TrenjaTrenja

Plodovi trenje

Sistematika

Carstvo

Plantae

Divizija

Magnoliophyta

Red

Rosales

Porodica

Rosaceae

Rod

Prunus

Vrsta

P. avium

Dvojno ime

Prunus avium

Trenja (lat.) Prunus avium) je drvo iz porodice Rosaceae. U nekim krajevima Bosne naziva se jo i lama ili halama.

Karakteristike [uredi]

Trenja je listopadno drvo, naraste od 15-32 m visoko, a obim stabla iznosi do 1,5 m. Kora drveta je glatka. Listovi su joj jednostavni, ovalni, dugi od 7-14 cm, a 4-7 cm iroki, mat zelene boje. Cvjeta rano u proljee, u isto vrijeme kad i lista. Cvjetovi su grupisani u cvatove, od po 2 do 6 cvjetova. Pojedinani cvjetovi su bijeli sa pet latica. Oprauju ih pele. Plod trenje je crvena bobica, 1-2 cm u promjeru, zavisno o sorti. Zrije krajem proljea. Unutar ploda nalazi se mala kopica, u kojoj se nalazi sjeme. Duga je 8-12 mm, iroka 7-10 mm, a debela 6-8 mm.

Upotreba [uredi]Plod trenje jedu brojne ptice, sisari, a dosta se koristi i u ljudskoj ishrani. Trenju su poznavali ljudi jo u bronzano doba, oko 2000. prije nove ere. U 8. vijeku prije nove ere trenja se ve kultivira u Turskoj i Grkoj. Danas je trenja rairena po cijelom svijetu, u mnogobrojnimsortama i varijacijama. Kategorije:

Voe Prunus

TrenjaEngleski naziv: cherry; Latinski naziv: Prunus avium L.; Regionalni naziv: renja;

ine dio vonih salata, nadjeva za savijae, biskvitne kolae, krustade i torte. Pire od treanja moe se upotrijebiti za pripremu sorbeta, sladoleda, pjenica (mousse) i umaka, same ili u kombinaciji s drugim voem, okoladom ili vanilin kremama. NAMIRNICA NUTRITIVNA TABLICA COOL PREPORUKE

Opis i podrijetloDomovina trenje nalazi se u pontskoj flori Turske, a donesene su u Rim oko 74. god. pr. Kr. Grki keratos trenja, koji je osnova za latinsku rije cerasea, dolazi od grke rijei keros, to znai rog. Pretpostavlja se da se to odnosi na tvrdou trenjina drveta. Na latinskoj

rijei ceresea temelje se i rijei istoga znaenja u romanskim, germanskim (njem. Kirsche) i slavenskim (hrv. trenja) jezicima. Grci su zasluni za uzgoj trenje, a Rimljani svojim legijama za njezino rasprostiranje po Starom Kontinentu. Trenjino je drvo vie od 4 m, a cvate u svibnju. Bijeli skupni cvjetovi imaju duge peteljke iz kojih se razvijaju uti ili crveni plodovi. Slatkog su okusa i ugodne arome s karakteristinom okruglom koticom u sredini.

Energetska i nutritivna vrijednostPrema smjernicama piramide pravilne prehrane, trenje su u grupi s ostalim vrstama voa. Za tu skupinu namirnica preporuka je 2-4 serviranja dnevno. Energetska vrijednost trenje iznosi samo 32 kcal na 100 g svjee namirnice. Svjee sezonsko voe oduvijek se smatra idealnim meuobrokom ili zamjenom za obrok kod ljudi s poveanom tjelesnom teinom, a preporuuje se konzumirati izmeu glavnih obroka. Prednosti prehrane bogate voem su: bogata je prehrambenim vlaknima, pomae kod smanjenja tjelesne teine, bez masti je ili je sadri samo u tragovima, bogata je vitaminima i mineralima, ne sadri kolesterol, bogata je fitokemikalijama, bogata je antioksidansima koji tite organizam unitavajui tetne slobodne radikale, dobra je zamjena za hranu koja sadri dodani eer i uz obilje vrijednih nutrijenata opskrbit e nas i prijeko potrebnom vodom. U 100 grama svjeih treanja nalazi se 82 g vode; 0,2 g masti; 1 g bjelanevina; 16 g ugljikohidrata; 12 g eera i 2,1 g vlakana. Trenja sadri sve vitamine i minerale, iako u manjim koliinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline (jabunu, limunsku, vinsku). Bogata je kalijem te stoga povoljno djeluje na izluivanje vode iz organizma.DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadre vitamine, minerale, proteine i vlakna u koliini od najmanje 10% dnevnih potreba (RDA). ODLIAN IZVOR - pojam se odnosi na one namirnice koje sadre vitamine, minerale, proteine i vlakna u koliini od najmanje 20% dnevnih potreba (RDA). RDA - Recommended Dietary Allowances (preporuene dnevne koliine).

LjekovitostGrci su zasluni za uzgoj trenje, a Rimljani svojim legijama za njezino rasprostiranje po Starom Kontinentu. Zanimljivo je da je taj plod na treem mjestu meu voem po uinku sniavanja LDL kolesterola u krvi, koji je inae faktor koji uvelike pridonosi razvijanju ateroskleroze te uzrokuje srani i modani udar. U svjeem stanju trenje su dobre za otklanjanje fizike i umne iscrpljenosti. Kisele trenje brzo djeluju protiv loeg raspoloenja. Trenje ne treba jesti prije objeda jer njihova lunata reakcija koi izluivanje probavnih sokova, to naroito oteava probavu mesa. Nakon treanja ne treba piti vodu, a pogotovo pivo ili alkoholna pia. Peteljka ploda bogata je taninom, gorkim tvarima, organskim kiselinama, flavonoidima, eerom i mineralima. Zahvaljujui svome sastavu, peteljke su se u narodnoj medicini koristile za ajeve koji potiu izluivanje mokrae i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokranog mjehura. Trenja raste i samoniklo kao divlja trenja, koja je zdravo voe iji se plod i peteljka koriste. Sjemenke su se dugo upotrebljavale za proizvodnju ulja koje je sprjeavalo pojavu srane kapi, a peteljka se koristila kao diuretik. Bogate su antioksidansima koje nazivamo flavonoidi (osobito antocijanidi i proantocijanidi). Flavonoidi su boje, a nalazimo ih i kod drugog tamnog voa, a imaju ulogu vezivanja slobodnih

radikala. Mnoge degenerativne bolesti (mrena na oku, Parkinsonova bolest, ateroskleroza) povezuju se s oteenjem tkiva koje uzrokuju slobodni radikali. Flavonoidi, pogotovo oni u trenji, prirodna su protuupalna sredstva, ublaavaju simptome alergija i astme. Ujedno jaaju kolagen, graevni element vezivnog tkiva kao to je hrskavica i tetiva.

Kupovanje i uvanjeTrenje dozrijevaju u lipnju i mogu se kupiti na trnici ili u veim supermarketima. Bez obzira na sortu, trenje imaju kratak vijek trajnosti pa pri kupnji traite plodove s peteljkama, izrazite crvene boje i vrste vanjske koice. U hladnjaku ih uvajte nekoliko dana. Opranim trenjama moete ukloniti peteljke i kotice, zatim ih pojedinano zamrznite na podlozi i tek nakon toga spremajte u plastine vreice. Trenje moete kupiti i kandirane ili kao kompot.

Pripremanje jela s trenjamaTrenje ne treba jesti prije objeda jer njihova lunata reakcija koi izluivanje probavnih sokova, to naroito oteava probavu mesa. Ukoliko jedete svjee trenje, operite ih neposredno prije posluivanja. Moete ih umoiti u rastopljenu okoladu i koristiti za dekoraciju slastica. Bez peteljki i kotica moete ih upotrijebiti za pripremu slanih i slatkih jela. ine dio vonih salata, nadjeva za savijae, biskvitne kolae, krustade i torte. Pire od treanja moe se upotrijebiti za pripremu sorbeta, sladoleda, pjenica (mousse) i umaka, same ili u kombinaciji s drugim voem, okoladom ili vanilin kremama. U nekim zemljama trenje se upotrebljavaju za pripremu vone juhe ili umaka koji se posluuju uz peenu patku, puretinu ili svinjetinu. Osim zamrzavanjem, trenje se mogu konzervirati suenjem, sa eerom u obliku demova i kompota ili u kombinaciji s alkoholom. Od njih se priprema i rakija trenjevaa.Trenja sorte "Vigred"Nova sorta trenje pod imenom VIGRED selekcionirana je kod nas u Sloveniji. Sorta Vigred krianac je sorti Germersdorfer x Burlat i kao takva priznata je 1999. godine. Nova sorta zasluuje pozornost zbog svojih izvarednih odlika i jedna je od glavnih sorti slovenskog vonog izbora za trenje. Rast nove sorte jest srednje bujan, donekle rairen, grane lijepo obrastaju. Cvate srednje kasno i obilno, a u neugodnim vremenskim uslovima cvatnja kasni. Cvijet je velik, a takav je i list. Ima odlinu rodnost, a dozorijeva u treem trenjin-om tjednu. Njezina se rodnost vidi na priloenim fotografijama, a plod je velik, srcolik, teak od 7 10 grama. Plod je slijedeih dimenzija: visina 24 mm, irina 22 mm i deblina 26 mm. Koica ploda je arko do tamno crvene boje, blista se, a meso je vrsto i lijepo se odvaja od kotice, koja je sitna. Plod ima srednje dugu peteljku. Prilikom viegodinjeg uzastopnog ocjenjivanja ploda, ova sorta dobila je odline ocjene. Vigred je sorta vrlo otporna na uobiajene bolesti, a u usporedbi s ostalim sortama nije osjetljiva na mraz. Plodovi su otporni na pucanje i dobro se skladite. Budui da znamo kako ima puno sorti treanja, od vrlo ranih koje dozorijevaju u prvom trenjinom tjednu, sve do onih ije je dozorijevanje rasporeeno u drugi, trei, etvrti, peti, esti i sedmi trenjin tjedan, moemo sorte trenja rasporediti po vremenu dozorijevanja. Na rodnost

treanja utjeu razliiti imbenici, a opisati u samo neke najvanije. Kod trenja je vano meusobno opraivanje. Vano je vrijeme u razdoblju cvjetanja, jer u kiovitom i hladnom vremenu i pri temperaturama ispod 12C ne lete pele, koje su glavni opraivai treanja. Optimalne temperature u razdoblju cvjetanja je oko 16 17C. Cvijetovi su u toj fazi osjetljivi na cvjetnu moniliju (glivina bolest), koja uzrokuje truljenje cvijeta i posljedino suenje izdanaka. Stoga preporuam prskanje u fazi mirovanja, zimsko ili pretproljetno, sa sumpornom vapenom otopinom ili bakrenim pripravcima, te prskanje u puni cvijet sa za to predvienim sredstvima. Vano je dognojivanje i dohranjivanje putem lia, jer slaba prehranjenost stabla trenje utjee na smanjenu reprodukciju cvijetnih pupova (brsta) i otpadanje plodova. Isto tako, preporuam kraenje predugih izdanaka i savijanje grana sa posebnim savijaima grana, ime pospjeujemo obrastanje (formiranje )cvijetnih pupova za slijedeu godinu. Ukoliko raspolaemo manjim prostorom namjenjenim trenjama, sadimo nisko sadnico trenja cijepljeno (kalemljeno) na patuljasto podlogu Gisela 5, koja osigurava nisku rast trenja, omoguuje gue saenje i daje bru rodnost. Ukoliko elimo imati vea i snanija stabla trenje onda sadimo kalemljene na podlozi Maxsma (Maksma) 14, Gisela 6, sjemenjak trenje i na reeljiku za tea, siromanija i neugodna zemljita. U Krkoj Vasi pored Breica imamo i sorte trenje koje su samooplodne (samoopraive ), tako da oprauju sebe i druge sorte. To su sorta trenja (samopraive ) Isabella, Celeste, New star, Sunburst, Lapins, Sweetheart. Trenju Vigred cijepljene na razliite podloge moete dobiti kod nas u Krkoj Vasi pored Breica. Sadni materijal i sve dodatne informacije moete pronai u Breicama (Slovenija) u tvrtki Rast. Anton Baznik