hramu
• Lagani i ljupki karakter
Bramante, Tempietto, 1502-14.
• Podnožje od 3 stepenice i strogi dorski red kolonade
• Dorski red stvara efekte svjetla i sjene između baze sa stepenicama i arhitrava s balustradom, iznad koje, na visokom tamburu s nišama, stoji nježna kupola, koja kruni centralnu cilindričnu masu, kompaktnu os vanjskog, dinamičnijeg oblika
Bramante
• Originalni tlocrt za baziliku sv. Petra,
1506.• Sjajni projekt• Izradio osnovu u
obliku grč. križa s velikom centralnom i četiri pobočne kupole
Bramante, Sv.Petar, Rim
• Zamislio je i 4 jednaka pročelja
• Isti strogi klasični oblici kao na Tempiettu, kupole, polukupole, kolonade i zabati
• Golema kupola kruni križište bačvasto nadsvođenih krakova grčkog križa, a 4 manje kupole i visoki ugaoni tornjevi ispunjavaju kutove
Bramante, Studija za Tempietto (desno),
Michelangelov projekt za baziliku Sv.Petra
(dole)
Bramante, Sv.Petar, Rim• Brončana
medalja s prikazom Bramanteova projekta za crkvu sv. Petra
BRAMANTE
• Papinski arhitekt za vrijeme Julija II.• 1504. pristupa svojim kapitalnim radovima: IZGRADNJA
VATIKANSKE PALAČE I PROJEKTIRANJE BAZILIKE SV. PETRA
• Papa Julije II., velike vizije i zamisli• Stara crkva Sv.Petra bila je u izrazito lošem stanju.
Odlučio je napraviti novu crkvu koja će zasjeniti sve spomenike carskog Rima
• Posao je povjerio Bramanteu, najuglednijem arhitektu u gradu
• Bramante ruši staru crkvu sv. Petra - Bramante-ruinante
BRAMANTE
• Odbacuje 1000-ljetnu zap. tradiciju da je crkva duguljasta dvorana gdje vjernici gledaju prema istoku u smjeru gl. oltara gdje se čita misa
• U svojoj težnji prema pravilnosti i harmoniji koji su jedini mogli biti dostojni tog svetog mjesta, projektirao je crkvu kvadratnog oblika, tj. centralnu građevinu s upisanim grčkim križem i s kapelicama simetrično raspoređenima uokolo.
• Također crkva je trebala biti i okrunjena ogromnom kupolom oslonjenom na kolosalne lukove
Bramante - Michelangelo• Nadao se da će uspjeti spojiti dojmove Koloseja i Panteona, i proučavao ih• 1513. Bramante umire; crkva ostala nedovršena, veliki su novci trebali za taj projekt• PRODAJA OPROSTA GRIJEHA ZA PRIKUPLJANJE NOVCA ZA GRADNJU NOVE
CRKVE (Petrov novčić) izazvala otpor• Reformacija, Luther• Ništa od projekta• U narednim desetljećima mijenja se Bramanteov izvorni projekt, tako da današnji Sv.
Petar ima malo zajedničkoga s originalnim projektom, osim svojih divovskih dimenzija
• Giovanni Gioconda iz Verone, Giuliano da Sangallo i Antonio da Sangallo mlađi nastavljaju Bramanteov projekt mijenjajući ga i nagrđujući ga kompromisnim rješenjima
• 1547. MICHELANGELO je od pape Pavla III. Dobiva nalog završiti crkvu, vraća se na Bramanteov projekt i konstruira velebnu KUPOLU CRKVE
• Nakon Michelangelove smrti 1564., Giacomo della Porta 1573. nastavlja gradnju crkve ponešto mijenjajući projekt.
• Kupolu su dovršili Michelagelovi nasljednici od 1588-1593.• 1606. na zahtjev pape Pavla VI. Carlo Maderno dograđuje uzdužnu lađu katedrale
(za dva traveja) i čini je crkvom u obliku latinskog križa, te izvodi baroknu fasadu i tako modificira cijeli odnos kupole i pročelja.
ANDREA PALLADIO,1508-1580.
• 1541. u rimu proučava antičke spomenike• Palače po Vicenzi• Elementi arhitektonskog klasičnog izričaja• Sklad razmjera i upotreba klasičnih stilova-
teorije su mu sustavno izložene u Četiri knjige o arhitekturi objavljene 1570.
• Uspjeh u Vicenzi otvorio mu je i vrata venecije• Za mletačke patricije realizira vile u
klasicističkom stilu• Službeni je arhitekt Republike Venecije nakon
Sansovinove smrti 1570.
Andrea Paladio, Villa Rotonda, Vicenza, 1550.
• Villa Rotonda, započeta 1550.• Na vrlo originalan
način usklađuje klasični zabat s ostatkom arhitekture
• Svojom će kupolom i pročeljem u obliku hrama silno utjecati na arhitekturu kasnijeg doba
• 4 jednake fasade koje uranjaju u pejzaž
Paladio, Villa Rotonda
• Tlocrt• Čistoća antičkog
hrama• Potpuno
simetrična centralna građevina s 4 portika kakve nalazimo na ant.hramovima, a koji su spojeni sa savršenim kvadratom sredine
A.Paladio, S. Giorgio Maggiore, Venecija, projektirano 1565.
• Fasada crkve S. Giorgio Maggiore
• Projektirano 1565.• Položio je nacrt
visokog i uskog hrama preko drugog, nižeg i šireg, tako da oni odražavaju različitu visinu višeg glavnog broda i pobočnih brodova
A.Paladio, S. Giorgio
Maggiore, Venecija,
projektirano 1565.
Jacopo sansovino• Knjižnica sv. Marka, 1535-37.• Bogat reljefni omotač• Prizemlje-arkade rimskog
drskog reda, nadahnute kolosejem
• Prvi kat-jonski kapiteli• Iznad je arhitrav, friz i vijenac• Na vrhu je balustrada s
kipovima u prirodnoj veličini, obelisci na u kutovima
• Pomalo ekstravagantna ornamentika pročelja sugerira dojam izobilja koje navještava kako je Venecija postala novim Rimom
• Kovnica novca• Lijevo od Knjižnice• Rustična fasada• Moć i čvrstoća
dorskog stila u kontrastu je s bogatom kombinacijom dorskog i jonskog stila knjižnice
• Mala lođa, 1537.• Korišten dekorativni korintski stil• Bijeli istarski mramor u kombinaciji s drugim vrstama
obojenog mramora• Mladi patriciji se tu sastajali• Skulptorska dekoracija ističe ugled i moć Venecije