Post on 10-Feb-2018
7/22/2019 Strat Turizam
1/367
INSTITUT EKONOMSKIH NAUKA (IEN) BEOGRADZmaj Jovina 12, 11000 Beograd
Tel. +381 11 2623-055; faks: +381 11 2181-471Web site: http://www.ien.bg.ac.rs
E mail: office@ien.bg.ac.rs
Beograd, 2008.
7/22/2019 Strat Turizam
2/367
ii
STRUNI TIM:
Rukovodilac projekta:
Prof. dr Dejan Eri
Korukovodioci projekta:
Prof. dr Jovan Popesku
Doc. dr Bojan Zeevi
Redaktori projekta:
Prof. dr Slobodan Unkovi
Prof. dr Krunoslav ai
Prof. dr Hasan Hani
Prof. dr Ognjen Baki
Saradnici:
Prof. dr Verka Jovanovi
Prof. dr Marija Maksin-Mii
Prof. dr Vesna Spasi
Prof. dr Slobodan Aimovi
Prof. dr Slobodan erovi
Doc. dr Predrag Dedei
Doc. dr Dragoljub Barjaktarovi
Slobodan Mitrovi, prostorni planer
Zorica Jovanov, dipl. ecc.
Marija Dopali, dipl. ecc.Bojana Radovanovi, dipl. ecc.
Branko Lazarevi, dipl. ing.
7/22/2019 Strat Turizam
3/367
iii
Sadraj
CILJEVI I METODOLOGIJA PROJEKTA.............................................................. 1
1. UVODNE NAPOMENE.......................................................................................... 12. CILJEVI PROJEKTA............................................................................................... 3
3. METODOLOKE OSNOVE I ORGANIZACIJA ISTRAIVANJA..................... 4
4. PRINCIPI ZA IZRADU STRATEGIJE................................................................... 7
I OCENA DOSADANJEG RAZVOJA TURIZMA GRADA BEOGRADA........ 11
1. OPTI PRISTUP DESTINACIJI ........................................................................... 111.1. GEOGRAFSKE, DEMOGRAFSKE I KLIMATSKE KARAKTERISTIKE.... 11
1.2. KULTURNO-ISTORIJSKO NASLEE ............................................................ 18
1.3. STANOVNITVO .............................................................................................. 24
1.4. SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE .................................................................... 261.5. PRIVREDA ......................................................................................................... 46
2. RAZVOJ TURIZMA U BEOGRADU ................................................................... 582.1. KARAKTERISTIKE TURISTIKOG PROIZVODA....................................... 58
2.2. SMETAJNI KAPACITETI ............................................................................... 76
3. KARAKTERISTIKE TURISTIKE TRANJE ................................................. 833.1. OPTE KARAKTERISTIKE.............................................................................. 83
3.2. KARAKTERISTIKE STRANIH TURISTA....................................................... 89
3.3. KARAKTERISTIKE DOMAIH TURISTA..................................................... 91
3.4. BITNE KARAKTERISTIKE TURISTIKE TRANJE ................................... 923.5. KARAKTERISTIKE MEUNARODNE TURISTIKE TRANJE I
NJIHOVE IMPLIKACIJE NA RAZVOJ TURIZMA U BEOGRADU............. 92
4. OCENA PROMOCIJE I NAINA PRODAJE..................................................... 974.1. INFORMISANJE I MARKETING AKTIVNOSTI NA NIVOU
DESTINACIJE ................................................................................................... 97
4.2. NAIN PRODAJE ............................................................................................ 105
5. POSLOVNI SISTEM NA NIVOU TURISTIKE DESTINACIJE.................. 1105.1. PROCES PRIVATIZACIJE U TURIZMU....................................................... 112
5.2. ORGANIZACIJA TURIZMA NA NIVOU DESTINACIJE............................ 122
5.3. ODRIVOST RAZVOJA BEOGRADA KAO TURISTIKEDESTINACIJE ................................................................................................. 130
6. ANALIZA MAKRO OKRUENJA..................................................................... 1506.1. TENDENCIJE NA MEUNARODNOM TRITU....................................... 150
6.2. POLOAJ SRBIJE KAO TURISTIKE DESTINACIJE UREGIONALNIM I EVROPSKIM OKVIRIMA............................................... 159
7/22/2019 Strat Turizam
4/367
iv
6.3. EKONOMSKO OKRUENJE I USLOVI RAZVOJA TURIZMABEOGRADA .................................................................................................... 161
7. ANALIZA KONKURENCIJE.............................................................................. 1657.1. DEFINISANJE OSNOVA KONKURENTNOSTI........................................... 165
7.2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE RAZVOJA KONKURENTSKIHDESTINACIJA (KONKURENTSKOG SETA)............................................... 175
7.3. BENMARKING ............................................................................................. 194
7.4. SWOT ANALIZA KONKURENTSKE POZICIJE BEOGRADA................... 202
8. ANALIZA ZAKONSKE REGULATIVE ........................................................... 2048.1. UVODNA RAZMATRANJA: RELEVANTNA PRAVNA REGULATIVA.. 204
8.2. ZAKONI: ZAKON O TURIZMU I ZAKON O GLAVNOM GRADU........... 206
II STRATEKO POZICIONIRANJE TURIZMA BEOGRADA......................... 221
1. VIZIJA I CILJEVI RAZVOJA TURIZMA........................................................ 221
1.1. OBUHVAT VIZIJE........................................................................................... 2211.2. PRINCIPI NA KOJIMA SE VIZIJA BAZIRA................................................. 222
1.3. IZJAVA O VIZIJI ............................................................................................. 223
1.4. CILJEVI............................................................................................................. 224
2. KLJUNI TURISTIKI PROIZVODI DESTINACIJE ................................... 2262.1. TURISTIKI PROIZVODI BEOGRADA ....................................................... 226
2.2. TURISTIKA INFRASTRUKTURA BEOGRADA ....................................... 239
2.3. STRATEGIJA TURISTIKE INFRASTRUKTURE....................................... 241
3. MODEL RASTA TURIZMA U GRADU BEOGRADU DO 2018. GODINE .. 244
3.1. METODOLOKE OSNOVE PROJEKCIJE .................................................... 2443.2. REZULTATI MODELSKIH PROJEKCIJA..................................................... 247
4. PLAN KONKURENTNOSTI BEOGRADA KAO TURISTIKEDESTINACIJE ....................................................................................................... 2524.1. OSNOVE PROGRAMA KONKURENTNOSTI.............................................. 252
4.2. PROGRAMI KONKURENTNOSTI U ODNOSU NA OSNOVNEPROIZVODE.................................................................................................... 264
5. PLAN MARKETINKOG POZICIONIRANJA BEOGRADA KAOTURISTIKE DESTINACIJE ............................................................................. 2815.1. CILJEVI MARKETING PLANA..................................................................... 281
5.2. POZICIONIRANJE BEOGRADA KAO TURISTIKE DESTINACIJE ....... 2825.3. MARKETING PLAN PROIZVODA DESTINACIJE BEOGRAD ................. 288
6. PLAN INVESTIRANJA U SEKTOR TURIZMA .............................................. 2996.1. STRATEKI ZNAAJ ULAGANJA U INFRASTRUKTURU
KAO PRETPOSTAVKA RAZVOJA TURIZMA ........................................... 299
7/22/2019 Strat Turizam
5/367
v
6.2. PREDLOG INVESTICIONOG ULAGANJA U SAOBRAAJNUI DRUGU TEHNIKO KOMUNALNU INFRASTRUKTURUSA CILJEM RAZVOJA PRIVREDE I UNAPREENJATURIZMA BEOGRADA ................................................................................. 304
6.3. PREDLOG INVESTICIONIH ULAGANJA U TRGOVAKE
KAPACITETE SA CILJEM POVEANJA TURISTIKE PONUDEBEOGRADA .................................................................................................... 317
6.4. VREMENSKE ODREDNICE AKTIVIRANJA KONKURENTNIHTURISTIKIH PROIZVODA ......................................................................... 324
6.5. PREGLED RELEVANTNIH PLANSKIH REENJA OD DIREKTNOGUTICAJA NA RAZVOJ TURIZMA BEOGRADA ........................................ 336
7. JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U FUNKCIJI RAZVOJATURIZMA............................................................................................................... 346
8. UPRAVLJANJE BEOGRADOM KAO TURISTIKOM DESTINACIJOM 352
PREDLOG STRATEKIH I OPERATIVNIH MERA PLAN AKTIVNOSTI 356
LITERATURA ........................................................................................................... 359
7/22/2019 Strat Turizam
6/367
7/22/2019 Strat Turizam
7/367
1
CILJEVI I METODOLOGIJA PROJEKTA
1. UVODNE NAPOMENE
Pred Vama se nalazi konana verzija Strategije razvoja turizma grada Beograda. Re
je o studiji koju je realizovao Institut ekonomskih nauka (IEN) iz Beograda za potrebe
Grada Beograda Sekretarijata za privredu Grada u skladu sa ugovorom broj 477/2 od
16.12.2007. godine. Ugovor je zakljuen na osnovu lana 2. taka 1. Zakona o javnim
nabavkama i u skladu je sa Zakljukom v.d. Gradonaelnika grada Beograda broj
3/3615/07-G od 21. decembra 2007. godine.
Studija je rezultat viemesenog rada mnogobrojnog strunog tima na elu sa
direktorom IEN prof. dr Dejanom Eriem i dva korukovodioca prof. dr Jovanom
Popeskuom i dr Bojanom Zeeviem. Ova verzija Strategije predstavlja izmenu i
dopunu radne verzije koja je Sekretarijatu za privredu dostavljena sredinom novembra
2008. godine, koja je predstavljena na veem broju javnih skupova tribina i
prezentacija, koja se nalazila na internet sajtu IEN i na koju su svi zainteresovani
steikholderi mogli da daju svoje primedbe, predloge i sugestije u roku od skoro dva
meseca. Moemo konstatovati da smo imali veliki broj sugestija i komentara, koje smo
u odreenoj meri, gde god je to bilo mogue, opravdano i prihvatljivo ukljuili u ovaj
finalni tekst.
Struni tim IEN trudio se da Strategija bude uraena uz potovanje i primenu
savremenih naunih saznanja iz ove oblasti i uz uvaavanje vrhunskih akademskih i
strunih standarda u izradi ovog tipa projekata. Posebno se vodilo rauna i uzimane su u
obzir mogunosti primene predloga pojedinih mera i realizacije aktivnosti u realnim
uslovima na teritoriji grada Beograda. U tom smislu treba istai da su polazne osnove za
formulisanje ove Strategije predstavljala dva bitna dokumenta:
Strategija razvoja turizma Republike Srbije i
Strategija razvoja grada Beograda.
Otuda, ova studija nije izolovana i nezavisna od navedenih dokumenata, ve je njihov
svojevrstan nastavak i konkretizacija na podruju grada Beograda u oblasti turizma. Gde
7/22/2019 Strat Turizam
8/367
2
god je bilo mogue, ukazano je na aktuelne probleme i dati su predlozi za njihovo
otklanjanje i poboljanja, a u cilju ostvirivanja osnovnog cilja Strategije - da doprinese
da Beograd bude to bolje pozicioniran u turistikom i poslovnom smislu meu
gradovima i prestonicama Evrope. Od momenta predavanja radne verzije do
kompletiranja ove finalne verzije u svetu su se desile velike promene izazvane
nezapamenom ekonomskom krizom. Pojedini elementi te krize su poeli da se oseaju
i u privredi Srbije, pa i Beograda i struni tim je pokuao da pojedine nalaze i elemente
prilagodi tim novonastalim uslovima.
Kako bi se ostvario vrhovni cilj da Beograd postane lider i u sferi turizma u ovome delu
Evrope u ovoj Strategiji primenjena je benmarking analiza koja je obuhvatila nekoliko
evropskih prestonica i afirmisanih turistikih destinacija kao to su Be, Budimpeta,
Bukuret, Varava, Sofija i druge. Koriena su i dostupna iskustva drugih gradova
(Glazgov, Helsinki, Toronto) i irih destinacija (Istona Engleska, Zagrebaka upanija)
u cilju uporedne analize kako njihovih turistikih sadraja i naina na koje ih razvijaju,
tako i metodolokih postavki i obuhvata u odgovarajuim razvojnim dokumentima
kojima raspolau (strategijama turizma, akcionim planovima u turizmu i sl.).
Pored prethodno navedena dva strategijska dokumenta koja su posluila kao polazne
osnove za izradu ove Startegije, korieni su i drugi relevantni domai i inostrani izvori.
U prvom sluaju to se odnosi na brojna normativna i razvojna dokumenta koja su na
snazi ili u izradi i koja ureuju odnose u pojedinim bitnim sektorima (npr. ureenje
prostora kroz odgovarajue prostorne planove, razvoj trgovine, saobraaja i dr.), a u
drugom sluaju pre svega na izvore Svetske turistike organizacije (WTO) u kojima se
obrauje gradski turizam (npr. seminar Budunost gradskog turizma u Evropi odran
u Portugaliji juna 2005. godine i drugo).
Posebno treba napomenuti da je opredeljenje u sluaju Beograda bilo da se uradi
Strategija razvoja turizma kao dokument kojim e se otvoriti vizija, odrediti ciljevi iukazati na osnovne sadraje sa kojima se u razvojnom smislu realno moe raunati u
narednoj deceniji i dalje. To istovremeno znai da ova studija nema karakter razvojnog
dokumenta u kome se detaljno operacionalizuju zadaci i njihovi nosioci u investicionom
i upravljakom pogledu, veda se radi o dokumentu u kome se strategijskim pristupom
7/22/2019 Strat Turizam
9/367
3
i opredeljenjima odreuju podruja aktivnosti u kojima treba izvriti dalju razradu i
preciziranje konkretnih razvojnih poteza.
2. CILJEVI PROJEKTA
Osnovni cilj ovog projekta je da kroz izradu kvalitetnog i obuhvatnog planskog
dokumenta u formi strategije, doprinese sprovoenju i dinamici primene Strategije
razvoja turizma u Republici Srbiji. Opravdanost tako postavljenog cilja treba traiti u
stratekim opredeljenjima nae zemlje da razvija turizam kao jednu od podloga
privrednog i ukupnog razvoja, kao i u injenici da Beograd u tome predstavlja jednu od
kljunih destinacija, naroito u inostranom turizmu. Stoga su u Strategiji razvoja
turizma grada Beograda inkorporirani ciljevi iz spomenute Strategije razvoja turizma
Republike Srbije sadrani u: podizanju konkurentnosti turizma u ovom sluaju
Beograda i Srbije, poveanju deviznog priliva, rastu domaeg turistikog prometa,
poveanju zaposlenosti, razvoju pozitivnog imida Srbije i Beograda kao turistikih
destinacija, dugoronoj zatiti resursa, poboljanju kvaliteta ivota i zatiti turistikih
potroaa.1
Drugi znaajan dokument koji smo imali u vidu prilikom formulisanja ciljeva vezan je
za sam grad Beograd, odnosno strategiju njegovog ukupnog razvoja. To je logino
imajui u vidu da je turizam sastavni i znaajni deo privrede i ukupne strukture gradaBeograda. Pored toga, to je i predvienolanom 5. Ugovora o izradi Strategije razvoja
turizma grada Beograda, gde je sadrana obaveza IEN da Strategiju izradi u skladu sa
ciljevima, koncepcijom i strategijskim prioritetima turizma koji su odreeni u Strategiji
razvoja grada Beograda2. Navedeni dokument je u odnosu na ovu Strategiju dokument
ireg opsega u kome su sadrani bazini principi za sagledavanje i formulisanje ciljeva
razvoja turizma Beograda.
Polazei od onoga to je naznaeno u Strategiji razvoja grada Beograda, osnovni cilj jeda se Beograd to bolje pozicionira meu metropolitenskim gradovima i prestonicama
centralne, istone i jugoistone Evrope. Da bi se ovo ostvarilo neophodno je da se
1Strategija razvoja turizma Republike Srbije, Horwat Consulting Zagreb i Ekonomski fakultet Beograd,2005-2006, str. 3.
2Ugovoru izmeu Sekretarijata za privredu grada Beograda i IEN.
7/22/2019 Strat Turizam
10/367
4
ekonomski, kulturni i svaki drugi razvoj naeg grada ostvari kroz neprekidan,
dinamian, usklaen i konkurentan rast i razvoj uklopljen u globalne vizije i trendove
razvoja Evrope i sveta, transregionalne integracione tokove i meunarodnu podelu
rada, zasnovan na principima odrivosti i isplativosti, znanju, trino potvrenom
kvalitetu roba i usluga, stratekim komparativnim prednostima Grada i prepoznatljivom
identitetu u regionalnim okvirima3.
U pogledu razvoja privrede posebno znaajno mesto se pridaje razvoju tercijarnih
delatnosti u koje spada i turizam. Kao osnovni cilj razvoja turizma u Strategiji razvoja
grada Beograda istie se reafirmacija turizma kao znaajne privredne i kulturne
delatnosti koja e doprineti razvoju Beograda kao znaajne i atraktivne metropole
jugoistone Evrope i metropole na Dunavu, konkurentne drugim metropolama na
Dunavu.4
Na bazi svega do sada reenog ciljevi projekta iz koga proizlazi Strategija razvoja
turizma grada Beogradavezani su kako za njeno uklapanje u ira razvojna dokumenta
grada i Republike, tako i za ukupna opredeljenja u odnosu na poziciju koju turizam u
Beogradu treba da ima u narednim godinama, odnosno, vezani su za utvrivanje
kljunog razvojnog dokumenta koji otvara perpektivu ove vane privredne i drutvene
oblasti. Odluka u Strategiji razvoja grada Beograda da se u njegovom ekonomskom
razvoju nekoliko prioritetnih projekata u celini ili delimino vee za turizam, najbolja je
potvrda znaaja i uklopljenosti ovog projekta u ukupna razvojna opredeljenja grada i
Republike.
3. METODOLOKE OSNOVE I ORGANIZACIJA ISTRAIVANJA
U skladu sa uobiajenom praksom izrade naunih studija kakva je ova, kao i lanom 4.
potpisanog Ugovora primenjeni su relevantni metodoloki postupci. Oni su obuhvatili
korienje razliitih izvora dostupnih podataka. Meu najznaajnije sekundarne izvorepodataka moemo istai one od:
Svetske turistike organizacije - WTO,
3Strategija razvoja grada Beograda Ciljevi, koncepcija i strateki prioriteti odrivog razvoja , Beograd,maj 2008, str. 45.
4Isto, str. 48.
7/22/2019 Strat Turizam
11/367
5
Republikog zavoda za statistiku statistika turizma,
Turistike organizacije Srbije (TOS),
Turistike organizacije Beograde (TOB),
Zavoda za statistiku Beograda, Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj Republike Srbije,
Prethodnog Ministarstva za turizam i usluge Republike Srbije (Strategija
razvoja turizma Srbije i druga relevantna dokumenta),
Publikacije Asocijacije evropskih (kongresnih) gradova (TUR MIS),
Udruenja hotela Srbije,
Agencije za privredne registre,
Ferijalno hostelskog udruenja,
Internih materijala optina koji se tiu razvoja turizma,
Urbanistikog plana razvoja Beograda,
Zakona o turizmu,
Izvora iz grada Beograda i iz mnogih drugih.
Ekspertska analiza predstavljala je bazini metod u istraivanju. Ona je
podrazumevala:
korienje navedenih sekundarnoh izvora, kao i drugih relevantnih podataka
(npr. ranije sprovedenih anketnih istraivanja u gradu i Republici);
korienje posebnih ekspertskih izvora podataka i informacija, pojedinanih i
grupnih konsultacija koje su imali lanovi istraivakog tima;
korienje stavova i predloga iznetih na odranim radionicama i na vie drugih
strunih skupova tokom izrade ove Strategije.
Deduktivni pristup uz korienje uobiajenih metoda i tehnika kao to su statistiki
metodi (zavisnosti, analize strukture i dr.), SWOT i PEST analiza, benmark analiza i
druge tehnike, primenjen je u ispitivanju odgovarajuih tendencija i odnosa, uz upotrebui induktivnog pristupa u sluajevima kada je bilo neophodno da se pojedinane pojave
uopte i u analizi formuliu generalni stavovi i ocene.
U skladu sa l. 6 Ugovora za izradu ove Strategije, organizacija istraivanja obuhvatila
je odgovarajue pripreme, neposredni tok istraivanja na gore navedenim metodolokim
7/22/2019 Strat Turizam
12/367
6
osnovama, formiranje Saveta projekta sa uglednim predstavnicima iz turizma i drugih
relevantnih oblasti i stalne konsultacije kako sa lanovima istraivakog tima, tako i sa
Savetom projekta i predstavnicima naruioca. Ovim je obezbeeno potrebno
usklaivanje aktivnosti u izradi Strategije, to je znaajno doprinelo njenoj finalizaciji.
U tome posebno istiemo doprinos Sekretarijata za privredu grada Beograda, drugih
organa Gradske uprave, kao i Turistike organizacije Beograda. Svima njima dugujemo
posebnu zahvalnost za izuzetan doprinos saradnji i pomou izradi ove Strategije.
Beograd kao turistika destinacija uvek je imao relativno znaajno mesto u razvoju kako
inostranog tako i domaeg turizma u Republici Srbiji. Tokom 70-ih i 80-ih godina
prolog veka, imajui u vidu kako pokazatelje turistikog prometa tako i turistike
potronje, zapaa se neprekinut kontinuitet visokog uea Beograda u ovim
pokazateljima. Meutim, u periodu od 90-ih godina dolazi do znaajnog diskontinuiteta
u turistikom razvoju grada, to je odraz kako vanekonomskih, tako i ekonomskih
faktora koji su, u ovom periodu, bili sa negativnim predznakom za grad ali i za
Republiku u celini. Strategija treba da bude shvaena kao vizija i nain integracije
privrednih i drugih subjekata i cele turistike destinacije sa meunarodnom i domaom
sredinom. Striktno razmatrajui strategija je planska odluka koja nema rigidno
obeleene vremenske granice, vepredstavlja uputstvo i vostvo za akciju (esto se
kae da je ona nain za ostvarivanje unapred formulisanih ciljeva) na mikro i makro
nivou upravljanja a kako bi se, putem repera iz strategije, olakao ukupan misaoni
proces menadmenta u turistikoj delatnosti grada na pomenutim nivoima. Najee
strategija podrazumeva period vanosti od 7 do 10 godina. Pored toga, strategija mora
da bazira i na odreenim principima kao i na unapred definisanom sadraju, tj.
elementimakoji se u tom sadraju moraju obraditi. Imajui u vidu posebno inostrana
iskustva i to znaajnih turistikih destinacija u stratekom planiranju razvoja turizma,
kao i nauno strunu literaturu sa podruja marketinga i menadmenta u turizmu,
navodimo nekoliko osnovnih principa Strategije razvoja turizma grada Beograda kojesmo imali u vidu pri njenoj izradi.
7/22/2019 Strat Turizam
13/367
7
4. PRINCIPI ZA IZRADU STRATEGIJE5
Principe treba shvatiti kao ex ante konsenzus razliitih subjekata u turistikoj
delatnosti oko osnovnih pravaca i ciljeva razvoja, potrebnih mera, kao i efekata koji se
tim razvojem ele postii, a kako bi se post festum obezbedila neometana
implementacija strategije. Rizik koji, u praktinom smislu, uvek postoji u poslovanju na
tritu, pa tako i na turistikom (koje se esto oznaava kao turbulentno trite),
potrebno je svesti na najmanju moguu meru to je veoma teak zadatak koji stoji pred
menadmentom bilo koje organizacije. Izradom strategije, tj. proaktivnim delovanjem
ka okruenju, privredni i vanprivredni subjekti, kao i svi oni direktno ili indirektno
ukljueni u razvoj turizma grada, se praktino osposobljavaju za preuzimanje veeg
rizika i izbegavaju situaciju pukog reagovanja na iznenadne i neoekivane promene i
udare iz okruenja.
Imajui prethodno u vidu, ukazujemo na nekoliko osnovnih principa:
1. Princip sveobuhvatnosti koji podrazumeva razumevanje celine sistema
turizma, tj. sloenost njegove strukture koja utie na pojavu razliitih i esto
divergentnih cijeva u turistikom razvoju. Otuda, u izradi Strategije razvoja
turizma grada Beograda steena su odgovarajua saznanja o razliitim
interesima niza privrednih i drugih subjekata (steikholdera) ukljuenih u
turistiki razvoj grada (npr. hotelska preduzea, organizatori putovanja i
turistike agencije, saobraajna preduzea, muzeji, galerije, javna komunalna
preduzea i sl). Praktino, njihovo izjanjavanje o sopstvenim namerama razvoja
predstavljalo je doprinos delova celini. Strategijom su ovi interesi
odgovarajue uoblieni i uz istovremeno pruanje repere u okviru kojih e se
oni i ostvariti i to u ekonomskoj, drutvenoj, socijalnoj, psiholokoj, politikoj i
drugoj sferi.
2. Princip zajednikog finansiranja - Postoje razliita reenja o finansiranju
izrade strategije kao planskog dokumenta. Nekada je to u celini dravni organ za
razvoj turizmana datom makro nivou (turistika destinacija), nekada se radi o
5Zasnovano na: Baki, O., Osnovni principi i elementi sadraja za izradu strategije razvoja turizmaBeograda, Ekonomski vidici br. 3, 2003, Okrugli sto: ''Strateki razvoj turizma'', Drutvo ekonomistaBeograda, oktobar 2003.
7/22/2019 Strat Turizam
14/367
8
paradravnom organu (NTO ili turistika organizacija grada), a nekada je u
pitanju celina finansiranja od strane asocijacija turistike privrede. Sree se i
kombinovani pristup, a koji se sastoji u kombinovanju finansijskih sredstava
dravnih i paradravnih organa i asocijacija turistike privrede uz odreivanje
koliine finansijskih sredstava za svakog od pomenutih uesnika. Imajui u vidu
karakteristike Beograda kao turistike destinacije potrebu za izradom ovakvog
dokumenta, logino je bilo da finansijska sredstva za realizaciju Strategije
obezbedi Skuptina grada, tj. nadleni Sekretarijat za privredu.
3. Princip javnosti - oznaava permanentan uvid u proces izrade strategije i to
prevashodno u formi okruglih stolova ili radionica gde su se od strane
uesnika u ovom poslu iznoene primedbe i sugestije i uz obezbeenje iroke
rasprave o misiji, ciljevima, smernicama, instrumentima, stratekim pravcima i
merama koje strategija treba da definie. Ovaj princip posebno istiemo kao
jedan od osnovnih preduslova za kasniju implementaciju pojedinih elemenata
usvojene Strategije.
4. Princip kvalitativne analize - Strategija je dokument koji najee daje
kvalitativne preporukeza buduu akciju. To znai da ona ne bi trebalo da bude
optereena kvantifikovanim podacima kakvi se esto mogu nai u godinjim i
petogodinjim planovima razvoja turizma. Najea greka, koja se moe
dogodinti u izradi strategije je da se ona poistoveti sa dugoronim programom
razvoja turizma i da se od nje zahteva detaljisanje i to u irokom kontekstu
obuhvata i znaenja turizma kao privredne delatnosti. Zato, polo se od injenice
da uesnici u poslu izrade i implementacije strategije, menaderi (na mikro i
makro nivou) imaju brojna saznanja iz kvantitativne analize sekundarnih izvora
informacija, te da je konsenzus potreban oko kvalitativnih ciljeva razvoja (npr.
koje vidove turizma razvijati, na koje segmente i na koja trita plasirati
proizvode, koje potencijalne strategije primeniti i sl.). Takoe, implementacija
pojedinih reenja iz strategije zahtevae itav niz prateih planskih odluka u
formi programa, projekata, biznis planova, budeta, itd.
7/22/2019 Strat Turizam
15/367
9
5. Princip primerenog obima- Strategija je dokumentkoji treba da bude relativno
mali po obimu. To nije, kao to smo prethodno istakli, dugorona studija razvoja
niti studija koja zalazi u detalje, pogotovo ne u iroku analizu stanja i problema
u turistikom razvoju. Ovo ne znai da se strategija ne zasniva na svim
relevantnim dokumentima koja tretiraju razliita pitanja ekonomskog i
drutvenog razvoja, turizma posebno. Upravo suprotno, strategija bi trebalo da
polazi od injenica iz ovih dokumenata i projektuje viziju razvoja turizma grada.
Otuda ne treba da udi da strategije razvoja turizma npr. pojedinih uspenih
turistikih zemalja i turistikih destinacija u njihovim okvirima imaju izmeu 30
do 70 strana i da pruaju prvenstveno kvalitativne ocene i preporukeza budui
razvoj. U tom smislu, saetak Strategije razvoja turizma Beograda e biti u
navedenom obimu dok je tekst celokupne Strategije obimniji neophodna osnovau skladu sa potrebom za obradom teme projekta i elaboracijom kljunih stavova.
7/22/2019 Strat Turizam
16/367
7/22/2019 Strat Turizam
17/367
11
I OCENA DOSADANJEG RAZVOJA TURIZMAGRADA BEOGRADA
1. OPTI PRISTUP DESTINACIJI1.1. GEOGRAFSKE, DEMOGRAFSKE I KLIMATSKE KARAKTERISTIKE
Geografski poloaj
Teritorijalno odreenje Beograda ini prostor povrine 3.224 km2 podeljen na 17
optina sa 1.576.124 stanovnika. Deset optina ini jezgro grada Beograda a sedam
optina ima karakter lokalne samouprave sa posebnim pravima i nadlenostima (Surin,
Obrenovac, Lazarevac, Mladenovac, Sopot, Barajevo, Grocka). Beograd je glavni grad i
najvea urbana aglomeracija u Srbiji. Najstariji urbani prostor Beograda je lociran na
desnoj obali Save i Dunava - velikog hidrografskog sistema Dunav-Majna-Rajna,
najduoj evropskoj plovnoj magistrali koja je otvorena 1992. godine i koja povezuje
Atlantik sa Crnim i Sredozemnim morem. Geografski centar Beograda nalazi se na
koordinati preseka paralele 44049'14'' severne geografske irine i meridijana 20027'44''
istone geografske duine.
Karta 1.Administrativno podruje Beograda (17 optina)
7/22/2019 Strat Turizam
18/367
12
Tabela 1. Sedamnaest beogradskih optina
1. Barajevo 10. Obrenovac
2. Vodovac 11. Palilula
3. Vraar 12. Rakovica4. Grocka 13. Savski venac
5. Zvezdara 14. Sopot
6. Zemun 15. Stari grad
7. Lazarevac 16. Surin
8. Mladenovac 17. ukarica
9. Novi Beograd
Reljef i hidrografija
Planine Avala (511 m) i Kosmaj (628 m) na umadijskoj strani i Panonska nizija na
severu su dve dominantne makroceline na teritoriji Beograda. Prosena nadmorska
visina teritorije Beograda je 117 m.
Slika 1.Avala6
6http://www.zvrk.co.yu/Zanimljivosti/Geografija/avala/index.htm
7/22/2019 Strat Turizam
19/367
13
Slika 2. Kosmaj7
Avala i Kosmaj svojim poloajem i osobinama mogu predstavljati zaseban turistiki
proizvod. Avala je zahvaljujui svom poloaju najlepi vidikovac sa pogledom na
Dunav, Savu, pitomu umadiju. Na vrhu Avale je spomenik Neznanom junaku. Od
Avale preko Ralje vodi jedan od puteva ka Kosmaju i dalje ka Topoli i Oplencu jednom
od najbliih i najlepih turistikih odredita. Za dalju valorizaciju navedenog prostora
potrebna je znatno kvalitetnija infrastruktura i drugi neophodni sadraji koji proizvod
ine kompletnim.
7http://www.gc-lug.co.yu/kosmaj.htm
7/22/2019 Strat Turizam
20/367
14
Slika 3. Panonska nizija
Reke Sava i Dunav imaju, na teritoriji grada, oko 200 km renih obala. Prirodni i
turistiki potencijal izuzetnih vrednosti ine: Veliko ratno ostrvo, Akvatorija Dunava sa
rukavcima i kanalima, luke i marine, reka Kolubara (v. karta 2).
Slika 4. Ue Save i Dunava8
8http://www.eurovisionserbia.tv/page/upoznajte
7/22/2019 Strat Turizam
21/367
15
Slika 5. Veliko ratno ostrvo
Karta 2. Hidrografska mrea Beograda (reke, kanali, marine)
Mineralne i termalne vode - resurs koji se moe koristiti vienamenski: za
toplifikaciju, izgradnju balneomedicinskih centara, sport i rekreaciju i turizam
(Skadarlijska voda, Koraica kod Mladenovca, banja Selters, Obrenovaka banja,
Grocka, Slanaki klju).
7/22/2019 Strat Turizam
22/367
16
esme i fontane(52 javne esme, 22 fontane i 5 prirodnih izvora). Savsko jezero
"Ada Ciganlija"- akvatorija Save sa Savskim jezerom, ukarikim rukavcem i
zimovnikom. Vodosnabdevanje - aluvijalna ravan Save, Dunava i Kolubare.
Jezera:Markovako i Rabrova
ko jezero, jezero "Veliko Blato" (izme
u Ov
e i
Bore), jezero "Duboki potok" Barajevo.
Klima
Podruje Beograda se nalazi u oblasti umereno-kontinentalne klime sa lokalnim
varijetetima. Leta su topla i uobiajeno duga (ukljuujui i miholjsko leto poetkom
oktobra), temperature preko 300C traju u proseku 31 dan godinje a temperature preko
250C traju proseno 95 dana. Zime su hladne i snene sa proseno 21 danom godinje
ispod 00C. Prolea su kratka sa povremenim smenama kinih i sunanih dana.
Ua urbana zona Beograda je modifikator klimatskih elemenata i sa aspekta korienja
prostora zahteva mikroklimatsku diferencijaciju za razliite potrebe kao to je izbor
stambenih lokacija, zelenih povrina i zona za rekreaciju, raspored industrijskih
postrojenja.
Geografsko-klimatskim istraivanjima u periodu 1961-1990. godine ustanovljeno je da
je Beograd bio topliji za 10Cod okolnih gradova.
Prodori kontinentalnih polarnih vazdunih masa iz evropskog dela Rusije, koji se mogu
javiti i tokom leta, bitni su za razvoj vremena u Srbiji i Beogradu. Karpatsko-balkanski
planinski luk spreava ovakve prodore. Njihovo pojavljivanje uzrokuje pojavu magli i
temperaturnih inverzija u dunavskoj i savskoj dolini.
Kontinentalne tropske vazdune mase iz Severne Afrike i istonog Mediterana najee
se javljaju zimi prouzrokujui visoke temperature. Zabeleen je izuzetan sluaj visokihtemperatura 1. novembra 1990. kada je u Beogradu izmereno 28,40C. Tokom leta njihovo
prisustvo se ogleda kroz ekstremno visoke temperature, takozvane vrue talase.
Urbana zona Beograda predstavlja ostrvo toplote sa povienom temperaturom vazduha
u odnosu na okolinu. Srednja godinja temperatura vazduha iznosi 11,60C .
7/22/2019 Strat Turizam
23/367
17
Dnevni maksimumi temperature vazduha zabeleeni su avgustu (41,80C - 1921. godine) i
septembru (41,80C - 1946. godine).
Od 2000 godine, 2003, 2004. i 2005. godine maksimalne temperature su iznad 35,00C a
broj tropskih dana u pojedinim godinama je trajao due od 2 meseca (66 dana).
Najhladniji mesec u Beogradu je januar sa prosenom temperaturom 0,10Ca najtopliji
jul sa prosenom temperaturom od 22,10C.
Klimatska kolebanja i antropogeni uticaji na klimu Beograda se mogu uoiti i iz
podataka o dekadnim vrednostima temperature u periodu od 1891-2000. godine. Na
poetku merenja, u prvoj dekadi prosene temperature su 11,170C dok su u poslednjoj
dekadi iznosile 12,550C ili za 1,480C vie, to je u skladu sa optim trendom i globalnimporastom temperature u XX veku.
Prosena godinja koliina vodenog taloga je 659 mm. Kie ima najvie u mesecima
kada je to za vegetaciju najpotrebnije (u maju i junu). Stoga su uslovi za razvoj flore i
faune povoljni.
Srednje godinje osunanje i dominantna vazduna strujanja, su indikacije da se u
budunosti moe raunati na solarnu energiju kao na ekonomski i ekoloki znaaj ovih
potencijala.
U Beogradu je "koava" est vetar koji donosi vedro i suvo vreme duvajui iz pravca
istoka i jugoistoka. Najee duva tokom jeseni i zimi prosenom brzinom od 30-40
km/h.
Prosene vrednosti atmosferskog pritiska u Beogradu su 1001 milibar, dok je srednja
relativna vlanost 69,5 %.
7/22/2019 Strat Turizam
24/367
18
1.2. KULTURNO-ISTORIJSKO NASLEE
Kulturno-istorijsko naslee Beograda ima svoj odraz kroz vreme koje se meri i
vekovima i milenijumima. Nepokretna i pokretna kulturna dobra su bogato naslee koje
se koristi na najrazliitije naine uz njihovo ouvanje, zatitu i revitalizaciju. Zavod za
zatitu spomenika kulture grada Beograda, u skladu sa savremenim zakonskim
reenjima na podruju Beograda ustanovio je 333 nepokretna kulturna dobra odnosno 9
prostorno-kulturno-istorijskih celina, 21 arheoloki lokalitet, 296 spomenika kulture
(objekti sakralne i profane arhitekture, objekti narodnog graditeljstva, javni spomenici i
spomen obeleja...) i 7 znamenitih mesta.
Svedoanstva o praistorijskom ivotu na podruju Beograda su arheoloka nalazita
poput Vine iz perioda kasnog neolita (4500 do 3200 godina pre nove ere) koji se nalazina putu prolaska rimske imperije i kasnije izgradnje mnogih rimskih gradova
Viminacijuma, Feliks Romulijane, Medijane, itd.
Slika 6. Arheoloko nalazite
Najvea koncentracija znamentitosti razliitih vremenskih perioda koje ine osnovu za
kompleksno definisanje moguih turistikih proizvoda Beograda nalazi se u najuoj
zoni grada odnosno deset gradskih optina.
Kalemegdan odnosno Beogradska tvrava je mesto preseka duge istorije grada u kojoj
su tragovi iz perioda neolita. Obeleja urbane zone ona je dobila u vreme Rimljana koji
7/22/2019 Strat Turizam
25/367
19
su na izvanrednoj poziciji, grebenu iznad Save i Dunava, sagradili kastrum. Podnoje
grebena je podesna zaravan na kojoj se razvijao Donji grad. Period potpunog ureenja
tvrave se odigrao u vreme vizantijskog cara Justinijana u 6. veku i za vreme srpskog
despota Stefana Lazarevia u 14. veku. Tvrava je rekonstruisana u 17. veku po
Vobanovim planovima i pod rukovodstvom italijanskog inenjera Andrea Konaro.
Slika 7.Kalemegdanska tvrava9
Danas je tvrava deo ire urbano-centralne zone povezane sa Kalemegdanskim parkom i
predstavlja postorno-kulturno-istorijsku celinu i simbol grada Beograda. Znamenita
obeleja na ovom prostoru su i Rimski bunar sagraen u periodu izmeu 1721-1731.
godine za vreme austrijske vladavine. Bunar je dubok 62 metra. Sahat kula je takoe iz
18. veka, osmougaone osnove sa baroknom kapijom. Bogorodina crkva Ruica i kapela
Svete Petke dve male crkve u Donjem gradu, zatim skulptura "Pobednika" delo Ivana
Metrovia iz 1913, Vojni muzej, Spomenik zahvalnosti Francuskoj, Muzej lova i
umarstva, izlobeni paviljon "Cvijeta Zuzori" su mesta kulturnih i turistikih obeleja
Beogradske tvrave.
9http://www.eurovisionserbia.tv/page/upoznajte
7/22/2019 Strat Turizam
26/367
20
Slika 8.Skulptura Pobednika
Dananji Studentski trg je najstariji Beogradski trg na kome je u 19. veku bilo tursko
groblje a potom Velika pijaca. Ulica Kralja Petra i Vase arapia su dve najstarije ulice
i magistrale rimskog Singidunuma.
Saborna crkva graena u periodu 1837-1840. godine nalazi se na mestu stare crkve iz 18.
veka. Arhitektonski je oblikovana u stilu klasicizma sa izabranim baroknim elementimau kojoj su danas moti cara Uroa, despota Stefana, grobnice Kneza Miloa i Mihaila
Obrenovia, Dositeja Obradovia i Vuka Karadia.
Naspram Saborne crkve nalazi se zgrada Patrijarije sagraena 1935. i Muzej
Pravoslavne crkve iz 1954. godine.
Konak Knjeginje Ljubice sagraen 1830. godine je reprezentativan primer arhitekture
prve polovine 19. veka sa tipinim elementima srpske graditeljske tradicije. Samo
godinu-dve kasnije sagraen je Konak kneza Miloa Obrenovia u Topideru kao
zvanina rezidencija i centar drutvenog, kulturnog i crkvenog ivota Kneevine Srbije.
Dositejev licej iz 1808. godine je jedna od najstarijih zgrada balkanskog stila u kojoj je
danas Dositejev i Vukov muzej.
7/22/2019 Strat Turizam
27/367
21
Slika 9.Konak kneginje Ljubice i kneza Miloa Obrenovia
Narodno pozorite, graevina iz sredine 19. veka zidana je prema projektu Aleksandra
Bugarskog u vreme 1868/69. godine. Prvobitni izgled je u kasnijim vremenima
delimino promenjen i dograivan. Jo jedna graevina ondanjeg vremena, danas
kulturno dobro Beograda, je Kapetan Miino zdanje iz 1830. godine. Od 1863. u ovoj
zgradi je bila gimnazija, zatim Velika kola, Ministarstvo obrazovanja a danas je ovde
smeten Rektorat Beogradskog univerziteta.
Slika 10.Narodni muzej i Narodno pozorite
Narodni muzej se nalazi u centru Beograda, u njegovom zatienom kulturno-
istorijskom jezgru, u reprezentativnom zdanju sagraenom poetkom 20. veka prema
projektu arhitekata A. Stefanovia i N. Nestorovia, koje se titi kao kulturno dobro od
velikog znaaja. Danas je Narodni muzej u procesu kompletne obnove prostora za
uvanje i prouavanje njegovih bogatih i dragocenih zbriki koja se sastoji od 400.000
arheolokih, numizmatikih i umetnikih dela. Meu beogradskim muzejima sa
7/22/2019 Strat Turizam
28/367
22
bogatom praistoriskom, antikom i srednjevekovnom zbirkom, galerijama slikarstva
nalaze se i Etnografski muzej, Galerija fresaka, Muzej Srpske pravoslavne crkve.
Stari dvor, danas Skuptina grada Beograda graevina iz 1882. godine u vreme
vladavine kralja Milana Obrenovia, graena prema projektu Aleksandra Bugarskog u
duhu akademizma sa elementima italijanske renesanse. Novi dvor, graen je u periodu
izmeu 1913-1918. godine za vreme Kralja Petra I Karaorevia. Do 1934. godine bio
je kraljevska rezidencija, potom Muzej kneza Pavla i danas zgrada predsednitva
Republike Srbije.
Slika 11.Zgrade Starog dvora i Narodne skuptine Republike Srbije
Godine 1907. zapoela je izgradnja Narodne skuptine prema projektu arhitekte Jovana
Ilkia. Lepotu eksterijera ini skulptura "Igrali se konji vrani" Tome Rosandia.
Mnotvo graevina srednjevekovne arhitekture dopunjuje crkva Svetog Marka graena
u periodu izmeu 1931/1940. godine. Po koncepciji je slina manastiru Graanica.
Projektanti su braa Petar i Branko Krsti. U crkvi se nalaze moti cara Duana.
Meu mnotvom beogradskih parkova Tamajdanski park, Ue, Zvezdara, Topider,
itd., nalazi se Karaorev park. Na tom mestu knez Aleksandar Karaorevi je 1848.
godine podigao spomenik u ast srpskom narodu poginulom u borbi protiv Turaka. Po
predanju, 1594. godine na tom mestu Turci su spalili moti Svetog Save. Danas je tu
Hram Sv. Save ija je izgradnja zapoela 1935. godine prema projektima Bogdana
Nestorovia i Aleksandra Deroka. Godine 1984.podignuta je kupola teka 4.000 tona sa
zlatnim krstom visine 12 metara. Hram je u danas meu najveim znamenitostima
Beograda.
7/22/2019 Strat Turizam
29/367
23
Slika 12.Hram Svetog Save
Bez obzira to se Beograd nalazi na raskrsnici estih ratova, razaranja i seoba, tokom
vie stotina godina pa i milenijuma, na istom tom prostoru je ostalo bogato kulturno
istorijsko naslee. Raznolikost i bogatstvo kulturno-istorijskih spomenika nastalih u
prolosti i priroda dananjeg Beogradaine ga zanimljivom teritorijom i sastavni su deo
njegove turistike privlanosti.
Funkcija i ureenje kulturno-istorijskog naslea Beograda treba da doprinese kvalitetu
ukupnih ivotnih prilika i posebno definisanja turistikih proizvoda u glavnom gradu
Srbije. Teritorija Beograda, urbana, centralna i ira zona, raspolae delimino
iskorienim kulturnim znamenitostima. Stoga, za donoenje odluka o sadanjim i
buduim proizvodima turizma u Beogradu prevashodno je potreban informacioni sistem
grada koji e posedovati dostupne i aurne baze podataka o znamenitostima, njihovom
rasporedu, osobinama, sadanjim i moguim funkcijama kao i stepenu korienja u
razvoju turizma (v. kartu 3).
7/22/2019 Strat Turizam
30/367
24
Karta 3. Prostorni poloaj znamenitosti u uoj zoni Beograda potencijal za razvoj turizma
1.3. STANOVNITVO
Prema popisu stanovnitva iz 2002. godine, od ukupnog broja stanovnika Beograda,
najbrojnija je optina Novi Beograd (217.706), dok je najmanji broj stanovnika u optini
Surin, svega 14.292.
U starosnoj strukturi Beograda najzastupljenija je kategorija stanovnika u dobu od 45-
55 godina nosei obeleje duboke demografske starosti.
Na osnovu metoda vitalnog praenja stanovnitva moe se zakljuiti da tokom
poslednjih decenija Beograd ima negativan prirodni prirataj od 1992. (-93), 2000.
(-5.434) do 2006. (-3.901).
Najvei procenat stanovnitva Beograda ima srednje obrazovanje (49,6%), zatim
osnovno (18,7 %), visoko (13,8 %).
7/22/2019 Strat Turizam
31/367
25
Tabela 2. Broj i dinamika stanovnika Beograda pregled po optinama
Broj stanovnika Indeks rastaOptina
2002. god. 2011. god. 2000/20111 Barajevo 24.768 24.904 100.5
2 Vodovac 151.940 150.481 993 Vraar 58.166 58.220 100.14 Grocka 76.087 89.075 117.15 Zvezdara 133.136 142.021 106.76 Zemun 191.951 183.965 95.87 Lazarevac 58.537 60.344 103.18 Mladenovac 52.523 57.773 1109 Novi Beograd 217.706 247.451 113.710 Obrenovac 71.135 74.393 104.611 Palilula 156.438 153.070 97.812 Savski Venac 42.333 43.677 103.213 Sopot 20.430 19.296 94.414 Stari Grad 55.290 60.960 110.315 Surin* 14.29216 ukarica 168.889 177.177 104.917 Rakovica 100.348 99.290 100.3 BEOGRAD (ukupno) 1.576.124
* Optina Surin je formirana 2004. godine
Zaposlenost stanovnitva u Beogradu se smanjuje. Tako je ukupan broj zaposlenih u
pravnim licima 2005. godine iznosio 361.167 dok je taj broj u 2006. godini bio za25.881 manji i iznosio je 335.286.
Broj zaposlenih u delatnostima vezanim za sektor turizma kao to su hoteli i restorani se
smanjuje, tako je 2005. godini u ovoj oblasti bilo zaposleno 7.972, dok je taj broj u
2006. godini iznosio 6.738.
Tabela 3. Zaposlenost u Beogradu u sektorima neposredno vezanim za turizam
Sektor 2005. 2006. S m a n j e n j eS m a n j e n j e
u %Ukupan broj zaposlenih 361.167 335.286 - 25.881 7,2Hoteli i restorani 7.972 6.738 - 1.235 15,5Putnike agencije i prateeaktivnosti
7.673 6.641 -1.032 13,5
7/22/2019 Strat Turizam
32/367
26
Sistem naseljavanja Grada Beograda u periodu 1991-2000. godine, a u manjoj meri i
kasnije, nije bio kontrolisan. Mehaniki priliv imao vidan rast nasuprot izraenom padu
prirodnog prirataja. Znatan broj izbeglica i raseljenih lica kao i internih migranata
usmerio se ka teritoriji Grada Beograda.
1.4. SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE
Ocena makro saobraajne lokacije Beograda kao turistike destinacije
Znaaj razvoja saobraaja sa stanovita uticaja na razvoj ekonomije i posebno turizma
jedne zemlje/regije nije potrebno posebno naglaavati. Saobraajni uticaji na razvoj
turizma bilo koje destinacije se mogu predstaviti sledeom slikom:
Slika 13. Saobraajni aspekti uticaja na razvoj turizma svake destinacije
U svakoj fazi razvoja turizma saobraajna delatnost odreenog vida prevoza je imala
kritine doprinose, koji su se ogledali na prethodno prezentirana etiri osnovna stuba:
mrea, prevozna sredstva, cene (trokovi) prevoza i objedinjavanje ponude prevozneusluge kao dela ukupnog turistikog troka / prihoda (u zavisnosti od toga da li se radi o
emitivnom ili o receptivnom turizmu).
Znaaj saobraajnih faktora Beograda je danas uveliko determinisan njegovim
geografskim poloajem i stratekom politikom orijentacijom cele zemlje ka Evropskoj
Saobraajna mrea
TURISTIKADELATNOST /DESTINACIJA
Prevoznasredstva
Cene (trokovi) prevoza
Prevozna uslugakao deo
marketing mix-aturistike ponude
7/22/2019 Strat Turizam
33/367
27
Uniji. Zato su ove dve stvari povezane? Zato to se saobraajna pozicija Beograda kao
privrednog i turistikog centra Zapadnog Balkana moe oceniti veoma povoljno sa oba
aspekta posmatranja: geografske pozicije i stepena uklapanja u evropske saobraajne
koridore.
Zacrtani Evropski koridori su najpoznatiji proizvod zajednike transportne politike na
nivou EU u okviru ega se Beogradska saobraajna makrolokacija izuzetno pozicionira.
Naime, od svih Evropskih saobraajnih koridora za nau zemlju su dva relevantna i to
Koridor X (glavna drumska i eleznika magistrala koja od severa Srbije ide ka jugu i to
u dva pravca, ka Bugarskoj i Makedoniji, odnosno Grkoj) i Koridor VII (koji praktino
predstavlja reku Dunav, gde je za nas znaajno 588 km toka Dunava kroz Srbiju).
Sa naredne slike se sasvim jasno uoava kako EU vidi budui razvoj saobraajnogsistema na njenom tlu i blioj okolini, odnosno ta su to prioriteti koji prelaze preko
odreene zemlje. Takoe, moemo videti da je Beograd strateki pozicioniran u preseku
dva bitna Evropska koridora, odnosno da su Srbija i Beograd definitivno na
najpovoljnijem putu od severa ka jugu u jugoistoku Evrope, to je verifikovano
Korodorom X, odnosno Srbija i Beograd ima tree po vanosti mesto na Koridoru VII
kao zemlja sa znaajnim delom Dunava. No, treba biti svestan injenice da je vaan
konkurent Koridoru X Koridor IV, koji ide jednim delom preko Rumunije u Bugarske
(kao punopravne lanice EU) i koji je takoe predvien kao panevropski koridor. Oba
koridora se zavravaju u Solunu, pri emu je Koridor X krai ali sa usporenijim
saobraajem (mrea je nepotpuna i generalno loija, carinski propisi usporavaju
saobraaj itd.), to se poslednjih meseci manifestuje odreenim prelivanjem saobraaja
(posebno teretnog) na Koridor IV.
Definitivno je geografsko-saobraajna pozicija Beograda izuzetno dobra jer je on vor
dva znaajna evropska koridora, odnosno u njegovoj iroj okolini se susreu svi vidovi
saobraaja koji su relevantni sa turizam (drumski, elezniki, avio i reni). Drugimreima, dostupnost Beograda kao privredne i turistike lokacije je odlina bilo kojim
vidom saobraaja, u bilo koje doba godine, tj. turistike sezone.
Ipak, jedno je geografsko-strateka pozicija Beograda kao destinacije, a drugo je
kvalitet saobraajne mree i ponude prevoznih sredstava, konkurentnost trokova (cene)
7/22/2019 Strat Turizam
34/367
28
prevoza, stepen ukljuenosti saobraajne usluge u kompletnu turistiku ponudu i obim
saobraajne aktivnosti koji se odvija ka Beogradu i od njega, odnosno na njegovoj
teritoriji.
Slika 14.Postojei Evropski koridori i pozicioniranje Beograda, odnosno njegovesaobraajne lokacije
Dostignuti stepen razvoja saobraaja i komunikacija u Beogradu
Saobraaj kao privredna delatnost Beograda
U kreiranju drutvenog proizvoda Beograda delatnosti: saobraaj, skladitenje i veze
uestvuje sa oko 18%. Kada se rangira sa drugim delatnostima, saobraaj se nalazi na
7/22/2019 Strat Turizam
35/367
29
treem mestu prema ueu u drutvenom proizvodu Beograda i to posle trgovine na
veliko i malo (koja uestvuje sa 31%) i preraivake industrije (21%)10.
Karakteristike saobraajne ponude Beograda
Drumski saobraaj: Na narednoj slici moemo sagledati dostupnost Beograda
drumskim putem.
Slika 15.Beogradski saobraajnivor
U Beogradu se ukrtaju dve veome bitne relacije, koje imaju evropsku verifikaciju: 1) E
75 - kao severni i juni krak Koridora X i 2) E 70 kao zapadni krak Koridora X i put
koji vodi ka Rumuniji. Takoe, od Beograda poinje saobraajnica E 763 (Ibarska
magistrala). I mnogi drugi magistralni i regionalni putevi u Srbiji poinju ili se ulivaju u
beogradski saobraajnivor.
Detaljniju sliku o stepenu rasprostranjenosti saobraajne mree Beograda (svih 17
optina) u odnosu celu Srbiju je mogue sagledati iz naredne tabele:
10 Statistiki godinjak Beograda iz 2006. godine, podaci se odnose za 2005. godinu. Klasifikacijadelatnosti je prema zvaninoj statistikoj metodologiji u Beogradu.
7/22/2019 Strat Turizam
36/367
30
Tabela 4. Stepen razvoja i struktura saobraajne mree drumskog saobraajaBeograda (2006. godina)
- u kmMagistralni Regionalni Lokalni
UkupnoSavremeni
kolovozsvega
savremeni
kolovoz svega
savremeni
kolovoz svega
savremeni
kolovozSrbija 38.436 24.531 4.759 4.752 10.448 9.039 23.229 10.740
Beograd 1.174 887 237 237 678 650 259 233
Vidimo da se na teritoriji Grada Beograda nalazi 3% ukupnih puteva Srbije, odnosno
3,6% puteva sa savremenim kolovozom. Takoe, uea beogradskim puteva su
skromna i kada se radi o magistralnim (5%), regionalnim (skoro 7%) i lokalnim
putevima (oko 11%) Srbije.
Glavna saobraajnica Beograda je autoput koji se prua na pravcu severozapad jugoistok i gotovo da polovi urbano podruje grada. On danas predstavlja oslonac uline
mree na koju se nadovezuju magistrale i saobraajnice I i II reda. Pored autoputa
ulinu mreu ine gradske magistrale i saobraajnice I i II reda, koje ine tzv. osnovnu
ulinu mreu Beograda, kao i sabirne i pristupne ulice. Ukupna duina osnovne uline
mree iznosi 1.018 km. U poreenju sa devet evropskih gradova, Beograd ima veoma
skromno razvijenu ulinu mreu (sa 754 m/1.000 stanovnika), to se izmeu ostalog
vidi iz naredne komparacije11:
Tabela 5. Izabrani pokazatelji razvoja odreenih gradova u Evropi
GradBroj
stanovnika(u 000)
BDP postanovniku
(u EUR)
Stepenmotorizacije
(PA/1.000st)
Udeoradnihmesta u
centralnojzoni (u
%)
Stepenmobilnosti(dnevnih
kretanja post. na dan)
Razvijenostosnovne
uline mree(metara/1.000
stanovnika
Beograd 1.350 2.700 210 38.0 2.20 754Budimpeta 1.760 9.840 329 10.2 2.85 2.430
Prag 1.160 15.100 536 37.2 3.71 2.910Glazgov 2.100 20.600 345 16.7 2.96 5.800
Torino 1.470 26.700 637 11.8 3.30 2.710Lion 1.180 27.100 489 15.5 3.37 2.470
Be 1.550 34.300 414 12.1 2.70 1.810
Kopenhagen 1.810 34.100 315 10.2 3.00 3.850
Helsinki 969 36.500 361 16.1 3.10 3.610
Minhen 1.250 45.800 542 33.0 3.20 1.830
11Jean Vivier: Mobility and Cities, UITP, 2006. godina
7/22/2019 Strat Turizam
37/367
31
Koncept uline mree u starom delu grada je nepotpun radijalno koncentrian, gde
izrazito nedostaje efikasan koncentrini deo. U odnosu na terazijski greben, padina na
levoj obali Save i padina ka Dorolu imaju pravilan ortogonalan koncept mree. Isto
vai i za Novi Beograd. Kao to je veizloeno, radijalno koncentrian koncept mree
nije ba prikladan za masovnu upotrebu putnikog automobila, ali je veoma prikladan
za delovanje visoko efikasnog i kvalitetnog inskog javnog prevoza. S druge strane,
pravougaoni koncept putne mree u Novom Beogradu je prikladniji za masovniju
upotrebu putnikog automobila, dok je manje prikladan za visoko efikasan sistem
javnog prevoza12.
Sistem javnog prevoza putnika obavlja se na mree ukupne duine 2.418 km. U
Beogradu danas postoji: tramvajski, trolejbuski, autobuski i prigradsko gradski
elezniki podsistemi, pri emu poslednja dva opsluuju celu teritoriju Beograda (sve
optine Beograda). U poreenju sa 9 evropskih gradova, udeo javnog prevoza u
obavljanju ukupnih dnevnih potreba stanovnika je visok. S druge strane, ponueni
kapaciteti i performanse sistema javnog saobraa jo uvek dosta zaostaju, to pokazuje
naredna tabela13:
Tabela 6. Komparacija kvaliteta javnog prevoza u odabranim evropskimgradovima
Grad Broj vozila namilion stanovnika
Uee putovanjajavnim prevozom(u %)
Prosena brzinasredstava javnogprevoza (km/as)
Beograd 805 52.9 17.5Budimpeta 1.660 43.5 21.2Prag 2.530 43.3 28.6Glazgov 2.100 10.6 30.7Torino 962 21.1 19.1Lion 1.130 13.0 24.6Be 1.520 34.0 27.0Kopenhagen 1.110 12.1 41.8Helsinki 1.710 27.0 32.9Minhen 1.280 21.9 39.4
12 Prema: Depolo. V. Saobraaj kao faktor kvaliteta odabranih lokacija, Strategija razvoja trgovineBeograda, Ekonomski fakultet Beograd 2008. godina, radni materijal.
13Jean Vivier: Mobility and Cities, UITP, 2006. godina
7/22/2019 Strat Turizam
38/367
32
Dakle, i kvantitet saobraajne mree i njen kvalitet u Beogradu jo uvek zaostaju za
referentnim evropskim gradovima, iako se poslednjih osam godina zaista dosta uradilo
na proirenju i obnavljanju kapaciteta mree.
Gotovo isti zakljuak se moe istai i za kvalitet i kvantitet prevoznih sredstava, iako je
primetno da se broj privatnih automobila poslednjih nekoliko godina drastino
poveava,ime se samo poveavaju guve na relativnom uskim gradskim ulicama.
Poslednje evidencije registrovanih drumskih motornih i prikljunih vozila prikazuje
naredna slika14:
Slika 16.Registrovana drumska motorna i prikljuna vozila u Beogradu (2006. godina)
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
400000
450000
500000
1985 1990 2000 2002 2003 2004 2005 2006
Motorcikl i Putnika vozila Autobusi Teretna vozila Ostala vozila
U Beogradu postoji 6 javnih garaa od ega je 5 u samom centru grada. Centralna zonaBeograda raspolae sa oko 12.000 parking mesta od ega na ulinim frontovima
83,34%, na posebnim parkiralitima 1,24% i u parking garaama 15,52%.
14Statistiki godinjak Grada Beograda za 2006. godinu.
7/22/2019 Strat Turizam
39/367
33
Zoniranje centralne zone prema vremenskom ogranienju trajanja parkiranja je
prikazano na prethodnoj slici. Vremensko ogranienje definisano je na sledei nain:
Zona 1 (crvena zona): Ogranieno vreme trajanja parkiranja na optim
parkiralitima (ulinim frontovima) je jedan sat;
Zona 2 (uta zona): Ogranieno vreme trajanja parkiranja na optim
parkiralitima (ulinim frontovima) je dva sata;
Zona 3 (zelena zona): Ogranieno vreme trajanja parkiranja na optim
parkiralitima (ulinim frontovima) je tri sata.
Naredna tabela daje pregled broja i strukture parking mesta u Beogradu:
Tabela 7. Broj i struktura regulisanih parking mesta na teritoriji BeogradaBroj parking mestaZona
Ulini front Parkiralita GaraeUKUPNO
1 1.052 53 1.075 2.1812 2.481 330 808 3.6213 3.354 170 0 3.527
Zona Savskog venca 2.512 0 19 2.531Zona 11 460 0 0 460
Zona Hercegovake ul. 125 132 0 257UKUPNO 9.984 685 1.902 12.577
U meuvremenu su se tokom 2007. i 2008. godine proirivale zone ogranienog
vremenskog trajanja (crvena, uta i zelena) i uvedena je posebna plava zona gde se
parkiranje plaa, ali se ne ograniava vremensko trajanje tog parkiranja.
elezniki saobraaj: ovaj vid saobraaja se u Beogradu moe podeliti prema trino-
organizacionim karakteristika u dve velike grupe: 1) klasian elezniki putniki i robni
prevoz i 2) Beovoz. Naravno, sva sredstva, infrastrukturna i prevozna u obe grane
eleznice su deo jednog sloenog sistema koji se naziva eleznica Srbije. Ipak,
organizacija prevoza, struktura putnika, duina pruga i sve druge trine karakteristike
se razlikuju na prugama kojima idu klasini vozovi u odnosu na beogradski elezniki
prevoz, tj. Beovoz, kao posebnu organizacionu i trinu celinu eleznica Srbije koja je
specijalizovana samo za unutranji gradski prevoz putnika.
7/22/2019 Strat Turizam
40/367
34
Stoga emo u narednom delu teksta biti metodoloki veoma obazrivi. Naime, teko je
napraviti distinkciju izmeu dva realno odvojena trita (Beovoza i klasine eleznice),
koja imaju i razliitu tranju i strukturu pruga i broj linija i modele kompozicija i broj
dnevnih polazaka. To su, ekonomski reeno, dva potpuno odvojena trita koja nemaju
puno ekonomske veze jedno s drugim (na primer koriste istu infrastrukturu koja je jo
uvek u okviru jedinstvenog preduzea), odnosno kada bi se zajedno posmatrali onda bi
mogli da dobijemo iskrivljene zakljuke.
Prvi takav nedovoljno precizan zakljuak bi se mogao odnositi na broj kilometara pruga
i obim aktivnosti ova dva eleznika segmenta koja funkcioniu u Beogradu. Po nama
je neutemeljeno davati broj kilometara pruga klasine eleznice samo na teritoriji
Beograda, poto taj podatak nita ne znai, ali je dobro identifikovati broj kilometara
pruga koje koristi Beovoz. Za poetak dajemo sliku kategorija pruga na celoj teritoriji
eleznica Srbije, kao okvir za poziciju Beograda kao centra eleznikog saobraaja.
7/22/2019 Strat Turizam
41/367
35
Slika 17.Struktura pruga eleznica Srbije sa posebnim osvrtom na pruge kojegravitiraju ili se ukrtaju u beogradskom eleznikom voru (oiviena povrina)
Slika sasvim jasno ukazuje da se u Beogradu ukrtaju sve najvanije srpske pruge, od
kojih su posebno vane dve kategorije: 1) Koridor X (koji se poklapa sa drumskimpanevropskim pravcem) i 2) Veze sa susednim zemljama (Beograd Bar i Beograd
Temivar). Ukrtanjem ovih grupa pruga Beograd se pozicionirao kao glavni elezniki
tranzitno-pretovarni centar ovog dela Evrope. Naravno, kvalitet eleznikog saobraaja,
pruga i prevoznih sredstava je daleko od potrebno nivoa, ali to nije samo problem
Beograda kao glavnog grada ve pre svega Republike Srbije koja mora u narednom
7/22/2019 Strat Turizam
42/367
36
periodu znaajno vie novca, samostalno i/ili uz pomo EU fondova uloiti u
revitalizaciju eleznikog saobraaja.
eleznica odavno nema lidersku poziciju u prevozu putnika i robe bilo gde u svetu, pa
je takva situacija i u Beogradu. U zvaninim statistikim podacima postoji veoma mali
broj podataka o performansama klasine eleznice u Beogradu. Mi smo pronali ukupan
broj otputovalih putnika (za doputovale putnike nema jasne baze podataka), kao i
pokazatelje prometa robe u eleznikom saobraaju, koje dajemo u sledeem prikazu:
Slika 18. Dinamika prometa robe i broja otputovalih putnika iz Beograda
0
500000
1000000
1500000
2000000
2500000
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
Otputovali putnici
Promet robe (tona)
Prethodna slika potvruje ranije iznetu konstataciju da postoje negativne tendencije u
broju putnika koji izaberu elezniki saobraaj da odu iz Beograda. Ipak, promet robeeleznikim putem pokazuje bolje rezultate i uveliko zavisi od dinamike razvoja
privrede (u ovom sluaju Beograda) ali i od opredeljenja menadmenta preduzea koje
organizuje promet roba da izaberu elezniki vid prevoza.
7/22/2019 Strat Turizam
43/367
37
Iako formalno jo uvek u nadlenosti eleznica Srbija, Beovoz je direktno u funkciji
gradskog i prigradskog saobraaja u Beogradu. Prednost eleznice u gradskom prevozu
ogleda se i u mogunosti masovnog prevoenja, manje potronje goriva, vee brzine
kretanja i ekolokoj zatiti okruenja. Naredna slika prezentuje glavne linije Beovoza
danas:
Slika 19. Mapa linija Beovoza
Beovoz danas raspolae sa 8 kompozicija koje proseno dnevno saobraaju na linijama
duine od 98 km.
Najvaniji pokazatelj obima aktivnosti u svakom vidu saobraaja, pa tako i u okviru
Beovoza jeste obim prevoza. Za te potrebe mi smo pronali ukupne, veoma relevatne
pokazatelje koji se odnose na nivo celog preduzea eleznica Srbije i stavili smo ih u
odnos samo sa performansama tzv. gradskog saobraaja (Beovoza). Ovakav
metodoloki postupak je mogu i opravdan imajui u vidu da smo imali integralne,
relativno skoranje podatke iz eleznica Srbije. Ipak, imali smo veoma mali limitirani
broj podataka o performansama Beovoza koje dajemo u narednim prikazima.
7/22/2019 Strat Turizam
44/367
38
Slika broj 20. pokazuje da se u analiziranom periodu rapidno poveava broj putnika koji
se prevozi gradskim saobraajem u odnosu na ukupan broj putnika eleznica Srbije,
dok se naravno smanjuje uee broja putnika u unutranjem prevozu (lokalnom i
zajednikom). Odnos izmeu unutranjeg i gradskog prevoza se prema broju putnika
stabilizovao na otprilike 50:50. Uzroke tome treba traiti pre svega u opadanju broja
preveenih putnika u unutranjem saobraaju (sve osim Beovoza), sve veoj
iskoristivosti Beovoza kao posebnog trita za eleznicu Srbije.
Slika 20. Odnos broja putnika u unutranjem (osim Beovoza)i gradskom prevozu (Beovozu)
74,66%
25,34%
70,98%
29,02%
67,69%
32,31%
59,94%
40,06%
50,39%
49,61%
49,31%
50,69%
48,25%
51,75%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005
Gradski saobraaj (broj putnika)
Unutranji saobraaj (broj putnika)
Vidimo da je prosean prevozni put jednog putnika na linijama Beovoza u
posmatranom periodu negde oko 22,5 kilometara, to je znaajno ispod proseka
eleznica Srbije u celini, to je i normalno imajui u vidu ranije iznete specifinosti
Beovoza kao gradske eleznice. Ipak, nije dobra tendencija to u poslednje vreme dolazi
do pada prosenog prevoznog puta jednog putnika koji koristi usluge Beovoza.
Iako neki smatraju je Beovoz u stvari prethodnica klasinog sistema podzemne
eleznice, to je samo delimino tano, u zavisnosti od toga kojim se putem gradska vlast
opredeli da ide po pitanju gradnje metroa ka standardnom podzemnom saobraaju ili
7/22/2019 Strat Turizam
45/367
39
ka tzv. lakom metro sistemu. No svakako da je Beovoz danas veoma bitno prevozno
sredstvo za veliki broj putnika koji svakodnevno putuju na relaciji prigradske-gradske
optine.
Reni saobraaj: Ve je ranije istaknuto (a na slici broj 14 je i identifikovano) da je
reka Dunav definisan kao panevropski Koridor VII. Dakle, Beograd je deo ovog
Koridora i na njegovoj teoritoriji se ovaj koridor ukrta sa drumskim i eleznikim
Koridorom X.
U putnikom saobraaju je postojala nekada velika i moderna Bela flota renog
saobraaja. Ova flota je saobraala rekama Beograda i Srbije, ali danas praktino vie
ne postoji. Iako na dve reke, Beograd nema razvijen reni saobraaj. Praktino, ovaj vid
prevoza je izvan oiju javnosti ali i vlasti, iako bi mogao da bude relativno dobroiskorien.
Tokom letnje turistike sezone u Beogradu se moe videti veliki broj stranih putnikih
brodova koji za jednu od svojih destinacija izaberu da se par sati ili dan-dva zadre u
naem glavnom gradu. Odreene procene Ministarstva za infrastrukturu (na osnovu
brojanja soabraaja) pokazuju da proseno godinje tokom Dunava proe oko 600 do
700 putnikih brodova, koji proseno imaju oko 150 putnika. Prema podacima Luke
"Beograd", u periodu izmeu 2006. i 2008. godine broj pristajanja putnikih brodova kruzera ustalio se na 400 uz zadravanje od 2 do 38 sati (srednje vreme zadravanja u
2008. godini je bilo oko 18 sati) i proseno sa 130 putnika a oko 75% brodova-kruzera
pristaje u Beogradu i u nizvodnoj i u uzvodnoj plovidbi.
Sasvim druga dimenzija renog saobraaja u Beogradu je uvoenje pionirskih linija
gradskog renog saobraaja brodovima katamaranima. Naime, Beograd je u prvoj
polovini 2008. godine dobio dve nove linije gradskog prevoza P1 i P2 na reci Savi.
Linija P1 povezuje blok 70 i pristanite ispod Brankovog mosta, i saobraa na svakih sat
vremena. Vonja linijom P1 od Bloka 70 do Ade Ciganlije traje sedam minuta. Plovidba
od Bloka 70 do Brankovog mosta traje 20 minuta, dok povratak u Novi Beograd traje
37 minuta zbog uzvodne plovidbe. Linija P2 na svakih 15 minuta plovi od bloka 70 do
Ade Ciganlije. Na obe linije za sada saobraa po jedan brod-katamaran. Re je o
eksperimentalnoj fazi, a naknadno e biti odlueno o eventualnom proirenju kapaciteta
7/22/2019 Strat Turizam
46/367
40
i broja plovila. Brodii imaju kapacitet od maksimalnih 60 mesta. Meutim, kljuni
problemi u daljem razvoju renog linijskog putnikog saobraaja lee u looj
povezanosti mesta polaska i dolaska ovih brodova sa klasinim autobuskim linijama, ali
i nedovoljnoj navici Beograana da mnogo vie koriste ovaj vid prevoza.
Vazduni saobraaj: Ukupna koncentracije ponude Beograda u ovom vidu saobraaja
danas lei na dva javna preduzea: Aerodromu Nikola Tesla i preduzeu Jat
Airways. No, treba rei i to da sve vei deo ponude naroito mobilnih kapaciteta u avio
saobraaju obezbeuju inostrane avio kompanije, koje sa beogradskog aerodroma imaju
sasvim solidan broj letova za razliite destinacije sveta. Svakako da bi se u budunosti
moglo oekivati i proirenje mree infrastrukture koja se koristi za avio saobraaj tako
to bi se za sada vojni aerodrom u Batajnici kraj Beograda mogao pretvoriti u vazdunu
luku za civilne potrebe (no o ovoj temi i svim potencijalnim mogunostima za
investicije u saobraaju koje bi mogle da pospee razvoj turizma neto vie u drugom
delu Studije).
Dakle, osnovni prevoznik u linijskom avio saobraaju ije je sedite u Beogradu je
nacionalna avio kompanija Jat Airways. To je preduzee sa dugom tradicijom, koje je
nekada poslovalo na mnogo veem tritu i koje je zauzimalo sasvim solidnu trinu
poziciju na evropskom nebu. No, godine ratova i sankcija su znaajnim delom
onesposobile preduzee za bri razvoj, pri emu se osnovnim problemom danas moe
smatrati dugorona devastacija kapitala, odnosno investiciono mrtvilo. Kratak pregled
nekih kljunih performansi jedine domae avio kompanije se daje narednom tabelom:
Tabela 8. Infrastrukturne i trine osnove beogradskog avio prevoznika15
God. Broj avionaBroj putnikihmesta u avionu
Duina linija (km)
1990. 43 6.135 486.4201995. 37 5.026 46.550
2000. 34 4.379 87.7252003. 25 3.227 76.3102004. 25 3.246 85.5102005. 17 2.060 90.7352006. 15 1.694 63.965
15Statistiki godinjak Beograda.
7/22/2019 Strat Turizam
47/367
41
Od kompanije koja je do pre dvadesetak godina poslovala na mnogo veem domaem i
meunarodnom tritu, avio prevoznika koji je bez problema leteo na sve kontinente,
danas je Jat skroman uesnik na regionalnom avio tritu, sa skoro 2/3 manje aviona
nego to je imao 1990. godine, sa avionima manje veliine koji imaju skoro 3/4 manje
mesta nego to je imala flota pre 18 godina i sa linijama koje su uglavnom blie
evropske i pre svega regionalne (duina linija na kojima danas leti Jat je samo 13% od
duine linija od pre 18 godina). Svi ovi pokazatelji upuuju na zakljuak da je danas
Jatairways kompanija sa prilino limitiranom ponudom, koja ograniava bri razvoj
avio saobraaja i generalno turizma u Beogradu. Kao to smo ranije istakli, ponudu na
beogradskom avio tritu upotpunjuju strane avio kompanije, ali rekli bismo ni to nije
dovoljno da podmiri visoko narastajuu tranju za avio uslugama, posebno u letnjem
periodu, bilo da se radi za potrebe emitivnog ili receptivnog turizma. JAT-u predstojiproces privatizacije i ozbiljnijeg ulaganja u novu flotu, koja e biti sposobna da od ove
posrnule kompanije napravi regionalnog lidera.
Dugogodinja erozija kapaciteta Jat-a i nepostojanje volje za njegovo restrukturiranje
odlae primenu tzv. Politike otvorenog neba (Open Sky Agreement) kao ugovora koji je
Srbija potpisala sa EU ali sve vreme odlae njegovu primenu. Potpuna primena ovog
dokumenta kojim se odobrava slobodna konkurencija na tritu bi znaila dolazak veeg
broja avio kompanija, posebno onih koji posluju na low-cost principima, to bi imalo za
posledicu poveanje obima prevoza, sniavanje cene karata i samim time mnogo lake,
jeftinije i bre otvaranje beogradskog trita kao turistike destinacije.
Relativno slinu sudbinu beogradske i srpske avio kompanije je pratila jedina
beogradska (i najvea domaa) avio luka. Aerodrom Nikola Tesla je tokom
prethodnih dvadesetak godina prolazio kroz probleme ratova, sankcija, izolacije,
jednom reju smanjenog obima saobraaja. Nakon poltikih promena od pre 8 godina
domaa vazduna luka zapoinje novi ivot sa dolaskom veeg broja stranih avio
kompanija i deliminim oporavkom Jat-a. Osnovne performanse Aerodroma Nikola
Tesla dajemo u narednoj tabeli16:
16Zvanina Internet prezentacija beogradskog aerodroma, www.beg.aero.
7/22/2019 Strat Turizam
48/367
42
Tabela 9. Osnovne performanse beogradskog aerodroma
GodinaAvio operacije
(poletanja / sletanja)Broj putnika Roba (t) Pota (t)
2002. 28.872 1.621.798 6.827 7602003. 32.484 1.849.148 6.532 1.0652004. 36.416 2.045.282 8.946 1.1212005. 37.614 2.032.357 7.728 8852006. 42.360 2.222.445 8.200 9302007. 43.448 2.512.890 7.926 879
2008. (6m.) 21.218 1.181.448 3.909 512
Ulazak Srbije i Beograda u normalne ekonomske i poltike vode znaio je ubrzani
rasta svih aktivnosti beogradskog aerodroma. Kada kompariramo kljune aktivnosti na
Aerodromu Nikola Tesla u periodu 2007/2002. godina videemo da je:
broj avio operacija porastao za 50% i to je najbitnije da ima stalnu godinju
tendenciju porasta;
broj prevezenih putnika takoe u znaajnom, kontinuiranom rastu za
posmatrani period 55%;
obim prevezene robe varira iz godine u godinu i da se kree na nivo od 7-8
hiljada tona;
obim potanskog saobraaja nakon prvobitnog porasta opada tokom poslednje
3-4 godine.
Ipak, sve navedene performanse Aerodroma Nikola Tesla su jo daleko (otprilike na
50%) od performansi ostvarenih s kraja osamdesetih godina prolog veka. Aerodrom je
tokom prethodnih godina znaajno uradio na renoviranju postojeih i izgradnji novih
kapaciteta (zgrada za meunarodni saobraaj) i time je napravio infrastrukturnu
pretpostavku za mnogo vei broj operacija i putnika koji se moe oekivati u narednom
periodu (posebno sa turistikim motivima putovanja).
Bitan nedostatak beogradskog aerodroma jeste njegova loa povezanost sa gradom (ne
postoji eleznica) kao i dugogodinje odlaganje gradnje kargo centra kojim bi se
Aerodrom Nikola Tesla u pravom smislu pozicionirao kao lider u robnom avio
prevozu regiona. Ova domaa luka moe da bude lider na regionalnom tritu ne samo
robe nego i putnika, imajuu u vidu njegovu geografsku lokaciju i dobru povezanost sa
Koridorima X i VII.
7/22/2019 Strat Turizam
49/367
43
Pota i telekomunikacije: Ovaj veoma vaan vid saobraaja svake zemlje ima svoja
dva podsegmenta: potanski saobraaj i telekomunikacioni saobraaj. Naravno da je za
turistiku ponudu mnogo zanimljiviji spektar telekomunikacionih usluga. No,
infrastrukturna vrednost potanskih kapaciteta i njihova ponuda su znaajni sa ireg
privrednog aspekta.
Potanski saobraaj je u celom Beogradu u punoj nadlenosti Javnog preduzea PTT
saobraaja Srbija. Broj pota kao osnovnih infrastrukturnih kapacitete ove kue je
tokom prethodnih desetak godina varirao izmeu 174 i 201, sa stalnom tendencijom
zatvaranja nerentabilnih objekata i otvaranja novih modernih i renoviranja postojeih
objekata za potansko-telegrafski saobraaj.
Telekomunikacije su jedan sloen i heterogen sektor. Ova izuzetno propulzivnadelatnost skoro svakog dana uvodi neku novu vrstu usluge na trite Beograda,
preslikavajui svetske trendove. Po nekim tehnologijama ali i prema trinom ponderu
domaa preduzea su lideri u regionu (pre svega Telekom Srbije). I druge firme koje se
bave razliitim vidovima pruanja usluga iz domena komunikacija se priznate i poznate
firme, bilo da se radi o evropskim liderima (Telenor, Mobilkom), ili da se radi o
domaim firmama koje su specijalizovane za pruanje usluga iz domena kablovske
televizije (SBB). Izabrane infrastrukturne pokazatelje iz domena telekomunikacija na
tritu Beograda dajemo narednom tabelom:
Tabela 10. Telekomunikacioni pokazatelji Beograda17
Fiksna telefonijaGodina komutacioni
sistemiinstaliraniprikljuci
iskorieniprikljuci
Pretplatnicimobilne
telefonije
2000. 174 704.218 623.919 291.2592001. 178 706.081 637.587 331.7972002. 179 708.338 648.598 331.422
2003. 192 818.177 676.552 375.4032004. 208 998.409 669.892 602.5472005. 213 1.161.260 777.836 640.7602006. 245 1.295.876 819.853 758.592
17Isto
7/22/2019 Strat Turizam
50/367
44
Verovatno da se najinteresantniji zakljuci iz prethodne tabele mogu dati za:
kontinuirani porast instaliranih kapaciteta u fiksnoj telefoniji, iji je broj u
posmatranom periodu porastao za 84%, prosenom godinjom stopom rasta od
11%;
znaajno opadanje stepena korienja instaliranih kapaciteta u fiksnoj telefoniji
(pad sa 88,6% na 63,3%), to govori u prilog tome da je danas fiksna telefonija
u Beogradu veoma razvijena i iroko dostupna, mnogo vie nego to su zahtevi
tranje (dodue nije ista situacija po svim optinama, npr. na Novom Beogradu
kao novom poslovnom i stambenom centru Beograda je hronian nedostatak
kapaciteta fiksne telefonije);
izuzetan porast pretplatnika mobilne telefonije, iji je broj za 6 godina povean
za ak 2,6 puta, prosenom godinjom stopom rasta od oko 19%; praktinosvaki drugi stanovnik Beograda danas ima karticu nekog od operatera mobilne
telefonije gde vlada velika konkurencija koja se odvija izmeu domaeg
Telekoma Srbija, norvekog Telenora i austrijskog Mobilkoma svetski priznatih
kompanija iz ovog domena.
7/22/2019 Strat Turizam
51/367
45
SWOT analiza saobraaja i komunikacija Beograda
Rezime prethodno uraene analize stepena i karakteristika razvoja saobraaja Beograda
dajemo SWOT matricom:
Slika 21. SWOT saobraaja i komunikacija Beograda
ANSE Dalje jaanje privrede Srbije; Korienje predpristupnih EU fondova za
znaajna ulaganja u saobraajnuinfrastrukturu;
Pravljenje stratekih povezivanja upojedinim granama saobraaja sa firmamaiz Ruske federacije (avio saobraaj,
cevovodni transport); Aktivnije ulaganje u kreiranje koncesionih
ugovora za dalji razvoj infrastrukture udrumskom i eleznikom saobraaju;
Uveano korienje renog saobraaja, uzpoveanje domae flote, kako uputnikom, tako i u robnom prevozu.
PRETNJE Zatvaranje Srbije i izolovanje Beograda od
EU i regionalnih integracija; Nastavak nedovoljnog i sporog ulaganja u
strateke saobraajnice na Koridorima X(drumski i elezniki) i VII (reni);
Odlaganje zavretka beogradskeobilaznice;
Nepostajanje sredstava za gradnju barem 2mosta koja su potrebna Beogradu; Odlaganje zavretka tzv. unutranjeg
magistralnog poluprstena; Odlaganje reavanja izmetanja Luke
Beograd na novu lokaciju.
SNAGE Izuzetno povoljan geografski poloaj koji
stvara pretpostavku da Beograd moe bitisaobraajni regionalni centar svih vidovaprevoza;
Ukrtanje panevropskih koridora X i VIIna teritoriji Beograda; Beograd kao teritorija gde se prelamaju
svi vidovi saobraaja; Postojanje sasvim dovoljnog broja
lokacija za izmetanje saobraajnihobjekata (eleznike i autobuske stanice,luke) na novu kvalitetniju lokaciju koja bibila pravo mesto razvoja multimodalnog iintegralnog transporta;
Blizina postojeeg aerodroma upotencijalna komercijalizacija aerodromau Batajnici.
SLABOSTI Izuzetno slaba prohodnost postojee
uline mree (posebno u starom delugrada);
Jo uvek prolazak auto puta kroz sam
centar grada; Nepostojanje 2-3 mosta koja bi znaajnorasteretila postojee kapacitete na Dunavui Savi;
Nedovoljno dobro razvijen javni gradskiprevoz i posebno nepostojanje metroa(bilo kog vida);
Nekorienje reke za gradski prevoz; Skupa i neorganizovana povezanost
aerodroma sa gradom; Egzistencija kljunih saobraajnih
kapaciteta u centru grada (el. i aut.stanice i luka).
7/22/2019 Strat Turizam
52/367
46
1.5. PRIVREDA
Metodoloke napomene
Turizam odreene destinacije zavisi i od mnogih komplementarnih delatnosti. Naravno
da je osnovna indikacija dostignutog razvoja turizma Beograda njegovo uee u
drutvenom proizvodu. Ipak, prikazati samo strukturu drutvenog proizvoda i poziciju
turizma ne bi bilo dovoljno za adekvatnu analizu turistike ponude, pa je prema naim
procenama potrebno uraditi i dodatne analize odreenih delatnosti koje u manjoj ili
veoj meri utiu na razvoj turizma destinacije.
U prethodnoj glavi je posebno analiziran dostignuti nivo razvoja saobraaja i
komunikacija u Beogradu. Ova delatnost je stavljena u posebnu taku Studije zbog svog
vanog doprinosa razvoju turizma Beograda. Na drugom mestu po vanosti za razvoj
turizma Beograda bi se svakako mogla svrstati trgovaka delatnost, pa joj stoga
posveujemo posebnu panju. Takoe, razvoj turistike logistike gde se pre svega
misli na komunalne delatnosti je tema posebne take obe glave studije. U okviru te
analize emo se posebno posvetiti analizi pijane delatnosti18, dok emo ostale
komunalne delatnosti tretirati u onom obimu za koje postoje javni statistiki i drugi
interni podaci (vodovod, odnoenje otpada, parkiranje itd.).
Ostale delatnosti koje prave drutveni proizvod nisu do te mere vane za turistiku
ponudu. Tu se pre svega misli na razvoj industrije, poljoprivrede itd. Svaka dublja
analiza pojedinanih delatnosti Beograda bi se mogla pretvoriti u studiju za sebe, pri
emu bi se prema naoj proceni izgubila poenta, odnosno rang delatnosti koje najvie
utiu na turizam. Konano, radi vee informisanosti pojedinane statistike podatke o
ovim granama privrede Beograda moemo pronai u redovnim statistikim izvetajima
koje publikuju gradski organi.
Nivo i struktura drutvenog proizvodaOsnovni pokazatelj razvoja svake privrede jeste nivo i dinamika drutvenog proizvoda.
Drutveni proizvod po glavi stanovnika je posebno dobar parametar za odreene
18Ova delatnost se moe tretirati i kao trgovaka delatnosti ali i kao komunalna, a kako se najvanijepreduzee iz ove oblasti koje pokriva Beograd tretira kao komunalno preduzee mi smo ovu delatnostpozicionirali na ovom mestu.
7/22/2019 Strat Turizam
53/367
47
komparacije. Po pravilu, drutveni proizvod se meri za odreenu dravu, regiju ili grad.
Metodoloki posmatrano, obuhvat drutvenog proizvoda, kao rezultata svih privrednih
aktivnosti je najispravniji na nivou jedne drave, jer je pretpostavka da su sva preduzea
koja u njoj posluju tu i registrovana.
Po mestu registracije preduzea moe doi do odreenih metodolokih neslaganja u
komparacijama drutvenog proizvoda npr. grada ili pokrajine, jer je pretpostavka da
preduzea registrovana u jednom gradu svoju aktivnost imaju na teritoriji cele drave, a
praktino njihov obim prihoda ulazi u drutveni proizvod samo onog mesta gde su ona
registrovana. Drugim reima, nemogue je razloiti teritorijalnu aktivnost preduzea iz
svih privrednih grana od njihovog mesta registracije, to znai da je verovatno da se
drutveni proizvod npr. Beograda na neki nain metodoloki pumpa jer je veina
najveih preduzea u Srbiji registrovana upravo u Beogradu, a jedan (manji ili vei) deo
svoje aktivnosti obavljaju u celoj dravi. Ipak, naa je procena da su ove metodoloke
mane ne mnogo znaajne i da je zvanina gradska statistika sasvim koretna i obuhvatna,
pa stoga mi u narednom delu dajemo prikaz obima, dinamike i strukture drutvenog
proizvoda Beograda.
Slika 22.Dinamika drutvenog proizvoda Beograda19
0
50.000.000
100.000.000
150.000.000
200.000.000
250.000.000
300.000.000
350.000.000
400.000.000
2000 2001 2002 2003 2004 2005
Drutveni proizvod (000 dinara)
19Statistiki godinjak Beograda za 2006. godinu.
7/22/2019 Strat Turizam
54/367
48
Slika sasvim jasno ukazuje na izuzetnu privrednu ekspanziju beogradske privrede u
poslednjih nekoliko godina, koja korespondira sa otvaranjem zemlje, generalnim
oivljavanjem privrede, poveanjem zaposlenosti i svih ekonomskih pokazatelja.
Prosena godinja stopa rasta drutvenog proizvoda za period 2000-2005. iznosi 5,6%, a
to je omoguilo viestruki rast drutvenog proizvoda po stanovniku.20
Strukturu drutvenog proizvoda daje naredna slika. Statistiki posmatrano, drutvenom
proizvoda Beograda najvie doprinosi trgovina na veliko i malo (30,85%), zatim
preraivaka industrija (21,3%), saobraaj, skladitenje i veze (18%), graevinarstvo
(9,69%), poljoprivreda (3,35%) kao i heterogena kategorija ostalo (14,42%).
Posebno izdvajamo statistiki doprinos grupacije hoteli i restorani (2,33%) koji se mogu
podvesti pod turistiku privredu Beograda. No, ovaj segment privrede Beograda senikako ne moe poistovetiti sa doprinosom cele turistike ponude, jer je ona, kao to je
to u teoriji poznato, mnogo ira kategorija.
Slika 23.Struktura drutvenog proizvoda Beograda
3,35%
21,30%
30,85%
2,33%
14,42%
9,69%18,06%
Poljoprivreda, lov i umarstvo Preraivaka industrija Graevinarstvo Trgovina na vel iko i malo
Saobraaj, skladitenje i veze Hoteli i restorani Ostalo
20Nacrt Strategije grada Beograda, str. 37
7/22/2019 Strat Turizam
55/367
49
Dostignuti stepen razvoja trgovinske delatnosti u Beogradu21
Opti pokazatelji razvoja trgovine
Trgovinski sektor u Beogradu je u poslednjih nekoliko godina imao vrlo ubrzan razvoj.Time je trgovinski sektor u Beogradu postao jedan od najzastupljenijih sektora u
privredi glavnog grada. Kada je re o broju registrovanih preduzea u svim granama
distributivnog sektora22moe se konstatovati da je ukupan broj registrovanih preduzea
u svih 17 optina Beograda na poetku 2008. godine iznosio 59.321 (oko 35% od broja
registrovanih u Srbiji) i 52.793 radnji (oko 22% registrovanih radnji u Srbiji).
U pogledu porekla kapitala, uoavamo da je broj trgovinskih preduzea u vlasnitvu
domaeg kapitala u ukupnom broju trgovinskih preduzea iznosio 85%, mada je udeo
stranog i meovitog kapitaka znatno vei od 15% u trgovinskom sektoru Beograda, s
obzirom da je strani kapital uloen u manji broj velikih preduzea u trgovini
(supermarketi, megamarketi i dr.)23
Tabela 11. Broj pravnih lica u trgovini na malo i veliko u Beogradu
Oblik svojine 31.12.2006 31.12.2007 % 2007Ukupno 17.083 18.604 100,0Drutvena 128 122 0,7
Privatna 16.516 17.917 96,3Zadruna 16 14 0,1Meovita 160 59 0,3Dravna 73 214 1,2Bez oznake 190 278 1,5Poreklo kapitalaUkupno 17.083 18.604 100,0Domai 14.145 15.818 85,0Strani 1.719 1.757 9,4Meoviti 1.039 990 5,3Bez oznake 180 39 0,2
21O ovoj glavi su u znaajnoj meri koriena istraivanja obraena u okviru studije Strategija razvojatrgovine Beograda (2008. godina), koju je je potrebe Skutine Grada Beograda radio struni tim saEkonomskog fakulteta u Beogradu
22 Distributivni sektor se sastoji od trgovine na veliko, trgovine na malo i trgovine na veliko i malovozilima, gorivima i rezervnim delovima
23Statistiki godinjak Beograda 2006 i Saoptenje Zavoda za informatiku i statistikuBeograda 14/2008.
7/22/2019 Strat Turizam
56/367
50
U strukturi ukupnog broja trgovinskih radnji u optinama Beograda, najvea je
zastupljenost trgovinskih radnji u 2006. u sledeim optinama: Novom Beogradu
(31,9%), Starom gradu (15,8%), Paliluli (13,2%), Savskom vencu (10%), Zvezdari
(9,4%), i Zemunu (9%). Ukupan broj zaposlenih je u Beogradu u septembru 2007.
godine iznosio oko 617 hiljada, od ega je u preduzeima bilo zaposleno 453 hiljade
lica, a u radnjama blizu 164 hiljade lica.
Tabela 12. Broj zaposlenih u Beogradu24
Ukupno zaposleni Zaposleni u preduzeima Zaposleni u radnjama2003 571.068 454.253 116.8152004 593.101 465.378 127.723
2005 618.428 471.020 147.408
2006 621.745 458.008 163.7372007/Sept. 616.793 453.211 163.582
Rast realnog prometa robe u trgovini na malo je od 2001. do 2007. godine iznosio
123,5% ili 12,2% godinje. U poslednje tri godine, evidentiran je rast realnog prometa i
to: 28,7% u 2005. godini; 6,9% u 2006. godini i oko 23% u 2007. godini.
Mrea trgovine na veliko Beograda
Na bazi prikupljene baze podataka o broju, strukturi i teritorijalnoj disperziji objekata
trgovine na veliko u Beogradu25 moemo izvesti razliite analize. Na prvom mestu
dajemo strukturu veleprodajnih objekata po grupama delatnosti na svim beogradskim
optinama:
24Saoptenje Zavoda za informatiku i statistiku Beograda 7/2008.25 Izvor podataka za poslovni prostor je Odluka o naknadi za korienje graevinskog