Post on 30-Jan-2018
0
IDEA WSDC WIFI UNIVERSITY
BURCH
MREŽA
PRAVDE
GRAD
SARAJEVO
VLADA KANTONA
SARAJEVO
1
GENERALNI CILJ:
Doprinijeti trajnoj socijalnoj uključenosti
mladih u sfere društvenog života u BiH
razvijanjem kritičkog mišljenja, debatnih i
komunikacijskih vještina koje će ih osnažiti i
pomoći im da budu aktivni građani u svojim
zajednicama, i nosioci promjena u društvu
kroz pokretanje inicijativa i educiranje
vršnjaka o značaju prevencije devijantnog
ponašanja.
SPECIFIČNI CILJEVI:
Educirati mlade iz cijele BiH o značaju
prevencije zloupotrebe droge i alkohola, kao
i socijalne otuđenosti i nasilja prema
vršnjacima i u porodici kao posljedice ovog
devijantnog ponašanja.
Razviti vještine kritičkog razmišljanja,
komunikacije i retorike kako bi mladi postali
aktivni sudionici u rješavanju problema koji
se na njih odnose.
Iskoristiti potencijal društvenih mreža i
online alata za širenje projektne
metodologije i edukativnih materijala, i na taj
način povećati broj učesnika u projektu i
doseg projektnih rezultata
NAZIV PROJEKTA:
„NAVEDI DOBAR RAZLOG ZA
BOLJE SUTRA – BORBA
PROTIV OVISNOSTI I
POSLJEDICA OVISNIČKOG
PONAŠANJA MLADIH LJUDI”
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
Cilj projekta 1
Uvodna riječ o drogama 2
Intervju o drogama 3
Naša priča o štetnosti droge 20
Pjesmom protiv droge 21
ilustracije protiv zloupotrebe
droge 22
Naše poruke protiv
zloupotrebe droge 23
Radionica recimo ne drogi 24
Motivacijska priča o borbi
protiv droge 25
Mediji o zloupotrebi droge –
Živković: Zauzdaćemo
trgovinu narkoticima!
28
Umjesto kraja 28
2
Šta reći o nečemu što odnosi život na težak i trnovit
put. Nekoga ubija, nekoga čini nesretnim.
Pokleknemo pred iskušenjem života i bježeći od
njega i pokušavamo naći rješenje tamo, u njoj. Kada
je probamo prvi put možda će nas pustiti da odemo,
ali željet ćemo da probamo ponovo. Kada padnemo
u njen zagrljaj nema povratka. Nema nazad. Digne
te u nebo i onda te baci na dno. Uzima ti sreću,
zdravlje. Prijatelje. A za uzvrat ti daje sebe. Onu,
sebe koja ti oduzima sve. Dušu i tijelo ti uzima malo
po malo. Da svaki dodir sa njom osjetiš. Odvaja
roditelje od djece i djecu od roditelja. Prokleta je,ali
takva je. Ime joj je droga a nadimak ubica. Ako
postane blizu tebe bit će ti neprijatelj u ogledalu
prijatelja a ako joj se odupreš bit ćeš najjači čovjek
sa odrazom slabića. Naposljetku, željet ćemo da se
vratimo tamo gdje smo nekada, navodno, bili
nesretni ...ali eto, odluka je naša, hoćemo li je
probati ili ostati dosljedni ljepšem, sadašnjem
životu?
UVODNA RIJEČ – O DROGAMA
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
3
U ovom broju debatnih novina donosimo vam dio
intervijua sa Dr. Slavkom Sakomanom u kojem ćete
pronaći dragocjene i poučne informacije drogama i
njihovoj štetnosti.
Dr. Slavko Sakoman iz Ureda za suzbijanje zlouporabe
droga Vlade RH prisustvovao je tribini 'Stop droga-biram
život' koja se održala u Dubrovniku u organizaciji udruge
'Sigurnost u prometu'. Sakoman je poznat kao neupitni
autoritet u Hrvatskoj na području ovisnosti, a obnašao je
različite važne funkcije kao što je ona voditelja Klinike za
psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti u KB Sestara
milosrdnica, a u medijima se spominje i kao osoba koja je
pomagala brojnim poznatim osobama u liječenju od
ovisnosti među kojima je i Dino Dvornik.
Za Dubrovački dnevnik je kazao
nešto više o ideji legalizacije
marihuane, dubrovačkom
području, medicinskom
kanabisu, ovisnostima o
drogama i lijekovima, bogatima i
slavnima koji konzumiraju
opijate te samoj tribini kojoj je
prisustvovao.
Sudjelovali ste u tribini 'Stop droga – biram život'
kojoj je prisustvovao veliki broj mladih. Koje poruke
ste pokušali prenijeti na publiku?
-Kad sam vidio publiku kako ulazi, a to su najvećim
dijelom bili mladi od 16 do 20 i nešto godina, odmah sam
procijenio kako su u fokusu adolescenti.
NTERVJU
Dr. Slavko Sakoman
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
4
Dakle, nisu više djeca pod kontrolom roditelja nego
mladež koja je u tranziciji između dječje i odrasle
dobi kada se očekuje da kreiraju sami svoj život te
da odgoj te vanjska kontrola i briga prelazi u
samoodgoj i samokontrolu. Moj fokus je bio da im
prenesem poruke koje se tiču odgovornosti njihovog
kreiranja budućeg života i izbor vlastitog ponašanja.
Dominantno sam fokusirao temu na dio psihologije
koja se bavi nagradom odnosno ljudskim
ponašanjima koja su usmjerena na dobivanje
nagrade, a nagrada je uvijek osjećaj užitka,
zadovoljstva i sretnog života.
U svojoj dugogodišnjoj karijeri dali ste brojne
intervjue i razgovore za nacionalne medije. U
jednom razgovoru prije nekoliko mjeseci ste rekli
da je metadon najzloupotrebljivaniji lijek u
Hrvatskoj. Imate li ideju kako tome stati na kraj?
To je aspekt koji se tiče tretmana
jedne kategorije ovisnika, a to su
opijatski ili heroinski ovisnici i
unutar tog jednog segmenta
njihove terapije koju zovemo
farmakoterapija opioidima je
metadon. Morao bih reći riječ ili
dvije da ne bi ispalo kako je
metadon jedno veliko, nacionalno
zlo.
Naime, moramo pripisati zaslugu činjenici da je
novoevidentiranih ovisnika o opijatima, uključujući i
one koji su ovisnici o metadonu, od 2001. godine
pao sa 1 100 na svega 180 slučajeva koliko ih je
zabilježeno u 2015. godini.
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
Koje su
posljedice
ovisnosti o
drogama?
Kako da
spasimo vaše i
naše prijatelje?
Pogledajmo
nastavak
intervjua...
5
Dakle, sav taj metadon koji jest na crnom tržištu u
Hrvatskoj, a činjenica je da postoji i da to tržište
trema smanjiti, očigledno ide prema heroinskim
ovisnicima koji se nikada nisu željeli izliječiti. Oni se
naprosto liječe trošeći vlastita sredstva i kupujući
metadon na ilegalnom tržištu. Mi nismo vidjeli onaj
najopasniji dio zlouporabe metadona koji curi od
liječenih ovisnika praktički na ulicu, da ide prema
tinejdžerima i da se oni navlače na to. Znači, nema
rasta broja tinejdžera koji su ovisni o metadonu ili
buprenorfinu. Europska unija radi istog tog principa,
gdje se mladi ljudi masovno liječe metadonom i
buprenorfinom pa čak i morfijem u Sloveniji ili
Austriji, ima 10 posto novih slučajeva opijatskih
ovisnika koji su se navukli primarno na lijekove. U
Hrvatskoj je to ispod pet posto.
Ja jesam izjavio jednu činjenicu
jer smatram da ako pada broj
liječenih ovisnika i pada broj
novootkrivenih koje treba liječiti,
i to dramatično pada, onda
mora padati i potrošnja lijekova.
Pratio sam koje novce i koju
količinu financira kad je riječ o metadonu i
buprenorfinu Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje.
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
6
Smatram da u perspektivi ne može porast tog trošenja
novca biti opravdan povećanjem tolerancije i potrebe za
većim dozama za održavanje ili zamjensku terapiju
metadonom i buprenorfinom. Činjenica je da je u zadnje
tri godine konačno zaustavljen i porast potrošnje
metadona i buprenorfina, ali nije u toj mjeri počela
naznaka smanjenja potrošnje lijekova premda se
dogodio i smanjen broj ovisnika evidentiranih u sustavu
liječenja. Dakle, tu treba učiniti određene napore i po
mom sudu povećati kontrolu da se ne bi dogodilo da
metadon radi financijskih razloga od strane sitnih, uličnih
dilera ne bi išao prema tinejdžerima i da se oni primarno
navlače na te opasne adiktivne supstance.
ZAKONI U HRVATSKOJ SE NE PROVODE PA
LEGALIZACIJA MARIHUANE NE BI IMALA SMISLA
U sklopu tribine 'Stop drogi-biram
život' održali ste govor pred
mladima, a općepoznata je
činjenica kako upravo među njima
raste popularizacija marihuane.
Tako se danas sve češće viđaju čudotvorna ulja od
kanabisa koja liječe gotovo sve bolesti, često se
može čuti kako marihuana nije droga. Ljudi koji
zagovaraju konzumiranje marihuane u svemu
zapravo vide veliku urotu farmaceutske industrije
koja bi najviše izgubila ako bi se dokazalo kako je
marihuana štetna. Tu su i brojna svjedočanstva ljudi
koji tvrde kako su marihuanom izliječili rak. Što biste
poručili takvim ljudima, u čemu leži štetnost
marihuane?
Popularizacija marihuane u kontekstu ljekovitosti je
značajan produkt odnosa medija prema tom pitanju i
nekritičkog prijenosa određenih.
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
Zadatak za naše
debatante. Evo
jedna debatna teza
Da li marihuana
treba biti
legalizovana ili
ne?
ZA ili PROTIV
7
informacija gdje se nije propitala istinitost i pouzdanost
same informacije. Prije svega se to odnosi na navode da
se iz marihuane može iskoristiti ne toliko THC nego
CBD, jedna tvar koja nije adiktivna, ali se također veže
uz opiumne receptore. Je li taj CBD doista ljekovit i u
kojoj mjeri te u kojoj mjeri je ljekovitost lijekova koji
sadrže CBD i THC još treba biti dokazano kroz rigorozne
kliničke studije. Ako govorimo o uroti farmaceutske
industrije koja ne želi da neki jeftini lijekovi od marihuane
potisnu njihove lijekove na kojima sigurno zarađuju, zar
ti ljudi koji boluju od teških bolesti i od njih umiru, među
kojima su prinčevi, kraljevi, biznismeni, ne bi nabavili litre
i litre CBD-a i ulja i izliječili se? Zašto se oni ne izliječe
onda? Zašto umiru njihova djeca kad svaka budala
može naručiti najbolje kanabis ulje od najboljih
proizvođača legalnih u Americi, Kanadi, Nizozemskoj?
Koji je problem da to oni kupe? To naprosto nije istina!
Svi oni koji su se izliječili su najčešće prošli medicinski
tretman, ali su radi panike uzimali i kanabis ulje.
I karcinome drugog tipa
su najčešće liječili
klasično, ali uzimali su uz
to i kanbis ulje kojem
često pripisuju svoje
izlječenje.
Ljudi koji plate tisuće kuna za to ilegalno ulje i provode
regularno liječenje, zar žele 'profućkati' lovu nizašto? Oni
rade neki marketing da se netko drugi također uvali u
istu priču. No, jesu li često puta dijagnoze bile ispravne?
Melanom je najmaligniji tumor, ne znam tko se izliječio i
tko je došao u kasnoj fazi ako proces nije strogo
lokaliziran, kirurški zahvaćen. Tko je melanom mazao
kanabisovim uljem?
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
Zadatak za vas.
8
Tu se stvara neki privid da je nešto što je u marihuani
liječi sve bolesti. Gotovo da nema poremećaja gdje oni
ne spominju da se može liječiti marihuanom. Po mom
sudu, radi se o vještom marketingu određenih sustava
koji proizvode ulje i koji žele na toj neupućenosti naroda
naprosto na brzinu zarađivati novce. U Hrvatskoj postoji
jedno nevjerojatno tržište tih kanabisovih ulja koje se
hrani poluinformacijama, vrlo je slično tržištu tih
nadriliječnika, čudotvoraca, bioenergetičara, 'ćiribu
ćiriba', koji namače ljude u kadama s kvasom i uzimaju
im novac. Čovjek umre, a oni i dalje uzimaju novac od
drugih ljudi, znam dosta takvih slučajeva. A ne plaćaju
nikakav porez!
Jedan od najčešćih argumenata
kojima se služe zagovornici
konzumiranja marihuane jest taj
da se od droge ne umire i kako je
smiješno takvo što braniti .
Naime, potrebno je konzumirati
48 kilograma marihuane u
jednom trenutku da bi se samo
stvorio rizik od umiranja, što je
nemoguće.
-Način na koji je neka droga štetna ovisno o utjecaju na
organizam čovjeka i sve organske sustave je vrlo različit.
Od heroina se umre, kako što se kaže, dok rečeš keks.
Uzmeš malo veću dozu, predoziraš se i mrtav si čovjek.
Kad je riječ o marihuani, nema problema da bi se netko
predozirao i umro, ali jedan moj pacijent se 'napušio',
vozio automobilom, u toj potpunoj euforiji zaboravio da
vozi automobil i zamalo pregazio ljude na cesti. Razbio
je automobil, mogao se ubiti vozeći napušen. Jest da
osoba na heroinu također može zaspati za volanom i
poginuti, može i lud u krizi voziti da nabavi 'šut' i u toj
ludoj vožnji nekoga pregaziti. Dakle, postoje različiti
oblici rizika. Međutim, koji je rizik za marihuanu?
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
9
u prvenstveno govorim o nužnim zakonskim
ograničenjima, čak i ako se legalizira tržište
marihuane; da se maloljetnicima do 18, po mom
sudu do 21 godine, strogo i striktno zabranjuje
dostupnost i prodaja i dapače iz legalnog sustava
paziti da ljudi koji kupe za sebe određenu količinu za
rekreativno uživanje ne prodaju marihuanu
maloljetnicima i ljudima do 21. godine jer je
marihuana izuzetno štetna za razvojni proces, za
strukturiranje ličnosti. Nedavna studija Nacionalnog
instituta za droge u Americi, a to je najmoćnija
institucija po tom pitanju, je potvrdila da su znatno
siromašnije kognitivne funkcije, inteligencija i
rezultati školovanja kod ljudi koji su počeli uzimati
kanabis u ranijim tinejdžerskim godinama. To su
znanstvene, prospektivne studije dokazale. Dakle,
mladi na marihuani su imali dramatično lošije
rezultate.
Rezultati posljednje studije vezane uz rano otkrivanje
karcinoma testisa u Hrvatskoj je HZZO objavio na
svom portalu. Kad su istraživali faktore kod
povećanog rizika karcinoma testisa, otkrili su kako
oni koji imaju taj karcinom su dvaput češći
konzumenti marihuane. Znači, dvostruko je češći
karcinom testisa kod konzumenata marihuane.
Postoje drugi oblici štetnosti marihuane, a najvažniji
je povećane rizika razvoja psihoze slične šizofreniji.
Šest puta je veći rizik da se razvije šizofreni proces
kod onih koji konstantno puše marihuanu i počeli su
u maloljetničkoj fazi, dok je šizofrenija opće
populacije rizična za jedan posto, genski najčešće.
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
10
Kod pušača marihuane je rizik šest puta veći, a
psihotične epizode se javljaju kod 14 posto
konzumenata koji su dugotrajniji, uporniji i koji
konzumiraju veće doze. Postoji li gora komplikacija
od toga da netko poludi i da je riječ o kroničnom
obliku gdje imate osobu koja ima paranoju koja
stalo preispituje tko je gleda, zašto je gleda, stalno
tumači da sve ima veze s njom. To je strašna
komplikacija.
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
Nikotin je sastavnica cigareta, duhanskog dima koji
ima štetne tvari koje izazivaju karcinom i niz drugih
problema u tijelu, a sam nikotin nije droga koja
izaziva 'blesavost' kod ljudi, poremećaj ponašanja,
niti u vožnji, ni bilo gdje, ali je jako adiktivna droga
koja uništava pluća, izaziva bronhitis i slično. Kod
alkohola je čovjek 'blesav', koordinacija mu je
slaba, vizualno-motorički odgovor u vožnji je slab
gdje je puno rizičniji nego marihuana. Znači svaka
droga ima svoj način na koji utječe na ljudsko
ponašanje. Svaka droga ima svoj profil, svoj
modalitet i djeluje štetno. Ono što je zajedničko jest
činjenica da su sve droge koje imaju psihoaktivni
potencijal izuzetno štetne za proces zdravog,
normalnog i uravnoteženog razvoja mozga,
neuronskih mreža, a time i same ličnosti buduće
odrasle osobe.
Spomenuli ste alkohol i cigarete. Marihuana je
ilegalna, no alkohol je legalan, a čest je krivac
za smrt i nesreće na prometnicama te ima
gotovo neraskidivu vezu s nasiljem. Krivac je
za brojne bolesti, kao i cigarete. Postoji jedno
hipotetsko pitanje; ako su alkohol i cigarete
legalni, a marihuana ilegalna, treba li to dvoje
zabraniti ili legalizirati marihuanu kao što je to
slučaj s alkoholom i cigaretama?
-
11
Represivna politika prema duhanu dakle zabrana i
stavljanje duhana na listu zabranjenih droga na
kojima je u većini država svijeta i marihuana, ne bi
bila primjerena. Represivni odgovor pogotovo na
tvari koje su široko dostupne, ugrađene u kulturu
života ljudi kroz stoljeća, bi bio totalno promašena
strategija. Međutim, određena zakonska
ograničenja kao što je zabrana pušenja duhana na
javnim prostorima, prometalima, restoranima i
slično je pridonijela dramatičnom smanjenju broja
pušača u svim državama gdje se to striktno
provodilo. U Hrvatskoj, kad sam počeo raditi kao
liječnik, početkom 70-ih godina, skoro 70 posto
muškaraca je pušilo duhan. Pušenje je bilo strašan
problem, a tada je i broj alkoholičara kao i
potrošnja alkohola bila dramatično veća nego što je
to danas. Vodio sam nacionalni registar liječenih
alkoholičara i u to vrijeme se dramatično više pilo
te je skoro 6 tisuća novoliječenih ljudi bilo upisano
radi alkoholizma u Hrvatskoj godišnje, što je skoro
10 posto populacije.
Trebalo bi provoditi politiku da se dostupnost svih
takvih supstanci, uključujući i alkohol, i duhanske
proizvode, i igre na sreću, maksimalno smanji
prema malodobnoj populaciji. Naša država silno
griješi što moćno reklamira pivo i povezuje ga sa
sportom i zdravim životom i što su reklame za igre
na sreću i lutriju permanente jer se radi o interesu
punjenja budžeta.
Da li
maloljetnim
osobama treba
onemogućiti
dostuponost
opojnih
sredstava?
ZA ili PROTIV?
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
12
Konačno, imamo i taj duhan. Kako riješiti taj
problem? Istina, nema direktnih reklama, ali nema
ni kampanja koje bi država plaćala protiv pušenja
duhana nego se sve radi da se ne ugrozi budžet pa
se dižu porezi. Država zna da će ovisnik o nikotinu
radije dati 20 i nešto kuna za kutiju cigareta nego
što će to potrošiti na kruh i mlijeko. Koliko možete
kupiti kruha i mlijeka za jednu kutiju cigareta?
Budući da država i oni koji kreiraju budžet znaju
koliko su ljudi 'napaljeni' na nikotin, oni će dići
cijenu cigareta i obitelj će ako treba biti gladna
kruha, ali će kupiti cigarete i tu nema diskusije.
Postoje države koje su pravno uređene gdje se
zakoni provode rigorozno i u tim državama staviti
marihuanu, koja je inače na ilegalnim tržištima vrlo
dostupna, pod kontrolu države i da ona umjesto
kriminalca puni budžet, ima logike i ima smisla. No,
vrijedi li to napraviti u Hrvatskoj gdje se u godini
dana ne zatvori niti jedan lokal ili diskoteka jer
unutra ulaze maloljetnici, jer tamo piju te kupuju i
puše cigarete? Tko je zatvorio diskoteku, kafić,
restoran radi tih razloga ili bilo koju robnu kuću koja
prodaje maloljetnicima cigarete? Nitko! Dakle,
zakoni se ne provode. Ako bi dali i marihuani status
kao i duhanu, da punoljetni mogu doći i kupiti sebi
određenu količinu marihuane, nositi i pušiti, što bi
se dogodilo? Veliki dio te marihuane bi punoljetne
osobe sklone novcu i preprodaji to prodavali
maloljetnicima da dođu do novca. Tako bismo, uz
ilegalno tržište, mi u Hrvatskoj vrlo brzo imali i
legalno tržište iz kojeg bi se marihuana prelijevala
ilegalnom prodajom prema maloljetnicima i oni bi
imali povećanu potrošnju marihuane jer bi živjeli u
uvjerenju da to nije ništa, da se to može, jer se
konačno legaliziralo kao i druge stvari.
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
13
Imali bismo dodatnu štetu preko četvrte supstance. To
u našem kontekstu naprosto ne bi bilo dobro.
S obzirom na ovo što ste mi odgovorili dalo bi se
zaključiti kako smatrate da ne bi bilo toliko
tragično stvoriti legalno tržište marihuane, no
imate zamjerku na neprovođenje zakona u
Hrvatskoj koji bi trebali štititi maloljetnike?
Činjenica je da ima na tisuće sportskih kladionica u
Hrvatskoj. Koliko ima slučajeva da se bilo koja
zatvorila jer je unutra ušao malodobnik i igrao igru na
sreću?
DROGA U DUBROVNIKU JE SKUPA,
NEDOSTUPNA I LOŠE KVALITETE
Prije nekoliko godina dali vrlo zanimljivu izjavu
kako bi trebalo dekriminalizirati sve droge,
uključujući i one teške. Što bi se na taj način
postiglo?
-Nisam rekao da ih treba dekriminalizirati nego da se
teške droge tradicionalno, kroz stoljeća, legalno koriste
u medicini. Legalizacija u medicinske svrhe, još od
Srednjeg vijeka, je dostupna u medicini u kontinuitetu,
sve do današnjih dana. Morfij, teški narkotici jesu u
medicini. Zašto onda raditi tešku dramu oko uporabe
marihuane i izvlačenja iz marihuane lijekova koji
sadrže nešto THC-a ili onog već spomenutog CBD-a u
svrhu liječenja? Nisam govorio da bi se heroin trebao
pojaviti dostupan za rekreativno uzimanje.
Ja sam samo spomenuo jednu drugu stvar, a to je da
ne treba ići selektivno štititi samo one koji radi svoje
bolesne potrebe konzumiraju marihuanu ili da se to
dogodi za speed, a da heroinskog ovisnika tretirate i
da ga diskriminirate drugim zakonskim propisima.
A kako nam se ti
zoveš ?
Hoće li droga
postati dio tebe i
tvog imena?
RECIMO NE
DROGI!!!
Raščisti sa sobom
pa nam javi. Svoje
razmišljanje i
prijedloge kako da
pomognemo
drugima.
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
14
Dakle, ako je riječ o posjedovanju određene droge,
ne bi se trebalo tolerirati samo postojanje nekoga
tko ima kanabis u džepu, a ovisnika koji je teški
bolesnik zbog posjedovanja represivno goniti. U
tom smislu samo rekao da treba postojati pravda
kad je riječ o žrtvama konzumacija droge i
ovisnicima; da posjedovanje droge u nekoj manjoj
dozi, za jedan ili dva dana od strane teških
ovisnika, bi trebalo biti dekriminalizirano.
Policijska uprava dubrovačko-neretvanska
jedna je od najuspješnijih u razbijanju cijelih
narkolanaca u posljednjih nekoliko godina pa
smo ovih dana ponovno svjedoci velikih
zapljena heroina. Zašto baš dubrovačko
područje? Je li to samo zbog geografskog
položaja ili naša policija radi dobar posao?
Dubrovačko-neretvanska županija je na graničnoj
crti, baš kao što je i Vukovarsko-srijemska
županija. Zna se da se ogromne količine droge
tranzitno prevoze preko Hrvatske prema Zapadnoj
Europi. Ogromne količine droge idu od Kosova
prema BiH, pa od BiH prema Europi ili preko naših
luka i otoka u brodicama i slično. To su enormne
količine droge na ovim prostorima. To je naprosto
koridor jer te droge nisu preko zraka preletjele
nego u regularnom transportu. Dakle, ono što se
zaplijeni na graničnom prijelazu, to je vjerojatno
minorna količina od ukupnih količina koje tu
prolaze..
A
Slijedi njene
životne korake?
Hvala ti Majko
Terezo.
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
15
Za zaštitu naših građana je najbitnije ukloniti one
količine koje se plasiraju ili se kane plasirati na
naše tržište. Dakako, po pitanju zapljena droga
koje idu prema Zapadnoj Europi je Hrvatska i njen
represivni aparat dala silan doprinos smanjenju
dostupnosti droga u EU što je sigurno naša
zadaća.
Što se tiče domaće opskrbe našeg tržišta, rezultati
su dobri kad je riječ o heroinu jer su moja
istraživanja pokazala da je on teško dostupan,
skup, loše kvalitete i treba puno vremena da se
nabavi doza. Istra je najzapadnija točka pa je
dostava heroina prema istraživanja iz 2013. godine
bila najbolja. Trebalo je malo novca, oko 90 kuna
za šut, 20 minuta za nabaviti isti i heroin je bio
dobre kvalitete jer je organizirani kriminal očito
tamo najbolje funkcionirao. Nakon policijske akcije
gdje je palo nekoliko visokih policijskih inspektora,
istraživanje iz 2015. godine pokazalo je dramatičnu
promjenu. Otkud je taj heroin stalno dolazio od
Pule? Morao je prijeći cijelu ovu relaciju.
No, da se vratimo na lokalnu situaciju i djelatnike
PU DNŽ. Podaci su pokazali da su droge u
Dubrovniku ipak teško dostupne, lošije kvalitete i
drže cijene. Dakle, ne samo da se preko granice
ne može tek tako proći s drogom, nego je i lokalno
tržište represivno dobro iskontrolirano što pridonosi
zaštiti mladeži da se navuče na adiktivnije droge
kao što je to heroin. S kokainom je situacija malo
lošija. Ima tu gospode, finih hotela i mjesta gdje se
puno šmrče. Tu ne vidim neke rezultate, ali ne
vidim ih ni u Zagrebu.
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
16
Liječenje medicinskim kanabisom u Hrvatskoj
je moguće od prošle godine. No, čini se kako
ipak nije osobito zaživjelo. Zašto?
-Uzrok je u operativnom provođenju te mogućnosti.
Da bi liječnik sukladno odluci Povjerenstva za
uporabu lijekova na bazi kanabisa napisao nalaz i
mišljenje te tako preporučio liječiti nekoga
pacijenta, da bi se ta mogućnost provodila u
praksu, trebaju postojati ambulante s liječnicima
koji su upućeni u takvo što, koji su se specijalizirali
za to, da vjeruju u to i da na zahtjev pacijenta
razmotre tu opciju liječenja. Trebalo bi biti nekoliko
takvih neurologa, ali i onkologa koji se bave
liječenjem malignih bolesti za smanjenje boli ili
mučnine kod kemoterapije, ili primjerice kod djece
koja imaju neke forme epilepsije. Znači, za sve te
indikacije za koje je odobreno da se koristi liječenje
kanabisom trebate naći stručnjake, otvoriti
ambulante gdje bi dolazili ljudi koji žele iskušati tu
terapijsku opciju i trebao bi se naći netko tko će
uvoziti te lijekove i dati ih u ljekarne kao svaki drugi
lijek. Dakle, postavlja se pitanje hoće li se naći
dovoljno liječnika specijalista koji će tu terapijsku
mogućnost koristiti. Zasad naši ljudi odlaze u
Sloveniju, tamo plate pregled, kupe lijek, dovezu
ga i legalno ga mogu posjedovati.
Hoćete li biti
ovisnik?
Zašto ne biste
pokušali sa
knjigom?
Ona nam je tu,
uvijek.
Da li bi i u BIH
trebalo zaživjeti
liječenje
medicinskim
kanabisom?
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
17
APAURINI I XANAXI JEDU DESETKE TISUĆA
LJUDI, TO JE KATASTROFA!
Iako još 2016. godina nije gotova, antidepresivi su
dosad najpropisivaniji lijek. Koliko su oni štetni i
jesu li Hrvati uistinu baš tako depresivna nacija ili
se ti lijekovi dijele i propisuju 'šakom i kapom'?
-Doktor Torre koji je nekada radio u mom timu uputio je
kritiku na račun psihijatrijske struke i njihovog odnosa
prema uporabi lijekova. Depresija kao jedno mentalno
stanje, kad je riječ o ljudskom raspoloženju i doživljaju,
jest rastući problem i po Svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji za tri, četiri godine to će biti vodeći svjetski
zdravstveni problem nakon kardiovaskularnih bolesti.
Bilo bi potrebno dosta vremena da se odgovori na
pitanje zbog čega raste depresija i to osobito u
zemljama koje su najrazvijenije, s najvišim standardom
življenja. Zašto su ljudi sve više izgubljeni u potrazi za
smislom života, zašto sve više osjećaju da je život
prolazan i da završava katastrofalno, starenjem i
smrću? Danas se sve vrti oko toga kako biti lijep i imati
novac.
Svijet je krajnje nepravedan i svijest o toj nepravdi je
prisutna i u Hrvatskoj pa su ljudi malo izgubili živce,
prvenstveno od načina na koji politički sustav kreira
ovu državu i što je od nje napravio. U Hrvatskoj toliko
ne raste sama depresija, nego jedna tjeskoba i onda
se događa potraga za liječenjem i promjenom toga
stanja.
Depresija u smislu bipolarnog poremećaja, koja izvire
iz genske greške mozga, zahvaća 0.5 posto
populacije. Međutim, depresivne epizode danas
zahvaćaju 30 do 40 posto ljudi u nekom periodu
života.
ZA ILI PROTIV?
Antidepresivi se
trebaju
preporučivati i
maloljetnicima?
Najbolji način
rješavanja
duševnih
problema je
liječenje
antidepresivima?
DA ili NE
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
18
Sve su one uzrokovane
nezadovoljstvom
kvalitetom života, a iznad
svega poremećajem
međuljudskih odnosa
među najbližima, u
obitelji, na relaciji
poslodavac - zaposlenik,
roditelji-djeca i slično.
Odgovor za te depresije nisu dominantno lijekovi nego
rješenje problema leži u razgovoru. Psihijatar se mora
naći s čovjekom, uspostaviti kontakt s njim, naći
odgovore zašto i koje su okolnosti izvana djelovale na
njegov um na način da je on stvorio negativan odnos
prema određenim stvarima, događajima i perspektivi
pa smatra da ne može živjeti i da ništa nema smisla.
Ponekad trebate djelovati na čovjeka da promijeni
odnos prema stvarima ili promijeni stvari za koje misli
da ih ne može promijeniti. Kod dijela ljudi je situacija
toliko grozna da noćima ne spavaju i gutaju brdo
benzodiazepina i onda im se propisuje neki drugi lijek
koji nije adiktivan. Apaurini, Xanaxi i ostalo jede
desetke tisuća ljudi i to je katastrofa!
Onda se pojavljuju antidepresivi koji smanjuju tjeskobu,
međutim ogroman broj ljudi danas su radi tjeskobe
navučeni na benzodiazepin. Onda ih šopaju Prozacom,
Fevarinom, Zoloftom, Wellbutrinom... Ima ih oko 15, a mi
smo ih sve registrirali na listi lijekova. Sam lijek ne može
promijeniti mišljenja i stavove ljudi. Može promijeniti
osjećanje, ali oni imaju značajne nuspojave. Tu je masa
mladih ljudi koji su uletjeli u terapiju, koji su bili tjeskobni
radi gubitka posla ili ne mogu financirati potrebne
dugove, kredite u 'švicarcima' i onda im 'šišaju' Zoloft..
ZA I PROTIV !
DEBATA
Ključni razlog
početka
korištenja opojnih
sredstava je
nefunkcionalna
porodica?
Za početak
korištenja opojnih
sredstava najveći
krivac je škola?
Spasimo
jedni
druge!
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
19
Neke od nuspojava su i dobivanje na težini, pa su
žene koje ih konzumiraju zbog toga još nesretnije.
Muškarci gube libido o čemu se opće ne priča.
Od lijeka malo bolje spavaju, ali imaju neke
nuspojave koje onda stvaraju sekundarni problem,
a pozicija čovjeka na poslu i životu ostaje ista jer
pacijent nije osnažen da se bolje nosi sa životom,
da bude malo flegmatičniji. Kad mi pacijenti kažu
da su zabrinuti, ja ih pitam koja im je korist od briga
i čemu služe. Ne služe ničemu, pa čemu onda
brinuti? Od njih imate samo štetu. Ljude se može
mijenjati sugestijom, ali to lijek ne može napraviti.
Nastavak
intervjua možete
pogledati u
narednom broju
Debatnih
novosti…
Je li išta vrijedno
života jednog
djeteta?
Je li išta vrijedno
vašeg zdravlja i
života?
NE NIJE!!!
Nadamo se da ste
pažljivo pročitali
ovaj dragocjeni
intervju i naučili
mnogo toga što
niste znali o
štetnosti droga i
ostalim popratnim
pojavama koje
droge nose
sobom.
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
20
Pročitak, razmisli,
podijeli priču sa
prijateljima. Obrazujte
vršnjake o štetnosti
droge i pomozite
vršnjacima da se
odupru zlu.
PRIČA O DROGI
OPASAN PUT U OVISNOST (I dio)
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
Prvi put droga se obično kuša iz znatiželje ili na
nagovor prijatelja. Dobro razmisli isplati li se ući u
takav rizik. Posljedice, na koje kasnije više ne
možeš utjecati, mogu biti vrlo teške
Pa što, jedan mi džoint neće naškoditi. Želim znati što
je to zapravo, kako se osjećaš, što doživljavaš...
Naoko bezazlena znatiželja, međutim, može biti samo
prvi korak u svijet droge. A kako on izgleda, to već
zacijelo znaš iz brojnih novinskih članaka, televizijskih
dokumentaraca, filmova, ispovijedi ljudi koji žive u tom
paklu, ili su ipak imali sreću da se iz njega izvuku. Broj
narkomana i u nas raste, pa su sve veće i mogućnosti
da se nađes u društvu u kojem će ti netko ponuditi
'travu', ili barem u tebi pobuditi znatiželju. Pravi je
odgovor: hvala, ne bih. Naravno, konačna je odluka
na tebi, ali mudro je imati na umu sve ono što ti o
tome mogu reći i savjetovati roditelji, nastavnici,
liječnici, sociolozi, kao i oni koji su sve to iskusili na
vlastitoj koži. A sve to doista upućuje na jedan jedini
odgovor: Ne!
I to bez obzira na to radilo se o takozvanim lakšim, ili,
pak, težim drogama. Jer, svaki početak, ma kako se
bezazlenim i bezopasnim činio, može završiti tragično.
Put je, kako opisuje američki stručnjak dr. Robert
Schwebel, uglavnom uvijek isti, vodi kroz četiri faze.
Pretpostavimo da nisi odoljela/odolio izazovu prvog
džointa. Kako bi se situacija za tebe mogla dalje
razvijati?... (nastavak u idućem broju debatnih)
IZVOR
http://www.moravek.or
g/ovisnosti/droga-
003.htm
…I
druže,kamo
dalje ?
21
KAKO DA TI KAŽEM JA
A MA DROGA NE VALJA
ŽIVI ŽIVOT KAKO TREBA
I NE PROBAVAJ TO ZLO
MENI, TEBI, NAMA, SVIMA DROGA ŽIVOT SLAMA
ODBACI DROGU IZ ŽIVOTA I POSTANI PRIMJER
SVIMA NAMA
DRUŽE DOBRI
RECI SVIMA
OD DROGE SE U SMRT IDE
G LAVU GORE, HRABRO KRENI U BORBU
POMOĆI
I DRUGIMA PORUČI
NE UZIMAJ DROGU NIKAD
ETO TEBI OD MENE PORUKA, ZA BORBU PROTIV
DROGE RUKA PRUŽENA JE SADA SVIMA.
PJESMOM PROTVI DROGE
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
22
SLIKOM PROTIV ZLOUPOTREBE DROGE
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
ISKORISTITE I VI!!!
Šta naši debatanti i
treneri imaju poručiti o
borbi protiv opojnih
sredstava ?
Šta mislite da li čovjek
uvijek treba ostati dijete?
23
NAŠE PORUKE PROTIV ZLOUPOTREBE DROGE
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
DROGA NE RJEŠAVA PROBLEM,
ONA GA STVARA.
NE TRAŽI PRIJATELJA U DROGI,
TRAŽITE IH U LJUDIMA.
BACIMO DROGU U KOŠ
BUDI ODGOVORAN ZA SVOJE
ZDRAVLJE, RECI NE DROGAMA.
KAD STIGNEŠ DO SRŽI ZLA
NEĆES NIŠTA NAĆI.
DROGA JE KRAJ TVOG ŽIVOTA!
RECIMO
DROGI NE!
24
RADIONICA RECIMO NE DROGI
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
IZVOR :http://gimnazija-
nova-
gradiska.skole.hr/upload
/gimnazija-nova-
gradiska/newsattach/333
/Radionice_u_borbi_prot
iv_ovisnosti.pdf
25
POTRESNA PRIČA IZ ŽIVOTA JEDNOG NARKOMANA
”Mama mi je kupovala heroin. Gledala sam je kako se drogira,
ispod nastrešnice u vrtu, i pamtila sve detalje tog odvratnog
rituala – Pomislila sam da bih i ja to mogla probati i iskoristila
sam jedan dan kad nikoga nije bilo kod kuće. Nisam razmišljala
o tome kako je van pameti uzimati drogu zajedno sa vlastitom
majkom, samo mi je bilo važno da dobijem svoju dozu. Kada
sam prvi put uzela heroin, sve mi se zabijelilo pred očima...
Nakon toga, nešto čudno poput
žmaraca, prostrujalo mi je kroz
tijelo, penjući se munjevito od
stopala do glave, da bi se zatim,
polagano, vratilo natrag. Odjednom,
sve mi je bilo ravno do mora, svi
problemi su iščezli...
Osjećala sam se kao da lebdim ” - započinje svoju ispovijest
Britanka Ema Bic (16), koja je, kao desetogodišnjakinja,
zakoračila u pakao droge, i nastavlja: ”To što sam probala
drogu nije bilo ništa senzacionalno, za mene je to bilo gotovo
normalno. Moja mama Karen, naime, drogirala se otkako znam
za sebe. Jednom prilikom, kada mi je bilo sedam godina, i
kada se mama predozirala, išla sam s njom u bolnicu kako bih
ljekarima potanko objasnila šta je uzela.
Gledala sam je kako se drogira, ispod nastrešnice u vrtu, i
pamtila sve detalje tog odvratnog rituala. Zapamtila sam da bi
prvo odsjekla četvrtasti komadić folije, zatim bi na nju stavila
heroin koji bi se, nakon što bi ispod folije zapalila šibicu,
pretvorio u smeđu tečnost. Poslije je to miješala sa duhanom i
pušila. Pomislila sam da bih i ja to mogla probati. Iskoristila
sam jedan dan kad nikoga nije bilo kod kuće i prekopirala sve
što je mama radila. Nisam u stanju da objasnim šta mi je sve
prošlo kroz glavu nakon tog prvog šuta.
MOTIVACIJSKA PRIČA U BORBI PROTIV
DROGE
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
Da
Da li će Ema Bic
na kraju naći
rješenje za ovaj
problem ili će
ipak ostati
dosljedna životu
kojeg je
započela?
Potresna ispovijest šesnaestogodišnje Britanke Eme Bic
26
Uopće nisam razmišljala o očajnom stanju u kojem se moja mama
nalazila. Nekako sam sve tumačila time da droga mora da je dobra stvar,
čim joj se moja majka stalno vraća. Narednih nekoliko sedmica,
ljubomorno čuvajući svoju tajnu, nastavila sam sa svakodnevnim
uzimanjem droge. Drogirala sam se u kupatilu, prije polaska u školu, u
školskom toaletu, na pauzi za doručak, pa opet kod kuće...Nije prošlo
mnogo vremena kada sam shvatila da sam potpuni ovisnik - moje tijelo
više nije moglo bez droge. Kada ne bih uzela heroin, čas bi mi bilo
pretoplo, a čas bih se tresla od hladnoće. Oći su mi bile zamagljene,
imala sam užasne grčeve u stomaku. Noge su mi se tresle, čak i ako bih
ležala u krevetu...Jedino sam mislila o tome kako ću doći do novog šuta i
jedino mi je droga pomagala da se osjećam bolje.
…MAMA UZELA SAM HEROIN
Da bih zadovoljila sve svoje apetite, uzimala sam sve više droge iz
maminog skrovišta. Nikome nisu mogle promaći velike promjene na
mome tijelu. Samo u nekoliko sedmica drastično sam smršala, lice mi je
bilo iznureno, oko očiju su mi se pojavili tamni kolutovi. Izgubila sam
apetit i jedino što sam mogla jesti bili su slatkiši. Vrlo sam se loše
osječala, jedva sam se držala na nogama. Jednoga dana, jedva sam
uspjela izgovoriti: «Mama, uzela sam heroin». Začudila se i ništa nije
kazala, a nakon nekoliko minuta, sasvim pribrano, obećala je da će mi
pomoći. Kazala je da će mi dati heroin, ali tek toliku dozu koja će mi
otkloniti bolove.. Uopće nije spomenula medicinsku pomoć. Mislila sam
da je to zbog toga što se brinula da ne zaglavi ponovo u zatvoru, ako
neko sazna da sam i ja postala ovisnik.
Prvi ubod iglom
Sjećam se da mi je jedan mamin prijatelj prvi put dao heroin
intravenozno. Kada je ubo iglu u moju venu, nije prošlo nekoliko sekundi,
a srce mi je počelo luđaèki udarati. Ponovo me preplavio onaj čudni
osjećaj kao kad sam prvi put probala heroin. Činilo mi se da sam
okružena anđelima. Poslije sam samo spavala i spavala, dok nisam
osjetila potrebu za novom dozom.
Tata, bolesna sam!
Od tada smo se nas dvije nalazile na pauzi za ručak, i odlazile kod dilera
da nabavimo drogu. Zatim bih se ja vračala u školu. Nisam razmišljala o
tome kako je van pameti uzimati drogu zajedno sa vlastitom majkom,
samo mi je bilo važno da dobijem svoju dozu. Cijela ta situacija pretvorila
me je u užasnu osobu. Počela sam izostajati sa nastave, a mama je
ostala bez posla. Odselile smo od bake i iznajmile stan. Uskoro, svo
vrijeme smo provodile sa drugim narkomanima. Prešle smo na injekcije.
Sve brže sam propadala i prolazila sam kroz pravi pakao. Ruke su mi
bile pune modrih mrlja od uboda injekcije, a ponekad sam morala uzeti
drogu i više nego uobičajeno jer su me razdirali užasni bolovi.
IZVOR :
http://www.n-
um.com/?q=node
/3995
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
Užasno je biti
heroinski ovisnik i
gaditi se samome
sebi. Hvala Bogu
pa je sve to iza
mene i da ponovo
živim život
dostojan čovjeka ”
-završava Ema
svoju ispovijest.
27
Mama i ja smo počele da krademo, najčešće torbice od prolaznika,
kako bismo došle do novca. U jednom periodu dnevno smo na drogu
trošile i po 100 funti (300 KM, prim. prev.). Mama je ponovo morala da
ide u zatvor, ovoga puta na četiri mjeseca, jer je bila osuđena zbog
krađe kreditnih kartica. U suzama sam nazvala tatu i sve mu priznala.
«Bolesna sam, dođi po mene» – , zavapila sam.
Dugi put oporavka
Tata je bio šokiran kada me je ugledao, a potpuno slomljen kada su
mu ljekari kazali da moram da idem na odvikavanje od heroina i da,
dok terapija ne počne, i dalje moram uzimati narkotike kako ne bih
zapala u stanje šoka. Nije bilo druge nego da mi, svakodnevno,
nabavlja potrebnu dozu heroina. Ubrzo sam podvrgnuta metadonskoj
terapiji. Nisam imala bolove i želja za drogom je postepeno jenjavala.
Ljekari su kazali da će proći godine dok se potpuno ne oporavim, ali
da sam na dobrom putu. Ponovo sam se suočila sa realnošć.
Ne mogu sebi ni objasniti niti oprostiti što sam od starijih žena otimala
torbice kako bih mogla nabaviti drogu. Ne mogu vjerovati da sam
takvo što mogla učiniti. Srećom, danas sam u stanju da donosim
racionalne odluke i da razlučim dobro od zla, što ranije, u očajnom
stanju u kojem sam bila, nisam uspijevala.vMoje tijelo još uvijek trpi
posljedice drogiranja, još imam ožiljke od uboda igle, a, iako mi je
skoro 17 godina, još nisam dobila ni prvu menstruaciju.
Još uvijek volim moju mamu. Viđamo
se, ali se držimo na distanci. Ne
vjerujem da će se ikada moći odreći
droge, alivse potajno nadam da bi joj
moj primjer mogao pomoći da barem
pokuša. Užasno je biti heroinski ovisnik
i gaditi se samome sebi. Hvala Bogu pa
je sve to iza mene i da ponovo živim
život dostojan čovjeka ” -završava Ema
svoju ispovijest.
Jednom sam pokleknula
” Na početku odvikavanja, samo sam jedanput pokleknula. Bilo je to
kada sam vidjela moju mamu u zatvoru. Ispočetka me je heroin
«podigao», ali sam ubrzo dobila jake bolove u stomaku i užasno
lupanje srca. Zaista sam se odvratno osječala. Mrzila sam tada samu
sebe i čvrsto si obećala: «Nikad više!» ”
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
28
MEDIJI O ZLOUPOTREBI DROGE
AKTUELNI PROJEKT: „Navedi
dobar razlog za bolje sutra –
borba protiv ovisnosti i
posljedica ovisničkog ponašanja
mladih ljudi”
IZVOR
http://www.avaz.ba/clanak/262340/n
ova-opasna-sinteticka-droga-na-
slovenskom-
trzistu?url=clanak/262340/nova-
opasna-sinteticka-droga-na-
slovenskom-trzistu
Najbolji način prevencije
uvoza droge na tržište BiH je
pojačan nadzor opreza na
carinama ?
Napravite kratku
debatu
UMJESTO KRAJA
DROGA JE
NAJVEĆE ZLO!
RJEŠENJE JE U
RADU,
OBRAZOVANJU I
ZDRAVOM
ŽIVOTU, A NE
NIKAKO U
ZLOUPOTREBI
DROGE! RECIMO
DROGI: NE!
29
CKD Tim
Sanja Vlaisavljević, direktorica
Jasmin Čečo, počasni član
Skupštine CKD
Zoran Marčeta, finansijski asistent
i Predsjednik Skupštine CKD
Nadina Balagić, program asistent
Amela Ibrahimagić,
saradnik
Tijana Ljuboje, spoljni
saradnik
Anja Gengo, spoljni saradnik
Demond Đonko
MOSTAR
Danijela Zuletović
SARAJEVO
Nasiha Mulahalilović
TUZLA
Branka Kukić BANJA LUKA
Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo
Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža
MSŠ Kakanj Prva bošnjačka
gimnazija Sarajevo Srednja škola „28.juni”
Istočno Sarajevo Gimnazija Visoko
Gimnazija „Muhsin Rizvić” Breza
Mješovita srednja tehnička škola Travnik Srednjoškolski centar „Petar Kočić“ Zvornik Tehnička škola Zenica
Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola
Konjic Gimnazija
Mostar Srednja
medicinska škola Mostar MSŠ Donji
Vakuf Ekonomska škola „Joze
Martinovića“ Mostar
Internacionalna privatna
gimnazija sa pravom javnosti
Mostar Srednja
građevinska škola Jurja
Dalmatinca Mostar Srednja
strojarska škola Fausta Vrančića
Mostar
Gimnazija „Petar Kočić“
Srbac Gimnazija Banja Luka
Srednja elektro-tehnička škola
Prijedor SŠC „Đuro
Radmanović” Novi Grad Gimnazija Gradiška
Srednja škola Drvar
SC „Gaudeamus”
Banja Luka SŠC „Mihailo Petrović Alas”
Ugljevik Srednja
elektrotehnička škola „Nikola Tesla” Banja
Luka
Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.
Mustafa Kamarić“ Gračanica
Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Mješovita srednja škola „Musa Ćazim
Ćatić“ Kladanj Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac Srednja tehnička
škola Tešanj Srednja škola Pere Zečevića Odžak
Mješovita srednja škola Stjepana Radića Usora
Ekonomska škola Brčko
Mješovita srednja škola Čelić
MSŠ Gračanica Prva osnovna škola
Srebrenik Međunarodna
srednja škola Tuzla Osnovna škola
"Džakule"
REGIONALNI KOORDINATORI
Karađoz-begova
medresa Mostar
Behram-begova medresa Tuzla Gazi Husrev-
begova medresa Sarajevo
Žarko Brkanlić –
počasni koordinator
Abdulah Bećirović
– počasni koordinator
Harun Macić MEDRESE U
BIH
Emilija Pavićević KŠC-ovi U BIH
KŠC „Sveti Franjo” Opća
gimnazija Tuzla KŠC - Srednja medicinska
škola Sarajevo KŠC Opća-
Realna gimnazija Sarajevo
KŠC - Opća gimnazija Banja
Luka KŠC „ Sveti
Pavao“ Opća gimnazija
Zenica KŠC „Don
Bosco” Opća gimnazija
Žepče
30
Ime i prezime trenera Škola Mjesto
Ahmed Omerović Behram-begova medresaTuzla Tuzla
Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik
Aida Sahačić Gimnazija "Mustafa Novalić„ Gradačac Gradačac
Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj Tešanj
Alisa Ramić Dudić Srednja tehnička škola Tešanj Tešanj
Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo Sarajevo
Alma Alibegović Gimnazija „Muhsin Rizvić” Breza Breza
Alma Bajraktarević OŠ ˝Džakule˝ Gračanica Gračanica
Amira Sejdinović Srednja škola ˝Pere Zečevića ˝ Odžak Odžak
Amra Efendić-Ivanković Tehnička škola Zenica Zenica
Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom
javnosti Mostar Mostar
Armin Šehović Gimnazija Visoko Visoko
Azra Džananović MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf
Branka Barać Gimnazija Mostar Mostar
Branka Kukić Gimnazija Banja Luka Banja Luka
Danijela Zuletović KŠC - Srednja medicinska škola Sarajevo Sarajevo
Darian Pokaz KŠC „Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica Zenica
Denisa Mušija MSŠ Kakanj Kakanj
Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar Mostar
Dijana Novković - Pećanac Srednja škola Drvar Drvar
Draženka Penavić Srednja ekonomska škola „Joze Martinovića“
Mostar Mostar
Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor Prijedor
Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic
Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo Sarajevo
Elma Škiljo Srednja tehnička škola Tešanj Tešanj
Emilija Pavićević KŠC "Sv. Josip" Opća-Realna gimnazija
Sarajevo Sarajevo
Harun Macić Karađoz-begova medresa Mostar Mostar
Ivica Ivanić KŠC „Sveti Franjo” Opća gimnazija Tuzla Tuzla
Irena Spasojević Srednja elektrotehnička škola „Nikola Tesla”
Banja Luka Banja Luka
Lejla Bajraktarević Abdulah
Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko
31
Ime i prezime trenera Škola Mjesto
Kristijan Glavaš MSŠ „Stjepana Radića“ Usora Usora
Mariana Sedić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka
Marija Stepanović JU Srednjoškolski centar "Petar Kočić"
Zvornik Zvornik
Mira Vučković Gimnazija Gradiška Gradiška
Mirsada Aličehić Mješovita srednja tehnička škola Travnik Travnik
Mirsad Letić MSŠ Gračanica Gračanica
Mirza Hasanbašić Gimnazija "Mustafa Novalić„ Gradačac Gradačac
Mladen Ugren Centar srednjih škola "Petar Kočić„
Srbac Srbac
Meliha Saračević / Amer Sofradžija Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Sarajevo
Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“Tešanj Tešanj
Nasiha Avdić Prva osnovna škola Srebrenik Srebrenik
Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić Čelić
Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Tešanj
Sanja Mrđa SŠC "Đuro Radmanović" Novi Grad Novi Grad
Saša Delić
Zavod za odgoj i obrazovanje osoba sa
smetnjama u psihičkom i tjelesnom
razvoju Tuzla
Tuzla
Senada Peštalić Međunarodna srednja škola Tuzla Tuzla
Snežana Čokić SŠC "Istočna Ilidža„ Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo
Suad Smailhodžić Medresa „Osman ef. Redžović“ Visoko Visoko
Tanja Kaurin SC „Gaudeamus“ Banja Luka Banja Luka
Tatjana Ljolje Marić Srednja strojarska škola Fausta
Vrančića Mostar Mostar
Tatjana Ljolje Marić Srednja strojarska škola Jurja
Dalmatinca Mostar Mostar
Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj Kladanj
Valentina Gavrić SŠC „Mihailo Petrović Alas“Ugljevik Ugljevik
Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola "28. juni" Istočno
Sarajevo Istočno Sarajevo
Vesna Milavić Srednja medicinska školaMostar Mostar
32
CKD FACEBOOK STRANICA
facebook.com/groups/134200443968
DEBATOLOGIJA
facebook.com/Debatologija
STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU
facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu
STOP NETOLERANCIJI U BiH
facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH
DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE
facebook.com/debatomprotivdiskriminacije
WEB STRANICA
http://www.ckdbih.com/
http://nenasilje.blog.hr/
33
Debatne novosti, br. 11 Novembar, 2016. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće
Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina +387 33 203 668
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH izvjestaji.ckd@gmail.com
www.ckdbih.com
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević
UREDNICA
Nadina Balagić
IZVRŠNA UREDNICA Amila Milavica
REDAKCIJA
Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.
DTP
Anesa Vilić
WEB INFO Nadina Balagić
IZDAJE I UMNOŽAVA
Centar za kulturu dijaloga
CKD STRANICA:
https://www.faceb
ook.com/groups/1
34200443968/?fre
f=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.faceb
ook.com/Debatolo
gija?fref=ts