Post on 02-Feb-2020
Trendovi u turističkom prometu na području grada Rijeke
za razdoblje od 2006. do 2016. godine
Rijeka, ožujak 2017.
2
Sadržaj
Br.str.
1. Uvod 3
2. Fizički pokazatelji na godišnjoj razini 4
2.1. Struktura i broj smještajnih kapaciteta 4
2.2. Ukupni dolasci domaćih i stranih turista 5
2.3. Ukupna noćenja domaćih i stranih turista 7
2.4. Ukupni dolasci i noćenja prema zemlji prebivališta 8
2.5. Ukupni dolasci i noćenja prema vrsti smještaja 10
2.6. Udio dobnih skupina u ukupnim dolascima i noćenjima 11
2.7. Prosječni boravak gostiju 12
3. Financijski pokazatelji na godišnjoj razini 13
3.1. Turističke djelatnosti i specifikacija 13
3.2. Ukupni prihodi od turizma 14
4. Analiza razvoja višegodišnjih trendova 18
3
1. Uvod
Trenutno su na području grada Rijeke u funkciji turističke ponude četiri hotela, dva prenoćišta,
šesnaest hostela i preko tristo privatnih iznajmljivača. Ulaganja u turističku infrastrukturu i
aktivnosti kojima se proširuje turistička ponuda iz godine u godinu zaslužne su za sve bolje
ostvarene rezultate turističkih djelatnika. Za potrebe analize obrađeni su ključni fizički pokazatelji
poput ukupnih dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista, promatranih prema zemlji
prebivališta i prema vrsti smještaja; prosječni boravak turista i udio dobnih skupina u ukupnim
dolascima i noćenjima. Kako bi se
prikazao financijski učinak turizma na
riječko gospodarstvo u analizu su
uvršteni ukupni prihodi, broj
poduzetnika i broj zaposlenih za tri
temeljne grane turističkih djelatnosti
(smještaj, priprema i usluga hrane i pića,
putničke agencije). Također je dostupna
usporedba ukupnih prihoda u turizmu s
ukupnim brojem noćenja i usporedba
ukupnih prihoda s ukupnim brojem
zaposlenih, koje jasno upućuju na
postojeće trendove u turizmu.
Promatrani period odnosi se na razdoblje od deset godina, od 2006. do 2016. godine. Svi fizički
pokazatelji obrađeni u analizi preuzeti su iz interne baze podataka Turističke zajednice grada
Rijeke. Financijski pokazatelji su preuzeti iz baze podataka Financijske agencije (FINA) i baze
podataka trgovačkog društva Bisnode Hrvatska d.o.o. koje je dio međunarodne grupe Bisnode
AB, najvećeg europskog ponuđača poslovnih i bonitetnih informacija sa sjedištem u Stockholmu.
Kod financijskih podataka treba istaknuti da zakonska obveza za predaju financijskih izvještaja
svih turističkih poslovnih subjekata ističe tek krajem ožujka, stoga je analiza napravljena zaključno
s 2015. godinom koja je bila zadnja cjelokupna dostupna godina u trenutku pisanja.
Temeljni cilj je analitički objektivno prikazati višegodišnje trendove kako bi se stvorile
pretpostavke za postavljanje nove razvojne vizije i strateških ciljeva razvoja grada Rijeke kao
turističke destinacije.
4
2. Fizički pokazatelji
2.1. Struktura i broj smještajnih kapaciteta
Prije analize dolazaka i noćenja turista, važno je promotriti razvoj smještajnih kapaciteta u gradu
Rijeci kao temelj za ostvarenje pozitivnih turističkih rezultata iz godine u godine. Kroz deset
godina vidljiv je stabilan napredak u povećanju broj ležaja svih kategorija smještaja izuzev
prenoćišta, gdje je vremenom došlo do strukturnih promjena (Hotel Neboder se do 2006. godine
vodio kao prenoćište; 2008. godine zatvoreno je Prenoćište Rijeka). Drugi značajni događaji koji
su u promatranom razdoblju utjecali na ukupan broj ležaja uključuju kompletno renoviranje
Hotela Jadran (Best Western Hotel Jadran), Hotela Neboder i renoviranje Hotela Continental. U
strukturi smještajnih kapaciteta za 2016. godinu treba istaknuti privatni smještaj koji ima najveći
udio sa 45,13% i postao dominantna vrsta turističkog smještaja. Hoteli drže udio od 20,67% u
ukupnom broju ležaja, a slijede ih hosteli sa 17,43% udjela, dok su prenoćišta zadržala udio od
14,78 posto. Statistički je zanimljiva činjenica kako su sve do 2013. godine hoteli bili najznačajnija
kategorija smještaja po broju ležaja, ali ubrzani razvoj i investicije u privatni smještaj i hostele
kroz razdoblje od deset godina dovele su do strukturnih promjena, koje su naročito vidljive kroz
usporedbu broja ležaja iz 2016. godine sa baznom 2006. godinom.
Tablica 1. Pregled broja ležajeva po strukturi za grad Rijeku u razdoblju 2006.-2016. godina
Kategorija 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Hoteli 502 515 515 554 554 554 554 554 554 554 554
Hosteli 61 61 61 61 61 91 120 448 429 424 467
Privatni smještaj 92 105 126 173 189 213 272 411 573 739 1.263
Kamp 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 -
Prenoćišta 882 882 378 378 378 378 378 378 378 392 396
Studentsko naselje - - - - - - - - 116 - -
UKUPNO LEŽAJEVA 1.887 1.913 1.430 1.516 1.532 1.586 1.674 2.141 2.400 2.459 2.680
5
Tablica 2. Usporedba broja ležajeva po strukturi za grad Rijeku (2016./2006.)
VRSTA SMJEŠTAJA 2016. 2006. Indeks (2016./2006.)
Hoteli 554 502 110,36
Hosteli 467 61 765,57
Privatni smještaj 1.263 92 1.372,83
Kamp - 350 n/a
Prenoćišta 396 882 -44,90
Studentsko naselje - - n/a
UKUPNO LEŽAJA 2.680 1.887 142,02
Najveći porast broja ležajeva zabilježen je u kategoriji privatnog smještaja, koji je u promatranom
razdoblju porastao više od 13 puta u odnosu na baznu 2006. godinu. U razdoblju od deset godina
došlo je do značajnih promjena u strukturi smještajnih kapaciteta pri čemu na području grada
dolazi do razvoja nove kategorije smještaja – hostela početkom 2006. godine. Kao što je vidljivo
iz Tablice 2. hoteli bilježe lagano povećanje kapaciteta od 10,36%, a prenoćišta su zabilježila pad
od 44,90% u odnosu na baznu godinu. Podaci za kamp Preluk i Studentsko naselje nisu usporedivi.
Promatrajući ukupan broj kapaciteta, u posljednjih deset godina došlo je do povećanja od 42,02%
u prosječnom godišnjem broju ležajeva.
2.2. Ukupni dolasci domaćih i stranih turista na godišnjoj razini
Ostvareni dolasci turista predstavljaju jednu od najvažnijih kategorija prema kojoj se vrednuje
uspješnost turističke destinacije. Kao pokazatelj ovisi o nizu čimbenika poput postojeće turističke
ponude i smještajne infrastrukture, a važan je indikator trendova koji se stvaraju kroz godine.
Uspoređujući postignute godišnje rezultate za grad Rijeku s prethodnom godinom, jasno se ističe
pozitivan trend rasta ukupnog broja dolazak unatoč negativnom gospodarskom okruženju
uzrokovanom krizom.
U promatranom razdoblju od deset godina indeks pokazuje da je sedam godina završilo uspješnije
nego prethodna godina, dvije godine je zadržana razina dolazaka u odnosu na prethodnu godinu
(2009. i 2012.) te je jednu godine zabilježen manji pad (2008. -4,83%). Najveći godišnji porast
ukupnog broja dolazaka ostvaren je 2006. (+23,90%) i 2014. (+18,90%), a još vrijedi istaknuti
2015. (+16,91%) kao posebno uspješnu turističku godinu.
6
Napredak je vidljiv usporedbom posljednje 2016. godine s baznom 2006. godinom pri čemu je
broj dolazaka stranih gostiju više nego udvostručen s 40.582 na 90.233, broj dolazaka domaćih
gostiju je povećan sa 22.177 na 24.490, a ukupni broj dolazaka je porastao sa 62.759 na
impresivnih 114.747 gostiju.
Tablica 3. Pregled ostvarenih dolazaka domaćih i stranih gostiju za razdoblje 2006.-2016. godina
Godina Dolasci Indeks
Strani Domaći Ukupno Strani Domaći Ukupno
2006. 40.582 22.177 62.759 131,38 112,21 123,90
2007. 48.522 21.132 69.654 119,57 95,29 110,99
2008. 44.955 21.334 66.289 92,65 100,96 95,17
2009. 47.600 18.238 65.838 105,88 85,49 99,32
2010. 51.082 17.336 68.418 107,32 95,05 103,92
2011. 53.781 17.016 70.797 105,28 98,15 103,48
2012. 52.997 16.695 69.692 98,54 98,11 98,44
2013. 58.646 17.653 76.299 110,66 105,74 109,48
2014. 69.541 21.176 90.717 118,58 119,96 118,90
2015. 82.288 23.768 106.056 118,33 112,24 116,91
2016. 90.233 24.514 114.747 109,60 103,04 108,13
Ilustracija kretanja višegodišnjih trendova dolazaka domaćih i stranih gostiju se nalazi u sljedećem
grafikonu.
Grafikon 1. Kretanje broja dolazaka domaćih i stranih turista u razdoblju 2006.-2016.
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
140.000
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Strani gosti Domaći gosti Ukupan broj noćenja
7
2.3. Ukupna noćenja domaćih i stranih turista na godišnjoj razini
Broj ostvarenih noćenja je važan indikator kvalitete ponude turističke destinacije, s obzirom da
pokazuje koliko se vremena gosti zadržavaju u određenoj sredini. Broj noćenja je usko povezan s
brojem dolazaka domaćih i stranih gostiju te pokazuje vrlo sličan višegodišnji trend rasta za grad
Rijeku kao što je vidljivo iz sljedeće tablice. Usporedbom verižnih indeksa za broj noćenja
(postignutih godišnjih rezultata s prethodnom godinom) moguće je detaljno prikazati različiti
utjecaj ekonomske krize na domaće i strane goste. Naime, u promatranom razdoblju od deset
godina strani gosti su čak osam godina ostvarili veći broj noćenja nego prethodne godine. Izuzetak
je jedino 2008. godina kada je došlo do pada broja noćenja blizu 10%. Pad noćenja uvjetovan je
fazama renoviranja smještajnih kapaciteta te je u tim godinama ostvaren manji rast kapaciteta
privatnog smještaja.
Tablica 4. Pregled ostvarenih noćenja domaćih i stranih gostiju za razdoblje 2006.-2016. godina
Godina Noćenja Indeks
Strani Domaći Ukupno Strani Domaći Ukupno
2006. 78.838 38.988 117.826 119,91 116,50 118,76
2007. 91.802 37.828 129.630 116,44 97,02 110,02
2008. 79.990 37.287 117.277 87,13 98,57 90,47
2009. 91.262 32.765 124.027 114,09 87,87 105,76
2010. 95.381 31.962 127.343 104,51 97,55 102,67
2011. 101.935 33.845 135.780 106,87 105,89 106,63
2012. 102.016 33.564 135.580 100,08 99,17 99,85
2013. 112.656 33.521 146.177 110,43 99,87 107,82
2014. 132.238 41.311 173.549 117,38 123,24 118,73
2015. 166.722 46.827 213.549 126,08 113,35 123,05
2016. 207.963 52.595 260.558 124,37 111,66 121,58
Početkom 2008. pojačava se gospodarska kriza u Hrvatskoj i smanjuje kupovnu moć stanovništva
što se očituje u drastičnom trendu pada broja noćenja domaćih gostiju za 2009. godinu (-12,13%).
Nakon prvotnog pada, broj noćenja domaćih gostiju se stabilizirao niz godina na razini oko 33.000
noćenja godišnje. Promjenu postojećeg trenda stagnacije sugerira snažno povećanje ostvareno u
2014. godini kada su u gradu Rijeci turistički djelatnici zabilježili 23,24% više noćenja domaćih
gostiju čime su na godišnjoj razini nadmašene razine postignute prije krize.
8
Trend rasta broja domaćih gostiju se nastavio sljedeće dvije godine s respektabilnim stopama od
13,35% i 11,66%. Razvoj grada Rijeke kao destinacije po kvaliteti je vidljiv usporedbom posljednje
2016. godine s baznom 2006. godinom pri čemu je broj noćenja stranih gostiju uvećan više od 2,5
puta sa 78.838 na 207.963, dok je broj noćenja domaćih gostiju povećan s 38.988 na 52.595.
Dok trendovi porasta broja dolazaka i noćenja prate glavne turističke trendove u Hrvatskoj, valja
istaknuti kako je iz podataka očito da se i domaći i strani gosti sve više zadržavaju u Rijeci pri čemu
se u deset godina ukupni broj noćenja više nego udvostručio sa 117.826 na respektabilnih
260.558 gostiju.
Grafikon 2. Kretanje broja noćenja domaćih i stranih turista u razdoblju 2006.-2016.
2.4. Ukupni dolasci i noćenja prema zemlji prebivališta
Kad je riječ o stranim gostima, jedno od najvažnijih pitanja u analizi trendova je njihova zemlja
prebivališta. Turistički gledano grad Rijeka je tradicionalno atraktivna destinacija za brojne
posjetitelje iz okolnih zemalja, naročito Italije i Njemačke. Za potrebe ovog pregleda napravljene
su agregirane tablice top deset zemalja s najvećim ukupnim brojem dolazaka i noćenja u
desetogodišnjem razdoblju.
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
140.000
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Strani gosti Domaći gosti Ukupan broj noćenja
9
Tablica 5. Top 10 zemalja po ukupnom ostvarenom broju dolazaka u razdoblju 2006.-2016.
Zemlja prebivališta Ukupan broj dolazaka
Italija 104.035
Njemačka 49.479
Španjolska 49.129
Francuska 39.801
Austrija 24.035
Ujedinjena Kraljevina 20.230
Srbija 18.787
Japan 18.695
Slovenija 18.246
Izrael 18.179
Promatrano kroz desetogodišnje razdoblje ostvaren je najveći ukupni broj dolazaka i noćenja
gostiju iz Italije, nakon čega slijedi druga skupina zemalja u koju spadaju Njemačka i Španjolska s
podjednakim brojem dolazaka oko 49.000). Treba istaknuti kako se u drugoj skupini gosti iz
Njemačke ističu po znatno većem broju noćenja (preko 120.000) od ostalih zemalja. Osim gore
navedenih značajna tržišta za turizam grada Rijeke predstavljaju gosti iz Austrije, Ujedinjene
Kraljevine, Srbije, Japana, Slovenije i Izraela.
Tablica 6. Top 10 zemalja po ukupnom ostvarenom broju noćenja u razdoblju 2006.-2016.
Zemlja prebivališta Ukupan broj noćenja
Italija 218.377
Njemačka 120.950
Španjolska 78.868
Francuska 77.230
Ujedinjena Kraljevina 50.780
Mađarska 46.066
Austrija 44.967
Slovenija 43.113
SAD 39.600
Japan 29.447
10
2.5. Ukupni dolasci i noćenja prema vrsti smještaja
Na području grada Rijeke prosječni broj ukupno raspoloživih ležajeva iznosio je 2.680 u toku 2016.
godine. Tijekom godine bila su aktivna četiri hotela s 554 ležajeva, dva prenoćišta s 396 ležajeva,
šesnaest hostela s prosječnim brojem od 467 ležajeva te privatni smještaj s 325 smještajnih
jedinica i 1.263 ležajeva. Radi usporedivosti višegodišnjih podataka tablice su prilagođene
sukladno izmjenama tijekom praćenja (prenoćišta su pribrojena hotelima, u 2016. godini uključen
nekomercijalni smještaj u ukupni godišnji broj – dolasci 1.828, noćenja 21.569).
Tablica 7. Struktura ukupnih dolazaka prema vrsti smještaja u razdoblju 2006.-2016.
Smještaj 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Hoteli 49.142 54.683 53.005 49.911 51.242 53.110 50.920 50.818 51.958 57.719 56.750
Kamp 5.717 5.599 3.237 5.970 7.041 7.006 6.240 6.002 4.968 5.232 0
Privatni smještaj 2.537 2.194 2.763 2.881 3.087 3.781 4.371 6.608 10.405 16.015 27.394
Hosteli 5.363 7.178 7.284 7.076 7.048 6.900 8.161 12.871 23.386 27.090 28.775
Ukupno: 62.759 69.654 66.289 65.838 68.418 70.797 69.692 76.299 90.717 106.056 114.747
Od 2006. godine postoji trend razvoja hostela koji rastu prosječnim godišnjim stopama većim od
20% godišnje prema broju dolazaka i broju noćenja. U razdoblju od deset godina došlo je također
do izuzetno snažnog rasta privatnog smještaja čiji su rezultati vidljivi pogotovo u 2016. godini,
kada je ostvareno rekordnih 28.775 dolazaka i 87.658 noćenja gostiju. Razvojem turizma u gradu
Rijeci dolazi do značajnih promjena u strukturi smještajnih kapaciteta u Rijeci, smanjuje se ukupni
udio hotela u dolascima (sa 78,30% na 49,46%) i noćenjima (sa 71,17% na 38,93%). Veći kapaciteti
privatnog smještaja istovremeno ostvaruju povećanje tržišnog udjela.
Tablica 8. Struktura ukupnih noćenja prema vrsti smještaja u razdoblju 2006.-2016.
Smještaj 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Hoteli 83.852 98.824 89.356 88.877 88.310 94.168 90.842 88.468 92.666 104.917 101.425
Kamp 14.498 11.817 7.650 14.932 17.923 18.435 15.344 13.311 11.193 10.857 0
Privatni smještaj 11.321 8.698 10.073 10.300 11.207 13.326 17.305 24.011 33.188 51.358 87.658
Hosteli 8.155 10.291 10.198 9.918 9.903 9.851 12.089 20.387 36.502 46.417 49.792
Ukupno: 117.826 129.630 117.277 124.027 127.343 135.780 135.580 146.177 173.549 213.549 260.558
Otvaranjem novih hostela ponuda kapaciteta grada Rijeke se dodatno diverzificira te su u 2016.
godini ukupno zauzimali 25,08% udjela u dolascima i 19,11% udjela u noćenjima.
11
Tablica 9. Postotni udio po vrsti smještaja u ukupnim dolascima i noćenjima
Kategorija 2006. 2016.
Dol. Noć. Dol. Noć.
Hoteli 78,30% 71,17% 49,46% 38,93%
Kamp 9,11% 12,30% 0,00% 0,00%
Privatni smještaj 4,04% 9,61% 23,86% 33,64%
Hosteli 8,55% 6,92% 25,08% 19,11%
Nekom. smještaj - - 1,60% 8,32%
Ukupno 100% 100% 100% 100%
2.6. Udio dobnih skupina u ukupnim dolascima i noćenjima
Dobna struktura gostiju koji posjećuju grad Rijeku je prilično raznolika. Postoje dugogodišnji gosti
starije generacije koji posjećuju Hrvatsku s obiteljima, ali i sve veći broj mladih koji putuju kroz
Rijeku. Sveukupno gledajući postoji višegodišnji trend povećanja broj turista mlađih dobnih
skupina, koji se može jasno prikazati usporedbom posljednje 2016. godine s baznom 2006.
godinom.
Tablica 10. Usporedba apsolutnog i postotnog udjela dobne strukture turista (2006./2016.)
Dobna skupina 2006. 2016. Indeks 2006. Indeks 2016.
Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja
0 do 12 godina 1.251 2.865 4.560 14.340 2,05% 1,90% 3,97% 5,50%
13 do 18 godina 1.876 3.682 5.240 16.143 3,08% 2,44% 4,57% 6,20%
19 do 30 godina 16.054 45.730 26.633 63.494 26,35% 30,34% 23,21% 24,37%
31 do 40 godina 12.153 29.663 21.503 48.266 19,95% 19,68% 18,74% 18,52%
41 do 50 godina 11.120 29.862 20.504 45.158 18,25% 19,81% 17,87% 17,33%
51 do 60 godina 10.403 24.532 18.801 39.082 17,07% 16,27% 16,38% 15,00%
preko 60 godina 8.073 14.407 17.506 34.075 13,25% 9,56% 15,26% 13,08%
Primjerice u promatranim godinama dolazi do značajnog povećanja udjela gostiju dobne skupine
između 0 do 12 godina s 2,05% na 3,97% u dolascima i s 1,90% na 5,50% u noćenjima; dobna
skupina od 13 do 18 godina bilježi porast s 3,08% na 4,57% u dolascima i s 2,44% na 6,20% u
noćenjima; dobna skupina od 19 do 30 godina bilježi pad dolazaka s 26,35% na 23,21% i pad
noćenja s 30,34% na 24,37%; dobna skupina od 31 do 40 godina bilježi pad dolazaka s 19,95% na
18,74% i pad broja noćenja s 19,68% na 18,52%. Istovremeno, smanjuje se udio gostiju u dobi od
51 do 60 godina (sa 17,07% na 16,38% dolasci; sa 16,27% na 15,00% noćenja).
12
Broj gostiju starijih od 60 godina povećava se s 13,25% na 15,26% dolasci; uz porast noćenja s
9,56% na 13,08%). Gosti dobne skupine od 41 do 50 godina bilježe najveći pad u dolascima (s
18,25% na 16,38%) i noćenjima (s 19,81% na 15,00%).
2.7. Prosječni boravak gostiju
Jedna od kategorija koja prezentira ponašanje turista u određenoj destinaciji jest prosječni
boravak. Predstavlja omjer ukupnih noćenja i dolazaka gostiju te je važan indikator ponude
turističke destinacije. Grad Rijeka je po svojoj geografskoj lokaciji tranzitno središte Kvarnerskog
zaljeva, što statistika potvrđuje stabilnim prosječnim boravkom turista u trajanju otprilike dva
dana.
Grafikon 3. Kretanje ukupnog prosječnog boravka u razdoblju 2006.-2016.
Na primjeru 2016. godine vidljivo je da različite kategorije smještaja imaju različito trajanje
prosječnog boravka. Kroz godine rezultati kretanja prosječnog boravka po vrstama su relativno
stabilni, s time da značajnija odstupanja postoje u godinama kada je postojala značajna promjena
u turističkim kapacitetima grada Rijeke (npr. osnivanje većeg broja hostela ili zatvaranje dijela
smještaja radi preuređenja). Domaći i strani gosti najduže borave u privatnom smještaju, u
prosjeku više od tri dana. Važno je istaknuti da se gosti najkraće zadržavaju u hostelima (1,73
dana) i u hotelima (1,79 dana).
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Prosječni boravak u danima
13
3. Financijski pokazatelji na godišnjoj razini 3.1. Turističke djelatnosti i specifikacija
Sukladno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) iz 2007. godine, poduzetnici registriraju
turističke djelatnosti kojima se bave njihova poduzeća u zasebne kategorije. Pritom je svaka
djelatnost jasno i precizno opisana, što omogućuje kvalitetno razlikovanje sadržaja turističke
kategorije i olakšava metodološku usporedbu djelatnosti. U nastavku je kratki opis turističkih
djelatnosti obrađenih u ovoj analizi:
Odjeljak djelatnosti 55 (NKD 2007) - Smještaj
Odjeljak uključuje pružanje usluga smještaja za kraći boravak za posjetitelje i ostale putnike. U
djelatnosti smještaja se ubrajaju: hoteli, hotelska naselja, apartmanski hoteli, moteli, dječja i
ostala odmarališta, bungalovi, seoske kuće, omladinski hosteli, planinarski domovi, kampovi,
pansioni i ostali smještaj. Također su uključene usluge pružanja smještaja za duži boravak za
studente, radnike i slične pojedince. Poslovne jedinice razvrstane u kategoriju mogu pružati
usluge smještaja u namještenim sobama i apartmanima, katkad s čajnom kuhinjom, osiguravaju
dnevno čišćenje i spremanje postelja te nude gostima dopunske usluge kao što su usluge hrane i
pića, parkiranje, usluge pranja rublja, bazeni za plivanje i dvorane za vježbanje, oprema za
rekreaciju te oprema za konferencije i sastanke. Ovaj odjeljak isključuje djelatnosti koje se odnose
na pružanje usluga dužeg boravka, koje se smatra glavnim boravištem u objektima kao što su
apartmani koji se iznajmljuju mjesečno ili godišnje te se razvrstavaju pod područje Poslovanje
nekretninama.
Odjeljak djelatnosti 56 (NKD 2007)- Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića
Ovaj odjeljak uključuje djelatnosti posluživanja hrane i pića, koje uključuju kompletne obroke ili
pića za izravnu potrošnju bez obzira na to je li riječ o tradicionalnim restoranima, samoposlužnim
ili brzim restoranima, u obliku trajnih ili privremenih štandova sa ili bez sjedala. Važna je činjenica
da se nude obroci, namijenjeni izravnoj potrošnji bez obzira na način pružanja usluga. Isključena
je proizvodnja obroka koja nije namijenjena izravnoj potrošnji ili neće biti konzumirana
neposredno te pripremljena hrana koja se ne smatra obrokom. Isključena je također prodaja
hrane koja nije proizvedena vlastitom proizvodnjom te onih obroka koji nisu namijenjeni izravnoj
potrošnji. Područje također obuhvaća catering usluge, tradicionalne barove, taverne, koktel
barove, diskoteke, pivnice, kavane, barove za pripremu voćnih napitaka i pokretne prodavače
pića.
14
Odjeljak djelatnosti 79 (NKD 2007) - Putničke agencije, organizatori putovanja i ostale usluge
Ovaj odjeljak uključuje djelatnost putničkih agencija koje se prvenstveno bave prodajom
putovanja, paket-aranžmana, usluga prijevoza i smještaja individualnim korisnicima i poslovnim
strankama, kao i djelatnost organiziranja i prikupljanja paket aranžmana koji se prodaju preko
putničkih agencija ili izravno preko agenata kao što su turoperatori te ostale usluge povezane s
putovanjima uključujući rezervacijske usluge. Odjeljak također uključuje djelatnosti turističkih
vodiča i turističke promocije. Djelatnosti organiziranja i prikupljanja paket-aranžmana koji se
prodaju preko putničkih agencija ili izravno preko agenata kao što su turoperatori uz putovanja
mogu uključivati usluge prijevoza, smještaja, prehrane, posjeta muzejima, povijesnim ili
kulturnim znamenitostima, kazališnim predstavama, glazbenim ili sportskim događajima.
3.2. Ukupni prihodi od turizma
Financijski rezultat turizma grada Rijeke moguće je promatrati kroz agregirane i pojedinačne
rezultate tri najvažnije turističke djelatnosti – smještaj, priprema i usluga hrane i pića te putničke
agencije. Promatrano kroz desetogodišnje razdoblje, hrvatski i riječki turizam je osjetio posljedice
krize u vidu stagnacije prihoda od 2007. do 2012. godine. No treba istaknuti kako se u posljednje
tri godine stvara novi uzlazni trend, čiji će rezultati biti potpuniji kada se evidentiraju podaci za
2016. godinu. Kako bi se prikazao financijski učinak turizma na riječko gospodarstvo u analizu su
uvršteni ukupni prihodi, broj poduzetnika i broj zaposlenih.
U pogledu izvora podataka korištena je baza podataka Financijske agencije (FINA) do 2009.
godine, nakon čega je korištena baza trgovačkog društva Bisnode Hrvatska d.o.o. koje je dio
međunarodne grupe Bisnode AB, najvećeg europskog ponuđača poslovnih i bonitetnih
informacija za podatke od 2009. do 2015. godine.
Promatrani period odnosi se na razdoblje od deset godina, od 2006. do 2015. godine. Svi fizički
pokazatelji poput broja noćenja obrađeni u analizi preuzeti su iz interne baze podataka Turističke
zajednice grada Rijeke.
15
Grafikon 4. Ukupni prihodi (kn) za sve turističke djelatnosti u razdoblju 2006.-2015.
U usporedbi s baznom 2006. godinom došlo je do udvostručenja ukupnih prihoda od turizma -
preciznije ukupni godišnji prihod od turizma je porastao s 308.355.095,00 (2006.) na
680.390.000,00 kuna u 2015. godini. Rast ukupnih prihoda prati porast broja poslovnih subjekata
sa 168 u 2006. godini na 377 poslovnih subjekata u 2015. godini što predstavlja pozitivan pomak
u iznosu od 2,24 puta.
Grafikon 5. Ukupan broj poslovnih subjekata turističkih djelatnosti u razdoblju 2006.-2015.
0,00
100.000.000,00
200.000.000,00
300.000.000,00
400.000.000,00
500.000.000,00
600.000.000,00
700.000.000,00
800.000.000,00
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Ukupni prihodi od turizma na području grada Rijeke
0
50
100
150
200
250
300
350
400
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
168
206
272 272297
325
364
400
360377
Broj poslovnih subjekata
16
Pozitivni pokazatelji razvoja turizma u gradu Rijeci u promatranom razdoblju od deset godina
vidljivi su također iz podataka o ukupnom broju zaposlenih u turističkim djelatnostima – smještaj,
priprema i usluživanje hrane i pića te putničke agencije.
Grafikon 6. Ukupan broj zaposlenih u turističkim djelatnostima u razdoblju 2006.-2015.
Kako bi prikazali strukturu i udio zaposlenih, u nastavku je pregled po pojedinačnim djelatnostima
u gradu Rijeci.
Tablica 12. Višegodišnji trendovi kretanja broja zaposlenih u turističkim djelatnostima
Godina Smještaj (55) Priprema i usluživanje hrane i piće (56) Putničke agencije
(79)
2006. 239 736 111
2007. 265 868 128
2008. 276 922 112
2009. 295 979 172
2010. 275 1031 153
2011. 274 999 153
2012. 258 1007 156
2013. 219 1147 162
2014. 220 1332 185
2015. 222 1291 188
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Broj zaposlenih u turizmu
17
Od 2009. godine moguće je pratiti pokazatelj investicija poduzetnika koji se nalaze u tri temeljene
grane turizma. Prosječna ukupna godišnja razina investicija u turizam grada Rijeke u
promatranom razdoblju iznosila je 33.773.721,38 kuna. Jedan od razloga uspješnog oporavka od
krize leži u činjenici da su riječki turistički djelatnici za vrijeme krize investirali stotine milijuna
kuna u novu dugotrajnu imovinu te unaprijedili vlastito poslovanje i međunarodnu
konkurentnost. Ulaganje poduzetnika u ljude vidljivo je na grafikonu 8. koji prikazuje povećanje
prosječne neto plaće koja je u šest godina porasla s 3.639,14 kuna na 4.150,56 kuna (14,05%).
Grafikon 7. Ukupne investicije u turizam grada Rijeke u razdoblju 2009.-2015.
Grafikon 8. Kretanje prosječne neto plaće u turističkim djelatnostima u razdoblju 2009.-2015.
0,00
10.000.000,00
20.000.000,00
30.000.000,00
40.000.000,00
50.000.000,00
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Investicije u turizam
3.639,143.693,50
3.810,14
3.556,48
4.015,364.079,07
4.150,56
3.200,00
3.300,00
3.400,00
3.500,00
3.600,00
3.700,00
3.800,00
3.900,00
4.000,00
4.100,00
4.200,00
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Prosječna neto plaća u turizmu
18
4. Analiza razvoja višegodišnjih trendova
S obzirom na dostupne baze podataka postoje dvije značajne veze između fizičkih i financijskih
pokazatelja rezultata u turističkim djelatnostima. Usporedbom ukupnih prihoda u turizmu s
ukupnim brojem noćenja nameće se jasna veza između stabilnog rasta broja gostiju koji iz godine
u godinu generira sve veći prihod. Korelacija između navedenih pokazatelja je ostala snažna u
vidu stagnacije za vrijeme najsnažnijeg utjecaja gospodarske krize što pokazuje otpornost turizma
kao grane djelatnosti na ekonomske šokove.
Pozitivan skok u ukupnim prihodima ostvaren 2013. godine nastavio se do 2015. godine, a
slijedom izuzetno dobrih prošlogodišnjih rezultata turističkog prometa može se opravdano
očekivati statistički rekordna sezona u 2016. godini.
Grafikon 9. Usporedba ukupnih prihoda turizma s ukupnim brojem noćenja u gradu Rijeci
0
100.000.000
200.000.000
300.000.000
400.000.000
500.000.000
600.000.000
700.000.000
800.000.000
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Ukupan broj noćenja Ukupan prihod od turizma
NoćenjaPrihod (Kn)
19
Planiranje daljnjeg strateškog razvoja riječkog turizma ima snažan temelj u postojećim
trendovima za koje se očekuje nastavak u narednim godinama i jačanje paralelno s potpunim
oporavkom gospodarstva te porastom kupovne moći potrošača. U nastavku je usporedba
ukupnih prihoda s ukupnim brojem zaposlenih koja jasno prikazuje postojanje spomenute
korelacije.
Grafikon 10. Usporedba ukupnih prihoda s ukupnim brojem zaposlenih u turizmu grada Rijeke
Pozitivan trend u ukupnim prihodima ostvaren 2015. godine rezultat je između ostalog povećane
kvalitete turističke ponude na području grada Rijeke u svim segmentima. U usporedbi s brojem
zaposlenih u svim djelatnostima iz baze podataka Financijske agencije (FINA), broj zaposlenih u
turizmu predstavlja 5,45% ukupnog broja zaposlenih na području grada Rijeke. Omogućavanjem
dodatnih sadržaja i aktivnosti, povećanjem turističkih kapaciteta dolazi do stvaranja dodane
vrijednosti koja u konačnici rezultira uključivanjem većeg broja poduzetnika u turizam te
zapošljavanjem većeg broja zaposlenih u različite grane turističkih djelatnosti.
0
100.000.000
200.000.000
300.000.000
400.000.000
500.000.000
600.000.000
700.000.000
800.000.000
0
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
1.600
1.800
2.000
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Ukupan broj zaposlenih Ukupan prihod
ZaposleniPrihod (Kn)