Post on 03-Jul-2015
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 1
Srpski realizam Srpski realizam Srpski realizam Srpski realizam Konstantin Sinkovski Konstantin Sinkovski
Petar Vitezović Petar Vitezović Goran Savić Goran Savić
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 2
Sadržaj• Realizam u književnosti
– Pojam realizma– Romantizam i realizam– Tokovi realizma – Odlike realizma
• Realizam u srpskoj književnosti– Rani srpski realizam
Jakov Ignjatović Stefan Mitrov Ljubiša
– Kritički (pozni) realizam • Pojava Socijalističkog pokreta• Milovan Glišić• Laza Lazarević• Janko Veselinović• Svetolik Ranković• Radoje Domanović
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 3
Realizam u književnosti
• Pojam realizma• Romantizam i
realizam• Tokovi realizma • Odlike realizma
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 4
Pojam realizma • Termin realizam (lat. Realis - stvaran, istinit)
ima dvojako značenje: – označava metod oblikovanja književno
umetničkog dela – označava knjževni pravac, epohu u istoriji
književnosti• Realizam kao metod prisutan je u književnosti
od najstarijih vremena • Realizam u književnosti:
– slična tematska opredeljenja – slični stilsko-izražajni postupci – iskazivanje sličnih shvatanja o društvenim i
umetničkim pitanjima
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 5
• Termin realizam označava metod oblikovanja književne stvarnosti ili književnu epohu
• U prvom slučaju: – termin nema vremensko ograničenje– primenljiv je za pisce svih vremena koji u
svom stvaranju koriste metod realizma
• U drugom slučaju: – termin se koristi u ograničenom
vremenskom značenju tj. odnosi se na pisce koji su stvarali u drugoj polovini XIX veka i primenjivali realistički metod
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 6
Romantizam i realizam• Realizam se javlja pre svega kao
suprotnost romantizmu • Romantizam se usredsređuje na:
– subjektivni svet– razigranu maštu – naglašenu emocionalnost
• Realizam se usredsređuje na:– objektivni svet– pozitivne činjenice – prirodnost i odmerenost u pokazivanju
osećanja
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 7
• U razvojnom toku realizma uočavaju se tri faze: – Rani realizam – Razvijeni realizam – Visoki realizam
Tokovi realizma
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 8
Rani realizam
• Rani realizam označava evropske početke realističke epohe čije su temelje udarili: – Stendal – Onore de Balzak – Nikolaj Vasiljevič Gogolj
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 9
Onore de Balzak
Stendal Nikolaj Vasiljevič Gogolj
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 10
Razvijeni realizam• Razvijeni realizam obuhvata
pedesete i šezdesete godine XIX veka kada su stvarali: – Gistav Flober– Alfons Dode– Braća Gonkur– Ivan Sergejevič Turgenjev– Ivan Aleksandrovič Gončarov
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 11
Ivan Sergejevič Turgenjev
Ivan Aleksandrovič Gončarov
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 12
Alfons Dode Gistav Flober
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 13
Visoki realizam
• Visoki realizam obeležen je unošenjem ideološke, etičke i filozofske problematike
• Najznačajniji pisci ovog perioda su:– Lav Nikolajevič Tolstoj – Fjodor Mihajlovič Dostojevski
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 14
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Lav Nikolajevič Tolstoj
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 15
Odlike realizma• Glavne odlike realizma su:
1. Teme2. Junaci3. Fabularnost4. Pripovedanje5. Dijalog6. Monolog7. Opis8. Žanr9. Jezik10. Pojava teoretičara
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 16
1. Teme Teme za svoje stvaranje realisti
nalaze: • u stvarnosti koja ih okružuje • u svakodnevnom životu običnih ljudi • u običnim događanjima koji ne
predstavljaju ništa izuzetno
Ova književnost predočava sliku: • društvene sredine• odnose i sukobe u njoj • idejne i ideološke tokove
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 17
2. Junaci• Junaci su obični ljudi iz
svakodnevnog života, koji su prirodni u radu, ponašanju i izražavanju
• Glavni junak je uglavnom tipični predstavnik sloja ili grupe ljudi, prikazuje se svestrano, motivacija je zasnovana na prirodnoj i logičkoj kauzalnosti (uzročno-poslednični odnosi)
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 18
3. Fabularnost
• Fabula: – je čvrsta– ima hronološki tok – u kontinuitetu prati životnu priču o junaku
• Fabula mora da bude: – dinamična i zanimljiva– u funkciji postepenog otkrivanja likova koji prolaze
kroz niz situacija
• Svojstvo realisticke fabule je: – razgranatost– postojanje više tokova– razvijene epizode
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 19
4. Pripovedanje
• Pripovedanje je:– objektivno– uzdržano i odmereno – bez jakih strasti – bez patetike – bez hiperbolisanja
• Pripovedanje ima hronološki tok i prati:– životna zbivanja – društvene tokove– intimna stanja
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 20
5. Dijalog
• Dijalog je: – značajno sredstvo umetničkog
oblikovanja u realističkoj prozi – dominantna forma samoiskazivanja i
indirektne karakterizacije
• Dijalog u realizmu je vrlo razvijen, sa obimnim dijaloškim nizovima
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 21
6. Monolog
• Monolog se kasno javlja u prozi realizma
• Prvo se pojavljuje kao opis psihološkog stanja a kasnije i kao direktni unutrašnji monolog
• U srpskom realizmu se javlja kod Laze Lazarevića i Svetolika Rankovića
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 22
7. Opis• Opis ima značajnu ulogu u strukturi
realističke proze • Predmeti opisivanja su:
– pejzaž – interijer – portret – karakter – sredina – atmosfera
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 23
8. Žanr
• U realizmu dolazi do značajne smene žanrova
• Poezija uopšte stagnira ili nestaje • Neguje se lirska poezija deskriptivne i
misaone vokacije• Malo pisaca neguje poeziju
• Proza je dominantan vid umetničkog izražavanja
• Neguju se pripovetka i novela • Roman doživljava ekspanziju i punu
afirmaciju
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 24
9. Jezik• Jezik realista je:
• jednostavan • kolokvijalan • bez figurativnosti
• Ima dosta žargonske, profesionalne ili dijalektske leksike čime se jezik funkcionalizuje kao sredstvo za karakterizaciju i individualizaciju likova
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 25
10. Pojava teoretičara• Epoha realizma je dala niz
teoretičara • Na jednoj strani su pisci koji
razmišljaju o književnosti i književnom stvaranju
• Na drugoj strani su filozofi, estetičari i književni kritičari
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 26
Srpski realizam• U razvitku srpskog realizma razlikuju se dve
faze: – od 1870. do 1903. godine – od 1903. do 1915. godine
• Realizam u sprskoj književnosti obuhvata dosta široku, zanimljivu i raznovrsnu panoramu književnih pojava u velikom vremenskom rasponu
• Najveći broj realista potiče iz Srbije ili je u njoj živeo ili stvarao
• U srpskom realizmu dominantna je seoska tematika sa idealizacijom sela i seoskog života
• Prelaz između romantizma i realizma je slab
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 27
• U epohi realizma menja se polje uticaja u kojem se razvija srpska književnost
• Nemački uticaj koji je do tada bio dominantan ustupa mesto ruskom
• Prevode se i čitaju najviši ruski realisti (Gogolj, Turgenjev, Černiševski, Gončarov, Tolstoj, Dostojevski)
• Najveći uticaj na srpske pripovedače izvrsio je Nikolaj Vasiljevič Gogolj
Uticaji
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 28
• Najznačajniji predstavnici srpskog realizma su: – Jakov Ignjatović– Milovan Glišić – Laza Lazarević– Radoje Domanović– Simo Matavulj i drugi
Predstavnici srpskog realizma
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 29
Stevan Sremac
Simo Matavulj
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 30
Rani srpski realizam
• Jakov Ignjatović• Stefan Mitrov Ljubiša
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 31
Stefan Mitrov Ljubiša
Jakov Ignjatović
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 32
• Jedan od najvažnijih ideologa romantizma je i ujedno i prvi realista u srpskoj književnosti
• Savremenik romantičara i pripadnik romantičarskog pokreta, a po svojim najboljim delima – izrazit realista
• Ignjatovićev stil mozemo nazvati romantičnim realizmom
Jakov Ignjatović
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 33
• Jakov Ignjatović je rođen u Sent Andreji 1822. a umro 1889. u Novom Sadu
• Ignjatovićev književni značaj temelji se na njegovim realističkim romanima i u manjoj meri pripovetkama iz savremenog društvenog života ugarskih Srba
• Pored avanturističko-humorističkog romana, Ignjatović piše i sentimentalno-romantičarski roman
• Poput nekih velikih evropskih realista, Ignjatović je prikazivao sudbinu romantičarskog junaka u neromantičnoj stvarnosti
Biografija i značaj
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 34
• Susret između romantizma i realizma najsrećnije je ostvareno u Ignjatovićevom delu ,, Vasa Rešpekt “
• Ostali romani gravitiraju više tipu socijalno problemskog romana za kojim je težio realizam XIX veka
• Ličnosti u tim romanima nisu date nasuprot društvu, već su postavljene u glavne tokove društvenih kretanja
• Tu spadaju romani: • ,, Čudan svet “ • ,, Večiti mladoženja “• ,, Stari i novi majstori “• ,, Patnica “
Stvaralaštvo
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 35
• Najdublji zahvat u društvene procese ostvaren je u romanu ,, Večiti mladoženja “,
• U njemu je, kroz istoriju raspada jedne bogate trgovačke porodice, prikazano propadanje srpskog građanskog društva u Ugarskoj
• Dajući hroniku o ekonomskoj i moralnoj dekadenciji jedne porodice, Ignjatović je u ovom romanu načeo temu kojom će se kasnije baviti mnogi srpski pisci
Večiti mladoženja
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 36
Večiti mladoženja
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 37
• Kao čovek Ignjatović je bio neuredan, aljkav
i lenj, i više je voleo kafanu nego radnu sobu• Otuda i njegovi romani nose pečat:
aljkavosti, nemarnosti, brzog rada, sirovog stila, neobrađenosti i oskudnosti
• Ipak, pored svih tih mana, u njegovim romanima se oseća snažan pisac, pronicljiv posmatrač života i vrstan poznavalac ljudi
Karakter
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 38
Jakov Ignjatović
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 39
Stefan Mitrov Ljubiša• Stefan Mitrov Ljubiša rođen je u Budvi
1824. a umro 1878. u Beču• Ljubišina prva pripovetka objavljena je
1868. i od tada pa do smrti on je bio jedan od najistaknutijih i najcenjenijih srpskih pripovedača
• Objavio je dve zbirke pripovedaka:– ,, Pripovijesti crnogorske i primorske “ (1875)– ,, Pričanja Vuka Dojčevića “ (1877-1879) koja
je bila nedovršena
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 40
Stefan Mitrov Ljubiša
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 41
• Ljubiša je kroz prozu prikazivao narodnu istoriju, narodni život i običaje slično kao što je to nekada Njegoš činio kroz poeziju i zato je Ljubiša nazvan ,, Njegošem u prozi “
• Kod Ljubiše se izdvajaju dva narativna tipa za koje je u naslovima svojih dveju zbirki upotrebio nazive ,, pripovijesti “ i ,, pričanja “– ,, Pripovijesti “ su svojevrsna istorijska proza rađena ne
na osnovu pisanih izvora, nego na osnovu usmenog predanja
– ,, Pripovijesti “ su mahom duže pripovetke sa razvijenom fabulom i sa radnjom koja se odvija na geografski i nacionalno širokom prostoru
– ,, Pričanja “ su umetnički stilizovana osobena vrsta narodne usmene proze – šaljive priče sa dosetkom, anegdote koje objašnjavaju nastanak pojedinih narodnih poslovica
Stvaralaštvo
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 42
Spoj epike i realizma
• U Ljubišinom pripovedačkom metodu stapaju se epske legende i realizam
• U njegovoj najboljoj pripovetci ,, Kanjoš Macedonović “ obrađena je najtipičnija epska tema - junački megdan
• Međutim, u ovoj pripovetci Ljubiša je na realističan način prikazao sve likove i sveo ih je na ljudske razmere
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 43
Kanjoš Macedonović
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 44
Odlike• Posebnu odliku pripovetke, kao i celog
Ljubišinog dela, čini humor• Humorom se održava ravnoteža između
legende i stvarnosti, njime se legendarno spušta na nivo običnog, svakodnevnog, a običnost se uzdiže do legende
• Lepote pripovetke jeste u tom spoju legendarnog i svakodnevnog, epike i stvarnog života, nacionalne heroike i humora
• To su ujedno i najbolje odlike Ljubišinog dela
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 45
Zaključak• Ljubiša je prikazao život i običaje u
zatvorenim plemenskim zajednicama sa prastarim društvenim oblicima, shvatanjima i moralom
• Formiran u eposi romantizma, Ljubiša je sve svoje pripovetke napisao u poslednjoj deceniji svog života, u razdoblju koje označava prelaz od romantizma ka realizmu
• Njegov elementarni, narodski realizam razvio se nezavisno od realističkog pokreta, na zavičajnom folklornom tlu
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 46
Kritički (pozni) realizam
• Pojava socijalističkog pokreta• Milovan Glišić• Laza Lazarević• Janko Veselinović• Svetolik Ranković• Radoje Domanović
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 47
Milovan Glišić Radoje Domanović
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 48
• Realizam kao pravac u sprskoj književnosti povezan je sa pojavom socijalističkog pokreta u Srbiji
• Svetozar Marković (1846-1875) je bio prvi ideolog i propagator realizma u srpskoj književnosti
• Na književnost se neposredno odnose samo dva njegova članka:– ,, Pevanje i mišljenje “ (1868)– ,, Realnost u poeziji “ (1870)
• Savremenoj književnosti on pristupa sa pozicija ,,kritičara realiste“ nastojeći da oceni ne pojedinačne pojave u njoj, nego ,, njen opšti pravac “
Pojava socijalističkog pokreta
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 49
Svetozar Marković
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 50
Markovićeva kritika
• Markovićeva kritika je dvostruko usmerena:– Sa jedne strane usmerena je na ,, kritičare estetičare “ – Sa druge strane usmerena je na tadašnju
romantičarsku poeziju i prozu
• I u jednoj i u drugoj oblasti on je došao do istih zaključaka a to je da se srpska književnost udaljila od stvarnosti i tu je glavni izvor svih slabosti od kojih je srpska književnost patila
• Ni jedna ni druga strana se ne osvrću na život i potrebe čoveka kao i na njegov savremeni razvitak
• Marković je smatrao da je jedini izlaz iz te krize bio da se književnost vrati životu i stvarnosti
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 51
Markovićeva ideologija• Na Markovićeve ideje vraćali su se i vraćaju se
svi pobornici društveno angažovane literature od njegovih neposrednih nastavljača koji su zahtevali ,, uništenje estetike “
• Sa literaturom realizma još su neposrednije povezane Markovićeve sociološke i političke rasprave, posebno njegova znamenita monografija ,, Srbija na istoku “
• Marković je u tom delu prikazao dvostruku sliku Srbije, baš onu kakvu su i srpski realisti videli
• Odnosi između starog i novog društva u tematici, kao i idealizacija odnosno kritika u načinu prikazivanja nalazila se u osnovama celokupne proze srpskog realizma
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 52
Milovan Glišić• Osnivač realističke pripovetke Milovan Glišić
proizišao je neposredno iz pokreta Svetozara Markovića
• Glišić je rođen 1847. u selu Gradac kraj Valjeva a umro 1908. u Dubrovniku
• Prva objavljena Glišićeva pripovetka bila je ,, Noć na mostu “ (1874)
• Bio je aktivan učesnik u pokretu Svetozara Markovića i nastupio je u duhu njegovog revolucionarnog programa kao oštar kritičar tadašnjeg srpskog društva
• Sa Glišićem počinje ekspanzija seoske realističke pripovetke
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 53
Rano stvaralaštvo
• Glišićeve prve najoštrije satirične pripovetke su bile:– ,, Glava šećera “ – ,, Roga “ – ,, Zloslutni broj “
• Sve tri pripovetke su objavljene 1875. u ,,Otadžbini “, najznačajnijem časopisu epohe realizma
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 54
Slabljenje pokreta• Posle smrti Svetozara Markovića dolazi do progona
njegovih pristalica i slabljenja njegovog pokreta • Posle 1875. Glišić uglavnom piše humorističke
pripovetke:– ,, Raspis “ – ,, Šetnja posle smrti “ – ,, Vujina prosidba “ i druge
• U ovim delima društvena kritika se ublažuje• Kolika je u ovoj promeni imala udela spoljašnja
prinuda najbolje govori sudbina komedije ,, Podvala “
• ,, Podvala “ je zabranjena zato što je pisac u njoj ,, oporočavao “ predstavnike zvanične vlasti
• Glišić je bio prinuđen da ispravi komediju
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 55
Kasnije stvaralaštvo• Pod uticajem Gogolja Glišić je obradio
narodna predanja o vampirima i nečistim silama, kao i nekoliko pripovedaka ozibljne sadržine među kojima je najlepša patrijarhalna idila ,, Prva brazda “ – ,, Prva brazda “ je himna selu, seoskom
čoveku i seljačkom radu, puna vedrine i optimizma, prožeta najčistijim i najplemenitijim ljudskim osećanjima
• Glišić je takođe objavio i deo svojih folklorno-fantastičnih pripovedaka:– ,, Posle devedeset godina “ – ,, Zadušnice “ – ,, Brata Mata “
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 56
Prevodilački rad• Posle 1885. kada je objavio ,, Prvu brazdu
“ i ,, Podvalu “, Glišić je gotovo prestao da se bavi originalnim stvaranjem, ali je nastavio plodan prevodilački rad sa ruskog i francuskog jezika
• Najznačajniji prevodi klasika ruskog realizma su mu:– Od Gogolja
,, Taras Buljba “ ,, Mrtve duše “
– Od Gončarova ,, Oblomov “
– Od Tolstoja ,, Rat i mir “
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 57
Zaključak• Glišićevo delo odiše elementarnom snagom i
jednostavnošću • Kritički odnos prema stvarnosti, savremenost
tematike, prikazivanje tipova društvenog života čine ga izrazitim realistom
• Kod Glišića su takođe uočljive i neke nerealističke crte koje su bile karakteristične za sve srpske realiste (idealizacija starog sela, folklorizam)
• Razvijajući se pod dvostrukim uticajem Glišić je svoja dela gradio na narodnoj osnovi, bogateći ih elementima prihvaćenim iz usmene proze
• Glišić pripoveda jednostavno i prirodno, služeći se često postupcima usmenih pripovedača, jezikom u kome se oseća živi govor njegovog kraja
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 58
Milovan Glišić
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 59
Laza Lazarević• Laza Lazarević rođen je 1851. u Šabcu a
umro 1891. • Sa devet pripovedaka, koliko je uspeo
da dovrši, on spada među najznačajnije prozne stvaraoce u srpskoj književnosti
• Doktorirao je medicinu • U bečkom časopisu ,, Srpska zora “ je
objavio svoju prvu pripovetku pod naslovom ,, Zvona s crkve u N. “ (kasnije nazvano ,, Prvi put s ocem na jutrenje “ )
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 60
Laza Lazarević
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 61
Stvaralaštvo• Do 1882. Lazarević je objavio još pet pripovedaka:
– ,, Školska ikona "– ,, U dobri čas hajduci "– ,, Na bunaru "– ,, Verter "– ,, Sve će to narod pozlatiti “
• Tada nastaje duži prekid u njegovom pripovedačkom radu, u kome se on više bavio medicinom nego literaturom
• Bio je jedan od najistaknutijih lekara u Srbiji svog doba, autor većeg broja naučnih priloga iz oblasti medicine
• Pred sam kraj života izdao je još dve pripovetke:– ,, Vetar “ (1889)– ,, On zna sve “ (1890)
• U posthumnim hartijama nađena je i jedna završena pripovetka ,, Švabica “ kao i veliki broj nezavršenih koje govore o mogućnostima daljeg razvoja ovog rano umrlog pripovedača
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 62
Lazarević i Glišić• Lazarević je pripovedač drugačijeg profila od
Glišića• Njegovim pripovetkama nedostaje Markovićevska
kritika birokratskog pokreta, ali je zato kod njega snažno izražena druga strana Markovićeve ideologije – idealizacija starog patrijarhalnog sveta i njegovih vrednosti
• Kolektivni moral i porodično osećanje bratstva i solidarnosti sa svima – to su vrednosti koje se nalaze u temeljima patrijarhalne zajednice
• Lazarević je bio svestan da je novo doba uzdrmalo te temelje, ali on nije poput Glišića, prikazivao socijalne, nego moralne i individualne aspekte krize koja je nastupala
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 63
Zaključak• Bez obzira na to da li govori o starim ili
novim vremenima, o prostim ljudima ili intelektualcima, Lazarević je na prvom mestu moralista
• Idealizacija starog društva i kritika novog date su kod njega isključivo sa etičkog stanovništva
• Lazarević je tvorac srpske psihološke pripovetke i jedan od najboljih stilista u istoriji naše proze
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 64
Janko Veselinović
• Treći klasični predstavnik seoske realistične pripovetke je Janko Veselinović
• Rođen je 1862. u Salašu Crnobarskom a umro 1905. u Glogovcu
• Veselinović po svojim književnim osobinama stoji između Glišića i Lazarevića
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 65
Janko Veselinović
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 66
Glišić, Veselinović i Lazarević
• Kao i Glišić, Veselinović je proizišao iz narodnog usmenog pripovedanja, ugledavao se na ruske pisce i bio pristalica Markovićevog pokreta, ali njemu je nedostajala ono što je bila najvažnija odlika Glišićeve proze – društvena kritika i humor
• Slično Lazareviću, Veselinović je bio okrenut starom selu i idealizovao je porodične zadruge i patrijarhalne odnose, ali bez onih dubokih moralnih potresa i psiholoških prodora karakterističnih za Lazarevića
• Veselinović je tipični idilični realista i ujedno jedan od najizrazitijih regionalista među našim pripovedačima
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 67
Stvaralaštvo• Objavio je oko tridesetak knjiga
pripovedaka, reportaža, romana, drama i zapisa
• Prva i najznačajnija zbirka njegovih pripovedaka izašla je pod naslovom ,, Slike iz seoskog života “ 1886. i 1889.
• Njegove pripovetke odišu lirskom toplinom i osećajnošću tako da ponekad više liče na pesme u prozi nego na pripovetke, što je došlo do izražaja i u davanju poetskih naslova zbirkama:– ,, Poljsko cveće “ (1890.)– ,, Od srca srcu “ (1893.)– ,, Rajske duše “ (1893.)– ,, Zeleni vajati “ (1895.)
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 68
Romanopisac• Iako najizrazitiji i najplodniji seoski
pripovedač, Veselinović je, za razliku od svojih prethodnika, pisao i romane
• Napisao je romane:– ,, Seljanka “ (1893.) – ,, Hajduk Stanko “ (1896.)
• Četiri nedovršena romana su mu:– ,, Borci “ – ,, Junak naših dana “ – ,, Seljak “ – ,, Mašići “
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 69
Hajduk Stanko
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 70
Svetolik Ranković i Radoje Domanović
• Svetolik Ranković i Radoje Domanović, oba rodom iz Šumadije, proširili su dotadašnje granice realizma, ne toliko geografski koliko načinom viđenja i prikazivanja stvarnosti
• I jedan i drugi pokušali su negovati seosku pripovetku ali sa mnogo manje uspeha od svojih prethodnika
• Njihov pravi domen je bio drugi – Rankovićev u psihološkom romanu, Domanovićev u satiričnoj pripoveci
• Okrenuti više savremenosti nego prošlosti (onome što je nastajalo, ne onome što je nestajalo), oni su pružili mračnu, pesimističku viziju stvarnosti, koja stoji nasuprot vedrini i optimizmu prvih realista
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 71
Svetolik Ranković• Svetolik Ranković pripada
psihološkoj liniji srpskog realizma, čiji je začetnik bio Laza Lazarević
• Rođen je 1863. u Velikoj Moštanici a umro je 1899. u Beogradu
• Književno se formirao pod uticajem ruske literature
• Njegova književna karijera trajala je kratko jer ga je smrt ugrabila u jeku stvaralačke snage
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 72
Stvaralaštvo• Tri romana koji čine najznačajniji deo
Rankovićevog stvaralaštva nastali su u poslednjim godinama njegovog života
• Ranković stvara roman ličnosti• U središtu sva tri romana koja je napisao
nalaze se životna sudbina i biografija glavnog junaka
• Napisao je:– ,, Gorski car “ (1897.)– ,, Seoska učiteljica “ (1899.)– ,, Porušeni ideali “ (1900.)
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 73
Junaci• Rankovićev junak se nalazi u neprestanom
sukobu sa svetom koji ga okružuje• Taj junak u život ulazi sa velikim
očekivanjima i idealima, a završava razočaran, bez nade, bez ideala i bez vere u život
• Ličnost se sudara sa stvarnošću i u tom sudaru ruše se ideali, strada i propada čovek
• Zajednička sudbina svih Rankovićevih junaka je ,, porušeni ideali “
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 74
Zaključak• Kod Rankovića nema više stare, patrijarhalne,
idilične Srbije• Ranković je prvi srpski pisac koji prikazuje
ličnost u razvoju• Nijedan njegov junak nije na kraju onakav kakav
je bio na početku, život ne samo da ruši njihove ideale nego takođe menja i njihov karakter, on ih čini drugačijim nego što su bili i drugačijim nego što su ti junaci sami hteli i želeli
• Najznačajniji realistički romanopisac posle Ignjatovića, Ranković je tvorac srpskog psihološkog romana kao što je Ignjatović tvorac našeg društvenog romana
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 75
Radoje Domanović• Radoje Domanović pripada
humorističko-satiričnoj tradiciji srpskog realizma, čiji je začetnik bio Glišić
• Rođen je u Ovsištu 1873. a umro je u Beogradu 1908.
• Književni rad započeo je pripovetkama iz seoskog života u kojima se oseća oštra polarizacija između idealizacije i kritičkog razobličavanja
• Umro je usamljen, ogorčen i siromašan u 35-oj godini života
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 76
Radoje Domanović
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 77
Stvaralaštvo• Domanović je nosio ogorčenu mržnju na
sve vidove tiranije, koja je nadahnula njegove najbolje političke satire
• Pisao je i humorističko-satirične pripovetke, u kojima sve što se zbiva ostaje u granicama realno mogućeg:– ,, Pozorište u palanci “ – ,, Glasam za slepca “ – ,, Ne razumem “ i druge
• Humorističko-satirične pripovetke sa elementima groteskne fantastike:– ,, Marko Kraljević po drugi put među Srbima “ – ,, Razmišljanje jednog običnog srpskog vola “
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 78
Rad na književnosti• Domanović u srpsku književnost
uvodi alegorijsko-satirične priče sa kojima postiže najveći uspeh:– ,, Ukidanje strasti “ – ,, Danga “ – ,, Vođa “ – ,, Mrtvo more “ – ,, Stradija “ i druge
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 79
Stradija• Satirična vizija stvarnosti obično je
uokvirena pričom o imaginarnom putovanju
• Pisac, odnosno narator, putuje po svetu, na javi ili u snu, i stiže u nekakvu daleku, nepoznatu zemlju, koja se razlikuje od svega što je pre i posle toga video
• Sve što se događa u toj zemlji drugačije je od normalnog i prirodnog
• Ljudi dobijaju ordene i priznanja za stvari zbog kojih se ide u zatvor
• Poslanici uče ono što trebaju da kažu u skupštini kao đaci lekcije
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 80
Danga
• Najveća građanska vrlina jeste ropska poniznost pred predstavnicima vlasti
• Građani se ponose što ih jašu kmetovi i panduri, sa radošću prihvataju odredbu vlasti da se svakom udari žig na čelo kako bi se razlikovali od stranaca, čin žigosanja pretvara se u veliku svečanost, manifestaciju nacionalnih osećanja
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 81
Ukidanje strasti, Mrtvo more
• Školskim vaspitanjem i posebnim merama vlasti građani se odvraćaju od svake opasnosti, svakog rizika, svakog smelog poduhvata
• Oni žive mirnim dremljivim životom, bez ambicija i strasti, bez vrlina i poroka, u kojem je aktivna jedino mržnja prema onom ko hoće nešto više da postigne, da se uzdigne iznad proseka
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 82
Vođa• U spomenutim satirama Domanović gotovo
nikad ne prikriva svoje prave namere• Pun sklad između satire i alegorije te
posebnog i opšteg značenja postignuto je u ,, Vođi “, najboljoj Domanovićevoj satiri, uzbudljivoj priči o kolektivnoj opsednutosti vođom
• Čvrste unutarnje arhitektonike, ona se i formalno razlikuje od drugih njegovih satira, gde imamo mozaičku kompoziciju, ređanje više ili manje nezavisnih tematskih celina unutar okvirne priče
12.04.23 Konstantin, Petar i Goran 83
Hvala na pažnji !!!