Post on 29-Jan-2017
0
Tržišni okvir funkcioniranja Rijeke kao
turističke destinacije Horwath Consulting Zagreb
Finalna verzija izvještaja
Prosinac 2013.
1
Sadržaj
1. Zadatak i procedure............................................................................
2. Situacijska analiza..............................................................................
3. Skraćeni postupak analize tajnog gosta.....…………………………....
4. Rezultati online ankete o smjeru razvoja turizma……………………..
5. SWOT…….........................................................................................
6. Urbani turizam kao rješenje?..............................................................
7. Objektivizirana slika mogućnosti Rijeke…………………..….………...
2 5 33 63 71 74 93
2 1. Zadatak i procedure
3
Zadatak Rijeka je mediteranski grad smješten u Kvarnerskom zaljevu. U turističkom smislu, Rijeka nikada nije bila klasična turistička destinacija primorske Hrvatske. U povijesti je turizam uvelike ovisio o lučkoj i poslovnoj aktivnosti u gradu. Krajem 20. stoljeća, tradicionalne industrijske djelatnosti počinju stagnirati, a veliki broj i propada. U tom smislu, turizam koji je ovisio u velikoj mjeri o poslovnom sektoru, počinje stagnirati i gubiti na značaju. Dodatno, izgradnjom autoputa Zagreb-Rijeka, još manje poslovnih putnika ostaje u Rijeci jer je omogućeno da se brzo dođe u Rijeku i isto tako brzo ode iz nje (što se odražava na broj noćenja poslovnih turista). U takvim uvjetima, turizam nije formalno prepoznat i prihvaćen kao jedan od značajnih sektora i potencijala grada Rijeke.
S ciljem valorizacija trenutnog stanja turističkog sektora Rijeke, ovaj se izvještaj sastoji od sljedećih stavki:
Analiza turističke ponude i potražnje Rijeke uključujući analizu sadašnjih volumena turističkog prometa, analizu smještajne ponude, analizu proizvoda, analizu kulturno zabavnog sadržaja, analizu ugostiteljske usluge, analizu sportsko-rekreativnog sadržaja SWOT analiza temeljem svih dosada izvedenih aktivnosti
Sve ovo u konačnici rezultira objektiviziranom slikom potencijala razvoja Rijeke kao turističke destinacije. Ova objektivizacija u kasnijim koracima može služiti kao polazna točka prvenstveno turističkih master planova te marketinških strategija i operativnih planova.
4
Procedure Horwath HTL je u izradi ovog dokumenta proveo niz aktivnosti, vođen međunarodnom konzultantskom praksom, u provedbi istraživanja i analiza u pripremi izvještaja. Provedene procedure uključuju sljedeće aktivnosti:
Rad u uredu – obrada podataka iz dokumenata osiguranih od Naručitelja, analiza statistika, analiza komentara i statusa destinacije na globalnim turističkim servisima; Rad na terenu – obilazak destinacije (licencirani turistički vodič), posjet atrakcijama, itd. Quick Mystery Shopping – analiza ponude u odabranim objektima turističkog lanca Rijeke Online anketa – anketa javnog mijenja o turizmu Rijeke Pisani izvještaj – formiranje finalnog dokumenta temeljenog na izvršenim aktivnostima
5 2. Analiza turističke ponude i potražnje Rijeke
6
TURIZAM – Rijeka danas
Rijeka je gospodarsko i administrativno središte regije, a zbog svojeg se položaja i pomorske povijesti godinama razvijala više kao gospodarsko i prometno središte nego kao turistička destinacija. Sam grad trenutno ima ograničene resurse za razvoj turizma i više je usmjeren na specifične tržišne niše (kulturni, vjerski i poslovni turizam). S druge strane, destinacije u okruženju, posebice obližnja Opatija, imaju karakteristike tipičnih turističkih destinacija odmorišnog tipa.
Prema Strateškom marketinškom planu za turizam Kvarnera 2009-2015, glavni turistički proizvodi Rijeke su kulturni,
vjerski i poslovni turizam, a ključni elementi za tržišno pozicioniranje su:
Veliko urbano područje, regionalni centar, jedna od najvećih luka na Jadranu
Otvoren i netradicionalan duh lučkog grada
Karneval, rock scena i festivali
Ključne karakteristike grada Rijeke u smislu njenog karaktera, atmosfere i vrste ponude formulirane su kao:
hrabro, alternativno, educirano, interesantno i zabavno.
TR
EN
UT
NA
PO
ZIC
IJA
1.714 kreveta u smještajnim kapacitetima
4 hotela (313 soba, 584 kreveta)
69.692 posjetitelja (ukupno)
135.580 ostvarenih noćenja (ukupno)
2012.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
7
TURIZAM – Rijeka na WWW platformama
Tip portala: turistički vodič za gradove
Istaknuti motivi: morčić, Risnjak, festivali
…U pozicioniranju Hrvatske zaboravljeno središte
Kvarnera Rijeka, sa statusom tranzitne točke…
Ni u čemu tipična „resort” destinacija, Rijeka je poznata
po otvorenosti prema novim idejama te brojnim inicijativama koje čine grad fascinantnim i zanimljivim
mjestom za posjet… *
Tip portala: informacije i komentari korisnika (Yahoo Travelers)
nema opisa Rijeke, za Hrvatsku su prisutne destinacije: Zagreb, Dubrovnik, Split, Pula.
Od informacija za smještaj: četiri hotela i jedan hostel,
od kojih su dva komentirana
U ostalim kategorijama: Things to do (što raditi) i
Restaurants (restorani) nema ni informacija ni komentara
Izvor: http://www.inyourpocket.com/croatia/rijeka, 2.5.2013.
* Slobodni prijevod autora
Izvor: http://travel.yahoo.com/p-travelguide-482674-rijeka_vacations-i, 2.5.13.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
8
TURIZAM – Rijeka na WWW platformama
Tip portala: izvor informacija i komentari korisnika
Lijep izbor slika hotela i turističkih atrakcija Rijeka
Ukupno 516 recenzija i komentara (za usporedbu Zagreb ima 4.949, Dubrovnik 30.956, Koper 353, Helsinki 27.316)
Top atrakcije, kako su rangirane: Moščenička Draga, Trsat, Kastav, NP Sjeverni Velebit, Premužićeva staza, Peek&Poke muzej, itd. (ukupno 12)
Preporučeni aerodromi su Rijeka i Ljubljana
Tip portala: on-line turistički vodič
…Rijeka je industrijski grad, ne promovira se kao
turistička destinacija…usprkos tome Rijeka nudi
zanimljive atrakcije…*
Istaknute atrakcije: Trsatsko svetište, Muzej povijesti i
pomorstva Primorske Hrvatske, Guvernerova palača,
Nacionalni park Risnjak, Kapucinska crkva, itd.
Izvor: http://www.tripadvisor.com/Tourism-g297516-Rijeka_Primorje_Gorski_Kotar_County-Vacations.html, 2.5.2013.
Izvor: http://www.planetware.com/tourist-attractions-/rijeka-hr-kv-r.htm, 2.5.13.
* Slobodni prijevod autora
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
9
TURIZAM – Ponuda smještajnih kapaciteta U 2012. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj raspoloživih kreveta u Rijeci je iznosio 1.771 što je, u usporedbi sa 2005.g., porast od 28%. Prema podacima TZ Rijeke, u 2012. bilo je 1.714 kreveta.
U promatranom razdoblju, došlo je do
blagih strukturnih promjena:
Kapaciteti hotela i kampa neznatno su promijenjeni, došlo je do povećanja
kapaciteta kao posljedica provedenih renovacija postojećih objekata
Povećanje udjela privatnog smještaja sa
5% na značajnih 17%; Pojava hostela; danas čine 7% ponude.
34%
7%20%
22%
17%
Grad Rijeka - Struktura smještajnih kapaciteta
Hoteli
Hosteli
Kampovi
Prenoćišta
Privatni smještajni kapaciteti
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
Vrsta smještajnog objekta Broj objekata:Broj smještajnih
jedinica:Broj ležajeva:
Hoteli
Hotel Bonavia, 4* 1 121 231
Hotel Jadran BW, 4* 1 69 117
Hotel Continental, 3* 1 69 136
Hotel Neboder, 3* 1 54 100
Hoteli ukupno 4 313 584
Hosteli
Hosteli ukupno 4 27 120
Kampovi
Kamp Preluk 1 160 350
Kampovi ukupno 1 160 350
Prenoćišta
Prenoćište Kantrida 1 144 378
Prenoćišta ukupno 1 144 378
Privatni smještajni kapaciteti 54 87 282
Ukupno 64 731 1714
Izvor: TZ Rijeka, 2013
10
Pregled prostorne distribucije smještajnih objekata u Gradu Rijeci:
TURIZAM – prostorni razmještaj smještajnih kapaciteta
1 Hoteli: Hotel Bonavia Hotel Continental Hotel Neboder Hotel Jadran
2
3
4
Hosteli: Hostel Aston Hostel Lounge Carnevale Hostel Kosy Hostel Ana Youth Hostel Rijeka Hostel Dharma
1
2
3
4
5
6
Prenoćište: Prenoćište Kantrida
1
Kamp: Preluk 1
2
1
3
4
1 2
3
4
5
6
1 1
Na temelju prostornog razmještaja može se zaključiti slijedeće:
Većina smještajnih kapaciteta nalazi se
u samom centru Rijeke.
Nešto dislocirani su kamp Preluk i Prenoćište Kantrida, koji su smješteni u
zapadnom rubnom dijelu grada. Niti po lokaciji a ni po karakteru ne spadaju u osnovne smještajne kapacitete Rijeke
Hosteli su novija vrsta smještaja,
uglavnom su pozicionirani na lokacijama koje su u blizini prometnih terminala / punktova, te u strogom centru grada.
Osim Hotela Jadran, ostali hoteli su također smješteni u samom centru
grada.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
11
TURIZAM – Hoteli
Hotel Kategorija Lokacija BrendPosljednja renovacija
Sobe Kreveti
Bonavia 4* Rijeka, centar Adriatic Luxury Hotels 2000 121 231
Jadran 4* Rijeka, predgrađe Best Western 2005 69 117
Continental 3* Rijeka, širi centar Jadran hoteli 2008 69 136
Neboder 3* Rijeka, širi centar Jadran hoteli 2007 54 100
TOTAL 313 584
Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke, 2013; Horwath istraživanje, travanj 2013
Hotelska ponuda grada Rijeke se sastoji od 4 hotela (Grand hotel Bonavia 4*, BW hotel Jadran 4*, hotel Continental 3* i hotel Neboder 3*) koji zajedno imaju 313 sobe sa ukupno 584 kreveta.
Hotelska ponuda se nije mijenjala posljednjih 10-ak godina, a zadnja značajnija investicija je bila kompletna obnova Hotela
Jadran u 2005. godini. Uvidom u stvarno stanje hotela može se reći da je generalna kvaliteta na razini prema međunarodnoj
klasifikaciji od economy do mid-scale.
Hoteli su uglavnom smješteni u centru Rijeke (osim Hotela Jadran), što znači da su u blizini svih turističkih atrakcija i
poslovnih sadržaja, ali s druge strane postoji problem sa kapacitetima parkinga.
Hotela Bonavia je od 2012. u vlasništvu Lukšić Grupe, ostali hoteli su dio hotelske kompanije Jadran Hoteli d.d., u
vlasništvu lokalnih poduzetnika.
Većina hotela nudi konferencijske sadržaje, iako manjeg kapaciteta, obzirom da su orijentirani pretežno poslovnoj klijenteli. Ostali sadržaji su dosta limitirani.
Hoteli posluju tijekom cijele godine.
Najavljeni projekti razvoja novih hotelskih objekata su uglavnom iz pred-kriznog razdoblja, a gospodarska kriza je tržište
uvela u stanje mirovanja i povećanog opreza. U tijeku su pripreme za izgradnju novih hotelskih kapaciteta na lokacijama
Kostabela i Benčić.
Pregled hotelske ponude sa osnovnim informacijama dan je u slijedećoj tabeli:
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
12
TURIZAM – Pregled hotela
GRAND HOTEL BONAVIA
Lokacija: strogi centar grada
Kategorija: 4 zvjezdice
Kapacitet: 121 smještajna jedinica
Ostali sadržaji: 3 restorana, 2 bara, konferencijski i banketni prostori te mali wellness (200 m2), 27 parkirnih mjesta
Tržišni segmenti: poslovni individualni gosti i MICE, grupe
Hotel Bonavia je gradski poslovni hotel, smatra se najboljim hotelom u Rijeci, a kapacitetom je sigurno najznačajniji.
Hotel je integriran u život grada; njegovi barovi i
restorani također predstavljaju i mjesto sastanaka
lokalnog stanovništva, no pozicija izvan Korza ipak
djelomično ograničava njegovu ulogu u tom smislu.
Hotel je kompletno renoviran 2000./2001., te je potrebna renovacija koja se, prema dostupnim informacijama planira u skorom razdoblju.
BEST WESTERN HOTEL JADRAN
Lokacija: rubni dio grada (istočni dio)
Kategorija: 4 zvjezdice
Kapacitet: 69 smještajnih jedinica
Ostali sadržaji: 1 restoran, 1 bar, dvorane za sastanke, plaža te 30 parkirnih mjesta
Tržišni segmenti: poslovni individualni gosti i grupe
Hotel Jadran izgrađen je 1920., a kompletna
rekonstrukcija i nadogradnja završena je 2005.
Jedini je riječki hotel koji je smješten na samoj obali i ima
plažu, te je pogodan i za odmorišni turizam.
Hotel je član hotelskog konzorcija Best Western, što mu
daje prepoznatljivost na međunarodnom hotelskom
tržištu i dodatni kanal distribucije.
Obzirom na kategoriju, najznačajniji je konkurent Hotelu
Bonavia, iako je zbog lokacije pozicioniran više kao i
poslovni i odmorišni hotel.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
13
TURIZAM – Pregled hotela
HOTEL CONTINENTAL
Lokacija: centar grada
Kategorija: 3 zvjezdice
Kapacitet: 69 smještajnih jedinica
Ostali sadržaji: 1 restoran, 1 bar, jedna kavana/slastičarna, manja soba za sastanke, 9 parkirnih
mjesta, javni parking u blizini
Tržišni segmenti: poslovni individualni gosti i grupe
Hotel Continental jedan je od najstarijih hotela u regiji, izgrađen 1888. Posljednja značajna renovacija izvedena
je 2008, nakon koje je kapacitet povećan sa 41 na 69
smještajnih jedinica.
Uređenje interijera je izvedeno u tradicionalnom stilu,
koji se uklapa u stil zgrade.
Hotel se nalazi u blizini parka, okružen je zelenilom, a
pokraj je i rijeka Rječina.
Hotel je orijentiran uglavnom na poslovne goste.
HOTEL NEBODER
Lokacija: centar grada
Kategorija: 3 zvjezdice
Kapacitet: 54 smještajnih jedinica
Ostali sadržaji: 1 restoran, 1 bar, banketna dvorana, 26 parkirnih mjesta
Tržišni segmenti: poslovni individualni gosti i grupe
Hotel Neboder smješten je na glavnoj cesti za ulazak u
grad, integralni je dio kompleksa Hrvatski dom kulture. Ima status zaštićenog objekta.
Smještajne jedinice su male i relativno jednostavno
uređene. Posljedna renovacija je izvršena 2007.
Banketna dvorana ima poseban ulaz i kuhinju, nije obnovljena tijekom posljednje renovacije.
Kao i ostali hoteli, najvažniji izvor potražnje su poslovni
gosti i grupe.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
14
TURIZAM – Pregled hostela
OMLADINSKI HOSTEL RIJEKA
Lokacija: predio Pećine, rubni dio grada
Kapacitet: 61 krevet
Ostali sadržaji: restoran, TV dvorana i mala seminarska dvorana
Tržišni segmenti: individualni gosti i grupe
Ovaj hostel smješten je u povijesnoj zgradi koja datira s
kraja 19.stoljeća. Nedavno je preuređen, stil interijera je
jednostavnan i moderan.
Hostel ima i restoran, tako da nudi i usluge pansiona.
Sa centrom grada dobro je povezan gradskom autobusnom linijom.
Hostel je član Hrvstkog ferijalnog i hostelskog saveza.
HOSTEL CARNEVALE
Lokacija: strogi centar grada
Kapacitet: 32 kreveta
Ostali sadržaji: dnevni boravak sa TV-om, spremište
prtljage
Tržišni segmenti: individualni gosti
Hostel je smješten na vrlo povoljnoj lokaciji, u samoj
pješačkoj zoni Korza. Hostel je moderno uređen u funky
lounge stilu.
Smještajne jedinice su: 6 dvokrevetne sobe, 2
četverokrevetne sobe te 2 spavaonice sa po 6 i 8
kreveta.
Osim smještaja i dnevnog boravka, hostel nema dodatnih sadržaja.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
15
TURIZAM – Pregled hostela
HOSTEL ASTON
Lokacija: centar grada
Kapacitet: 21 krevet
Ostali sadržaji: zajednički prostor
Tržišni segmenti: individualni gosti
Hostel Aston je novootvoren smještajni objekt, odlične
lokacije na samom riječkom autobusnom kolodvoru.
Smještajne jedinice su: spavaonice sa po 4, 5 i 10
kreveta te privatna soba sa bračnim krevetom.
Sve sobe imaju pogled na Kapucinsku crkvu.
Osim smještaja i zajedničkog prostora, hostel nema
dodatnih sadržaja.
HOSTEL ANA
Lokacija: strogi centar grada
Kapacitet: 18 kreveta
Ostali sadržaji: dnevni boravak sa TV-om, spremište
prtljage
Tržišni segmenti: individualni gosti
Hostel Ana smješten je u centru Rijeke, na rivi u luci.
Karakterizira ga zanimljivo uređen interijer.
Smještajne jedinice su: 1 spavaonica sa 4 kreveta i dvije
spavaonice sa po 7 kreveta.
Osim smještaja i dnevnog boravka, hostel nema
dodatnih sadržaja.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
16
TURIZAM – Pregled hostela
HOSTEL DHARMA
Lokacija: rubni dio grada
Kapacitet: 48 kreveta
Ostali sadržaji: bistro, multifunkcionalna dvorana, parking
Tržišni segmenti: individualni gosti
Hostel Dharma je novouređeni hostel na istočnom dijelu
Rijeke, oko 300 m od poslovno-trgovačkog centra Tower. Radi se o dijelu nekadašnjog industrijskog kompleksa koji je renoviran i uređen kao modern hostel.
Smještajne jedinice su: 7 dvokrevetnih soba, 2
trokrevetne sobe, 3 spavaonice sa 6, 7 i 15 kreveta.
Osim smještaja hostel nudi bistro-caffe i moderno opremljenu multifunkcionalnu dvoranu, te vlastiti parking.
HOSTEL KOSY
Lokacija: strogi centar grada
Kapacitet: 19 kreveta
Ostali sadržaji: dnevni boravak sa TV-om, spremište
prtljage
Tržišni segmenti: individualni gosti
Hostel Kosy je smješten u samom centru grada, u neposrednoj blizini Kosog tornja.
Karakterizira ga zanimljiv moderno uređen interijer.
Smještajne jedinice su: 1 dvokrevetna i 1 trokrevetna
soba, te dvije spavaonice sa po 6 i 8 kreveta.
Osim smještaja i dnevnog boravka, hostel nema
dodatnih sadržaja.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
17
TURIZAM – Ostali smještajni kapaciteti
PRENOĆIŠTE KANTRIDA
Lokacija: prigradsko područje
Kapacitet: 144 smještajne jedinice
Ostali sadržaji: čajne kuhinje na svakom katu
Tržišni segmenti: zaposlenici i kooperanti brodogradilišta 3. Maj, individualni gosti
Prenoćište Kantrida smješteno je 5 kilometara od
središta Rijeke, na glavnoj prometnici prema Opatiji.
Spada u kategoriju smještajnog objekta poluotvorenog
tipa.
U neposrednoj blizini nalaze se plaža, Stadion Kantrida,
trgovački centar, Bazeni Kantrida te dječja bolnica.
Osim smještaja i čajnih kuhinja prenoćište nema
dodatnih sadržaja, ne nudi usluge prehrane.
KAMP PRELUK
Lokacija: prigradsko područje, prema Opatiji
Kapacitet: 350 kreveta
Ostali sadržaji: u okruženju
Tržišni segmenti: individualni gosti, surferi
Autokamp Preluk smješten je na neurbaniziranom
području između Rijeke i Opatije, direktno na moru,
okružen zelenilom.
Uz kamp nalaze se trgovina, grill terasa, buffet, mjenjačnica i disco bar.
Preluk je poznat kao pogodna mikrolokacija za surfanje na moru.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
18
Ponuda ugostiteljskih sadržaja
Prema istraživanju TOMAS 2008. za regiju, oko 18% posjetitelja navodi gastronomiju kao jedan od motiva posjete Kvarneru.
Kvarner je regija s velikom koncentracijom vrhunskih restorana, a pogotovo se to odnosi na šire područje Rijeke i Opatije. „Kvarner gourmet” i „Kvarner food” novi su brendovi regije kojima se na ovom području pokušava kreirati gastronomska prepoznatljivost i standard kvalitete.
Municipium i Zlatna školjka bili su nagrađivani dugi niz godina, zaključno sa 2008. odnosno 2010.
Prema podacima TZ Rijeka, u Rijeci ima oko 70 restorana, konoba i pizzerija, te oko 200 ostalih ugostiteljskih objekata (batova, kafića, objekata brze prehrane, itd.)
RESTORANI: Arca Fiumana Asia Bistro La Rose Fortunal Gardens Gric&Guc Gvardijan Kamov Lovorka Miramane
Municipium Na Sušaku Peking Spagho Sorriso Trsatika Zlatna Školjka
KONOBE: Blato 1902. Borik Brig Buffet Cocco Feral Fiume Girica Grozd Wine Bar Rijeka Štranga Tarsa
Kod Ive Kantrida La Grotta Mexican Cantina Bodega Mornar Na Kantunu Nebuloza Oštarija Pul Belega Trattora Riva's Veseljak Volta 15
PIZZERIJE: 3D Bracera Kont Delta Do It Ex Gvardijal Jacomino Kokolo
Maslina Mirakul Orijentovo Ognjišće Pampas Paris Selina Van Gogh Viva
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
19
Ponuda kulturno-povijesnih atrakcija
Urbane cjeline: Riječki Stari grad, Korzo, Povijesne jezgre Bakra i Kastva Dvorci i utvrde: Trsat, Grobnik, Kraljevica Događanja/manifestacije: 'Riječki karneval', 'Riječke ljetne noći', 'Hartera', 'Ljeto na gradini', 'Kastavsko kulturno
leto', 'Zajčevi dani'; Stalna kulturna događanja (npr. 'rock' scena) Tematske ceste: „Lujzijana” i „Karolina” Kulturno povijesna zdanja: Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i Kosi toranj, Kapucinska crkva Majke Božje
Lurdske, Guvernerova palača, Riječka sinagoga itd. Muzeji, zbirke: Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja, Prirodoslovni muzej, Muzej grada
Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej informatike i tehnologije Peek&Poke, itd.
Zabavno-edukativni centri: Astronomski centar Rijeka
RE
SU
RS
I
Gradska knjižnica i Muzej moderne i suvremene umjetnosti - ex Rikard Benčić zona. Jedan je od
najvećih projekata kulturne infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Fazni razvoj do 2018.
Kandidatura Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine
Klubovi Palach, Filodrammatica i Morganovo kao novi centri nezavisne i studentske kulture
Uspostavljanje institucija podrške razvoju kulturnog turizma
Festival kreativnosti „Republika”,
Teatro Fenice, Palach i Marganovo u funkciji Studentskog centra
U P
LA
NU
Prema istraživanju TOMAS 2008. za regiju, oko 4% posjetitelja navodi upoznavanje kulturnih znamenitosti i događanja kao jedan od motiva posjete Kvarneru; između 40% i 80% koristi neki vid kulturne ponude tijekom boravka.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
20
Ponuda vjerskog turizma
Čudotvorna slika «Majke Milosti»
Crkva Gospe Trsatske, izgradnja započela u 15. stoljeću, danas bazilika bidermajerskog stila
Franjevački samostan sa kapelom zavjetnih darova, knjižnicom i galerijom umjetnina
Trsatske stube sa svojim kapelicama
Marijin perivoj, koji služi za križni put te kao otvorena pozornica
RE
SU
RS
I
Redovno bogoslužje i ostale popratne aktivnosti
Organizirana hodočašća (oko 15 tijekom godine)
Festival vjerskog filma Trsat (u lipnju)
Razna glazbena događanja (tijekom ljeta) DO
GA
ĐA
NJA
Prema predaji 10. svibnja 1291. godine na mjestu današnjeg svetišta Gospe Trsatske osvanula je Nazaretska kućica Svete obitelji, koju su iz Nazareta prenijeli anđeli. Tu se zadržala do 10. prosinca 1294. godine kada su je anđeli prenijeli u Loreto, pokraj Ancone, gdje se i danas nalazi. Na tom mjestu izgrađeni su 1453. crkva i franjevački samostan. Zbog gubitka Svete kućice, papa Urban V. 1367. godine za utjehu šalje čudotvornu sliku Majke Božje imena «Majka milosti». Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanđelist. Bila je to prva Marijina slika izvan Italije koju je dao okruniti neki papa.
Danas je svetište Gospe Trsatske najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj.
LE
GE
ND
A
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
21
Ponuda sadržaja za konferencije i sastanke
Hoteli: gradski hoteli (Bonavia i Jadran) imaju oko 6 dvorana površine do 150 m2 kapaciteta
do 130 osoba pojedinačno (forma gledališta), te jednu veću dvoranu od oko 500 m2,
kapaciteta 400 osoba)
Kina i kazališta: CineStar, 8 dvorana kapaciteta 80-440 osoba, HNK (do 680) , Teatro Fenice (do 630)
Ostali prostori: Transadria (do 170), Euroagram (do 215), Hrvatski kulturni dom (do 530), Filodrammatica (do 140), Pomorski muzej (do 150), Astronomski centar Rijeka (do 70), Centar Centar Zamet (do 3.849), Atletska dvorana Kantrida (do 500) i Bazeni Kantrida (do 60).
RE
SU
RS
I
Na temelju baze podataka Horwath HTL, poslovni skupovi generiraju oko 5-7% hotelske potražnje u Gradu Rijeci.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
Astr. Centar Rijeka Bazeni i atletski centar Kantrida
Centar Zamet
22
Pregled sportsko-rekreacijskih sadržaja
- Bazeni Kantrida – je sportsko-rekreacijski
kompleks s vodenim sportovima u glavnom fokusu. Kompleks ima 5 bazena, popratne sportske i ugostiteljske sadržaje, pokretni krov, javnu garažu i energanu i plažu Ploče. Kompleks Bazena Kantrida osvojio je nagrade i priznanja (arhitektonske nagrade, Plava zastava, itd.) na nacionalnom i međunarodnom nivou. Kompleks je u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom i pokriven je besplatnim gradskim pristupom internetu.
- Centar Zamet – je sportski, rekreacijski i urbani kompleks koji se sastoji od dvorane za sport, koncerte, kongrese i dr., kao i ostale dodatne sadržaje. Kompleks objedinjuje i komercijalne prostore te javnu garažu. Kompleks je dobitnih nekoliko arhitektonskih nacionalnih i međunarodnih nagrada. Kompleks je u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom i pokriven je besplatnim gradskim pristupom internetu.
U Rijeci postoji cijeli niz sportsko rekreativnih sadržaja. Oni podjednako predstavljaju sadržaje za kvalitetni život stanovnika Rijeke i njenih sportaša i klubova, kao i za promociju grada u pogledu sportskih sadržaja i mogućnosti. U turističkom smislu vrijedni su za istaknuti sljedeći objekti:
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
23
Pregled sportsko-rekreacijskih sadržaja - Atletska dvorana Kantrida – u prvom je redu
namijenjena treningu atletičara i organizaciji dvoranskih sportskih natjecanja u atletici, ali i odvijanju ostalih sportskih i rekreativnih aktivnosti poput rukometa, košarke, malog nogometa, aerobika, plesa, tenisa, badmintona i dr. U sklopu dvorane nalazi se i umjetna penjačka stijena visine 12 metara. Objekt se nalazi uz more i uz Stadion Kantrida. Objekt je pokriven gradskim besplatnim internetom i u potpunosti je prilagođen osobama s invaliditetom.
- Stadion Kantrida – otvoren je 1. lipnja 1913.
godine, dok je pomoćno igralište otvoreno 2005. godine. Stadion Kantrida dio je Sportsko-rekreacijskog centra Kantrida. Osnovna namjena je za sportove nogomet i atletiku. Objekt je pokriven besplatnim gradskim internetom i nalazi se uz samo more. U neposrednoj blizini, nalazi se i plaža prilagođena psima. U planu je investicija u postojeći Stadion Kantrida (novo arhitektonsko rješenje).
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
24
Pregled sportsko-rekreacijskih sadržaja Riječke šetnice – Ovaj projekt je zamišljen kao projekt promicanja aktivnosti i kretanja po manje poznatim dijelovima grada u prirodi – isprepličući time urbani i prirodni karater određenog dijela grada. U sklopu projekta se promovira 4 trase:
1. Plumbum – Trsat: dužina staze je 11,5 km, visinska razlika 410 metara a vrijeme potrebno za prelazak staze je 3:45 sati. U tom smislu staza je teška i fizički zahtjevna zbog dužine i visinske razlike
2. Strmica – Donja Orehovica: dužina staze 2,5 km, visinska razlika iznosi 100 metara dok je vrijeme potrebno za obilazak 45 minuta. Staza jesrednje teška i obvezna je adekvatna obuća
3. Orehovica-Maršić: staza duljine 4 km, visinska razlika je 150 metara a vrijeme potrebno za obilazak ove srednje teške staze je 60 minuta
4. Trsat – Lukobran: ova staza je dužine 7 km i visinske razlike 250 metara. Za obilazak je potrebno 1:45 sati a zahtjevnost staze je srednja.
Projekt riječkih šetnica je koristan projekt poglavito namijenjen lokalnom stanovništvu, no određene dionice mogu biti korištene i u turističkom smislu ili u dijelovima obzirom na zanimljivosti dijelova grada kroz koje prolaze.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
25
Pregled plažnih sadržaja
Rijeka, iako geografski vrlo ograničena, te industrijski oblikovana, ipak ima plaže koje su na raspolaganju stanovnicima i posjetiteljima Rijeke. Od 22 plaže na području Rijeke, njih 2 imaju Plavu zastavu, jedna je prilagođena osobama s invaliditetom dok su dvije plaže za pse. Sve gradske plaže su dostupne javnim prijevozom (linija 1, linija 32) a od stajališta je potrebno do 5 minuta hoda kako bi se stiglo do određene plaže. U infrastrukturnom smislu, najbolje opremljene plaže su u uvali Kostanj i plaža Ploče (ispod Bazena Kantrida) koje imaju označeno područje za kupače, sanitarne čvorove, spasilačku službu, ulaze za invalide, tuševe i ostalu opremu i popratne sadržaje.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
26
TURIZAM – Turistička potražnja TREND POTRAŽNJE - UKUPNO U Rijeci je u 2012. godini ostvareno 135.580 noćenja, 0,3% manje u odnosu na 2011.godinu.
Značajniji pad noćenja od 10%, uvjetovan nepovoljnim gospodarskim kretanjima, zabilježen je u 2008.g., nakon čega je ponovno došlo do porasta dolazaka i noćenja, a što se može vidjeti na sljedećem grafu.
EMITIVNA TRŽIŠTA Strani turisti čine većinu u ukupnim dolascima i noćenjima, oko 75%, dok su domaći gosti najjače pojedinačno tržište.
Najbrojniji strani posjetitelji Rijeke i riječkog područja su tradicionalno Talijani, a slijede ih državljani Njemačke, Španjolske, Francuske, Velike Britanije, Slovenije, Austrije, Japana, Poljske te Mađarske.
DINAMIKA BORAVKA Prema podacima TZ Rijeke prosječna duljina boravka stranih gostiju je 1,9 dana, a domaćih 2 dana.
Iako se radi o gradskoj destinaciji, segment tranzita i odmorišnih gostiju ipak utječe na sezonalnost, iako je ona značajno manja nego u klasičnim odmorišnim destinacijama.
Tijekom četiri ljetna mjeseca u Rijeci se realizira 64% ukupnih noćenja na godišnjoj razini.
U slučaju hotela, sezonalnost je donekle ublažena, obzirom da su poslovni gosti vrlo jak segment, a njihova aktivnost je podjednako raspodijeljena tijekom godine; kongresi i seminari najjači su u proljeće i jesen, što sve skupa doprinosi ujednačenijoj distribuciji poslovanja tijekom godine.
0
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.000
70.000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Rijeka noćenja - prosječni trend sezonalnosti
64%
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
27
TURIZAM – Hotelska potražnja TREND POTRAŽNJE - HOTELI U Rijeci je u 2012. godini u hotelima boravilo 48.778 gostiju, koji su ostvarili 85.460 noćenja, što iznosi 63% od ukupnog broja noćenja.
Period 2005.-2007. karakterizira snažan rast hotelske potražnje, što povezujemo sa otvorenjem Hotela Jadran i povoljnom ekonomskom situacijom.
Nakon perioda rasta nastupio je period stagnacije sa negativnim predznakom. Izostanak oporavka od krize očit je su u variranju broja hotelskih noćenja 85-90.0000 u posljednjih 5 godina, s tim da je u 2012. realiziran pad hotelskih noćenja za 5% u odnosu na 2011.
Prosječno trajanje boravka je oko 1,7 dana.
Bez novih generatora potražnje i/ili gospodarskog oporavka ne očekuje se daljnji snažniji rast.
SEGMENTI POTRAŽNJE Poslovna potražnja je usko vezana za lokalne i regionalne kompanije (transport, luka, trgovina, industrija). Ovaj segment je trenutno najvažniji za gradski turizam Rijeke. Procjenjuje se da generira 40-50% svih noćenja.
MICE je dosta limitiran, prema raspoloživim informacijama, generira svega 5-10% poslovanja hotela.
Iako Rijeka nije tipična odmorišna destinacija, ovaj segment je drugi najvažniji, prema našim procjenama generira 35 do 45% ukupne potražnje. Uglavnom su to kratki posjeti gradu, tijekom dužeg putovanja, te turističke grupe u tranzitu.
Također, velika događanja generiraju manji dio noćenja, gdje postoji veliki potencijal.
Jedan od rastućih segmenata je omladinski turizam..
35.01539.670
52.156 52.69148.940 49.839 52.000 48.778
58.573
67.643
93.83888.515 86.761 85.318
90.00085.460
0
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.000
70.000
80.000
90.000
100.000
2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
Dolasci i noćenja (samo hoteli)Rijeka(2005-2012)
dolasci
noćenja
45%
30%
15%
5%5%
Tržišni miks - hoteli Rijeka
poslovni
odmorišni grupni
odmorišni individualni
MICE
ostalo
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
28
TURIZAM – Potražnja - ostale vrste kapaciteta TREND POTRAŽNJE - HOSTELI U prvoj godini poslovanja (2006.) realizirano je 5.353 dolazaka u hostelima što ukazuje na veliku potražnje za ovakvom vrstom smještajnih kapaciteta. Slijedeće godine je značajan rast od 34% u dolascima i 26% u noćenjima.
Interesantno, u periodu 2008.-2011. potražnja stagnira na oko 7.100 dolazaka i 10.000 noćenja.
Tek 2012. godina donosi pomake u pozitivnom smjeru, prvi put nakon 2007. došlo je do rasta u volumenu potražnje u hostelima, i to 18% u dolascima te 21% u noćenjima. Sa 12.100 noćenja hosteli generiraju 9% turističke potražnje.
Prosječno trajanje boravka je oko 1,4 dana.
Bez novih generatora potražnje i objekata koji značajno povećavaju ponudu kapacitetom i kvalitetom ne očekuje se daljnji značajniji rast.
TREND POTRAŽNJE – OSTALI SMJEŠTAJ Trend potražnje za kampom u Rijeci ovisi o poslovnoj politici jedinog objekta te vrste.
Broj turista i ostvarenih noćenja pada do 2010., da bi se nakon toga ostvarivale značajne stope rasta do 2011., te opet pad. U 2012. bilo je 15.344 noćenja (11% od ukupnog broja noćenja). Prosječno trajanje boravka je 2,5.
Privatni smještaj generira 13% turističkih noćenja u 2012., sa sličnim trendom kao i kamp, pad u razdoblju 2005.-2007. te rast do današnjih 17.300 noćenja. Prosječno trajanje boravka je 3.5-4.0 dana u promatranom razdoblju
Prenoćište je značajno smanjilo svoj volumen ostvarenih noćenja, sa 12.200 u 2005. na 5.400 u 2012. Iako se ubraja u turističku infrastrukturu, samo je djelomično u funkciji turizma.
0
5.363
7.178 7.284 7.076 7.048 6.900
8.161
0
8.155
10.291 10.198 9.918 9.903 10.000
12.089
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
Dolasci i noćenja (samo hosteli)Rijeka (2005-2012)
dolasci
noćenja
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
29
TURIZAM – Performanse (iskorištenost) ISKORIŠTENOST KAPACITETA Iskorištenost smještajnih kapaciteta jedan je od najvažnijih pokazatelja performansi turističkog smještajnog objekta.
Ovdje ćemo koristiti iskorištenost kreveta kao mjeru iako se hotelijerstvu standardno koristi iskorištenost soba.
U Rijeci se u prosjeku realizira 22% iskorištenost kreveta; 27% bez prenoćišta.
Razvidno je da je prosječna iskorištenost kreveta najviša kod hotela, 40%. Procjenjuje se da je iskorištenost soba u prosjeku u rasponu 45-60%.
Hosteli postižu 28% iskorištenost kreveta u prosjeku, što je relativno malo na razini godine i vjerojatno povezano sa sezonalnošću turističkih kretanja.
Ostali smještajni kapaciteti imaju vrlo niske stope iskorištenosti.
FAKTOR TRŽIŠNE PENETRACIJE Faktor tržišne penetracije je pokazatelj tržišnih performansi, pokazuje omjer između stvarnog tržišnog udjela (udio u potražnji / noćenjima) i fer tržišnog udjela (udio u kapacitetima / krevetima).
Vrijednost faktora iznad 1 ukazuje na bolju tržišnu performansu objekta ili skupine objekata.
Kao što se vidi u prethodnoj tabeli, hoteli ostvaruju daleko najviši faktor tržišne penetracije, obzirom da u kapacitetima sudjeluju sa 34% a u noćenjima 63%.
Još samo hosteli imaju faktor tržišne penetracije veći od 1, dok sve ostale vrste smještanih objekata imaju manje od 1.
Obzirom da ih karakterizira sezonsko poslovanje, specifičnosti ciljnih segmenata u slučaju prenoćišta te limitiran raspon usluga, takav rezultat je i očekivan.
broj
ležajeva
2012
struktura
ležajeva
broj
noćenja
2012
struktura
noćenja
faktor tržišne
penetracije
Hoteli 584 34% 85.460 63% 1,8
Hosteli 120 7% 12.089 9% 1,3
Kampovi 350 20% 15.344 11% 0,6
Prenoćišta 378 22% 5.382 4% 0,2
Privatni smještajni kapaciteti 282 16% 17.305 13% 0,8
UKUPNO 1.714 135.580
Izvor: TZ Rijeka, obrada HHTL, svibanj 2013.
Rijeka - analiza tržišne penetracije po pojeidnim vrstama smještajnih objekata
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
30
TURIZAM – Performanse (cijena smještaja) CIJENE SMJEŠTAJA
Prethodna tabela prikazuje cijene pojedinih vrsta smještaja kako su prezentirane na web stranicama objekata odnosno rezervacijskim portalima.
Radi se o publiciranim cijenama (Rack Rate), za individualne segmente gostiju.
Na temelju prethodno prezentiranih podataka i interne baze podataka Horwath HTL, mogu se dati slijedeći zaključci:
Nema značajnih oscilacija između publiciranih
cijena u visokoj i niskoj sezoni, čemu razlog može
biti s jedne strane uravnotežena potražnja
individualnih gostiju, a s druge neaktivnost upravljanja prihodom kroz cijene sobe (revenue management)
Cijena po osobi u hostelima kreću se 20-30 Eura, uz izuzetak Hostela Dharma koji je ispod konkurenata (12-18 Eur, ovisno o vrsti smještajne
jedinice)
Procjenjujemo da hoteli 4* postižu oko 70-85 Eur prosječnu cijenu sobe (ADR)
Procjenjujemo da hoteli 3* postižu oko 50-55 Eur prosječnu cijenu sobe (ADR)
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
Hoteli
niska sezona visoka sezona
Hotel Bonavia, 4* 123,00 EUR 144,00 EUR
Hotel Jadran BW, 4* 97,00 EUR 97,00 EUR
Hotel Continental, 3* 90,00 EUR 90,00 EUR
Hotel Neboder, 3* 85,00 EUR 85,00 EUR
Hosteli
spavaonica dvokrevetna
> Omladinski hostel Rijeka 21,30 EUR
> Lounge Hostel Carnevale 22,60 EUR 25,70 EUR
> Hostel Aston 26,00 EUR 30,00 EUR
> Hostel Ana 20,00 EUR 30,00 EUR
> Hostel Dharma 18,00 EUR 12,50 EUR
> Hostel Kosy 21,33 EUR 25,23 EUR
Kampovi
niska sezona visoka sezona
Kamp Preluk 29,32 EUR 39,09 EUR
Prenoćišta
niska sezona visoka sezona
Prenoćište Kantrida 18,50 EUR 18,50 EUR
Izvor: www. Booking.com, 7.5.2013.
cijena sobe
cijena sobe
cijena kreveta
Pregled cijena po vrsti smještajnog objekta
najam parcele
31
PONUDA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA
Ponuda smještaja je dosta limitirana, obzirom na mali broj hotela kao osnovnih
smještajnih kapaciteta, koji su tek trećina ukupne ponude.
Hotelski kapaciteti su pretežno gradski poslovni hoteli, smješteni u centru grada.
Najveći hotel je Bonavia sa 4 zvjezdice, 121 smještajna jedinica.
Osim Hotela Jadran koji je član konzorcija Best Western, nema međunarodnih
hotelskih brandova ili menadžment kompanija. Hotel Bonavia je hotel u sastavu Plave Lagune Poreč.
Struktura smještajnih kapaciteta je diverzificirana otvorenjem prvog hostela 2006. Njegov uspjeh potaknuo je riječke poduzetnike na otvaranje dodatnih hostelskih kapaciteta pa danas Rijeka nudi ukupno oko 200 hostelskih kreveta. Ovaj trend ujedno ukazuje na povećanje interesa mladih putnika za Rijeku (backpackeri) i razvoja niskobudžetnih avio linija
Ukoliko se izuzme privatni smještaj kao alternativni vid smještajnih kapaciteta na
kojima se teško može graditi turistička budućnost Grada Rijeke, te prenoćište
Kantrida koje, kapacitetom značajno pridonosi ali je zapravo samo manjim dijelom
u turističkoj funkciji, može se zaključiti da danas Grad Rijeka zapravo raspolaže
sa oko 700 turističkih kreveta u hotelima i hostelima, razine kvalitete 3-4*
Najavljeni projekti razvoja novih hotelskih objekata su uglavnom iz pred-kriznog razdoblja, a gospodarska kriza je tržište uvelo u stanje mirovanja i povećanog
opreza. U tijeku su pripreme za izgradnju novih hotelskih kapaciteta na lokacijama Kostabela i Benčić.
Prema našoj procjeni, u narednom periodu mogu se očekivati novi objekti, a
najave i planovi investitora daju naslutiti kako bi broj hotelskih soba mogao porasti za 300 do 400 soba u srednjem roku (sljedećiih 5 godina), a realizacijom projekta Delta i Preluk, kapaciteti će značajno porasti (realizacija od 2018. nadalje).
Zaključak
GASTRONOMSKA PONUDA
Ponuda restorana šireg riječkog
područja na visokom je nivou, gastronomija ima dugu tradiciju, ima dosta nagrađivanih
restorana, kao i restorana koji njeguju mediteransku i lokalnu kuhinju.
Spuštajući se na razinu grada
Rijeke, gastronomska ponuda je relativno ograničena a radno
vrijeme često ne odgovara
potrebama potražnje, kako
lokalne tako i turističke potražnje.
Inicijative Kvarner Gourmet i Kvarner Food dobar su pokušaj
razvijanja branda i stvaranja prepoznatljive gastronomske ponude, no bitno je izdignuti doseg takvog marketinga na višu
razinu, koja će biti prepoznatljiva
na međunarodnom turističkom
tržištu.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
32
TURISTIČKA POTRAŽNJA
Rijeka je percipirana kao lučki tranzitni grad od strane turističkih
portala. Komentari korisnika na tim portalima idu na liniju takvom image-u, te je razvidno da će trebati značajna ulaganja i na
području turističke infrastrukture i na području brandinga i marketinga općenito tijekom duljeg razdoblja da se Rijeka
pozicionira na turističkoj mapi Europe.
Turistička potražnja ima blagi trend rasta u analiziranom periodu,
nakon negativnih implikacija globalne ekonomske krize u 2008. godini. Posljednje 4 godine godišnje se broj noćenja poveća u
prosjeku za 4%, iako je intenzitet tog povećanja sve manji.
Analiza sezonalnosti ukazuje na klasičnu distribuciju prometa gdje
je najintenzivniji tijekom ljetnih mjeseci, iako značajno manje
izražen nego u klasičnim turističkim destinacijama. Tu je
evidentan utjecaj tranzita odmorišnih turista na performanse
gradskih smještajnih kapaciteta.
Segmentacija ukazuje na poslovni turizam kao jaki segment, te tranzitno odmorišni (kratki posjeti gradu, grupe u tranzitu i sl.).
Gradska događanja imaju za sad nisku moć generiranja
značajnijeg udjela potražnje za smještajnim kapacitetima.
Tek značajni pomaci u gospodarstvu grada, infrastrukturi (bilo poslovnoj bilo turističkoj) te kreiranju doživljaja moći će generirati
nove segmente potražnje u značajnijem volumenu. Bez investicija
– ništa od turizma.
Zaključak
REKREATIVNI SADRŽAJI
Ponuda sportsko rekreativnih sadržaja u Rijeci
je bogata (dvorane, stadioni, igrališta, plivališta,
kuglane i dr.) te za određene sportove postoji
mogućnost snažnije penetracije na tržište. No, u
tom slučaju, samo smještajni kapacitete Rijeke
nisu dostatni već je potrebno koordinirano
ponuditi kapacitete u suradnji s okolnim mjestima.
Plaže Rijeke su prostorno gotovo u potpunosti
iskorištene, no kvalitativno je moguće ostvariti
daljnja poboljšanja (plave zastave, sadržaji,
uređenje, itd.).
Pješačke staze postoje, no moguć je daljnji
razvoj mreže i kvalitativno unaprjeđenje
postojećih šetnica.
Lungomolo je potrebno atraktivnije osmisliti kako bi postao atraktivnija zona za šetače i
rekreativce.
Novi kompleksi Centar Zamet, Bazeni Kantrida i Atletska dvorana Kantrida otvorili su lokalnom, nacionalnom i međunarodnom tržištu
mogućnost konzumiranja sportske rekreacije za
sve dobne skupine te standardne ali i nove oblike rekreacije.
2.1. Analiza turističke
ponude 2.2. Analiza turističke
potražnje 2.3. Zaključci
33 3. Skraćeni postupak analize tajnog gosta (Quick Mystery Shopping)
34
Objekti i procedura
Analiza tajnog gosta je u sklopu ovog projekta odrađena tijekom terenskog boravka tima Horwath HTL-a Rijeci u travnju 2013. godine. U razmatranju koje objekte uključiti u ovu analizu, vođena je briga da budu zastupljene sve važne sastavnice turističkog lanca vrijednosti destinacije. U tom smislu analizirani su sljedeći objekti/usluge:
Pizzeria Bracera (odabir sukladno web stranici TZ-a Rijeka) Trattoria Riva’s (odabir sukladno uvrštenju u Kvarner Food program) Hotel Bonavia (hotel 4*) Hotel Continental (hotel 3*) TIC Rijeka Suvenirnica Bruketa (odabir sukladno web stranici TZ-a Rijeka) Suvenirnica Zeleno i plavo (odabir sukladno web stranici TZ-a Rijeka) Povijesni i pomorski muzej Muzej grada Rijeke Licencirani vodič grada Rijeke (odabir kontaktu s udrugom vodiča Kvarnera)
U određenim objektima je izvršena kupnja ili konzumacija, dok je za određene objekte ocjenjivana kvaliteta usluge, informativnost, ljubaznost i ostale varijable, no bez obavljanja kupnje proizvoda/usluge. Prilikom posjete tima, ocjenjivani su razni aspekti usluge/proizvoda (ljubaznost, profesionalnost, informiranost, kvaliteta i pouzdanost informacije, izgled objekta, čistoća interijera i eksterijera, kvaliteta robe/proizvoda, izložaka, radna vremena, način ophodnje s gostom, dodatni sadržaji, itd. – zavisno o tipu objekta koji je posjećen. Skala ocjenjivanja je bila od 1 (nedovoljan) do 5 (izvrstan). Quick Mystery Shopping procedura obilaska je izvršena u trajanju od 2 dana. Rezultati i zaključci odrađene analize nalaze se u nastavku.
35
Analiza tajnog gosta – MUZEJI POVIJESNI I POMORSKI MUZEJ RIJEKA Ključni stavovi vezani uz obilazak ovog objekta: IZGLED
Spuštene rolete smanjuju atraktivnost vanjske pojave zgrade Nema pristupa balkonu u Guvernerovoj palači što bi potencijalno moglo biti atraktivno Blagajna i ulazni prostor neugledni i nema se osjećaj ulaska u muzej Nema trgovine suvenira/razglednica Na samom ulazu su parkirani automobili što dodatno umanjuje dojam zgrade kao muzeja
USLUGA
Po dolasku osoblje nije bilo na blagajni – moglo se slobodno ući u muzej – nužnost profesionalizacije usluge Zaposleni nemaju oznake imena niti uniforme prikladne za muzej
36
Analiza tajnog gosta – MUZEJI POSTAV MUZEJA, INTERPRETACIJA
U muzeju nema raspoloživog osoblja za pratnju grupa po dolasku (jedino po dogovoru unaprijed) Na ulazu stoji znak kako je u muzeju dostupan audio vodič, no nije ga moguće dobiti Muzej je konfuzan – nema jasne signalizacije i putokaza smjerova do početka postava Eksponati su neadekvatno i neatraktivno označeni – jednojezični tekstovi (hrvatski) bez tekstova na engleskom ili nekom trećem jeziku (uz izuzetak nekoliko tekstova u pomorskom dijelu) Rasvjeta eksponata je neadekvatna i loša Zaštita eksponata je neadekvatna i loša Sigurnosni uvjeti za posjetitelje su upitni – razbijena stakla vitrina aktivnih izložaka u ravnini noge) stvaraju realnu prijetnju za sigurnost posjetitelja – nije označeno niti osigurano (dio s eksponatima Pomorskog muzeja) Turistički najvrjedniji eksponat – spasilački prsluk s Titanika loše izložen i obezvrijeđen – postavljen u uglu prostorije, loše osvijetljen, natpis dostupan samo na hrvatskom jeziku. Također na vidnom mjestu ne postoji niti priča o tome kako je prsluk dospio u Rijeku Makete brodova na postoljima i na dohvat ruke predstavljaju loše zaštićene eksponate koji mogu pasti i pritom ozlijediti posjetitelje
OPĆENITO Muzej na ulazu, odmah do stola za prodaju karata ima stalak s knjigama i brošurama koje se prodaju – materijali su neatraktivno složeni, izgledaju neuredno te je na prvu ruku nejasno jesu li za prodaju ili slobodni za uzeti Karte se ne mogu platiti kreditnom karticom Radno vrijeme muzeja nije prikladno turističkom gradu
Prosječna ocjena objekta
2,09
37
Analiza tajnog gosta – MUZEJI MUZEJ GRADA RIJEKE Ključni stavovi vezani uz obilazak ovog objekta: IZGLED
Pristup zgradi muzeja neatraktivan – smeće u fontani, neuredan travnjak, nema klupa i koša za smeće Eksponati torpeda u dvorištu neuredno poslagani, nema interpretacije niti objašnjenja postava Blagajna i ulazni prostor neugledni Nema trgovine suvenira/razglednica Nema čitke i uočljive naznake radnog vremena niti oznake Ri-carda
USLUGA Muzej nije otvoren na vrijeme (kašnjenje 5 minuta – bez ikakve isprike zaposlenih) Osoblje na blagajni needucirano i neinformirano o postavu i susjednom muzeju (što je izloženo, radno vrijeme) Zaposlenici ne govore engleski jezik Zaposleni nemaju oznake imena niti uniforme prikladne za muzej
38
Analiza tajnog gosta – MUZEJI POSTAV MUZEJA, INTERPRETACIJA
U muzeju nema raspoloživog osoblja za pratnju posjetitelja po dolasku; na upit da li je moguće dobiti vodstvo od trenutno prisutnih zaposlenih osoba, dobili smo negativan odgovor Muzej je konfuzan – nema jasne signalizacije i putokaza smjerova za kretanje posjetitelja Eksponati u prizemlju (satovi) bez interpretacije na stranim jezicima Eksponati u dvorištu muzeja (lapidarij i torpeda) bez interpretacijskih tekstova (ni hrvatski ni strani jezici) Eksponati na katu neatraktivno složeni, nema interpretacije na stranim jezicima, hrvatska interpretacija iznimno loša Knjiga utisaka posjetitelja služi za pisanje šala i nema veze sa funkcijom knjige utisaka (izuzev manjeg broja referentnih utisaka/komentara)
OPĆENITO Muzej nema funkcionalnu naplatu karti – naplata kroz vrata za osoblje a ne na „prozorčiću za karte”/portirnici Sigurnost u muzeju je potencijalno upitna na stubištima – izlizani kamen je vrlo sklizak – nema traka protiv proklizavanja Karte se ne mogu platiti kreditnom karticom Radno vrijeme muzeja nije jasno označeno (sitna slova na plakatu za izložbu na samom ulazu)
Prosječna ocjena objekta
1,18
39
Analiza tajnog gosta – MUZEJI
Muzejska ponuda u gradu Rijeci je iznimno oskudna i neatraktivna. U turističkom smislu, trenutni postavi, konfiguracija i organizacija muzeja ne udovoljavaju osnovnim potrebama turističkog tržišta te ne isporučuju bazični omjer vrijednosti za novac. Radna vremena muzeja nisu prilagođena turističkim potrebama (dvokratna vremena, neradni dani, sati otvorenosti). Određeni muzeji (npr. Pomorski i povijesni) su smješteni unutar atraktivnih građevina, no sama građevina je veća atrakcija od muzejskog postava. Općenito, povijest grada se ne predstavlja na adekvatan način.
Muzeji koji imaju u svojim postavima zanimljive i za Rijeku atraktivne eksponate nedovoljno promiču i koriste dotične izloške (npr. prsluk s Titanika, izložbeni primjerci torpeda, itd.). Muzej grada Rijeke ima stranicu samo na hrvatskom jeziku. Stranica muzeja nije interaktivna, dizajnerski je neatraktivna kao i korištene kombinacije boja. Također, QR kod na Internetskoj izložbi „Torpedo - prvi u svijetu” vodi na početnu stranicu muzeja a ne daje više informacija o izložbi, povijesti, itd., kao što bi trebao biti slučaj. Povijesni i pomorski muzej Hrvatskog primorja ima stranicu samo na hrvatskom jeziku. Prikaz postava i aktivnosti muzeja na Internet stranici je jednostavan no nije previše informativan. Cijene ulaznica za muzeje su unutar hrvatskog prosjeka, no preskupe su obzirom na postav i razinu doživljaja posjetitelja. U svakom pogledu, muzeji grada Rijeke ne isporučuju zadovoljavajući omjer kvalitete za cijenu i potrebno je značajno unaprijediti ovaj aspekt turističke ponude grada.
Izvor: Horwath HTL, terenski obilazak tima, travanj 2013.
2,63
1,70
1,20
1,00
1,63
1,00 2,00 3,00 4,00 5,00
Izgled objekta
Pružatelj usluge
Usluga/doživlja j
Želja za ponovnim posjetom
Muzeji ukupno
Ocjena muzeja obuhvaćenih posjetom Rijeci, 09.-11. travnja 2013
40
Analiza tajnog gosta – RESTORANI TRATTORIA RIVA’S Općenito
Trattoria Riva’s otvorena je na jesen 2012. godine, a nudi domaća jela od ribe i mesa, tjestenine i sl. Trattoria je smještena u centru grada, na riječkoj rivi. Riva’s je dio programa Kvarner Food, te je u selekcijskom procesu ostvario 90 od ukupno 100 mogućih bodova. Restoran nije prisutan na TripAdvisoru, te nema vlastitu web stranicu, no aktivan je na Facebook-u. Specijaliteti restorana su morski pijat (dnevno svježa riba), crni rižot, škura pogača, njoki s boškarinom. Vizualni dojam vanjskog dijela restorana i terase je pozitivan – atraktivno uređenje u stilu klasične trattorie (drveni stolovi, karirani stolnjaci i sl.) daje šarm ovom objektu.
41
Analiza tajnog gosta – RESTORANI Uređenje i usluga
Prilikom ulaska u restoran, osoblje je zaželjelo ljubaznu i profesionalnu dobrodošlicu, te nas odmah smjestilo za stol u restoranu. Interijer restorana je ugodan i u skladu s imidžem trattorie, no rasvjeta restorana je neatraktivna i neadekvatna (preslaba rasvjeta, štedne žarulje na lusteru stvaraju neprikladno osvjetljenje) Serviranje stola u skladu je s imidžem restorana Kod odabira jela s jelovnika, konobar je uputio na specijalitete kuće, te pokazao da je dobro upoznat s jelovnikom i trenutnom ponudom restorana, no nije nam bilo ponuđeno odgovarajuće piće ni predjelo (tek na naš upit) Naručena jela poslužena su u odgovarajućem roku, a tijekom jela, nekoliko puta je provjereno je li sve u redu s hranom. Prezentacija hrane je veoma zadovoljavajuća, a hrana je odgovarajuće kvalitete. Izdavanje računa i odnošenje praznih tanjura nakon jela je bilo sporije od očekivanog i uobičajenog. Konzumirana jela odgovarajuće su razine vrijednosti za novac, no konzumirano desertno vino (po čaši) previsoke je cijene za trattoriu. Na izlasku restorana, nismo bili pozvani da ponovo posjetimo restoran.
Prosječna ocjena objekta
4,1
42
Analiza tajnog gosta – RESTORANI PIZZERIA BRACERA Općenito
Pizzeria Bracera nalazi se u centru Rijeke, u uličici (Kružna ulica 10) koja izlazi na glavnu riječku ulicu Korzo. Restoran do pizzerie (Zlatna školjka) u vlasništvu je istog vlasnika. Bracera se ponosi uređenjem prostora kojeg je osmislio i uredio poznati riječki umjetnik Vojo Radoičić, te se stoga nastoji pozicionirati kao pizzeria-galerija. Pizzeria Bracera ima vlastitu web stranicu, na kojoj se mogu naći osnovne informacije o objektu i ponudi. Web stranica je zahtjevna za navigaciju u smislu vremena učitavanja, a informacije koje nudi su veoma šture. Na TripAdvisoru, Bracera je na 9 mjestu od ukupno 46 riječkih restorana, ocijenjena s 4 boda.
43
Analiza tajnog gosta – RESTORANI Uređenje i usluga
Eksterijer restorana nije atraktivan, jer se ulaz u pizzeriju s Korza nalazi u uskom, tamnom i nedovoljno uređenom haustoru. Označavanje restorana nije adekvatno niti atraktivno (gotovo neprimjetne oznake s ceste). Usluga u pizzeriji je prosječna – npr. iako pozdravljeni prilikom ulaska u pizzeriu, to nije učinjeno na profesionalan i ljubazan način. Osoblje je dobro upoznato s jelovnikom pizzerije, no osim samostalnog odabira gosta, nije ponuđeno / predloženo ni jedno jelo, predjelo ili piće od strane osoblja. Serviranje stola u skladu je s imidžem restorana. Interijer restorana je interesantno uređen (Vojo Radoičić), no nisu svi elementi uređenja usklađeni – ponegdje osjećaj praznine - osvjetljenje. Naručena hrana stigla je u očekivanom roku, no osoblje nije tijekom jela provjerilo zadovoljstvo gosta hranom, niti su nakon jela na vrijeme uklonjeni tanjuri. Račun je ispostavljen uz čekanje, prilikom izlaska. Komunikacija osoblja s gostom je bazična (pozdrav, narudžba, račun), te nedostaje neposrednosti i ljubaznosti. Na izlasku restorana, nismo bili pozvani da ponovo posjetimo restoran.
Prosječna ocjena objekta
3,9
Kvaliteta hrane
Jelovnik sadrži raznovrsnu ponudu pizza i srodnih jela, te daje dojam raznolikosti (možda i previše) i mogućnosti dobrog izbora. Prezentacija jela je odlična, kao i kvaliteta pizze – dobar odnos vrijednosti za novac.
44
Analiza tajnog gosta – RESTORANI
Ponuda restorana u Rijeci općenito je relativno siromašna, a što je posebno primjetno za vrijeme održavanja događanja u gradu (Fiumanka, Karneval, itd.) Samim obilaskom, ali i prema mišljenjima ključnih subjekata grada, kvaliteta restoranske ponude također zahtjeva poboljšanje (ponuda lokalnih gastronomskih specijaliteta, svježe i kvalitetne namirnice u pripremi jela, i sl.)
Oba posjećena restorana zadovoljila su kvalitetom ponude, što je rezultiralo visokom prosječnom ocjenom, i željom za ponovnom posjetom. Usluga u oba restorana je zadovoljavajuća (prosječna ocjena 3,9), no za poboljšanje kvalitete usluge, potrebna je veća razina profesionalnosti i posvećenosti. Oba restorana uređena su u skladu sa svojim pozicioniranjem i imidžem. Cijene su zadovoljavajuće (dobar odnos vrijednosti za novac) Na stranicama TZ Kvarner i TZ Rijeka oba restorana su oglašena. Što se tiče vlastitih stranica, Trattoria Riva’s ima otvorenu stranicu na Facebook-u, dok Pizzeria Bracera ima vlastitu stranicu (potrebno uređenje za bolju funkcionalnost).
Izvor: Horwath HTL, analiza na terenu, travanj 2013.
3,90
3,90
4,05
4,00
3,96
1,00 2,00 3,00 4,00 5,00
Izgled objekta
Osoblje
Hrana
Želja za ponovnim posjetom
Restorani ukupno
Ocjena restorana obuhvaćenih posjetom Rijeci, 09.-11. travnja 2013
Prosječna ocjena posjećenih restorana
3,96
45
Analiza tajnog gosta – SUVENIRI ZELENO I PLAVO Općenito
"Zeleno i plavo" posluje u izložbeno-prodajnom prostoru Proizvodno-trgovačke zadruge "Zeleno i plavo", otvorenom u sklopu projekta Autohtonika.
Trgovina "Zeleno i plavo" prodaje autohtone proizvode s Kvarnera i iz Primorsko-goranske županije (certificirani, tradicionalni prehrambeni proizvodi) te suvenire.
Trgovina se nalazi u centru grada, te je lako dostupna.
Oznake trgovine jasno su istaknute na ulazu objekta.
Sam ulazni prostor potrebno je bolje i kreativnije urediti, jer mu nedostaje potrebna atraktivnost.
46
Analiza tajnog gosta – SUVENIRI Unutarnji prostor i ponuda
Unutarnji prostor je uredan, iako pomalo kaotičnog rasporeda, s lošom rasvjetom. Negativan dojam ostavlja veliki, gotovo prazan frižider usred izložbeno-prodajnog prostora Na prvi dojam, izloženi proizvodi su atraktivni, uredno su posloženi, označeni (deklaracije, cijene), te predstavljaju dobar izbor proizvoda za prodaju.
Usluga
Nakon ljubaznog i profesionalnog pozdrava pri ulasku, osoblje trgovine nije pokazalo interes za našu posjetu/kupnju, niti nas upoznalo s asortimanom trgovine. Pri upitu o određenim proizvodima, vidi se slabo poznavanje prodajnog asortimana. Izgled i ponašanje osoblja ne odgovara imidžu trgovine (osim poboljšanja kvalitete usluge, bilo bi primjereno odijevanje osoblja u tradicionalniju odjeću)
Prosječna ocjena objekta
3,16
47
Analiza tajnog gosta – SUVENIRI MALA GALERIJA BRUKETA Općenito
Mala Galerija Bruketa smještena je u centru grada i lako je dostupna.
Galerija je u vlasništvu obitelji Bruketa, te nudi umjetničke slike vlasnika i drugih hrvatskih slikara, ukrasne lampe, modni nakit, umjetničke suvenire grada (ističu se različiti suveniri Morčića), te unikatni keramički predmeti.
Ulazni prostor objekta je atraktivan i uredan, s jasno istaknutim oznakama, ali nema oznake za Rijeka Card (na upit o tome, dobivena informacija o popustu od 10% koji se odobrava u galeriji).
48
Analiza tajnog gosta – SUVENIRI MALA GALERIJA BRUKETA Unutarnji prostor i ponuda
Unutarnji prostor je uredan i veoma atraktivno uređen. Galerija ima ugodnu atmosferu, sa raznolikom ponudom izložaka i prodajnih artikala. Svi prodajni artikli dobro su označeni i s istaknutom cijenom. Galerija nudi umjetnička djela vlasnika i ostalih umjetnika, te joj možda nedostaje ponuda suvenira tipičnih za Rijeku, koji bi bili interesantni turistima. Svakako treba izdvojiti ponudu suvenira Morčića (slike, nakit, i ostalo), kao ključan suvenir grada, koji je u ostalim trgovinama teško vidjeti.
Usluga Komunikacija s djelatnicom bila je na engleskom jeziku (dobro poznavanje jezika) Prema kupcu se odnosi profesionalno i ljubazno, te se pokazuje interes za pomoć oko kupnje. Ponuđena su dodatna objašnjenja na pitanja o artiklima, kao i dodatni materijali na stranom jeziku, a također su ponuđene informacije o alternativnim trgovinama suvenira u gradu.
Prosječna ocjena objekta
4,53
49
Analiza tajnog gosta – SUVENIRI
U Rijeci trenutno posluje mali broj trgovina suvenirima, a više njih je tijekom obilaska bilo zatvoreno (npr. Art galerija). Posjećene trgovine su zadovoljavajuće kvalitete, sa dobrom ponudom proizvoda, no nedostaje ponuda suvenira koji su tipični za Rijeku. Preporuka je da se osmisli nekoliko jedinstvenih suvenira za Rijeku, te da se oni prodaju u svim trgovinama suvenirima u gradu. Profesionalnost djelatnika očito ovisi o interesu za prodajom i ostvarenju profita (npr. u privatnoj galeriji, uslužnost, znanje, prenošenje informacija i sl. bila je na većoj razini od razine u trgovini Zeleno i plavo koja je u vlasništvu Zadruge).
Mala Galerija Bruketa ima vlastite web stranice, no njihova atraktivnost i funkcionalnost treba biti poboljšanja (npr. sada ima mnogo nepreglednog teksta i previše detaljnih informacija), nema informacija o proizvodima i cijenama, i sl. Trgovina Zeleno i plavo nema vlastite web stranice, odnosno posjetom na link www.zelenoiplavo.hr stoji obavijest da je web stranica ugašena zbog neplaćanja – što dodatno negativno utječe na imidž trgovine. Cijene artikala u obje trgovine ovise o razini kvalitete određenog proizvoda, i u prihvatljivim su okvirima vrijednosti za novac.
Izvor: Horwath HTL, analiza na terenu, travanj 2013.
3,91
3,47
4,50
3,50
3,85
1,00 2,00 3,00 4,00 5,00
Izgled objekta
Osoblje
Artikli i ponuda
Želja za ponovnim posjetom
Suvenirnice/trgovine ukupno
Ocjena suvenirnica obuhvaćenih posjetom Rijeci, 09.-11. travnja 2013
Ukupna prosječna ocjena posjećenih
trgovina suvenirima
3,85
50
Analiza tajnog gosta – HOTELI HOTEL BONAVIA Općenito
Hotel Bonavia smješten je u samom centru Rijeke, te predstavlja hotel najviše kvalitete u gradu (4 *). Eksterijer hotela je atraktivan i dobro održavan. Pristup glavnom ulazu onemogućava dostup posobama s invaliditetom, te otežava prostup koferima, kolicima i sl. Vanjskom dijelu ulaznog prostora nedostaje gradnioznost. Hotel je dobitnik nagrade Najbolji gradski hotel, a to je priznanje jasno vidljivo Hotel ima vlastitu web stranicu i prisutan je na TripAdvisoru (na 1. mjestu od ukupno 4 riječka hotela koja su ocjenjivana)
51
Analiza tajnog gosta – HOTELI HOTEL BONAVIA Usluga i sadržaji
Usluga dobrodošlice u hotelu je na očekivanoj razini za hotel ove razine kvalitete (profesionalnost i ljubaznost, i sl.). Pri dolasku je propušteno objasniti strukturu hotela, radno vrijeme i poziciju restorana u objektu, radno vrijeme ostalih sadržaja (wellness) i sl., te nije ponuđena usluga odnošenja prtljage u sobu. Raznolikost i izbor jela za doručak je odličan, a stol je serviran, te hrana prezentirana u skladu s imidžem hotela. Radno vrijeme wellness/spa centra je do 20:00, što ne odgovara potrebama gostiju koji predstavljaju ciljnu skupinu hotela – poslovni gosti – koji koriste ovu uslugu po povratku u hotel, što je često u kasnijim večernjim satima. Problem dotrajale opreme u sobi – konkretno, u kupaonici vodokotlić nije bio u potpunosti funkcionalan, te je bio bučan pri radu, slavina se nije lako zatvarala. Problem je detektiran u ponoć, a recepcioner noćne smjene je došao odmah po pozivu, no nije uspio sanirati problem. Ponuđen je premještaj u drugu sobu.
Prosječna ocjena objekta
4,49
52
Analiza tajnog gosta – HOTELI HOTEL KONTINENTAL Općenito
Hotel je smješten u samom centru Rijeke i lako je dostupan. Hotel Continental ima 3*, a smještaj nudi u 65 soba i 4 apartmana. Hotel nema vlastitu garažu, pa je vozilo moguće parkirati na označenom parkingu na ulici uz hotel (tek nekoliko mjesta, što je neadekvatno i nedostatno). Vanjski izgled objekta je atraktivan, jer je hotel smješten u održavanoj građevini s kraja 19. stoljeća. Ulazni dio hotela i lobby prostora je potrebno urediti na atraktivniji način (prazne vitrine, pletena fotelja, i slično). Hotel Continental ima vlastite web stranice, koje su jednostavne, ali nude osnovne informacije. Na web stranicama hotela također je moguće rezervirati smještaj u hotelu, te se upoznati s ključnim sadržajima i ponudom. Hotel je također ocjenjivan na TripAdvisoru, te zauzima 3. mjesto od ukupno 4 ocjenjivana hotela u Rijeci, s ukupno 39 ocjene.
53
Analiza tajnog gosta – HOTELI HOTEL CONTINENTAL Usluga i sadržaji
Usluga dobrodošlice u hotelu je na očekivanoj razini za hotel ove razine kvalitete (profesionalnost i ljubaznost, i sl.). Pri dolasku je propušteno objasniti strukturu hotela, radno vrijeme i poziciju restorana u objektu, i sl. Doručak u restoranu hotela ne nudi raznolik izbor jela, a postava stola, te prezentacija hrane zahtijevaju poboljšanje. Sala restorana za vrijeme doručkovanja bila je prazna, no mi smo posluženi tek nakon 5 minuta, jer osoblje nije bilo prisutno u sali. Sobe su jednostavno uređene i uredne, s jednostavnim pristupom, te osnovnim sadržajima (TV program na 5 stranih jezika, Internet pristup (sa šifrom), itd. U sobi nije bilo mini bara. Hotel nema dodatnih sadržaja (npr. wellness ili sl.)
Prosječna ocjena objekta
3,74
54
Analiza tajnog gosta – HOTELI
Oba hotela prisutna su na web stranicama TZ Kvarner i TZ Rijeka, kao i na TripAdvisoru, te imaju vlastite web stranice. Obzirom da su web stranice često prvi susret gosta s hotelom i destinacijom, potrebno je kontinuirano raditi na poboljšanju funkcionalnosti web stranica, na inovacijama, te kreativnim načinima predstavljanja svoje ponude i usluga.
Ukupna prosječna ocjena posjećenih
hotela
4,12 Obzirom da u Rijeci posluju tek 4 hotela, jasno je da je potrebno proširiti kapacitete u hotelima, no istovremeno je potrebno povećati konkurentnost i razinu kvalitete u postojećim kapacitetima. Npr. čak i najbolji hotel u gradu (Bonavia) treba poboljšati pristup ulazu u hotel, poboljšati opremu hotela (u sobama i sl.), te revidirati radno vrijeme dodatnih sadržaja hotela.
Izvor: Horwath HTL, analiza na terenu, travanj 2013.
4,00
4,01
3,90
4,17
4,50
4,12
1,00 2,00 3,00 4,00 5,00
Izgled objekta
Recepcija
Hrana doručak
Soba
Želja za ponovnim posjetom
Hoteli ukupno
Ocjena hotela obuhvaćenih posjetom Rijeci, 09.-11. travnja 2013
55
Analiza tajnog gosta – VODIČ VODIČ Ugovaranje vođenja Vodič je ugovoren posredstvom Udruge turističkih vodiča Kvarnera. Vođenje je dogovoreno telefonskim putem, no potvrđivanje je vršio klijent, ne ponuđač. Prilikom ugovaranja, ponuđač usluge nije bio u mogućnosti pružiti finalnu cijenu usluge nego samo okvirnu. Također, itinerer nije dostavljan unaprijed (kao ni prijedlozi) nego se obilazak dogovarao na licu mjesta. Prilikom telefonskog ugovaranja, vodič nije znao da li je moguće obići/doći do lokacije lansirne rampe Torpedo. Vodič Vodiča smo dočekali na dogovorenom mjestu. Tokom vođenja nije imala istaknutu iskaznicu licenciranog vodiča. Opća pojava vodiča je uredna i u skladu s očekivanjima za ovaj tip posla.
56
Analiza tajnog gosta – VODIČ Vođena tura Tura je dogovorena na licu mjesta, kako slijedi, uglavnom na našu inicijativu: - Torpedo - Panoramska vožnja gradom (osobni automobil
klijenata) - Trsatsko svetište - Trsatska gradina - Pješački razgled gradske jezgre Tura je inicijalno dogovorena u trajanju od 2 sata, no na kraju je završena nakon 3 sata. U sklopu ture, vodič je objasnio povijest Rijeke, no prezentacija je bila kratka, konfuzna, neinteresantna, slabo organizirana i manjkava. Povijesni aspekt Rijeke, razvoj luke i današnji trenutak nije približen turistima na zadovoljavajući način. Legende iz povijest, kao Morčić i Karolina Riječka su ispričane vrlo kratko i prikazane su na nezanimljiv način, što je umanjilo njihovu vrijednost pred turistima. Vođena tura nije pružila „insiderski” osjećaj poznavanja destinacije. Prezentirani podaci su više faktografski, nego turistički atraktivni.
Informacije Vodič je upitan za prijedloge/sugestije za odlazak u restorane. Pružen je zadovoljavajući odgovor, no oko jela koja se mogu preporučiti/specijaliteti/specifičnosti, vodič nije znao dati konkretan odgovor. Na pitanje o muzejima vodič je pružio osnovne informacije (što turisti i sami mogu pronaći na Internet stranicama), no konkretne/provjerene podatke o radnim vremenima i cijenama ulaznica nisu bili pruženi tokom obilaska.
57
Analiza tajnog gosta – VODIČ
Vođenje je u naravi bilo prosječno izvršeno. Nedostaje entuzijazam i atraktivno predstavljanje grada. U pravilu, samo faktografsko iznošenje podataka nije dovoljno. Vodič ne ističe određene posebnosti Rijeke dovoljno: npr. industrijska baština (iako nije reprezentabilna, ona je važna), torpedo (faktografska priča, nema zanimljivosti), Karolina Riječka, Morčić. Potrebno je razmotriti formiranje određene publikacije/internog dokumenta koji bi se distribuirao svim dionicima/zainteresiranim stranama kako bi se povijest prezentirala na zanimljiv i privlačan način.
Web stranice udruženja vodiča Kvarnera su informativne i dobro dizajnirane (jasne, pregledne, paleta boja je komplementarna i čitka). Nedostaje okvirni raspon cijene za vođenja (dnevnica, gradska vođenja, itd.) da se stekne dojam o cijeni pojedine vrste usluga.
Izvor: Horwath HTL, terenski obilazak tima, travanj 2013.
3,00
4,00
3,00
2,00
3,00
3,00
1,00 2,00 3,00 4,00 5,00
Ugovaranje vođenja
Vodič - pojava
Vođena tura
Servisne informacije
Želja za ponovnim posjetom
Vodič ukupno
Ocjena vodiča tokom posjeta Rijeci, 09.-11. travnja 2013
Prosječna ocjena vodiča
3,00
58
Analiza tajnog gosta – TIC TURISTIČKI INFORMATIVNI CENTAR Ključni stavovi vezani uz obilazak ovog objekta: IZGLED Prostor nije dovoljno ugodan za korisnike – organizacija prostora s centralnim pultom. Turistički materijali nisu dostupni posjetiteljima nego se svaki pojedini mora eksplicite tražiti. U TIC-u je prisutan osjećaj praznine (količina materijala) i sterilnosti (prostor bez „života”). OSOBLJE Odijevanje zaposlenih nije primjereno radnom mjestu. Kvaliteta komunikacije nije konzistentna (inicijalno nezainteresiranost, šture informacije, nepoznavanje aktualnih informacija – radna vremena, postavi izložbi, zvjezdarnica; no na inzistiranje pružene su sve potrebne informacije uz zadovoljavajuću razinu ljubaznosti). Nije bilo oznake imena (na zaposlenima ili pultu). Drugi djelatnik centra (voditelj) nije se aktivno uključio u komunikaciju (niti pozdravom).
59
Analiza tajnog gosta – TIC USLUGA Nakon inicijalne nezainteresiranosti, tek nakon određenog vremena (cca. 1.5-2 minute) djelatnica nudi pomoć. Sukladno pitanjima, informacije su pružene ljubazno, no komunikacija je bila štura u početku. Za određena pitanja djelatnica je provjeravala informacije na računalu (radna vremena, cijene ulaznica, program određenih ustanova, itd.) i pružila ispravne i potrebne informacije. Ponuda lokalnih suvenira u TIC-u je oskudna, a izložene maske/zvončari nisu bili estetski prikladni ostatku prostora TIC-a.). Prilikom posjeta TIC-u paralelno s timom, u prostor je ušao drugi klijent. Obzirom da se djelatnica bavila usluživanjem našeg tima, drugi klijent je čekao. U tom periodu, drugi zaposlenik TIC-a nije pružio uslugu klijentu koji je čekao (bez pozdrava, usluge, bez obraćanja klijentu). Klijent je bio uslužen nakon 4 minute čekanja. Može se pretpostaviti da bi dio turista uslijed ovakve usluge odlučilo napustiti prostor bez korištenja usluge TIC-a.
TIC izvršava svoju dužnost, no potrebno je dodatno poraditi na brizi oko klijenata – počevši od osjećaja u poslovnici do odnošenja prema posjetiteljima koje mora biti ljubaznije, proaktivnije i informativnije. Radno vrijeme TIC-a je prilagođeno klasičnim turističkim zahtjevima i ne zahtjeva prilagodbe.
Izvor: Horwath HTL, terenski obilazak tima, travanj 2013.
2,75
3,17
3,67
4,00
3,40
1,00 2,00 3,00 4,00 5,00
Izgled objekta
Djelatnici
Usluga
Želja za ponovnim posjetom
TIC ukupno
Ocjena TIC-a tokom posjete Rijeci, 09.-11. travnja 2013
Prosječna ocjena
TIC-a 3,40
60
Analiza tajnog gosta – preporuke
Muzeji Restorani
Osnovne preporuke:
Interpretacija muzejskih eksponata mora biti značajno poboljšana (strani jezici, atraktivnost teksta, multimedija, itd.) Sigurnosne mjere u muzejima – sanirati oštećenja koja predstavljaju rizik (npr. neosigurana slomljena stakla, skliske stepenice, itd.) Kapitalizirati vrijedne artefakte – npr. pojas za spašavanje s Titanika (vlastita soba, multimedija, QR kod i slično) Uniforme muzejskog osoblja s imenom zaposlenika Audio vodiči Prodaja karata i osoblje na ulazima – profesionalizirati (edukacija o postavu, osnovne informacije, plaćanje karticama, itd.) Prilagoditi radno vrijeme muzeja
Osnovne preporuke:
Daljnje kvalitativno i kvantitativno obogaćivanje ponude u destinaciji Promovirati tradicionalnu ponudu – nove ili tradicionalne Kvarnerske/riječke recepte i specijalitete (dobar primjer je „Škura pogača” i ponuda tratorije Riva’s) Osoblje bi trebalo biti ljubaznije/profesionalnije – pozdrav prilikom ulaska, poziv na ponovni posjet, ljubazna zahvala na posjetu i slično „Specijalizacija” objekata u smislu ponude – pizzerije ne nude grill specijalitete i specijalitete sa ražnja, trattorije ne nude pizze i slično – problem ne samo na destinacijskoj već i nacionalnoj razini
Prosječna ocjena muzeja:
1,63 Prosječna ocjena restorana:
3,96
61
Analiza tajnog gosta – preporuke
Trgovine/suveniri Hoteli
Osnovne preporuke: Potrebno značajno poboljšanje kvalitete usluge (ljubaznost, informativnost, profesionalnost) Ponuda na stranom jeziku – specifičnosti određenih proizvoda pravilno prezentirati na stranim jezicima (brošure, opisi, itd.) Više mogućnosti degustacija (namazi od maslina, suhomesnati artikli, med, itd.) Veći izbor razglednica Veći izbor turističkih vodiča (regije, ne nužno samo Rijeka) Prodavači u trgovinama tradicionalnih proizvoda bi mogli biti u autentičnim opravama (dodatna atrakcija) Promocija lokalnih umjetnika/suvenira treba biti izraženija Prodavatelji trebaju znati specifičnosti o proizvodu i dočarati trud koji je potreban za proizvodnju pojedinog proizvoda (npr. Morski pjenušac iz Vrbnika), itd.
Osnovne preporuke: Više ulaganja u svakodnevno i redovno održavanje instalacija i namještaja (slavine, spojevi, kupaonica, klimavi stolovi, itd.) Radna vremena dodatnih sadržaja prilagoditi tipu gostiju koji posjećuju destinaciju Hoteli bi trebali biti aktivniji u odgovaranju na komentare gostiju na turističkim društvenim mrežama – npr. Tripadvisor – bez odgovora na pritužbe ili nezadovoljstvo gostiju stječe se dojam nebrige za klijente Prilagoditi ulaze u hotele za invalidne osobe (pristup invalidskim kolicima)
Prosječna ocjena trgovina/suvenira:
3,85 Prosječna ocjena hotela:
4,12
62
Analiza tajnog gosta – preporuke
Vodič TIC
Osnovne preporuke:
Uspostaviti operativnu i redovnu komunikaciju s Udruženjem vodiča – npr. newsletter kako bi vodiči bili upoznati s događanjima, atrakcijama, itd. Formirati dodatnu edukaciju/predavanja kojima bi se vodičima od strane stručnih osoba (povjesničari, umjetnici, itd.) na zanimljiv način prezentirala baština, povijest i nasljeđe Rijeke. Riječke legende (najkvalitetnije verzije) prokomunicirati svim vodičima (preko udruženja, direktnim mailovima, itd.) Vodiči bi trebali biti upoznati sa servisnim informacijama o destinaciji Vodiči bi trebali moći/znati preporučiti konkretne restorane i specifična jela u njima.
Osnovne preporuke:
Preurediti poslovnicu TIC-a (user-friendly prostor i namještaj, kombinacija boja). Turističke materijale staviti u izravan kontakt s posjetiteljima (laka dostupnost materijala) Uniformirati zaposlenike i dodijeliti bedževe s imenima Uspostaviti standarde usluge (ljubaznost, informativnost, profesionalnost) Osoblje mora biti informirano/educirano o radnim vremenima, cijenama ulaznica, programima određenih institucija, itd. kako bi moglo dati pravovaljanu i brzu informaciju Istaknuti naljepnice za mogućnost preuzimanja aplikacije AdriaGUIDE Rijeka te to također promovirati od strane zaposlenika centra (npr. nitko nije preporučio preuzimanje aplikacije u TIC-u)
Prosječna ocjena vodiča:
3,00 Prosječna ocjena TIC-a:
3,40
63 4. Rezultati online ankete o smjeru razvoja turizma
64
Metodologija istraživanja:
Anketa sa tematikom razvoja turističkog sektora se sastojala od 3 pitanja (u sklopu istog istraživanja je bila i anketa o trenutnom stanju turističkog sektora sa 5 pitanja) 1 pitanje je imalo mogućnost otvorenog odgovora Anketa je oblikovana kao internetsko istraživanje putem Horwath HTL licenciranog servisa za tržišna istraživanja Anketa je bila dostupna od 08. travnja 2013. 12:00 sati do 24. travnja 2013. godine do 12:00 sati Anketa je promovirana putem elektroničke pošte te na web stranicama turističke zajednice Prikupljeno je 147 povratnih anketa
Anketa je održana s ciljem prikupljanja javnog mišljenja o smjerovima razvoja turizma i evaluacije trenutne situacije turističkog sektora grada Rijeke. Istraživanje je koncipirano na način da jednostavnim odabirima odgovora ispitanici daju svoje mišljenje o pojedinoj teme, a određena pitanja su imala i mogućnost davanja otvorenog odgovora – upisivanje vlastitog mišljenja.
Istraživanje - uvod
65
1. Kako biste ocijenili sljedeće manifestacije koje se
održavaju u gradu Rijeci (atraktivnost, program,
organizacija, marketinški učinak, itd.) i njihovu važnost
za turizam grada Rijeke?
Na pitanje „Kako biste ocijenili sljedeće manifestacije koje se održavaju u gradu Rijeci (atraktivnost, program, organizacija, marketinški učinak, itd.) i njihovu važnost za turizam grada Rijeke”, građani su najviše izvrsnih ocjena dodijelili Riječkom karnevalu (51 izvrsna ocjena). Drugi najbolje ocijenjeni događaj su Riječke ljetne noći (26 izvrsnih ocjena). Sljedeća su događanja koja su ostvarila prosječnu ocjenu višu od 3,00: Riječki karneval (3,88), Riječke ljetne noći (3,47), Ljeto na gradini (3,37), Fiumanka (3,36), Hartera (3,28) te Hodočašće na Veliku Gospu (3,27).
66
Sljedeća su događanja ostvarila prosječnu ocjenu nižu od 3,00: Homo si teć (2,93), Festival malih scena (2,92), Dani sv. Vida (2,76), Ri Rock festival (2,74) i Gastro dani u Rijeci (2,48). Sukladno navedenom, zaključuje se kako su najpoznatiji i najvažniji događaji iz percepcije Riječana: 1. Karneval, 2. Riječke ljetne noći, 3. Ljeto na gradini i 4. Fiumanka. Niti jedan događaj nije ocijenjen ocjenom višom od 4,00 što sugerira kako ispitanici vide značajan potencijal za unaprjeđenje većine događanja.
1. Kako biste ocijenili sljedeće manifestacije koje se
održavaju u gradu Rijeci (atraktivnost, program,
organizacija, marketinški učinak, itd.) i njihovu važnost
za turizam grada Rijeke?
67
Ispitanici su u ovom pitanju ocjenjivali kvalitetu i raznolikost riječke gastro scene. Bilo je moguće dati četiri ocjene (loše, slabo, dobro i izvrsno). Pojedinačno gledano, 44% ispitanika se izjasnilo kako je kvaliteta i raznolikost slaba, 43,7% kako se radi o ocijeni dobar, 9,63% je ocijenilo loše dok je svega 2,22% ispitanika dalo ocjenu izvrstan. 54% ispitanika negativno ocjenjuje gastro scenu, dok 46% pozitivno. Prosječna ocjena svih ispitanika je 2,39, što sugerira kako je kvaliteta i raznolikost riječke gastro scene slaba.
2. Kako biste ocijenili kvalitetu i raznolikost riječke
gastro scene (restorani, konobe, taverne, itd.)?
68
Ispitanici su u ovom pitanju odabirali do 3 komponente koje najviše nedostaju Rijeci, a njihovo postojanje bi upotpunilo ponudu i atraktivnost Rijeke (ne samo za turiste, već i građane Rijeke). Najčešće odabiran element je bilo atraktivnije i uređenije područje gradske rive (62,7% ispitanika). Slijedi atraktivnija i očuvana arhitektura (fasade, pločnici, klupe, parkovi, itd.) s 59,52%, specifična gastronomska ponuda (tradicionalni specijaliteti i jela) s 34,92% ispitanika, glazbena događanja s 31,75%, novi muzej s 24,6% i glazbena događanja s također 24,6%.
3. Što po Vašem mišljenju najviše nedostaje Rijeci, a
što bi značajno upotpunilo turističku ponudu i
atraktivnost (ne samo za turiste, već i građane Rijeke)
69
Ispitanici su imali mogućnost davanja otvorenog odgovora na ovo pitanje. U tom smislu je prikupljeno 16 odgovora s osobnim prijedlozima i komentarima ispitanika kako slijedi:
Malo više prostora treba posvetiti zdravstvenom turizmu, npr. na Vašim stranicama je izuzetno malo linkova na medicinski sadržaj, stomatologiju, ...
3. Što po Vašem mišljenju najviše nedostaje Rijeci, a
što bi značajno upotpunilo turističku ponudu i
atraktivnost (ne samo za turiste, već i građane Rijeke)
Proširiti kongresnu ponudu; jačanje promocije. Lungomare nije ponuda Rijeke već Opatije, a navedena je u jednom od prethodnih odgovora. Turističku ponudu bi upotpunili i novi programi,usluge i projekti Gradske knjižnice Rijeka dobar aerodrom naglasak na industrijsku baštinu PARKING-kartica za turiste koji odsjednu u centru rijeke- jer radi troška parkinga ide dalje - to nam se više puta desilo!!!!! Definitivno ŠETNICA uz more, "osvježiti" plaže u istočnom djelu grada i poneki sadržaj na LUKOBRANU (restoran, gelateria, bar ili sl.).. uređenje rimskih mozaika pored vele crikve, uređenje rimskog tabora po karnevalu smo najpoznatiji, a on po kvaliteti on pada i to je nedopustivo -imam iskustva iz cijele Europe ciklo turizam (biciklističke staze), adrenaliski park čišći i uređeniji grad (briga o zelenilu), izgradnja i uređenje postojećih parkova, bolja suradnja sa okolnim općinama na području turizma Očuvanje materijalne kulturne baštine (npr. rimski ostaci) koja će se iskoristiti u turističke i znanstvene svrhe. I uređenje podmorskih lokaliteta Rijeka je strahovito ružan grad. Rodbina i prijatelji gradskih službenika dobivaju arhitekturske i dizajn poslove preko veze, a Rijeka pati. Rijeci ne dostaje gospodarski razvoj, radna mjesta koja bi generirala turizam .... dobro osmišljeni i povezani programi u turističke pakete par radikalnih uredbi koje bi grad etabliralo na globalnoj karti incomnig turizma
70
Karneval je najprepoznatljiviji događaj u Rijeci, no prema mišljenju ispitanika, potrebno ga je u smislu kvalitete, atraktivnosti, programa i organizacije unaprijediti. U gastronomskom pogledu, ispitanici su više nezadovoljni nego zadovoljni - ponuda je ograničena, radna vremena često ne odgovaraju potrebama (blagdani, neradni dani, itd.) Ispitanici, kada razmišljaju o najvećim nedostacima Rijeke, najčešće predlažu infrastrukturne radove koji bi najviše unaprijedili ponudu Rijeke ali i kvalitetu života stanovništva – atraktivnije i uređenije područje rive te atraktivnija i očuvanija arhitektura i gradska galanterija (fasade, parkovi, šetnice, trgovi, itd.) i novi atraktivni muzej. Na drugom su mjestu nematerijalne investicije kao gastronomska ponuda, glazbena događanja, kulturne manifestacije i slično – što dovoljno govori o osviještenosti ispitanika o važnosti događanja i kulture u slučaju turističke ponude Rijeke.
Zaključak ankete
71 5. SWOT analiza turističkog sektora
72
SWOT
Snage Slabosti
Kulturni identitet grada (snažan nacionalni imidž kulturne i kreativne proizvodnje) Postojeći događaji i manifestacije (javne i privatne inicijative) Poduzetnički duh i investicijske aspiracije (postojeći projekti, inicijative, projekti u pripremi, itd.) Prometna povezanost (cestovna) i geostrateški položaj (blizina emitivnim tržištima, tranzitni status) Izgrađeni suvremeni sportsko-urbani kompleksi
Kriza identiteta grada – što želimo, na što računamo, što odbacujemo – strateški smjer grada još nije jasan Nedostatak i nedovoljno korištenje turističkih atrakcija Život grada se ne odvija na obali mora Nedefinirani i neoblikovani turistički proizvodi Nejasno tržišno pozicioniranje Rijeke Nedostatak vizualnih i doživljajnih turističkih iskustava Razina i kvaliteta usluge u cijeloj destinaciji (ljubaznost, uslužnost, informativnost, itd.) Neopredijeljenost grada za turizam na svim razinama (posvećenost, dugoročna vizija, itd.) Kapacitet i manjkavosti u procesu izgradnje turističkog lanca vrijednosti od strane lokalnih subjekata Ograničen fizički prostor za razvoj turističkih kapaciteta i infrastrukture
73
SWOT
Prilike Prijetnje
Dodatna snažna kapitalizacija kulturne i glazbene scene i događanja – razvoj Rijeke kroz postojeći imidž kulturne produkcije (glazba, umjetnost, kreativa, alternativna scena, itd.) Valorizacija industrijske baštine (Torpedo, skladišta, hangari, dizalice, itd.) Razvoj kreativnih industrija (i povezati s turizmom) Razvoj gradskih tura (kultura, sportski objekti, itd.) Kandidacija za europsku prijestolnicu kulture ili grad domaćin značajnijih sportskih/kulturnih događanja Postojanje svijesti i inicijative za suradnjom unutar destinacije i okolici (dionici, udruženja, partnerstva, itd.) Cruising proizvod kao mogućnost razvoja sukladno raspoloživim resursima Nautički turizam kao potencijal (u slučaju razvoja projekta Porto Baroš) Daljnji značajniji razvoj zračne luke Rijeka Snažnija suradnja Rijeke, riječkog prstena, Kvarnera i Like (uključujući Opatiju)
Blizina Opatije – konkurencija (hoteli, sadržaji) Razvoj konkurentskih destinacija u okruženju Slab i spor oporavak od gospodarske krize i opća gospodarska kretanja Ograničen dotok stranog kapitala i nerealiziranje ključnih investicija važnih za Rijeku Utjecaj gospodarskog sektora Rijeke na poslovni turizam
74 6. Urbani turizam kao rješenje
75
OSNOVNA PITANJA ZA RIJEKU:
Proces gradskog turizma mijenja:
ekonomsku bazu grada
urbanističku strukturu i upotrebu prostora grada
kulturu urbanog života
stanovnika grada
Uvjetovan je političkim
procesom donošenja
odluka i leaderskim kapacitetima
Partnerstvo između
javnog i privatnog sektora u urbanom
(turističkom) razvoju?
Leadership u turizmu?
Programi konkurentnosti za jačanje turističkog
proizvoda?
Gradski turizam = upravljanje urbanističkim promjenama kao javnim interesom
kroz razvoj kreativnog potencijala
EFEKTI gradskog (urbanog) turizma
76
Trendovi URBANOG TURIZMA
Gradski centar Stvaranje okruženja za
nezaboravan boravak u gradskom centru
ŠTO JE U FOKUSU STRATEGIJA USPJEŠNIH GRADSKIH DESTINACIJA?
Festivali i događaji Stvaranje ili zadržavanje
konkurentske prednosti u terminima događanja
i/ili festivala
Obala (morska/riječna)
Voda je život
Promocija grada Kao važan fokus
uključuje najrazličitije
strategije oglašavanja
zavisno o tipu destinacije i ciljnim
tržištima
Prijevoz Potpora razvoju turizma i
jedan od ključnih
elemenata zadovoljstva za vrijeme boravka u
destinaciji
Radna snaga Obrazovanje, trening i
radionice sa zaposlenima u sektoru, turizam kao
poželjna karijera, razvoj
lidera i menadžera
Održivost Potpora u programima
„zelenog” turizma, sustav
oznaka, prevencija rizika...
Suradnja Suradnja je centralni
faktor uspjeha bilo koje strategije
Poslovni turizam i konferencije
Poslovni turizam je među najbrže rastućim
sektorima svjetskog turizma.
77
DOŽIVLJAJI...tražena „roba”
Marketinški monopol kojim su upravljale turističke zajednice/uredi nestaje – decentralizira se na turiste koji raznim internet alatima stvaraju imidž destinacije! Web 2.0 koncept:
Blogovi Društvene „bookmarking” stranice (del.icio.us, reddit.com) Društvene mreže (facebook.com, myspace.com,
linkedin.com) Kanali za vijesti/RSS čitači (reader.google.com,
netvibes.com) Online memorija (box.net, jungledisk.com) Foto dijeljenje (flickr.com, picasa.google.com) Video dijeljenje (youtube.com, vimeo.com) Peer to peer vijesti (netscape.com, digg.com) Uredski online alati (docs.google.com, zoho.com).
Web stranica (hoteli, agencije, TZ i ostali) mora biti:
1. Interaktivna, 2. Dizajnirana prema pravilima struke te
proaktivna i 3. Poticajna za dvosmjernu komunikaciju
WEB 2.0
D1 Kontrolirana
zabava
D3 Kontrolirano istraživanje
D2 Nekontrolirana
zabava
D4 Nekontrolirano istraživanje
Dizajn: organizirano
Dizajn: samostalno
Doživljaj: zabava
Doživljaj: istraživanje
Trendovi URBANOG TURIZMA
78
Ponuda velikog broja događanja
Jedinstveni identitet grada
Razvoj turističkih
proizvoda u i oko grada;
Ponuda umjetnih/stvorenih atrakcija
Dobra prometna povezanost
Stvaranje pogodnosti prema krajnjim potrošačima
Stvaranje jake tržišne marke
grada upotrebom marketinških
komunikacija
Poslovno liderstvo i kapacitet lokalnih subjekata
Odgovarajuća
kvaliteta hotelske ponude i prisustvo međunarodnih
hotelskih lanaca
Ključni faktori uspjeha
Iskustveno i sadržajno
strukturiranje grada
79
79
URBANI 'LANDMARK' 'WATERFRONT'
VITALNI URBANI DISTRIKTI
CENTRI ZNANJA
URBANI PARKOVI URBANI 'HERITAGE'
Urbani projekti i turizam
80
Benchmark analiza
Benchmark analiza fokusirana je na dva osnovna područja:
INVESTICIJE primjeri gradskih destinacija koje su investiranjem u gradske sadržaje
podizali konkurentnost destinacije UPRAVLJANJE DESTINACIJOM aplikacija uspješnih modela upravljanja (partnerstva, DMO i suradnja svih interesnih skupina)
...
BRATISLAVA GRAZ TALLINN BILBAO
EDINBURGH HELSINKI VELENCIA
81
1. Iskustveno strukturiranje i revitalizacija gradskih cjelina
2. Kulturne atrakcije
3. Razvoj novih atrakcija
4. Turistička infrastruktura
5. Gradski projekti u službi lokalne zajednice ali i turizma
BRATISLAVA GRAZ TALLINN BILBAO
„Vraćanje života u staru gradsku jezgru i podizanje turističke atraktivnosti centra grada”
„Grad koji je konzistentnim i promišljenim investicijama stvarao temelje za razvoj kulturnog stvaralaštva i turističke ponude”
„UNESCO i europski grad kulture potaknuli su novi ciklus razvoja turizma”
„Od lučkog grada do turističkog centra za kulturu i iznimne uspjehe u privlačenju turista”
Benchmark analiza - INVESTICIJE
82
Primjer 1.: Umjetnost s dvostrukom ulogom u Bratislavi - formiranje turističkog imidža i photopoint po gradu te obogaćivanje javnih prostora za stanovnike i lokalnu zajednicu.
BRATISLAVA
Grad je u postsocijalističkom vremenu uspio povratiti živost i atmosferu gradskom centru te pritom poticati ciljane sadržaje u gradskom centru: cijeli povijesni centar zatvoren za promet; oživljavanje starih gradskih fasada; useljavanje ambasada u centar, poticanje zanata i tradicionalnih trgovina; klasteri ugostiteljski sadržaja u centru; otvaranje novih i uređenje postojećih javnih prostora i trgova; nadovezivanje grada na obale Dunava s modernom arhitekturom, prometni terminal, javni projekti i otvaranje grada rijeci...
Benchmark analiza - INVESTICIJE
83
Primjer 2.: Povijesni centar grada bez prometa – šetnice, javni prostori, ambasade, po centru vozi turistički vlakić koji je specijalno za te potrebe „prerušen” u starinsko vozilo kako bi se dodatno istakno duh starog grada
Primjer 3.: Gradski land use plan regulira razvoj grada do 2030. godine s detaljnom namjenom prostora, reguliranjem gradskog centra, planom kapitalnih investicija daje jasan smjer razvoja grada prema kojem se svi sektori, pa tako i turizam, mogu dugoročno ravnati i prilagođavati svoje aktivnosti.
Primjer 4.: Grad u svom masterplanu, land use planu i strateškim dokumentima najavljuje infrastrukturne projekte i promovira nove prostore gradskog razvoja te unaprijeđenje postojećih javnih prostora (npr. Eurovea projekt, The Podhradie zone, itd.) Ovi projekti šire područje interesa, obogaćuju javne sadržaje te daju novu vizuru Bratislave.
Benchmark analiza - INVESTICIJE
84
GRAZ
Graz je u dugoročnom periodu promatranja imao organski rast turističke potražnje – s oko 450.000 noćenja u 1984. godini na više od 900.000 noćenja u 2011. godini. Taj rast je rezultat podjednako turističkih operativnih aktivnosti i procesa uređenja grada kao i tri ključna događaja: 1999. uvrštenje na UNESCO listu kulturne baštine, 2003. godine status europskog grada kulture te 2011. UNESCO City of Design. Investicije u infrastrukturu (muzeji, javni prostori, izložbene dvorane, kongresni centar...).
Primjer: Projektom Europski grad kulture 2003., Graz je potaknuo novi ciklus razvoja turizma i stvorio temelje za daljne projekte kao što je UNESCO City of Design status od 2011. godine.
Benchmark analiza - INVESTICIJE
85
Primjer 1.:Tallinn je uvrštenjem u UNESCO kulturnu baštinu (stari grad) dobio poticaj u smislu razvoja turizma. Investicijama u osposobljavanje luke za prihvat cruising brodova na krstarenjima sjeverom Europe stvorila se baza za rast volumena i povećanje konkurentnosti turističke ponude grada. Nakon statusa europskog grada kulture 2011. godine, grad je obogatio svoju ponudu kulturnih događanja i infrastrukture grada – dodatno uređenje ulica i „facelift” pojedinih dijelova grada, otvaranje novih kulturnih sadržaja u sklopu projekta, marketinške aktivnosti, itd.
TALLINN
Tallin se afirmirao u turističku destinaciju u post socijalističkom periodu u kojem je uslijedilo otvaranje granica i snažna internacionalizacija prostora i gospodarska ekspanzija. Stari grad Tallinn je uvršten na popis UNESCO baštine i to je bio inicijalni impuls razvoja turizma. Nakon toga slijedi kandidatura za europski grad kulture za 2011. godinu čime se dodatno utjecalo na razvoj punude u segmentu kulture. Novi muzeji, galerije, strukturirana ponuda u starom gradu čine ovu destinaciju boutique gradskim centrom.
Primjer 2.:Grad potiče imidž kulturne prijestolnice i centra inovativnosti u umjetnosti i rukotvorinama te dizajnu. Stoga je i turistička ponude uvelike orjentirana isticanju i monetiziranju ovih specifičnosti grada – muzeji s posebnim izložbama, trgovine, strukturiranje/mapiranje gradske ponude – Tallinn design map, Tallinn handicraft map – boutique city
Primjer 3.:Turistički sektor ističe konstantne investicije u ponudu. Jasno isticanje novih atrakcije, novih javnih prostora, novih kvartova, novih aktivnosti – sve rezultat zaokruženog procesa investiranja vođenog principima isplativosti koristi za lokalnu zajednicu i turizam.
Benchmark analiza - INVESTICIJE
86
BILBAO
Turizam je svoj razvoj započeo projektom muzeja Guggenheim u 1997. godini. Od tada grad konstantno bilježi porast broja turista s 25.000 dolazaka 1995. godine na preko 615.000 dolazaka 2009. godine. U sklopu daljnjeg razvoja revitalizirani su industrijski centralni dio grada, formirane su turističko rekreativne ih zona. Grad se diferencira inovativnom arhitekturom i angažiranjem poznatih svjetskih arhitekata koji nastavljaju trend započet Guggenheimom – Frank Gehry, Zaha Haddid, Isozaki Atea, Santiago Calatrava...
Primjer 1.: Početkom 1990-godina, gradska uprava Bilbao-a odlučila je investirati u svjetski projekt muzeja – Guggenheim s procjenom investicije od 228 milijuna USD. U početku kritiziran, projekt je rezultirao sveobuhvatnim procesom regeneracije cijelog grada, snažnog rasta turizma - „Bilbao efekt”
Primjer 2.: Uz sveobuhvatne infrastrukturne zahvate, grad je doživio urbanu regeneraciju centralnog dijela, izmještajući industriju u predgrađa otvorili su se novi prostori za inovativne koncepte, centre tehnologije, centre znanja, gradske urbane prostore, turističke atrakcije, itd.
Benchmark analiza - INVESTICIJE
87
1. Strateško (strategije, dugoročni planovi i sl.)
2. Taktičko (operacionaliziranje strateške razine planova)
3. Operativno (provedba taktičkih odrednica na dnevnoj bazi)
Izazov je formiranje „Business with the sense”!
EDINBURGH HELSINKI
„Inovativan model upravljanja stvorio je sinergiju ključnih subjekata na najbolji mogući način...”
Experience structuring proces u Sjevernoj Europi kao prepoznat faktor uspjeha
VaLENCIA
Valencia kao „grad umjetnosti i znanosti” upravlja gradskim događanjima i time omogućuje kontinuum zbivanja tokom cijele godine...
Benchmark analiza - UPRAVLJANJE
88
EDINBURGH
Edinburgh je formirao neprofitno udruženje ETAG (Edinburgh Tourism Action Group ) s misijom da grad postane europska top gradska destinacija koja turistima pruža prvoklasni turistički doživljaj. ETAG se fokusirao na nekoliko ključnih funkcija i zainteresiranim subjektima u turističkom sektoru pruža potporu u radu i razvoju.
Primjer 2.: ETAG provodi/financira istraživanja tržišta, istraživanja o zadovoljstvu kvalitete, razna istraživanja za upoznavanje točnog profila posjetitelja i niz ostalih istraživačkih aktivnosti. Također odjel primarnih istraživanja utvrđuje utjecaje pojedinih događanja na gradske makroekonomske pokazatelje čime se stječu jasni temelji za daljnja planiranja i budžetiranja.
Primjer 1.: ETAG na redovnoj razini ima organizirane procese ažuriranja gradske strategije turizma i usuklađivanje s članovima ETAG-a (na konferenciji preko 3.000 poslovnih entiteta ali i prema gore s centralnom škotskom agencijom. Također ETAG organizira izrade strateških dokumenata, akcijskih planova gradskog turizma.
Primjer 3.: Znanje, obrazovanje i primjeri najbolje prakse – svojevrsni inkubator novih ideja i najboljih praksi u gradskom turizmu. Organizirani projekti unaprijeđenja pojedinih poslovnih aktivnosti – npr. radionice o društvenim mrežama, njihovom značenju, trening za efektivnije korištenje i slično.
Primjer 4.: ETAG olakšava planiranje razvoja pojedinačnog posla – bavi se malim i srednjim poduzetništvom – izrada poslovnih planova, razvija potrebne aktivnosti i usluge prema godišnjim planovima.
Benchmark analiza - UPRAVLJANJE
89
HELSINKI Primjer 1.: Design District Helsinki je primjer doživljajnog i sadržajnog strukturiranja grada gdje se ističe gradska posebnost i to kroz poseban pristup shoppingu u kojem možete kupiti unikatne i dizajnerske proizvode – odjeća, nakit, antikviteti, glazba, unutrašnji dizajn i slično. Organiziraju se posebni eventi, a u sklopu ovog strukturiranja su uključeni i odabrani gradski hoteli, restorani i barovi. World Design Capital 2012!
Primjer 2.: Bogati program evenata ovom gradu omogućava život 365 dana u godini. Svojim nasljeđem i stavom stanovništva postoji „open minded” platforma za događanja raznih namjena i tema – ljudska prava, glazba, film, kazalište, zaštita prirode, zabava, dizajn, itd. Grad festivala Najveći događaj u Helsinkiju je Helsinki Festival koji je u 2011. godini preko 184.000 posjetitelja od koji su 53.500 sudjelovali na eventima s ulaznicama te 130.500 na besplatnim eventima. Tematika festivala je glazba, cirkus, ples, kino, urbani eventi...
Helsinki, ali i ostali turistički gradovi Finske su u intenzivnom procesu unaprijeđenja kroz sljedeće acktivnosti/cjeline: tržišne inovacije, proizvodne inovacije, procesne inovacije i inovacije vezane uz resurse. Ovi procesi/radionice i aktivnosti odvijaju se također unutar osnovanog „Tourism and Experience Management Cluster” programa. Interesne skupine tragaju za inovacijama, okupljaju poduzetnike i formiraju nove proizvode, vrše istraživanja i slično.
Benchmark analiza - UPRAVLJANJE
90
HELSINKI
Helsinki, ali i ostali turistički gradovi Finske su u intenzivnom procesu unaprijeđenja kroz sljedeće acktivnosti/cjeline: tržišne inovacije, proizvodne inovacije, procesne inovacije i inovacije vezane uz resurse. Ovi procesi/radionice i aktivnosti odvijaju se unutar osnovanog „Tourism and Experience Management Cluster” programa. Interesne skupine tragaju za inovacijama, okupljaju poduzetnike i formiraju nove proizvode, vrše istraživanja i slično.
Primjer 3.: Finland Festivals je organizacija koja u svojoj misiji ima služenje sektoru kulture i turizma. Organizacija služi za zastupanje interesa organizatora raznih evenata pri gradskim vlastima, koordinaciju događanja, razvoj suradnje između organizatora i komplementarnih/povezanih usluga s ciljem stvaranja što konkurentnijih i uspješnijih događanja koja će privući turiste i domaću publiku. Organizacija je svojevrsni lobist kod tijela koja donose zakonsku regulativu i akte koji se odnose na sektor festivala i događanja.Organizacija provodi edukacije organizatora, radne sastanke, kreativne radionice, primarna i sekundarna istraživanja, razvija network sa sličnim europskim organizacijama i služi kao platforma za suradnju svih interesnih strana u ovom businessu.
Benchmark analiza - UPRAVLJANJE
91
VALENCIA
Valencia je svoj brend „Grad umjetnosti i znanosti” odlučila poduprijeti s brojnim događanjima koja su raspoređena tokom cijele godine.
S jasnim diferenciranjem publike prilagođava evente i time osim bogatstva događanja osigurava visoko zadovoljstvo posjetitelja.
Arhitektura je također jedna od diferencijatora grada obzirom da je Santiago Calatrava dizajnirao jedinstveni doživljaj svojom Palačom umjetnosti i Gradom umjetnosti i znanosti.
Primjer 1.: „Grad kulture i znanosti” je brending koji je u upravljačkom smislu otišao korak dalje i kao takav ima posebnu web stranicu i prilagođen komunikacijski kanal. Specijalizirana događanja, javna događanja, edukacije, radionice i zabavni programi dostupni su tokom cijele godine.
Benchmark analiza - UPRAVLJANJE
92
Zajedničko svim benchmark destinacijama:
Plan (strateški, operativni) i provedba plana - Destinacije u kritičnim trenutcima donose jasnu odluku o daljnjem smjeru razvoja turističkog sektora svoga grada. Plan nije politički dokument nego podloga za razrade i osmišljavanje operativnih aktivnosti kojima se bavi javno zaduženo tijelo koje odgovara za provedbu (sebi, svojim članovima, gradu ili ostalim institucijama koje ju podupiru) Zrelost i konsenzus – Ta odluka o planu se donosi na principu konsenzusa svih ključnih subjekata sektora ali i povezanih sektora na razini grada ili šireg gradskog područja Kreativnost i ideje – Za uspjeh plana i ostvarivanje ciljeva potrebna je kreativnost, mnoštvo ideja i dugoročna predanost jer razvoj gradskog turizma i povećanje konkurentnosti destinacije jest dugoročni projekt i pomaci se ne događaju instantno
Benchmark analiza - ZAKLJUČAK
93 7. Objektivizirana slika mogućnosti Rijeke
94
Zaključci Sukladno provedenim aktivnostima tima konzultanata, istraživanjima i sastancima, nameće se zaključak kako dionici destinacije najviše računaju na sljedeće proizvode i da oni predstavljaju budućnost turističkog razvoja i rasta Rijeke:
Kulturni turizam (manifestacije i događanja) MICE turizam Vjerski turizam City break turizam Cruising turizam
Izuzev navedenih 5 proizvoda koji bi tvorili srž ponude Rijeke, postoje dva proizvoda koja bi imala ulogu potpornih proizvoda:
Gastro ponuda (ponuda restorana u rijeci i neposrednom okruženju) Nautički turizam (razvojem projekta Rijeka Gateway, Luka Baroš)
U nastavku se nalazi pregled ključnih proizvoda, razvojni potencijal, preduvjeti i implikacije. Ovaj pregled u daljnjim procesima turističkog planiranja služi kao polazna točka za daljnju detaljizaciju i razradu te razvoj navedenih proizvoda.
95
Zaključci - Turistički proizvod #1 KULTURA i DOGAĐAJI Rijeka ima resurse koji su potencijalno atraktivni u smislu razvoja proizvoda kulturnog turizma, iako je preduvjet
razvoja kulturnog turizma profesionalizacija i internacionalizacija postojećih atrakcija i manifestacija u širem smislu
riječi
Prostor najvećeg potencijala razvoja branda Rijeke kao destinacije kulturnog turizma je u dinamičkoj komponenti
što se odnosi na festivale, manifestacije, koncerte, karneval, interaktivna događanja, i slično, što je i glavna
okosnica međunarodno prepoznatih gradskih destinacija. Takav razvoj slijedi dosadašnji karakter grada i nastavlja se na tradiciju aktivnosti koje su se u Rijeci događale i do sada. Ali, da bi se na toj osnovi razvio ozbiljniji turizam,
potreban je sustavni pristup i suradnja svih aktera na riječkoj sceni (lokalna uprava, turistička zajednica, zračna
luka, kulturne institucije, udruge i ostali) u brendiranju, osmišljavanju programa i njegovoj promociji.
Tip manifestacija bi trebao odražavati karakter grada koji je identificiran kao URBANI ALTERNATIVNI
MEDITERAN, destinacija zabave, edukacije i alternativnih kulturnih pravaca.
U tom smislu Rijeka ima potencijal razviti prepoznatljivost na prostoru Mediterana, te na temelju toga graditi turizam.
Preporuka je da se osnuje organizacija u kojoj bi sudjelovali svi spomenuti akteri, koja bi na jednom mjestu upravljala razvojem proizvoda i marketingom Rijeke kao turističke destinacije kulturnog turizma
PR
ED
UV
JET
I R
AZ
VO
JNI P
OT
EN
CIJ
AL
I
Profesionalni menadžment u kulturi
– reorganizacija, usklađivanje,
suradnja, profitabilnost
Profesionalizacija ključnih događanja i
kulturne ponude u Rijeci
IMP
LIK
AC
IJE
Rast broja posjetitelja, jednodnevnih i višednevnih (što ima
implikacije na rast broja noćenja i iskorištenosti postojećih
smještajnih kapaciteta)
Povećani promet ostale ponude u destinaciji (transport, trgovine,
gastronomija, itd.)
Pozitivne financijske implikacije uslijed povećane potrošnje i duljeg
boravka posjetitelja
Pozitivna investicijska klima, jer će razvoj turizma potaknuti i nove
investicije u hotelsku i turističku ponudu
96
Zaključci - Turistički proizvod #2 VJERSKI TURIZAM
Danas je Rijeka odnosno Trsatsko svetište jedno od najpoznatijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj
Dinamika vjerskog turizma u smislu hodočašća u isključivo vjerskom aspektu vjerojatno će ostati na dosadašnjoj
razini.
Postoji veliki potencijal u razvoju vjerskog turizma kao sekundarne motivacijske poluge, sukladno suvremenim trendovima sve je veći interes i ne-vjernika za upoznavanje sa kulturno-povijesnim aspektom vjerskih svetišta. U
tom smislu potrebno je turistificirati područje svetišta i oko njega kroz postavljanje turističke signalizacije,
profesionalnih info-punktova, atraktivnu prezentaciju naslijeđa i s njime povezanih legendi kako bi bili interesantni
turistima.
U atrakcijskom smislu kreirati sinergiju tvrđave i svetišta - razviti Trsat kao mikro-brand kroz sakralnu umjetnost, povijest, suvenire i sl. U fiksnim objektima između ova dva osnovna objekta osmisliti i predstaviti zanimljive sadržaje, na primjer tradicionalne zanate i prodaju suvenira, gastronomiju, galerije, i slično. U tom smislu poželjna je
suradnja sa privatnim poduzetnicima i umjetnicima, te osmišljavanje poticajnih mjera kroz povoljni najam i slične
mjere.
Na ovaj način stvorit će se dovoljno zanimljivih sadržaja da se može osmisliti i ponuditi poludnevna tura Trsat, koja
povezuje svetište i utvrdu.
IMP
LIK
AC
IJE
RA
ZV
OJN
I PO
TE
NC
IJA
LI
Stvaranje novog turističkog sadržaja i generatora potražnje
Mogućnost razvoja ponude u području edukacije, kongresa i
skupova, te događanja zabavnog karaktera vezanim na vjersku
tematiku
Generiranje dodatnih prihoda i doživljaja za posjetitelje
PR
ED
UV
JET
I
Bolja suradnja između
turističke zajednice, privatnih
poduzetnika i svetišta u cilju
kreiranja turistički
atraktivnijeg proizvoda
„Oživljavanje” područja
Trsata, što će potaknuti i
razvoj cijelog okruženja - Riječki Montmartre
97
Zaključci - Turistički proizvod #3 MICE TURIZAM
Generatori događanja u okviru MICE tržišta u Rijeci su lokalne kompanije (farmaceutska), sportske institucije te
Sveučilište u Rijeci
Kako je MICE turizam širok pojam, Rijeka bi trebala prilagoditi svoje aspiracije na način da se orijentira na one
oblike koji su mogući i gdje je moguće ostvariti prednosti obzirom na resurse kojima raspolaže, što se odnosi na
vezivanje MICE aktivnosti uz postojeće generatore potražnje (ekonomske, sportske, kulturne i edukativne
subjekte u destinaciji)
Uzevši u obzir strukturu i kvalitetu smještajnih kapaciteta u Rijeci, veći skupovi međunarodnog karaktera nisu
mogući, te je potrebno strateški se orijentirati i provoditi ciljani marketing na one organizatore kojima postojeća
ponuda odgovara.
Kapacitet dvorana u nesrazmjeru sa kapacitetom smještaja, nema sadržaja koji bi u potpunosti odgovarao
suvremenih zahtjevima MICE gostiju u smislu kapaciteta, povezanosti smještaja i mjesta događanja, tehnološke
podrške i sl.
Bez značajnijeg razvoja na gospodarskom planu, a čemu je preduvjet realizacija većih infrastrukturnih
projekata, ocjenjuje se da nema značajnijeg pomaka u ovom segmentu u odnosu na sadašnju situaciju.
RA
ZV
OJN
I PO
TE
NC
IJA
LI
IMP
LIK
AC
IJE
Stvaranje novog turističkog sadržaja i generatora potražnje
Formiranje kongresnog ureda grada Rijeke
Porast turističkih volumena, porast potrošnje.
Mogućnost razvoja ponude u području edukacije, kongresa i
skupova
PR
ED
UV
JET
I
Snažniji razvoj
gospodarskog sektora Rijeke i neposredne okolice
Adekvatni MICE i smještajni
kapaciteti
98
Zaključci - Turistički proizvod #4 CITY BREAK TURIZAM
Rijeka ima značajan potencijal u ovom segmentu, obzirom na položaj i blizinu zračne luke Rijeka te volumen turista
koji posjećuje županiju, uz ispunjenje slijedećih preduvjeta:
Jedan od preduvjeta veće atraktivnosti Rijeke za kratki posjet je i razvoj ponude, kreiranje zanimljivih
gradskih atrakcija na temelju postojećih resursa. Između ostalog, to se odnosi i na razvoj prethodno
navedenih kulturnih i vjerskih sadržaja.
Dostupnost (dinamika i cijena) je daljnji preduvjet za razvoj ovog proizvoda, za sada niskobudžetne
aviokompanije operiraju uglavnom tijekom turističke sezone, što limitira period za ponudu ovog proizvoda.
U kontekstu pozicioniranja Rijeke kao urbane alternativne mediteranske destinacije, potencijalni ciljni segmenti su DINKS (double income, no kids), backpackeri/studenti/mladi
Također, obzirom da u županiji boravi veliki broj posjetitelja (2.2 milijuna u toku godine), moguće je ponuditi „1 day in Rijeka” program za posjetitelje regije (radijus 1-2 sata: Krk, Lošinj, Cres, Opatija i Crikvenica)
IMP
LIK
AC
IJE
RA
ZV
OJN
I PO
TE
NC
IJA
LI
Proizvod je kompatibilan sa predloženim pozicioniranjem
Rijeke
Moguće pozitivne implikacije na razvoj zračnog prometa,
interes zračnih kompanija
Povećanje broja posjetitelja u svim sadržajima u
destinaciji, pozitivne ekonomske implikacije unutar županije
Povećanje prepoznatljivosti Rijeke na europskom tržištu
PR
ED
UV
JET
I
Profesionalna kulturna ponuda (festivali, događanja,
itd.) – Rijeka kao međunarodni brend kulture i događanja
Dostupnost (niskobudžetne
aviokompanije)
Prometna mobilnost unutar destinacije
99
Zaključci - Turistički proizvod #5 CRUISING TURIZAM Osim srednjeg roka u kojem je Rijeka luke ticanja, u dugoročnom razdoblju Rijeka ima opciju postanka i home porta
no jedino uz uvjet da Rijeka ispuni operativne preduvjete funkcioniranja luke i omogući kvalitetnu ponudu smještajnih kapaciteta i atraktivnih turističkih proizvoda i usluga te uloži napore u aktiviranje prometa zračne luke Rijeka koji će omogućiti redovne linije s većim brojem glavnih geo odredišta i dovesti veći broj avio kompanija. Također će razvoj tržišnih uvjeta i volumena cruisinga diktirati daljnji razvoj novih luka. Ova opcija/faza razvoja je ostvariva u dugom roku ukoliko se razni tržišni i industrijski faktori idealno usklade.
Iako se neki preduvjeti za postanak luke ticanja i home port luke podudaraju, osnovne razlike upućuju na to da Rijeka, uz fokusirani pristup i organizaciju aktivnosti, može dostići nivo koji je potreban za realizaciju luke ticanja (organizacijski i financijski).
Pri tome, važno je istaknuti kako Rijeka kao luka ticanja odmah može prihvaćati cruisere kapaciteta 500 do 700 putnika, dok za veće cruisere treba razmotriti ili sidrenje ili novu alternativnu lokaciju za pristajanja koja bi omogućila pristajanje većih plovila (do 1200 putnika).
Stoga u kratkom i srednjem roku dominantno govorimo o Rijeci kao luci ticanja mini i malih cruisera te home portu jedrenjaka (postojeći uz potencijal razvoja).
Lučka uprava Rijeka priprema projekt izgradnje tzv. vanjskog veza za cruizere, a što će omogućiti prihvat velikih plovila.
IM
PL
IKA
CIJ
E
RA
ZV
OJN
I PO
TE
NC
IJA
LI
Rijeka je atraktivna luka ticanja mini i malih cruisera što se
ogleda u konstantnom rastu volumena putnika i ticanja u srednjem roku
Rijeka ima izgrađen i snažniji turistički lanac vrijednosti koji
se očituje kvalitetnijom ponudom u destinaciji koja je
atraktivna cruising gostima
U srednjem do dugom roku Rijeka, uz kvalitetno upravljanje destinacijom (DMO), ima mogućnost
prerastanja u home port luku čime dodatno gradi i etablira
svoju poziciju na cruising tržištu Mediterana i Jadrana.
PR
ED
UV
JET
I
Koordinirani zajednički
nastup svih dionika destinacije prema cruising tvrtkama – jamac kvalitete
Podizanje konkurentnosti destinacije – turistička
ponuda, kvalitete, kapaciteti
Zadovoljavanje tehničkih
uvjeta sigurnosti plovidbe, manevara i sigurnosti putnika
100
Zaključci - Na koje karte igrati?
Primarni potencijal
Sekundarni potencijal
Potporni faktori
Primarni turistički potencijal i srž buduće razvoja Rijeke
(bazirano na snagama i prilikama Rijeke) je zasigurno kultura kao bazni resurs. Kulturni turizam ima snažna
uporišta u kreativnom stvaralaštvu, alternativnim
umjetničkim izražajima kao i snažnom potencijalu
događanja i manifestacija (uz postojeće, afirmiranje novih i
profesionalizacija organizacije na komercijalnim osnovama).
Vjerski turizam – računati na kvalitativan razvoj te dulje
zadržavanje i osmišljavanje ponude na način da se gosti
duže zadržavaju u destinaciji (povećanje potrošnje)
Cruising ponuda – razvoj ponude i etabliranje na tržištu
suradnjom svih dionika destinacije
MICE – uvelike ovisi o gospodarskim kretanjima u Rijeci te razvoju osnovne infrastrukture
City break – jačati dostupnost (avio) i opću destinacijsku
ponudu s ciljem povećanja konkurentnosti ponude
Nautički turizam – potencijal u slučaju razvoja projekta na
prostoru Porta Baroša, nove gradske marine na lokacijama Pećine i Kantrida – time bi Rijeka dobila prostor za razvoj nautičkog centra čime bi se privukao ovaj segment
turističkog tržišta.
Gastro scena/ponuda – snažan potencijal obzirom na
okolne istaknute objekte i gastro meke riječkog prstena.
101
Horwath & Horwath Consulting Zagreb d.o.o., Član Horwath HTL
Petra Hektorovića 2, Grand Centar, 10000 Zagreb
Tel. +385 (0)1 4877 200 Fax. +385 (0)1 4877 205
www.horwath.hr www.horwathHTL.com