Post on 14-Apr-2018
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
1/163
TOKARENJE (STRUGANJE) Tokarenje je postupak obrade skianjem estice kojim se
proizvode obratci rotacijskih povrina (valjkasti proizvodi).Izvodi se na alatnim strojevima,tokarilicama.
Obradak obavlja glavno gibanje, dok alat obavlja
pomodno (posmino) gibanje.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
2/163
TOKARENJE (STRUGANJE)
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
3/163
1. Prema obliku tokarene povrine:
- uzuno, aksijalno - posminogibanje je u smjeru osi rotacije
- popreno - posmino gibanje je
okomito na smjer osi rotacije
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
4/163
Uzuno struganjePosmak i dubina rezanja
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
5/163
- konusno - posmino gibanje jepod nekim kutom u odnosu
na os rotacije
- prifilno koriste se profilninoevi i pposmino gibanje je
pod nekim kutom na osrotacije.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
6/163
kopirno - posmino gibanje je uobliku krivulje u odnosu na os
rotacije. No putuje po krivulji koju
efinira ticalo kopirnog ureajaputujudi po abloni (moelu).
neokruglo - posmino i ostavnogibanje su u meusobnoj ovisnostio glavnom gibanju.
tokarenje navoja - posminogibanje je u smjeru osi rotacije i
definirano je korakom navoja.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
7/163
Viesjeni strug
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
8/163
Kopirni strug
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
9/163
2. Prema poloaju tokarene povrine:
spoljanje (a) i unutranje (b).
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
10/163
Stanje obraene povrine
Iealna povrina
Hrapava povrina
bl d
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
11/163
Vrste i oblici odstupanja
Srednje crta profila m
Linija mpredstavlja srednju crtu profila tako da zbirkvadrataudaljenosti svih toaka od srednje crte m
bude minimalan.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
12/163
Prosjeno ostupanje profila Ra
Prosjeno odstupanje profila Raje aritmetika
udaljenost profila od srednje linije m.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
13/163
Prema kvaliteti obraene povrine:- grubo tokarenje
- polugrubo tokarenje (zavrno, isto)
- fino tokarenje
i i i
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
14/163
Visina neravnina Rz
Prosjena visina neravnina Rzje prosjek od pet uzastopnih
mjerenja izmeu maksimalne i minimalne vrijednosti
neravnina na referentnoj duini.
Najvea visina neravnina Rmaxje udaljenost izmeu najvie
i najnie toke profila na referentnoj duini.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
15/163
Veliine neravnina u odnosu navrstu obrade
Grubo
Fino
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
16/163
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
17/163
Hrapavosti pod mikroskopom
Povrina bakrene ipke 10x uveana
Vidljiva hrapavost povrine kod poveanja 150x
Hrapavost kod 560x poveanja
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
18/163
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
19/163
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
20/163
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
21/163
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
22/163
P t i b d t k j
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
23/163
Parametri obrade tokarenjemKod tokarenja potrebno je definirati :
1. - vrstuobrade
2. - dubinu rezanja
3. - glavnu brzinu tokarenja (broj okretaja)
4. - posmak
Kod tokarenja glavnu brzinu rezanja ima obradak.
Mjeri se u mm/min, onosno ko tokarenja se preraunavau n broj okretaja u minuti
n= vc/ 1000
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
24/163
Brzina rezanja - v
Na mainama sa glavnim krunim kretanjem,ako je poznat broj obrtaja, brzina rezanja
oreuje se po obrascu:
v = n / 1000 *m/min+
B j i i d l t i
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
25/163
Brana rezanja zavisi od alatne mainena kojoj se vri obraa, kao i o
sljeedih faktora: materijalaobratka (meki ili tvri materijal),
vrste obrade(struganje, gloanje i bruenje),
postojanosti alata, presjeka strugotine,
reznog alata(razliite vrste materijala reznog alata),
hlaenja(vrste srestava i naina hlaenja), povrine obratka prije obrade (gruba ili fina).
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
26/163
Posmak ili korak (s)
Posmak ili korak (s) je veliina pomjeranjaglavnog sjeiva alata u odnosu na obradak upravcu pomodnogkretanja, za jedan obrtaj
radnog predmeta (pri struganju) ili alata (prigloanju ili bruenju), za jean rani ho alataili obratka (pri rendisanju) ili za jedan zub alata
(pri glodanju).
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
27/163
Dimenzija posmaka izraava se u:
(mm/o) kod struganja, buenja i bruenja;
(mm/rh), odnosno radnom hodu kod
rendisanja;
(mm/z), odnosno zubu kod glodanja i
provlaenja.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
28/163
Posmak i dubina rezanja
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
29/163
Dubina rezanja t
Dubina rezanja t(mm), je rastojanje izmeuneobraene i obraene povrine tj. ubinasloja materijala koji se skida u jednom prolazu
noa.Kod obrade na strugu dubina rezanja se
oreuje iz relacije:
t=[do-d]/2[ mm ] gdje je : do-prenik obratka prije * mm + i
d- prenik premeta nakon obrae (mm).
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
30/163
GLODANJE
j l j ?
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
31/163
ta je gloanje?
Gloanje je nakon tokarenja najvaniji postupakobrae materijala skianjem estice. Tim postupkommoemo obraiti ravne plohe, prizmatineljebove i utore, zupanike, navoje te uzuno iprostorno profilirane povrine.
Gloanje je postupak obrae skianjem estice kokojeg alat obavlja glavno gibanje. Posmino gibanjeje uvijek pod nekim kutom u odnosu na os rotacije
alata i obavlja ga ili obradak ili alat.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
32/163
Obavlja se alatima sa vie jenakih otrica ili sasastavljenim alatima. Sve otrice toga alata nisuistoobno u zahvatu. Zato je gloanje sloenijaoperacija o tokarenja ili buenja zbog vedeg brojaotrica alata i zbog promjenjivog presjeka strugotine
koju skida pojedini zub za vrijeme obrade. Zubi
glodala dolaze jedan za drugim u zahvat sa
materijalom i za vrijeme zahvata jako se mijenja
opteredenje zuba.
P k bi iji l i i ib j
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
33/163
Prema kombinaciji glavnog i posminog gibanjaglodanje se dijeli na:
a) Obodno glodanje koje moe biti:1. plono (pravolinijsko)
Ko obonog plonog gloanja skianje estica obavljase obodom glodala koje izvodi glavno gibanje, dok je
posmak pravocrtan. Plono gloanje se ijeli na:
protusmjerno istosmjerno
P t j l d j (k i l l d j )
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
34/163
Protusmjerno glodanje (konvencionalno glodanje)
Rotacija alata (glavno gibanje) je u obrnutom smjeru
od smjera posmaka. Strugotina se stvara od malog
prema vedem presjeku. Sile koje nastaju prilikomgloanja su prema gore i ele izbiti obraak izkripca.
I t j l d j
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
35/163
Istosmjerno glodanje
Rotacija alata (glavno gibanje) je u istom smjeru kao
smjer posmaka. Strugotina se stvara o vedeg premanajmanjem presjeku. Sile koje nastaju prilikom
gloanja su prema ole i ele zabiti obraak ukripac.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
36/163
Izgled strugotine kod
protusmjernog glodanja
Izgled strugotine kod
istosmjernog glodanja
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
37/163
Obodno glodanje protusmjerno i istosmjerno
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
38/163
ZAVARIVANJE
POSTUPCI ZAVARIVANJA
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
39/163
POSTUPCI ZAVARIVANJA
Danas je razvijeno i nalazi se u primjeni vie od
pedesetrazliitih postupaka i varijantipostupaka zavarivanja.
Da bi za odreeni, zadati tip spoja izabrali
postupak zavarivanja sa kojim je najlake,najjeftinijeilinajkvalitetnijeizvesti eljeni spoj,
neophodno je poznavati postojeepostupke
zavarivanja, njihove mogunosti, mahane i
prednosti.
Ovje de biti prezentirane tri najede koritene
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
40/163
Ovje de biti prezentirane tri najedekoritenevrste podijela i to:
- gasni,
- elektroluni i
- elektrootporni postupak zavarivanja
Podijela postupaka zavarivanja prema
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
41/163
Podijela postupaka zavarivanja prema
Meunarodnom standardu ISO 4063- 1978/1
1. ELEKTROLUNO ZAVARIVANJE
Zavarivanje bezzatitnog plina,
RELzavarivanje obloenim elektroama,
Gravitaciono zavarivanje elektrodama, Zavarivanje golom icom,
Zavarivanje prakom punjenim elektroama,
Zavarivanje obloenim icama, Elektroluno zavarivanje po prakom (EPP),
EPP icom,
EPP trakom
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
42/163
1) Zavarivanje topivom elektrodom pod zatitnim plinom,
2) Po zatitom inertnog gasa (MIG)
3) Po zatitom aktivnog gasa (MAG),
4) Prakom punjenim icama po zatitom inertnog plina,
5) Zavarivanje netopivom elektrodom pod zatitom plina,
6) Wolframovom elektrodom po zatitom inertnog gasa(TIG),
7) Zavarivanje po zatitom atomiziranog vodika,
8) Zavarivanje mlazom plazme,
(REL) POSTUPAK
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
43/163
(REL) POSTUPAKRUNO ELEKTROLUNO ZAVARIVANJE
OBLOENOM ELEKTRODOM
Runo elektroluno zavarivanje obloenom elektroomje postupak spajanja metala topljenjem obloeneelektrode i dijela osnovnog metala u elektrinom lukukoji se uspostavlja i orava izmeu ranog komaa(osnovnog metala) i elektrode.
Topljenjem jezgra elektrode obezbjeuje se dodatni
materijal za popunu lijeba, a topljenjem,sagorijevanjem i isparavanjem obloge obezbjeuje sezatita metalne kupke od okolnih gasova i vazduha.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
44/163
Opda skica REL zavarivanja
Jonizacija i stavaranje el luka
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
45/163
Jonizacija i stavaranje el. luka Plinovi, kao i zrak, se sastoje od atoma i molekula i
nemaju nosioca elektrinog naboja pa ne mogu
provoiti elektrinu struju tj. oni su izolatori.Meutim, pod posebnim uvjetima mogude je omanjeg zranog stupa stvoriti elektrini provonik i
taj proces naziva sejonizacija plina. Znai, uz pomod jonizovanog prostora izmeu
elektrode i zavarivanog elementa, u uvjetima jakog
magnetnog polja i visokih temperatura, tj. ako suoni prikljueni na razliite polove strujnog izvora,mogude je uspostaviti zatvoreni strujni krug tj.
nastanak elektrinog luka.
etiri mogudnosti jonizacije
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
46/163
etiri mogudnosti jonizacijeU elektrinom luku pojavljuju se :
a) jonizacija sudaranjem, b) jonizacija elektrinim poljem,c) toplotna jonizacija, d) fotojonizacija.
Elektroni koji velikom brzinom izlaze iz katode (-) i kreduprema anodi (+) sudaraju se sa atomima u stupu luka. U
tim se sudarima atomi razbijaju na elektrone i pozitivne
jone. Stvaranjem sve vedeg broja pozitivnih i negativnihnosioca naboja povedava se elektrina provoljivost
prostoraizmeu elektrode i zavarenog elementa, pa jetako omoguden protok elektrine struje bez direktnogdodira.
R l kt l i j
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
47/163
Runo elektroluno zavarivanje
REL zavarivanje obloenom elektroom moe a se
primjenjuje za spajanje velikog broja uobiajenihmaterijala, kao to su ugljenini, niskolegirani i visoko-legirani elici, livena gvoa, bakar, nikl, aluminijum injihove legure.
Ogranienja u primjeni po pitanju ebljine su prijeekonomskog i praktinog znaaja, nego to su vezana zasam proces zavarivanja obloenom elektroom.
Kao donja granica moe a se postavi ebljina od 2 mm,Kao gornja granica ebljine moe a se postavi 40 mm, azabiljeene su primjene E postupka i za debljine do 250mm.
Elektrini luk i princip zavarivanja REL postupkom
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
48/163
Elektrini luk i princip zavarivanja REL postupkom
1 - jezgro elektrode,
2 - obloga elektrode,
3 - kapi istopljene jezgre
elektrode,
4 - zavarivani materijal,
5 - metalna kupka,
6 - ovrsnuta kupka, - zavar
7 - ovrsnuta troska,
8 - tena troska,
9 - zatitni plinovi,10 - kapi istopljene obloge
Elektrini luk "pretvara" elektrine energije u toplotnu
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
49/163
Elektrini luk pretvara elektrine energije u toplotnu
Elektroni koji su proli stup luka uaraju u anou i usljevisoke kinetike energije zagrijavaju je o take topljenja.Istovremeno pozitivno naelektrisani joni bombarduju
negativni pol-katou i takoer je tope. Uz pomod naponaizvora struje ovaj proces se odvija neprekidno dok je
strujno kolo zatvoreno.
Poto je brzina elektrona veda o brzine pozitivnih jona,anodase zagrijava na vedu temperaturu (oko 4000C) dok
je temperatura na katodi (-polu) oko 3000C.
Na kraju ovog etaljnog objanjenja elektrinog luka moese pojenostavljeno redi aje elektrini luk "pretvara"elektrine energije u toplotnukoja omogudava topljenje izavarivanje metala.
D t lj ki REL i j
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
50/163
Detaljna skica REL zavarivanja
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
51/163
Istopljeni sastojci obloge se mijeaju sa rastopljenimmetalom, prije nego to isplivaju na povrinujer
imaju manju gustinu od metalne kupke, i ovrsnu uobliku troske. Troska titi metal ava o uticajaokoline i usporava njegovo hlaenje, a nakon
zavarivanja se uklanja ekidem.
+
-
Uticaj uine elektrinog luka i vrste obloge
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
52/163
Uticaj uine elektrinog luka i vrste obloge
elektroe na statiku karakteristiku luka
Napon je najvei u
momentu
uspostavljanja luka
tzv. naponpaljenja
luka, a zatim naglo
pada na radninapon koji se kreeod 15-40 V.
Poeljno je da taj
napon bude tomanji i radi
sigurnosti pozavarivaa.
Manjkavosti REL postupka
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
53/163
Manjkavosti REL postupka S druge strane, zbog nedostataka E postupka u novije
vrijeme se umjesto njega sve ede koriste ostalielektroluni postupci.
Osnovni nedostaci E postupka su:
1. mala produktivnost usljed este zamjene elektroa,2. i uklanjanja troske (brzina topljenja dodatnog metala
je 1-2 kg/h),
3. komplikovana i ugotrajna obuka zavarivaa,
4. uticaj zavarivaa na kvalitet ava,
5. bljetava svjetlost i tetni gasovi nastalisagorijevanjem troske.
Prednosti REL postupka
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
54/163
Prednosti REL postupka Jedna od glavnih prednosti Epostupka je mogudnost
primjene u svim poloajima. Naravno, ne treba
zaboraviti da je horizontalni poloaj najlaki i da gatreba koristiti ka go je mogude, jer omogudavakoridenje elektroa vedeg prenika i struja vede jaine,
tj. vedu prouktivnost zavarivanja. Relativno jejenostavno odi o nepristupanih
mjesta, kao to su velike eline konstrukcije (mostovi,zgrade, hale, brodovi) rezervoari, cjevovodi provodne
kablove ugake i savitljive, (i, jer je dovoljno imati iizvor struje nezavisan o graske mree.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
55/163
Pravilan i nepravilan var
Pravilan var Nepravilan var Nepravilan var
Obloene elektroe za REL
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
56/163
Obloene elektroe za RELpostupak
Elektroda za E postupak zavarivanja ima metalno jezgro, koje jeobloeno sem na slobodnom kraju.
Jezgroobloene elektroe kao io strujnog kola prenosi struju(sloboni kraj je povezan raem elektroe za izvor struje), a
istovremeno slui kao oatni materijal. Osnovne uloge oblogeelektrode su:
1. zatita zone zavarivanja od okolnog kiseonika, azota i vodonika;
2. stabilizacija i jonizacija elektrinog luka
Hemijski sastav i osobine osnovnih obloga
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
57/163
Hemijski sastav i osobine osnovnih obloga
elinih elektroa
Obloga Hemijski sastav Osobine
Kisela
oksidi Fe i Mn,
alumosilikati,
feromangan
smanjen viskozitet troske, lijep
izgled i loe mehanike osobine
metala avaRutilna rutil, alumosilikati,
ferolegure
lijep izgled i dobre mehanikeosobine ava
Bazna
karbonati, fluoridi,
oksidi, hematit
dobra mehanike osobine ava,posebno ilavost(nizak sadraj H)
Celuloznacelulozna vlakna, rutil,
silikati, dezoksidatori
svi poloaji, visok sadraj H,korjeni zavari cjevovoda
OPREMA I MASKE ZA REL
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
58/163
OPREMA I MASKE ZA REL
APARATI ZA REL
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
59/163
APARATI ZA REL
MAG/MIG POSTUPAK
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
60/163
MAG/MIG POSTUPAKELEKTROLUNO ZAVARIVANJE TOPLJIVOM
ELEKTRODNOM ICOM U ZATITI GASAElektroluno zavarivanje topljivom elektronom icom u zatitigasa je postupak spajanja metala topljenjem i ovrdavanjemdijelaosnovnog metala i oatnog metala (elektrona ica) pri
emu se za zatitu rastopljenog metala koriste inertni i aktivnigasovi, ili njihove mjeavine.
MAG postupak se primjenjuje uglavnom za zavarivanje elikanegarantovanog sastava, ugljeninih, mikrolegiranih i
niskolegiranih elika i to najede sa zatitnim plinomugljenioksiom (ili njegovom mjeavinom) pa se zbog toga estnaziva i C02 postupak.
MIGpostupak najede se koristi za zavarivanje Al i njegovih
legura i nekih visokolegiranih elika.
Princip rada MAG/MIG postupka
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
61/163
Princip rada MAG/MIG postupka Elektroluno zavarivanjetopljivom elektrodom se
skradeno obiljeava kao: MAG (Metal Aktivni Gas)
pri emu se ko MAGpostupka kao zatita koristi
CO2 (ugljen dioksid) ilimjeavina gasova koja seponaa kao aktivni gas ili MIG (Metal Inertni Gas), a
kod MIG postupka Ar, He
(argon, helijum) ili mjeavinagasova koja se ponaa kaoinertni gas.
Shema MIG - MAG postupka u CO2
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
62/163
Shema MIG MAG postupka u CO2
/
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
63/163
Princip MAG/MIG postupka zavarivanja
1 - mlaznica gorionika,
2 - dizna elektrodne ice,
3 - elektrodna - dodatna
ica,
4 -zatitni plin,5 - zavar,
6 - izvor struje,
7 - elektrini luk i istopljena
dodatna ica,8- osnovni materijal,
9 - mehanizam za dotur ice
Prednosti MIG -MAG postupka su:
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
64/163
p p
1. Univerzalna primjena sa take gleita osnovnog materijala,
2. velika brzina topljenja,
3. velika brzina zavarivanja,4. relativnojenostavna obuka zavarivaa (za nelegirane i niskolegirane elike)
5. jednostavna mehanizacija postupka,
6. primjenljiv u prinunim poloajima,
7. mali investicioni trokovi (za standardnu varijantu).8. lice zavarenog ava nije prekriveno troskom koju je mukotrpno skidati,
9. iroke mogudnosti automatizacije i robotizacije postupaka, ali i dobreosobine za montane raove,
10. ostvarivanje spoja sa manjim unosom toplote, a time i manje naknadnedeformacije,
11. ekonominiji sa stanovita potronje energije (za 1 cm isto izvedenog zavarautroi se 52 kJ energije pri plinskom, 23 kJ pri REL i samo 12 kJ energije priMIG postupku zavarivanja),
Mahane MIG-MAG postupka su:
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
65/163
p p
1. opasnost od greaka u poetku zavarivanja,
2. opasnost od greaka pri sporom zavarivanju, zbog isticanjatenog metala ispre elektrinog luka,
3. relativno komplikovana obuka zavarivaa (za
visokolegirane elike i obojene metale),4. tekode pri zavarivanju na otvorenom (strujanje vazduha).
MIG-MAG 60% svjetske potronje elektroa
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
66/163
j p j
Danas priblino 60% svjetske potronje dodatnogmaterijala otpada na elektrone ice za MIG-MAG. Osnovnaprimjena - metalna industrija, metalne konstrukcije, brodovi,
posude pod pritiskom, motorna vozila.
Shema ureaja za MAG (CO2) zavarivanje
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
67/163
2
1 - izvor struje,
2 - komandna kutija,
3 - mehanizam za doturice,
4 - namotaj oatne ice,
5 gorionik,
6 - boca zatitnog gasa,
7- grija za C02,8 - redukcioni ventil sa
pokazivaem protokaplina,
9 - hladnjak vode,
10 - kolica za transport
Efekat samoregulacije
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
68/163
Ako se pri zavarivanju
naglo poveda uina luka
(recimo zbog ugiba uosnovnom materijalu) taa dekarakteristika luka biti pravac
(L1) pa de se znaajno smanjitijaina struje sa I
0
na I1
a to
opet dovodi do smanjenja
topljenja elektrode to ovoido uspostavljanja prvobitne
uine luka.
I1 I
0
Efekat samoregulacije
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
69/163
Ako se pak naglo smanji
uina luka pri zavarivanju
(recimo zbog nepanjezavarivaa) karakteristiku lukaprestavljat de prava (L2) kojapokazuje a de se razviti vedastruja (I
2
) o poetne (usljepada napona).
Taa de se naglo povedatitopljenje ice to de dovestido toga da se uspostavi
prvobitna uina luka.I0
I2
Komplet aparat za MIGMAG zavarivanje
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
70/163
1. Nazivna snaga - 19-50 kVA
2. Faktor snage cos = 0,8-0,85
3. Napon praznog hoda - 20-60 V
4. Napon zavarivanja - 15-45 V
5. Struja zavarivanja - 40-600 A
6. Frekvencija pulsiranja - 25-100 Hz
7. Brzina ice - 1-25 m/min
8. Maksimalni gabariti 1,5x0,7x1 m
9. Max. opteredenje pri intermitenciji
60%10. Teina - 200-350 kg
Slika 2.71. Oprema za M AG/MI G zavarivanje
MIG - MAG aparat
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
71/163
Mig-mag klasini gorionici
MIG - MAG Gorionici
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
72/163
MIG - MAG Gorionici
Komplet za MIG MAG zavarivanje
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
73/163
Komplet za MIG MAG zavarivanje
Zavarivaka maska
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
74/163
Zavarivaka maska
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
75/163
Uticaj vrste plina na geometriju elektrinog luka i zavara
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
76/163
Argon koji ima nisku toplotnu provodljivost daje usku zonu
jezgre luka za razliku od C02koji ima vedu toplotnu
provodljivost.
Zato argon daje usku jezgru luka, a CO2irokujezgru.
ElektrodaElektroda
CO2
Argon
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
77/163
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
78/163
Osnovne povrine reznog alata
Prikaz klina kao osnovnog oblika alata za skidanje strugotine
1. gruna povrina; 2.lenapovrina; 3.neobraenapovrina', 4.obraenapovrina; -leni ugao ; - ugao klina; - grudni ugao ; - ugao rezanja.
l
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
79/163
Uglovi noa
Presjek grune i lene povrine ajereznu ivicu (sjeivo)alata,
Ugao izmeu lene povrine alata i obraene povrineobratka naziva seleni ili zadnji ugao.
Ugao koji obrazuje gruna i lena povrina naziva se ugaoklina.
Ugao izmeu grudnepovrine i normalepovuene naobraenu povrinu obratka naziva se grudni ili prednji ugao.
Ugao koji zaklapa grudnapovrina i obraenapovrina ranogpredmeta naziva se ugao rezanja
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
80/163
Zbir grunog, lenog i ugla klina iznosi + + = 90
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
81/163
Djelovanje reznog klina na obradak zavisi od
ugla klina p, irine klina, poloaja klina uonosu na obraenu povrinu i pravcadjelovanja sile rezanjaF.
Ako je ugao klina manji, klin lakeprodire uobradak. Ukoliko je irina klina veda i irinastrugotine je veda, pa je samim tim potrebna i
veda sila rezanja.
Prikaz vrsta kretanja maina alatki
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
82/163
Prikaz vrsta kretanja maina alatkiRenisanje, struganje i bruenje
Prikaz vrsta kretanja maina alatki
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
83/163
Prikaz vrsta kretanja maina alatkiGloanje, struganje i bruenje
Gl k j bi i
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
84/163
Glavno kretanje moe biti:
Obrtno (krivolinijsko) i pravolinijsko, a izvodiga obradak ili alat.
Naprimjer kod struganja i rendisanja na
dugohodnoj rendisaljki, glavnokretanje izvodiobradak,
kod buenja, gloanja, bruenja, provlaenja,rendisanja na kratkohodnoj rendisaljkiglavno
kretanje izvodi alat. Oigleno, glavnokretanje
Maine za obrau skianjem
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
85/163
Maine a obrau skianjemstrugotine dijele se na:
maine sa glavnimpravolinijskim
i maine sa glavnim obrtnim (krivolinijskim)
kretanjem.
P d k t j
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
86/163
Pomodnokretanje
Pomodnokretanje (2) kao i glavno kretanje(1) moe biti pravolinijsko i krivolinijsko, aponekad ga izvode i dva komponentnakretanja.
Pore toga, pomodnim kretanjem moe sesmatrati primicanjea bi se vrila daljaobrada po dubiniobratka. Pomodno kretanje
moe se ostvariti automatski ili runo.
OSNOVNE VELIINE U PROCESU
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
87/163
OSNOVNE VELIINE U PROCESUOBRADE SKIDANJEM STRUGOTINE
broj obrtaja,
brzina rezanja, posmak,
dubina rezanja
R i ij i
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
88/163
Rani ijagram maine
P ibli b j b t j fiki t
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
89/163
Priblian broj obrtaja - grafikim putem
Priblian broj obrtajamoe se oreiti i grafikim putempomodu radnog dijagrama koji se nalazi na maini.
Na apscisi dijagrama dati su podaci koji odgovarajupreniku obratka, a na orinati brzine rezanja.
Presjek koorinata koje ogovaraju preniku obratka ibrzini rezanja ati de priblian broj obrtaja.
Ovaj broj mora se prilagoditiogovarajudem brojuobrtaja ranog vretena maine. Obino se usvajaprvi
manji broj obrtajaranog vretena ate maine.
B i j
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
90/163
Brzina rezanja
Brzina kojom otrica alata skia strugotinupredstavlja brzinu rezanja. Brzina rezanja je
izraena u m/min.
Naprimjer, brzina rezanja od 45 m/minpredstavlja strugotinu dugu 45 m skinutu za
jednu minutu.
Zbog velikih brzina obrade, brzina rezanja kodbruenja izraava se u m/sekundi.
B i j
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
91/163
Brzina rezanja - v
Na mainama sa glavnim krunim kretanjem,ako je poznat broj obrtaja, brzina rezanja
oreuje se po obrascu:
v = n / 1000 *m/min+
Brana rezanja zavisi od alatne mainek j j i b k i
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
92/163
na kojoj se vri obraa, kao i osljeedih faktora:
materijalaobratka (meki ili tvri materijal),
vrste obrade(struganje, gloanje i bruenje),
postojanosti alata, presjeka strugotine,
reznog alata(razliite vrste materijala reznog alata),
hlaenja(vrste srestava i naina hlaenja),
povrine obratka prije obrade (gruba ili fina).
Posmak ili korak (s)
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
93/163
Posmak ili korak (s)
Posmak ili korak (s) je veliina pomjeranjaglavnog sjeiva alata u odnosu na obradak upravcu pomodnogkretanja, za jedan obrtaj
radnog predmeta (pri struganju) ili alata (prigloanju ili bruenju), za jean rani ho alataili obratka (pri rendisanju) ili za jedan zub alata
(pri glodanju).
Dimenzija posmaka izraava se u:
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
94/163
Dimenzija posmaka izraava se u:
(mm/o) kod struganja, buenja i bruenja;
(mm/rh), odnosno radnom hodu kod
rendisanja;
(mm/z), odnosno zubu kod glodanja i
provlaenja.
Posmak i dubina rezanja
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
95/163
Posmak i dubina rezanja
Dubina rezanja t
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
96/163
Dubina rezanja t
Dubina rezanja t(mm), je rastojanje izmeuneobraene i obraene povrine tj. ubinasloja materijala koji se skida u jednom prolazunoa.
Kod obrade na strugu dubina rezanja seoreuje iz relacije:
t=[do-d]/2[ mm ]
gdje je : do-prenik obratka prije * mm + i
d- prenik premeta nakon obrae (mm).
NASTAJANJE I VRSTE STRUGOTINE
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
97/163
NASTAJANJE I VRSTE STRUGOTINE
Pri ostvarenju procesa rezanja, alat u vidu klinaprodire u materijal obratka pod dejstvoni silerezanja. Pri tom, po grunoj povrinialata vii sesabijanje odnosno nastaje plastinadeformacija
povrinskogsloja metrijala obratka sve do momentapojave smicanja u ravnismicajnih naprezanja.
Dubinu rasprostiranju plastinih eformacija prirezanju: - dubina rezanja; x - dubina rasprostiranja
plastinih eformacija: - ugao smicanja; A - A -ravan smicanja
Dubinu rasprostiranja plastinih eformacija prirezanju:
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
98/163
- dubina rezanja;x - ubina rasprostiranja plastinih eformacija:
- ugao smicanja;
A - A - ravan smicanja
Tri osnovne faze nastajanja strugotine
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
99/163
Tri osnovne faze nastajanja strugotine
U prvojfazi, alat proire svojom grunom povrinomplastino sabijajudi materijal ispre sebe. Pri plastinoj eformaciji, elementarna lamela strugotine
pretvara se iz oblika paralelograma u trapez. Na taj nain prvafaza ovajanja strugotine se zavrava (Slika 2.7 a).
U drugoj fazi dolazi do naprezanjau materijalu ostiudigranicu loma, pa se ispre vrha noa pojavljuje pukotina0-0(Slika 2.7 b).
U tredoj fazi, usljed djejstva sile kojom grudnapovrinaprodire u materijal, napon smicanja u ravni smicanja A-Aostie vrijenost maximuma za smicanje, nastaje klizanje,odnosno smicanje strugotine u toj ravni (Slika 2.7 c).
Faze nastajanja strugotine
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
100/163
Faze nastajanja strugotine
Deformacija pri rezanju zavisi od:
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
101/163
Deformacija pri rezanju zavisi od:
vrste i osobina materijala obratka, njegovog stepenaplastine eformacije, temperature pri rezanju,veliine ugla smicanja () itd. Ipak, na vrstuformirane stmgotine najvedi uticaj ima grudni ugao
(). Strugotina moe biti raliitog oblika, pa je mogude
razlikovati sljeede vrste strugotine:
kidana ili lomljena strugotina,
rezana strugotina i
trakasta ili ljutena strugotina.
a) kidana ili lomljena strugotina,
b) t ti i
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
102/163
b) rezana strugotina i
c) trakastaili ljutena strugotina.
Kidana ili lomljena strugotina
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
103/163
Kidana ili lomljena strugotina
a) Za sluaj malog ugla smicanja i maloggrudnog ugla, strugotina se naknadnoeformie i lomi.
Pukotina ispred vrha noa je velika, pa se naobraenoj povrini viditrag kidanja, te jeobraena povrina hrapava.
Ova strugotina naziva se kidanom ili
lomljenom strugotinom.
Rezana i trakasta strugotina
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
104/163
b) Rezanastrugotina nastaje pri vedemgrudnom uglu i vedem uglu smicanja,pukotina ispred vrha noa je manja, pa jeobraena povrinamanje hrapava tj. ista.
c) Pri velikom grudnom uglu i velikom uglu
smicanja nastaje trakasta ili Ijutenastrugotina. Ovo je svakako najbolja vrsta
strugotine, jer je kod nje pukotina ispred vrhanoa sasvim mala, a kvalitet obraenepovrine je najbolji.
Rezana i trakasta strugotina
Otpori rezanja nastaju usljed:
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
105/163
deformacije reznog sloja materijala,
smicanja i odvajanja strugotine od obratka,
sile trenja strugotine na grudnojpovrini
reznog alata i
sile trenjaizmeu povrine rezanja obratka ilene povrine reznog alata.
Pri proraunu otpornosti reznog alata, pogonske snagemaine i reima obrae kao polazna osnova uzimaju
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
106/163
maine i reima obrae, kao polazna osnova uzimajuse otpori rezanja.
Veliina otpora rezanjazavisi o sljeedih faktora: vrste materijala obratka,
dubine rezanja,
koraka,
veliine grunog ugla, veliine napanog ugla, rashladnih sredstava,
habanja alata,
poluprenika zaobljenja vrha noa, brzine rezanja itd.
Komponente otpora rezanja F1 F2 i F3
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
107/163
Komponente otpora rezanja F1, F2 i F3
Tri su komponente otpora rezanja ( F1, F2 iF3) kao prostorne sile
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
108/163
F3), kao prostorne sile
Sila F1 - je glavni otpor rezanja i ona djelujevertikalno na otricu noa.
Sila F2, otpor prodiranja, jeluje u pravcu tijela noa,suprotsavljajudi se proiranju noa u materijal.
Sila F3 djeluje suprotno pomodnom kretanju i nazivase otpor pomodnom kretanju.
Meusobni onosi ovih otpora priblino iznose
F1 : F2 : F3 =5:2:1.
SREDSTVA ZA HLAENJE IPODMAZIVANJE PRI REZANJU
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
109/163
PODMAZIVANJE PRI REZANJU
Proces obrade rezanjemje prilino sloen. Sloenostprocesa oglea se u tome to se pojavljuju razliitiotpori rezanja i trenjastrugotine na grudnoj
povrinireznogalata, to prouzrokuje stvaranje
toplote na mjestu skidanjastrugotine. Nastala temperatura i trenje imaju negativan uticaj
na postojanostreznogalata, tj. smanjivanjem
postojanosti smanjuje se i stepen iskoritenja reznogalata. Da bi povedali stepen iskoritenja , ukazala sepotreba za hlaenjem.
Hlaenje i pomazivanje moe biti
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
110/163
:
a) sistem polivanja;
b) sistem hlaenja pod pritiskom sa lenepovrine i
c) sistem hlaenja pod pritskom sa grudnepovrine reznog alata.
Srestva za hlaenje i pomazivanje
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
111/163
Srestva za hlaenje i pomazivanje
Sistem hlaenja i pomazivanjapolivanjem koristise pri malim brzinamarezanja,
Sistem pod pritiskom koristi za vede brzine rezanja.
Kao sredstvo za hlaenje i podmazivanjeupotrebljavaju se
sapunica,
emulzija,
uljeza rezanje i slino.
Srestva za hlaenje
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
112/163
Srestva za hlaenje
Sapunica je rastvor vode i 5-10 %kalcinirane sode,sa dodatkom kalijevogsapuna.
Pod emulzijom podrazumijevamo mjeavinu ulja(emulziono ulje) sa vodom u odnosu 1:10, koja je
boje mlijeka.
Ulja za rezanje mogu biti biljnog i ivotinjskogporijekla. Od biljnih ulja najpoznatija su ricinus i
repiino ulje, a od ivotinjskih ulja u upotrebi suriblje i kotano.
Srestva za hlaenje i pomazivanje imaju
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
113/163
znaajan uticaj na obrau rezanjem
smanjenju toplote (ovoenju toplote), smanjenju trenja,
povedanju brzine rezanja,
povedanju kvaliteta obradive povrine,
povedanju postojanosti alata,
u oreenim efektima u smislu antikorozivnezatite.
MATERIJALI ZA IZRADU REZNOG
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
114/163
ALATA
Obzirom da je alatu eksploataciji izloenrazliitim opteredenjima, zavisno od operacije,za njihovu izradu treba koristiti materijale koji
imaju sljeede osobine: povedanu tvrodu,ilavost , otpornost na poviene temperature,otpornost na habanje itd.
Za izradu reznih alata koriste se
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
115/163
sljeedi materijali:
alatni ugljeninielici, alatni legiranielici,
brzoreznielici,
tvrdimetali,
sinterovani aluminijum-oksid ili keramikimaterijali i
dijamant.
Alatni ugljenini elici
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
116/163
Alatni ugljenini elici
Alatni ugljenini elici imaju iru primjenu priizradi alata za runu obrau, to se ne moeredi za alate za mainsku obrau, jer im je
postojanost na povienim temperaturamamala.
Postojani su na temperaturama do150 C, no
ved na temperaturama do 200 C nagloghabanja rezne ivice alata.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
117/163
Od ugljeninih elika rade se alati za runuobradu, sa malim brzinama rezanja kao alati
za rvo, papir, kou i obojene metale.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
118/163
Tabela TI
Oznaka Sastav (%C)
Upotreba
. 1531 0,45 ekii, sjekire, noevi, svrdla za drvo
. 1731
0,60 ekii za kamen, pile, drala za alat
C.1740
0,80
mehki elik za vrlo ilav alat
.1840 0,80 ilav elik za alat za obradu mehkog materijala
.1841 0,80 vrlo vrst elik za kose
. 1940 1,00 ilav-tvrd elik za alat koji treba daje prilino tvrdi odgovarajue ilavo:
.1943 1,20 polutvrdi elik za alat koji treba daje osobito tvrduz manju ilavost
.1948 1,30 osobito tvrd elik za najtvre male i srednje turpije
Tabela ugljeninih elika
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
119/163
Tabela ugljeninih elikaTabela T1
Oznaka Sastav (%C)
Upotreba
. 1531 0,45 ekii, sjekire, noevi, svrdla za drvo
. 173 1 0,60 ekii za kamen, pile, drala za alat
C. 1740 0,80 mehkielik za vrlo ilav alat
.1840 0,80 ilav elikza alat za obradu mehkog materijala
.1841 0,80 vrlo vrst elik za kose
. 1940 1,00 ilav-tvrd elik za alat koji treba daje prilino tvrd iodgovarajue ilavo:
.1943 1,20 polutvrdi elikza alat koji treba daje osobito tvrd uzmanju ilavost
.1948 1,30 osobito tvrd elikza najtvre male i srednje turpije
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
120/163
U novije vrijeme sve manje se, alatni legiranielici, koriste za izradu reznih alata.
Slaba zastupljenost moe se pravati slabom
postojanodu rezne ivice alata na povienimtemperaturama (do 400 C ), to limitira brzinurezanja koja je u ovom sluaju veoma mala.
Smjernice kao i oznake alatnih legiranih elika zai d ih l d i b li
Tabela 12.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
121/163
izradu reznih alata dati su u tabeli
Oznake elikapo JUS-u
Sadraj u % Upotreba
C Si Cr W V Mo
C.6840 1,2 1,0 - - Rezni alat sa malim brzinama rezanja: burgije,
alati
. 6841 1,2 - 1,4 za rezanje navoja, glodala i alati za rendisanje. 6842 1,1 - 0,6 1,5 0,2 -
. 4140 0,8 - 0,9 - - Jednostavniji alati za obradu obojenih metala. 4143 1,5 - 0,8 - - -
. 3840 1,0 - - - 0,20,2 Mn Za rezne alate za rezanje navoja za mainski iruni rad, razvrtai, turpije i mjerni alati
.4840 1,4 - 1,6 - 0,2 -
Brzorezni elici
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
122/163
Brzorezni elici
Brzorezni elici spaaju u grupuvisokolegiranihalatnih elika, koji se koriste zaizradu alata za mainsku obrau sa vedom
brzinom rezanja, na osnovu ega su i obilinaziv brzorezni elici. Alati o brzoreznih elikaodlikuju se vedom postojanodu na povienimtemperaturama, do 600 Cto omogudavavede brzine rezanja.
Primjena i oznake brzoreznih elika zai d ih l t d ti t b l T3
Tabela T3.
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
123/163
izradu reznih alata dati su tabelom T3.
Oznake elika poJUS-u
Sadraj u % Upotreba
C W Co Cr V Mo
.6880 Za sve vrste alata za grubu i finu obradu, naroito za
0,75 1,8 - 4,0 1,0 - burgije, razvrtae, alate za rezanje navoja
.6882 0,85 12 - 4,0 1,0 0,8 Za opu obradu i alate za odsijecanje
.6980 0,8 18 5,0 4,0 1,5 0,7 Za izradu alata koji slue za obradu tvrdihmaterijala sa veim brzinama rezanja
.7680 0,8 6,5 - 4,0 1,8 5,1 Za izradu alata od kojih se trai velikailavost, otpornost na udare
Tvrdi metali
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
124/163
Tvrdi metali
Tvrdi metali imaju iroku primjenu za izradureznih alata sa vedim radnim brzinama.
Postizanje vedih brzina rezanja je rezultat vede
postojanosti rezne ivice na povienimtemperaturama (do 1000 C).
Tabela T4Oznake, saraj i upotrebat dih t l
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
125/163
tvrdih metalaISO
oznaka
Stara
oznaka
WC TiC TaC CO Upotreba
POI F1 69 25 6 Najfinija obrada struganja elika sa velikim brzinamarezanja (100 m/min) ako je posmak
s0,5 - 1,0 mm/o
PIO S1 78 16 6 Obrada elika rezanjem sa esterostrukom brzinomrezanja brzoreznog elika manjim posmacima: od 1,0mm/o uz miran rad
P20 S2 78 14 8 Obrada elika sa etverostrukombrzinom rezanjabrzoreznog elika sa srednjim pomacima do 2 (mm/o)
P30 S3 88 7 Obrada elika sa dvostrukombrzinom rezanjabrzoreznog elika i veim posmacima do 3 mm/o
K05 H2 91,5 1,5 7 Obrada rezanjem sivog liva, legura aluminijuma i
umjetnih materijalaK10 Hl 94,0 6 Obrada sivog liva ( tvrdog) Hli > 200, tvrdog elikaa
/n
< 180 kN/cm,2legura aluminijuma i bakraK20 G1 94,0 6 Obrada sivog liva HB< 200, legura aluminijuma,
bakra, umjetnih materijala, keramike i drugo
K40 G2 89,0 11 Obrada rezanjem drveta, nemetala i vjetakihmaterijala
Ploica o tvrog metala (TM)
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
126/163
g ( )
Brzine rezanja kod alata sa ploicom od tvrdogmetala (TM) vede su za 4 -10 puta od brzoreznihelika.
Kod izrade alata od tvrdog metala draise rade od
konstrukcionih elika, aploice se rade od tvrdog
metala. Vezivanje ploice za ra moe se ostvaritivijcima i lemljenjem. Zbogjednostavnije i bre
izmjene ploica vijana veza zastupljenijaje od vezeostvarene lemljenjem.
Pitanja t ij ti j b ?
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
127/163
ta se porazumijeva po optim pojmom obrae?
ta je to rezni alat?
Nabrojati osnovne vrste reznih alata. ta je to ugao rezanja?
Koja kretanja mogu biti pri procesu rezanja?
Sta je to brzina rezanja i u emu se izraava?
ta je to posmak (korak)? Nabroj faze nastajanja strugotine.
Nabrojati vrste strugotine.
Navesti otpore rezanja.
Koja se srestva koriste za hlaenje?
ta je to emulzija?
Od kojih se materijala rade rezni alati?
Koji je glavni neostatak keramikih ploica?
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
128/163
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
129/163
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
130/163
Rae Cvijanovid, ma. ininjer
Prema konstkcionom obliku strugarski
noevi mogu biti:
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
131/163
noevi mogu biti:
noevi izraeni o jenog komaa,
noevi sa zalemljenom ploicom,
noevi sa ploicama koji se vezuju vijkom zatijelo.
Po obliku glave noevi su:
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
132/163
g
Noevi s ploicama
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
133/163
p
Vrste strugarskih noeva prema
pravcu kretanja
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
134/163
pravcu kretanja.
lijevi desni
Prema klasi obraene povrine mogu biti:
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
135/163
Noevi za grubu obradu,
noevi za finu obradu
Prema povrinama koje se obrauju mogu biti:
noevi za spoljanju obradu.
noevi za unutranju obradu.
ELEMENTI REIMA OBRADE NA STRUGU
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
136/163
Elemente reima obrae pri struganju ine: broj obrtaja,
brzina rezanja,
korak (posmak),
dubina rezanja.
Brzina rezanja i korak su u zavisnosti jedno od
drugoga. Sa povedanjembrzine rezanjasmanjuje se korak i obrnuto.
Prije oreivanja reima obrae kostruganja neophodno je uzeti u obzir
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
137/163
g j p j
sljeede faktore:
vrstu materijala obratka,
vrstu reznog alata,
klasu obraene povrine
i nain stezanja obratka.
Elementi reima obrae najede se oabiraju iztabela, u kojima su date orijentacione vrijednosti
brzine rezanja i korakausklaene sa vrstommaterijala obratka i alata.
Orijentacione vrijednosti brzine
rezanja pri struganju
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
138/163
rezanja pri struganju
Obraivani materijal No Brzina rezanja ( m/min )
vrsta vrstoa
N/mm2
Tvrdi
metal
Prednji kut i
kut nagiba ( )
f
pri posmaku (mm/ okr )
0,1 0.2 0,4 0,8 1,6
elini 700 P1O 6 - 0 - 4 70 60 50 45-
P1O6 -7 5 - 4
- - 20 17 14
VRSTE RADOVA NA STRUGU
Prema kvalitetu obraene povrine razlikujemo vije obrae i to:
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
139/163
Prema kvalitetu obraene povrine razlikujemo vije obrae i to:
grubu
i finu.
Operacije koje se izvode na strugu su:
uzuno struganje,
popreno (eono) struganje, odsijecanje,
obrada konusa,
obrada navoja, buenje it.
Uzuno struganje moe biti
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
140/163
spoljanje (a) i unutranje (b).
Popreno (eono) struganje
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
141/163
Primjenjuje se ko poravnavanja eonihpovrina obratka. Ko ove operacijeprivrdivanje obratka je iskljuivo u steznoj
glavi.a) Popreno eono b) osijecanje
Struganje konusa
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
142/163
Soljanje stru- Unutranje stru-ganje konusa ganje konusa
Maine za obrau struganjem -strugovi
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
143/163
Podjela u zavisnosti od obima i sistema
proizvodnje:
Strugovi zapojedinacnu proizvodnju - mogu se
lahko prilagoditi prelazu s jednog radnog predmeta
na drugi, razlicitog oblika
Univerzalni strug,
Strug s vunim vretenom,
Strug sa voedim vretenom,
Strug za leno struganje,
Strug za poprenu obrau (eoni strug),
Strugovi za serijsku proizvodnju
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
144/163
Viesjeni strug (grupni zahvat),
Kopirnistrug (sloeni zahvat),
Vertikalni (karusel) strug,
Revolverski strug,a) sa vertikalnom revolverskom glavom,
b) sa horizontalnom revolverskom glavom.
Strugovi za masovnu proizvodnju
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
145/163
Imaju potpunu automatizaciju svih pokreta. Fazonski automatski strug,
Automat za ugake delove,
Revolverski automat sa stalnim bregastimvoicama,
Revolverski automat sa promenljivim
bregastim vodicama,
Automat sa vie glavnih vretena
Osnovni elemniti struga
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
146/163
Univerzalni strug
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
147/163
Unutarnji izgled univer. struga
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
148/163
Univerzalni strug - velike mogudnosti prilagoavanjarazliitim operacijama
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
149/163
p j
Univerzalni strug
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
150/163
Osnovni elementi struga
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
151/163
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
152/163
Osnovni pribor za strug:
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
153/163
Ureaj za rashlano srestvo, fiksna i pokretna lineta,
kada za strugotinu,
stezna glava (s tri celjusti, s ravnom ploom),..
Konstruktivno - tehnolokekarakteristike strugova
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
154/163
Snaga motora,
Maksimalni precnik obrade,Visina iljaka,Razmak iljaka,Prenik otvora glavnog vretena,Maksimalne imenzije noa,Dimenzije maine,Teina maine,
Cijena maine,Brojevi obrtaja glavnog vretena,Koraci: (uzuni, poprecni )Opseg standardnih koraka navoja
Strugovi za leno struganjeza pojedinanu obradu
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
155/163
Strugovi za serijsku proizvodnju
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
156/163
Viesjeni strug
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
157/163
Viesjeni strug
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
158/163
Dva nosaa alata Istovremeni prenos pogona sa glavnogvretena na uzuno i poprecno zavojno
vreteno Svaki no ima svoju tacno odredenu oblast
rada
Kopirni strug
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
159/163
Vertikalni karusel strug
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
160/163
Unutarnji izgled karusela
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
161/163
Revolver strugovi
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
162/163
Revolverski strug Omogucava obradu radnog predmeta sa vie
operacija onosno pomocu vie alata pri
7/28/2019 t. Obrada i Procesi 3
163/163
operacija, onosno pomocu vie alata pri
jednom stezanju Alati se okretanjem revolverske glave dovode
u rani poloaj
Alati su revolverskoj glavi postavljeni uporetku koji odgovara redosledu pojedinih
zahvata
Revolverski strug sa horizontalnom