Post on 05-Dec-2019
Sveučilište u Zagrebu
RUDARSKO
GEOLOŠKO
NAFTNI FAKULTET
Skripta za vježbe iz predmeta:
OSNOVE GEOINFORMATIKE
GEOINFORMATIKA
UPUTE ZA RAD NA RAČUNALU
ARCVIEW 3.2A
Skriptu izradio: Doc. dr.sc. Dario Perković
2011
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
1
Ova Skripta je namijenjena studentima Geološkog inženjerstva i potrebna je tijekom
trajanja računalnih vježbi u okviru predmeta „Osnove geinformatike“ u 4. semestru
Preddiplomskog studija.
Namijenjena je i studentima rudarstva kojima je potrebna tijekom trajanja računalnih
vježbi u okviru predmeta „Geoinformatika“ u 1. semestru Diplomskog studija rudarstva, na
smjerovima Rudarstvo, Geotehnika i Zbrinjavanje i odlaganje otpada.
U ovom dokumentu opisane su osnovne radnje u GIS softveru ArcView 3.2a, od korištenja
glavnih izbornika, prilagodbi softvera i unošenja pripremljenih podataka do spremanja GIS
projekata. Opisani su postupci modeliranja, upotreba logičkog i prostornog upita te rad s
grafičkim i opisnim podacima. Postupci su iz praktične geološke struke i obuhvaćaju
vektorizaciju objekata s geološke karte, izradu GIS slojeva i atributizaciju. Takoñer,
posebno poglavlje je posvećeno vizualizaciji podataka i dodatnim naprednim opcijama.
Skripta je oblikovana kao softverski priručnik ali i vodič s brojnim primjerima korištenja
softvera u geološkoj struci pa na taj način studenti nakon 6-8 školskih sati mogu pristupiti
polaganju kolokvija.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
2
Sadržaj
1. Uvod u aplikaciju ................................................................................3 1.1. Pokretanje aplikacije ArcView ......................................................... 3 1.2. Osnovne postavke softvera ............................................................. 4 1.3. Organizacija datoteka i mapa u Windowsima ....................................... 5 1.4. Spremanje GIS projekta kao APR datoteke .......................................... 6
2. Dijelovi aplikacije ...............................................................................8 2.1. Osnovni prozor ............................................................................ 8 2.2. View sučelje............................................................................... 9
3. Dodavanje postojećih tema................................................................. 11 4. Simbologija ..................................................................................... 16 5. Identify, Scale, Selection.................................................................... 20
5.1. Identify ................................................................................... 20 5.2. Scale (mjerilo prikaza) ................................................................ 21 5.3. Selection ................................................................................. 22
6. Zoom ............................................................................................. 23 6.1. Button bar ............................................................................... 23 6.2. Toolbar ................................................................................... 24
7. Selektiranje unutar tema.................................................................... 25 8. Labele............................................................................................ 28 9. Rasteri ........................................................................................... 29
9.1. Dodavanje rastera...................................................................... 29 9.2. Prozirnost rubova i mozaik slaganje ................................................ 31
10. Vektorizacija ................................................................................... 33 10.1. Kreiranje nove teme................................................................ 33 10.2. Prilagodba atributne tablice ...................................................... 36 10.3. Istovremeni rad u grafičkom i negrafičkom modu............................. 37
11. Posebne operacije s poligonima ........................................................... 39 11.1. Susjedni poligoni i sjeckanje poligona .......................................... 39 11.2. Editiranje poligonskih tema (izbornik Edit) .................................... 42 11.3. Šifriranje (kodiranje) u atributnoj tablici zbog složene simbologije ...... 44
12. Select By Theme pretraživanje ............................................................ 47 13. Layout............................................................................................ 50 14. Izvoz (export) podataka iz GIS-a ........................................................... 54 15. Ispis............................................................................................... 55 16. Grafika, hotlink, skripte, prilagodba izbornika i dr. .................................. 56
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
3
1. Uvod u aplikaciju
1.1. Pokretanje aplikacije ArcView
Programska aplikacija ArcView GIS 3.2a pokreće se u Windows okruženju, odabirom
aplikacije u traci s alatima Start\Programs\ESRI\ArcView GIS 3.2a\ArcView GIS 3.2a
(Slika 1.).
Slika 1. Pokretanje aplikacije ArcView GIS 3.2a
Aplikacija ArcView GIS 3.2a može se pokrenuti i dvoklikom na ikonicu koja se nalazi
na Desktopu.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
4
1.2. Osnovne postavke softvera
Nakon pokretanja aplikacije pojavljuje se dijaloški okvir u kojemu treba izabrati
jednu od tri ponuñene opcije (Slika 2.). Stanje checkbox kontrole uz tekst Show
this window when ArcView GIS starts može ostati označeno kao na Slici 2.
Slika 2. Dijaloški okvir pri pokretanju aplikacije
Za vježbe je potrebno odabrati drugu opciju Create a new project as a blank
project.
Objašnjenje:
Uz uključenu prvu opciju (Create a new project with a new View) kreira se projekt
i odmah dodaju proizvoljni podaci u dio aplikacije pod nazivom View. Ta opcija se
koristi kada su podaci već pripremljeni na disku i samo ih treba uvesti u ArcView
projekt. Uz uključenu treću opciju (Create a new project Open an existing project)
otvara se već postojeći projekt. Ova opcija se koristi kad je već kreiran projekt i
spremljen na disku računala.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
5
U cilju što većeg prikaza prostornih podataka, potrebno je prozor ArcView
aplikacije proširiti po čitavom zaslonu. To se može učiniti klikom na kontrolu
Maximize u desnom gornjem dijelu prozora aplikacije (Slika 3.)
Slika 3. Povećavanje glavnog prozora aplikacije
1.3. Organizacija datoteka i mapa u Windowsima
Prije spremanja prvog praznog GIS projekta potrebno je znati sljedeće: ArcView ne
dopušta kreiranje mapa (foldera) "u letu" istovremeno sa spremanjem datoteka
(kao npr. u većini današnjih Windows aplikacija). Stoga je potrebno prije svakog
novog sadržajno drugačijeg GIS projekta u Windows Exploreru kreirati četiri mape
kao na Slici 4. Ovo je samo primjer na koji način se lakše mogu organizirati
datoteke i mape.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
6
Za prvi GIS projekt, kreiranje mapa na disku je već učinjeno (Slika 4.). Potrebno je
samo provjeriti gdje su smještene mape u Windows Exploreru koji se može
pokrenuti s desktopa ili iz trake sa alatima: Start\Programs\Accessories)
Slika 4. Organizacija datoteka u projektu
Prilikom kreiranja mapa svejedno je da li se koriste mala, velika ili kombinacija
malih i velikih slova u nazivima mapa, ali dobro je držati se sljedećih pravila:
� ne koristiti r a z m a k e (praznine/blankove)
� ne koristiti slova s dijakritičkim znakovima (č ć ñ š ž)
� ne koristiti specijalne znakove i znakove interpunkcije (#, /,?, itd.)
1.4. Spremanje GIS projekta kao APR datoteke
GIS projekt je najbolje odmah spremiti negdje na disk. Projekt je privremenog
naziva Untitled. U izborniku File potrebno je odabrati podizbornik Save Project As
(Slika 5.) i nakon toga spremiti projekt pod nazivom prezime.apr (puno prezime
studenta, korigirano u slučaju dijakritičkih znakova) na putanju d:\arcview\apr
(Slika 6.). ArcView prikazuje i velika slova u nazivima mapa kao mala.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
7
Slika 5. Spremanje GIS projekta
Slika 6. Imenovanje i smještaj datoteke GIS projekta
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
8
2. Dijelovi aplikacije
2.1. Osnovni prozor
Slika 7. Osnovni prozor ArcView aplikacije
Osnovni dijelovi ArcView aplikacije su:
� Views
� Tables
� Charts
� Layouts
� Scripts
U okviru ove skripte koristit će se samo neki dijelovi aplikacije i to Views, Tables i
Layouts jer su neophodni za usvajanje osnovnih principa rada GIS-a i ArcView-a.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
9
2.2. View sučelje
Klikom na tipku New (dok je aktivna ikonica Views u osnovnom prozoru projekta),
otvara se novi prozor View1. Prozori se mogu postaviti kao na Slici 8. ili po želji u
različitoj veličini.
Slika 8. Kreiranje novog prozora View1
Ukoliko se pokazivačem klikne na gornji plavi rub prozora View1, pojavi se glavni
izbornik aplikacije s više opcija gdje je, izmeñu ostalih, i izbornik View.
Potrebno je odabrati View\Properties i učiniti sljedeće - postaviti metre kao
jedinice za duljinu karte i za udaljenost prozora View1. (Slika 9.).
prozor čitavog projekta
prozor View1
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
10
Slika 9. Postavljanje duljinskih jedinica za prozor View1
Pod opcijama Map Units i Distance Units: umjesto ponuñenog unknown treba
odabrati meters i na taj način će svi podaci u projektu biti prikazani u pravokutnim
koordinatama. Udaljenost, mjerilo prikaza u View-u i mjerilo prikaza u Layout-u će
biti izraženi u metrima.
Nakon ovoga može se napraviti proširenje (Maximize) prozora View1 po cijelom
zaslonu - klikom pokazivača kao na Slici 10.
Slika 10. Maksimalno proširenje prozora View1
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
11
3. Dodavanje postojećih tema
Postojeće teme, odnosno GIS slojevi smješteni na disku računala, mogu se dodati
preko izbornika View\Add Theme (Slika 11.) ili preko Button bara klikom na tipku
Add Theme (Slika 12.).
Slika 11. Dodavanje GIS slojeva pomoću izbornika
Slika 12. Dodavanje GIS slojeva pomoću tipke Button bara
Mogu se dodavati vektorski i rasterski podaci (teme). Vektorske teme se popularno
nazivaju ''šejpfajlovi“ (od engl. shapefiles - datoteke s ekstenzijom shp). Rasterske
teme su ''tifovi'' (od engl. Tag Image File Format - datoteke s ekstenzijom tif). To
su datoteke nastale skeniranjem papirnatih karata, digitalnim rezanjem (engl.
crop) čitavih karata po unutarnjem rubu te georeferenciranjem nakon čega su karte
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
12
smještene na „stvarne“ točne zemaljske koordinate. Gereferencirana tif datoteka
uvijek se pojavljuje u paru s tfw datotekom (npr. sinj.tif i sinj.tfw) koja je
geoprostorno odreñuje.
Osim ta dva osnovna tipa datoteka, u ArcView-u se mogu koristiti i drugi vektorski i
rasterski formati. Vektorski su ARC/INFO datoteke, CAD datoteke (AutoCAD,
MicroStation) i TIN podaci. Rasterski podaci mogu biti još u u ERDAS, MrSID ili GRID
formatu.
Postoje još i mnogobrojni negeoreferencirani formati (doc, txt, xls, jpg, gif, bmp,
doc, avi itd.) koji se koriste samo za povezivanje (engl. hotlink) pojedinih slogova u
atributnim tablicama s odgovarajućim datotekama na disku računala.
Kod aktiviranja opcije Add Theme pojavljuje se dijaloški okvir gdje je za vektorske
teme potrebno odabrati Feature Data Source, a za rasterske teme Image Data
Source (Slika 13.).
Za početak je potrebno dodati samo vektorske teme. U dijaloškom okviru Add
Theme potrebno je promijeniti podmapu (iz apr u podmapu shp) gdje su smještene
vektorske teme. Mijenjanje podmapa se jednostavno izvodi dvostrukim klikom
pokazivača na mapu arcview, a potom se odabire mapa pod nazivom shp.
Slika 13. Odabir izmeñu dva tipa GIS podataka
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
13
Vektorske, već pripremljene teme, nalaze se na putanji d:\arcview\shp i to su:
• aer_med.shp............... meñunarodni aerodromi (point)
• gran_drz.shp............... državna granica (line)
• gran_drz_polygon.shp .... granica države (polygon)
• obala.shp................... obalna granica (line)
• traj_pri.shp ................ trajektna pristaništa (point)
• zpruge.shp ................. željezničke pruge (line)
• zup_sredista.shp .......... županijska središta (polygon)
• zupanije.shp ............... županije (polygon)
Dodavanje jedne teme se obavlja odabirom (lijevom tipkom pokazivača i klikom na
tipku OK. Više tema se dodaje istovremeno korištenjem tipke Shift (na tipkovnici
ispod Caps Lock tipke) i lijeve tipke pokazivača (miša). Potrebno je dodati sve teme
s gornjeg popisa (ukupno 8), a više od 8 se niti ne može dodati jednokratnim
korištenjem dijaloga Add Theme (Slika 14.).
Slika 14. Dodavanje vektorskih podataka
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
14
Nakon što su se u sadržaju prozora pojavili prethodno dodani vektorski slojevi,
potrebno ih učiniti vidljivima klikom pokazivača u podizbornku View\Themes On.
View1 bi trebao izgledati kao na Slici 15.
Slika 15. Prikaz vektorskih slojeva u View1 prozoru
ArcView je posljednju temu sa liste dodanih datoteka stavio na vrh tema u tzv-
tablicu sadržaja prozora (View1-Table of Contents, skraćeno TOC).
Uočljivi su različiti simboli za tri osnovna različita tipa tema:
� POLYGON
� LINE
� POINT.
Aktivnost, redoslijed (a time i vidljivost) i uključenost/isključenost tema se može
mijenjati. Klikom pokazivača (miša) tema postaje aktivna (dobiva poseban rub),
redoslijed tema se mijenja „drag and drop“ manipulacijom (klik pokazivača nad
temom i onda se tema premješta po izboru - iznad ili ispod neke druge teme).
Tema se uključuje klikom na checkbox (kvačica znači da je tema uključena), što
ujedno znači i da je vidljiva u prozoru View1. U slučaju da su neke poligonske teme
prekrile druge, potrebno je sortirati teme u TOC-u tako da su odozgo prema dolje
sortirane redom: točkaste, linijske, poligonske (vidi Sliku 16.).
TOC
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
15
Slika 16. Pravilan redoslijed tema u View1 prozoru
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
16
4. Simbologija
Na početku, potrebno je definirati grafičke podatke a to znači odabrati
odgovarajuću simbologiju geometrijskih objekata. Za linijske teme to su boja, tip i
debljina linije. Za točkaste teme to su veličina, boja i/ili već gotov definiran
simbol. Za poligonske teme to su debljina i boja granične linije (outline), boja
ispune punih poligona (foreground), boja točkica ili crta prilikom korištenja
poligona sa „šrafurama“ (foreground) i boja pozadine poligona sa šrafurama
(background). Za oznake (labele) koristi se tekst iz atributnih tablica a izgled
oznaka na karti ovisit će o izboru tekstualnog pisma (font), veličini, podtipu
(normal/bold/italic) i boji fonta.
Za vježbu je potrebno aktivirati temu Zupanije.shp i odabrati izbornik
Theme\Properties pomoću kojega možemo promijeniti naziv teme u TOC-u. U polje
Theme Name potrebno je upisati Županije i radnju potvrditi klikom na tipku OK
(Slika 17.).
Slika 17. Promjena naziva teme
Nakon ovoga potrebno je dva puta kliknuti pokazivačem na aktivnu temu Županije i
otvorit će se Legend Editor (Slika 18.). Dvoklikom na simbol pravokutnika otvorit će
se Symbol Window - prozor aplikacije koji se sastoji od 6 poddijelova - paleta.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
17
Slika 18. Pokretanje prozora Legend Editor i Symbol Window
Za ovu vježbu županije trebaju biti prozirne (bez ispune) pa je potrebno učiniti
sljedeće: u paleti ispune (Fill Palette) odabire se prazan poligon (bez ispune) a
debljinu rubne linije (outline) povećamo s 0.1 na 2 (Slika 19.).
Slika 19. Promjena debljine rubne linije
poligon bez ispune
deblji outline
2x klik
2x klik
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
18
U paleti boja (Color Palette) odabire se druga boja za županijsku granicu, npr.
ružičasta tako što se najprije odabere za Color: Outline a meñu ponuñenim bojama
pronañe se jedna ružičasta boja (Slika 20.).
Slika 20. Promjena boje rubne linije
Nakon ovoga potrebno je promijeniti simbologiju još za jednu proizvoljnu točkastu i
jednu linijsku temu. Osim toga, može se za vježbu poligonskim temama postaviti
poligonska šrafura, linijskim temama složena linija (točka crta, crta-crta, dvostruka
crta, itd.) a točkastim temama neki postojeći simbol umjesto ponuñenog
geometrijskog lika. Neki od tih simbola su npr.: , , ,
.
Postoji velik broj stilova u obliku posebnih ArcView paleta (avp datoteka) koje se
mogu uvesti u projekt. To su npr. urbanistički, geološki, šumarski i prometni skup
simbola a pojavljivanje tih simbola se postiže preko opcije Load u Palette Manager-
u (Slika 21.). Simboli kao što su avion, brod i sl. mogu se učiniti dostupnima za
prikaz na karti na sljedeći način: Potrebno je aktivirati point temu s aerodromima,
kliknuti 2x na nju u TOC-u View-a te kliknuti 2x na trenutni simbol teme. Kad se
prikaže Symbol Window prozor, odabere se Palette Manager i nakon toga se klikne
na tipku Load. U okviru dijaloškog okvira Load Palette potrebno je pronaći putanju:
C:\ESRI\AV_GIS30\ARCVIEW\SYMBOLS
gdje se nalaze brojne palete simbola. Na kraju je potrebno odabrati datoteku
municipl.avp i potvrditi akciju s OK (Slika 21.).
Color paleta Marker paleta (za point teme)
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
19
Slika 21. Dodavanje simbola iz drugih skupova simbola
U Marker paleti se za točkaste objekte sada pojavljuju i novoučitani simboli te je
moguće simbol kružića za aerodrome zamijeniti s avionom.
Palette Manager
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
20
5. Identify, Scale, Selection
5.1. Identify
Pregledavanje podataka koji su upisani u atributne tablice postiže se klikom na
ikonicu Identify u Toolbar-u.
Slika 22. Opcija Identify za pregled atributnih podataka
Najprije je potrebno aktivirati neku od tema za koju želimo saznati podatke, npr.
županije. Klikom na ikonicu Identify a nakon toga i na jedan prostorni objekt
(feature) na karti, odnosno jednu županiju dobije se prikaz kao na Slici 23.
Slika 23. Prikaz atributnih podataka za jedan GIS objekt
Ikonica Identify (i)
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
21
Za županije kao tipičan topografski GIS sloj nema puno atributnih podataka no i
naziv i površina mogu biti dovoljni za neke negrafičke upite. Obavezno polje (koje
ne dodaje korisnik nego ArcView automatski generira) je polje Shape gdje je
zapisan tip GIS objekta. Polja Area i Perimeter su dobivena pokretanjem jednog
dodatnog modula i nisu obavezna polja (podaci) u tablici, a polje Naz_zupan je
dodao autor grafičkog sloja podataka. Naravno još se tu mogu pojaviti i podaci o
broju stanovnika, broj zaposlenih, postotak vodoospkrbe iz javnih vodovoda i sl.. S
opcijom Identify mogu se dobiti podaci i za ostale teme u zadanom projektu. Za
točkastu temu korisno je zumiranjem maksimalno se približiti objektu. (vidi
Poglavlje 6.).
5.2. Scale (mjerilo prikaza)
Slika 24. Mjerilo prikaza podataka
U desnom gornjem dijelu prozora aplikacije postoji polje Scale (Slika 24.). Desno
od tog polja nalaze i trenutne koordinate kursora (pokazivača miša) dok je on
unutar područja View-a. Jedinice su u metrima kako je i postavljeno od prije
(Poglavlje 2.2.). Vrijednost mjerila karte se može upisati bez korištenja zareza kao
delimitera tisućica (upiše se 200000 umjesto 200,000) jer ArcView sam dodaje
zareze po potrebi. Prema upisanom mjerilu mijenja se prikaz unutar View-a.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
22
Takoñer, korištenjem ikonica Zoom In i Zoom Out, mjerilo karte se automatski
mijenja.
5.3. Selection
Ikonica Select Feature (Slika 25.) potrebna je za izdvajanje entiteta (objekta, engl.
feature) unutar grafičke teme s kojim je potrebna neka grafička ili negrafička
manipulacija. Opcija je dostupna nakon aktiviranja teme i prethodi grafičkom
izboru željenog objekta na karti.
Slika 25. Opcija Select Feature
Nakon Select Feature odaberemo za primjer grafički na karti neki grad koji je u
temi zup_sredista. Odabrani grad, kada je selektiran, postaje žuto obojan, a nakon
toga se može kliknuti na ikonicu Zoom to Selected (Slika 26, 3. ikonica slijeva) te
se odabrani grad pojavljuje u uvećanom prikazu preko cijelog View-a.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
23
6. Zoom
6.1. Button bar
Postoji dvije grupe ikonica kojima se manipulira sadržajem prozora odnosno View-
a. Prvu grupu čini šest tipki (engl. buttons) u Button baru, prvom redu alata ispod
izbornika (Slika 26.).
Slika 26. Opcije za upravljanje mjerilom prikaza View-a
To su slijeva na desno:
1. Zoom to Full Extent (Zumiranje prozora na protezanje sveukupnog sadržaja
svih tema View-a) – služi za prikaz čitavog sadržaja View-a čak iako su neke
teme ugašene
2. Zoom to Active Theme(s) (Zumiranje prozora na protezanje jedne ili više
aktivnih tema) – služi za prikaz prostora koje zauzima jedna ili više tema u
prozoru. Više aktivnih tema dobije se sa držanjem tipke Shift i klikom
pokazivača nad željenim temama
3. Zoom to Selected (Zumiranje prozora prema izabranom objektu) – služi za
obično vrlo uvećan prikaz jednog ili više GIS objekata a koji su prethodno
izabrani nekom od metoda odabira (Select Feature, Query, Select By Theme)
4. Zoom In (Zumiranje unutra) – služi za zoom in u središtu View-a s odreñenim
ugrañenim korakom. To ujedno znači povećanje prikaza objekata na karti, a
smanjenjem dijela karte koji se vidi, vrijednost u polju Scale se smanjuje
5. Zoom Out (Zumiranje van) – služi za zoom out u središtu View-a s odreñenim
korakom. To ujedno znači smanjenje prikaza objekata na karti, a
povećanjem dijela karte koji se vidi, vrijednost u polju Scale se povećava
6. Zoom to Previous Extent (Zumiraj u prethodni prikaz) – služi za zoom na
prethodni izgled View-a (oko 5-6 prethodno postavljenih prikaza).
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
24
6.2. Toolbar
Drugu grupu ikonica čine one na na tzv. Toolbaru pa ih i nazivamo alati (engl.
tools) (Slika 27.).
Slika 27. Toolbar ikonice za upravljanje mjerilom prikaza View-a
To su slijeva nadesno:
1. Zoom In - grafički zoom in korištenjem pokazivača kojim se označava
poligonalno područje koje želimo vidjeti uvećano
2. Zoom Out - grafički zoom out korištenjem pokazivača kojim se označava
poligonalno područje koje želimo vidjeti umanjeno
3. Pan – pomicanje sadržaja prozora lijevo-desno, gore-dolje
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
25
7. Selektiranje unutar tema
Potrebno je pronaći trajektno pristanište Prizna za koje se ne zna točna lokacija.
Ono se može pronaći na nekoliko načina uz pretpostavku da je prethodno aktivna ta
tema - traj_pris.shp. Inače, nakon svake od ponuñene četiri opcije u ovom
poglavlju potrebno je odselektirati pristanište Prizna klikom na ikonicu Clear
Selected Features (Slika 28.) da bi se koristila sljedeća opcija pretrage:
Slika 28. Opcija Clear Selected Features
a) dugotrajna grafička potraga po temi tako da se klikće pokazivačem uz pomoć
ikonice Identify na sve objekte (pristaništa) u temi dok se ne pronañe
trajektno pristanište Prizna i nakon toga kliknete na ikonicu Select Feature
a zatim na Priznu.
b) klikom na ikonicu Open Theme Table u Button baru
Slika 29. Pregled podataka iz atributne tablice
Kada je atributna tablica sa zapisima o svim pristaništima otvorena, slogovi se
mogu poredati abecedno radi lakšeg pronalaženja traženog pristaništa. To se može
učiniti selektiranjem odgovarajuće kolone (npr. Naziv) i zatim na ikonicu Sort
Ascending.
Clear Selected Features
Open Theme Table
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
26
Slika 30. Sortiranje zapisa po željenom polju (koloni)
c) korištenjem ikonice Find u Button baru
Ako je prethodno deselektirana Prizna, klikom na ikonicu Find pojavljuje se okvir
za upis stringa (alfanumeričkog niza znakova) u koji je potrebno upisati Prizna.
Nakon potvrde dobit će se selektirano upravo to pristanište i to u atributnoj tablici
i na karti.
d) korištenjem ikonice Query Builder u Button baru
Slika 31. Korištenje Query Builder-a Query Builder se može koristiti u grafičkom i negrafičkom modu (ako je vidljiv View
ili Table izbornik). Kao i do sada, tema s pristaništima mora biti aktivna a nakon
toga je potrebno kliknuti pokazivačem na ikonicu Query Builder-a (Slika 31.).
Slika 32. Upisivanje izraza u Query Builder-u
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
27
U donjem lijevom prozoru potrebno je upisati izraz u obliku:
( [Naziv] = "Prizna" )
Izraz se može upisati ručno ili pomoću predefiniranih polja (Fields) i ponuñenih
aritmetičkih operatora. U dijelu Fields potrebno je 2x kliknuti pokazivačem na
polje koje se pretražuje (polje Naziv). Nakon toga se odabere dvostrukim klikom
operator (=) i upiše sljedeći tekst s navodnicima znakovima: ''Prizna''. Takoñer,
umjesto da se upisuje ''Prizna'' može se i 2x kliknuti na traženi naziv u popisu svih
pristaništa aktivne teme u Values dijelu prozora Query Buildera-a. Odabirom tipke
New Set pristanište Prizna postaje selektirano.
Napomena:
Tipka (ovdje kao opcija) Add To Set služi za dodavanje novoizabranog objekta već
postojećim selektiranim slogovima u tablici u tj. Selection Set-u. Tipka Select From
Set služi za izdvajanje nekog objekta (zapisa, sloga) iz već selektiranih objekata.
Inače, moguće je kombinirati i više polja u izrazima.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
28
8. Labele
Labeliranje (dodavanje oznaka uz objekte na kartu) je bitno u ArcView-u da bi se
lakše pronalazili sadržaji na karti. Labelirati se mogu sve vrste objekata, odnosno
tema i to se čini na sljedeći način:
• Odabere se tema koju želimo labelirati, učinimo je aktivnom, npr. Županije.
• Odabere se iz izbornika Theme\Auto-label, pod Label field odabere se polje
Naz_zupan
• Za početak se ostave sve druge opcije uključene kako ih nudi ArcView.
Opcije su:
o Find Best Label Placement – program sam pronalazi najbolja mjesta za
labele
o Remove Duplicates – iste (duple) labele se ne prikazuju ukoliko postoje
o Scale Labels – veličina labela se prilagoñava mjerilu prozora, što znači kada
se radi zoom in i zoom out, labele će se povećavati/smanjivati, u protivnom
ostaju uvijek iste veličine.
Klikom na OK pojavit će se na karti nazivi županija. Veličina oznaka (labela)
definira se na istom mjestu gdje se odabire simbologija - u paletama. Do paleta se
može doći i preko izbornika Windows\Show Symbol Window. Odabire se Font
Palette i promijeni se trenutna vrijednost 14 u Size polju (default vrijednost u
ArcView-u) na 10 pa će se labele kod sljedećeg labeliranja smanjiti. Tu se može
mijenjati i pismo (font) te stil pisma (normal ili bold). Takoñer, u Color Palette se
pod Color Text može promijeniti i boja labela. Ove promjene ne vrijede unazad
nego se mora učiniti brisanje labela preko izbornika Theme\Remove labels i
nakon toga se dodaju labele s novim postavkama stila. Ovo je potrebno učiniti za
više tema u projektu - npr. za pristaništa, županijska središta i sl. U slučaju
točkastih tema može se i utjecati na poziciju labele (ukupno 9 pozicija labele) a to
se može vidjeti u izborniku Theme\Properties pod Text Labels ali tada je prije
samog labeliranja potrebno obavezno uključiti opciju Use Theme's Text Label
Placement Property.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
29
9. Rasteri
9.1. Dodavanje rastera
Teme se dodaju preko izbornika View\Add Theme (Slika 33.) ili preko Button bara
(Slika 34).
Slika 33. Dodavanje teme preko izbornika
Slika 34. Dodavanje teme preko Buttonbara
Za vježbu se odabiru rasterske teme odnosno Image Data Source. U dijaloškom
okviru potrebno je premjestiti se iz podmape shp u podmapu tif gdje su rasterske
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
30
teme tako što se 2x brzo klikne lijevom tipkom pokazivača na mapu iznad a zatim
isto tako 2x na mapu tif.
Slika 35. Premještaj iz mape shp u mapu tif
Potrebno je odabrati dvije raster datoteke 572-3-1.tif i 572-3.2.tif. Ukoliko je
prethodno View postavljen tako da je čitava Hrvatska vidljiva i to sa svim temama,
za vježbu se najprije mogu sve teme postaviti kao ugašene preko izbornika
View\Themes Off. Za lakše snalaženje teme gran_drz.shp i obala.shp mogu ostati
vidljive (Slika 36).
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
31
Slika 36. Izgled View1 prozora nakon dodavanja rastera
Nakon ovoga potrebno je zumirati se na područje dva rastera tako da se sadržaja
karata vidi u krupnijem mjerilu. To se može najlakše postići korištenjem ikonice
Zoom In u Toolbaru tako što se s pokazivačem iscrta pravokutno područje oko tih
karata. Ili, mogu se te dvije rasterske teme učiniti aktivnima (pomoću pokazivača i
tipke Shift) i nakon toga se odabere ikonica Button bara - Zoom to Active
Theme(s).
9.2. Prozirnost rubova i mozaik slaganje
Može se primijetiti da su listovi karata 1:25000 susjedni ali se čini da nisu dobro
spojeni zbog prostora izmeñu njih. Spajanje karata postići će se na sljedeći način:
Jednu od tif datoteka (svejedno koju) je potrebno aktivirati, odnosno istaknuti je u
tablici sadržaja (TOC). Klikom 2x na tu temu otvorit će se kao i kod vektorskih
tema Editor ali ovaj puta je to Image Legend Editor. Potrebno je kliknuti na
Colormap i pogledati u prozoru Image Colormap sve boje koje se pojavljuju na
karti. Moramo od svih boja ugasiti ružičastu (0) i bijelu (6) koje su u rubu karte. Te
boje treba učiniti prozirnima (transparentnima). Klikne se 2x na boju, nakon toga
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
32
se prikaže Color Palette (trebala bi biti uključena Color opcija Foreground) i nakon
toga se klikne na kvadrat s iksom (lijevo od bijele boje) koji predstavlja prozirnu
boju. Ponekad treba kliknuti na bijeli kvadrat pa onda na X kvadrat da bi uspio
postupak. U prozoru Image Colormap potrebno je kliknuti na tipku Apply. Nakon
ovoga nestat će neželjena boja s rubova karte. Ovo s ružičastom bojom potrebno je
je ponoviti i s bijelom bojom ali prethodno je poželjno ugasiti Color paletu.
Micanje boja s rubova karte treba učiniti i za drugu raster (tif) datoteku. Ovo je
vrlo čest postupak pri radu s rasterima u GIS-u i omogućuje tzv. ''mozaik slaganje''
nekoliko susjednih karata bez prekida ili praznina izmeñu njih.
Napomena:
Sve promjene simbologije rasterskih i vektorskih tema u GIS projektu pohranjene su
u apr datoteci i one ne mijenjaju geoprostorne podatke (shp i tif datoteke) koji su
fizički pohranjeni na disku računala. Kod vektorskih tema još može doći do
promjena samih shp (dodavanje i brisanje objekata-entiteta) i dbf (dodavanje i
brisanje polja-atributa) datoteka dok tif i tfw datoteke ostaju čitavo vrijeme u GIS-
u netaknute.
Potrebno je dobro organizirati sve podatke od kojih se sastoji jedan GIS projekt i
prilikom transfera na drugo računalo „preslikati“ istu organizacijsku strukturu. Vrlo
je popularno „komprimiranje“ (arhiviranje, zipanje) čitavih mapa GIS projekata ali
s obavezno uključenom opcijom Save full path info jer je jako bitno gdje se nalaze
sve datoteke koje otvara projektna apr datoteka. Slanje e-mail-om je vrlo često jer
shp datoteke nisu prevelike za slanje dok je rastere ipak poželjno slati nekim
drugim Internet servisom.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
33
10. Vektorizacija
Vektorizacija (vektorska digitalizacija) se može učiniti na ploči digitalizatora ili na
zaslonu računala. Ukoliko već postoji digitalna karta (raster) dobivena skeniranjem
(rasterskom digitalizacijom), radi se ekranskoj ili zaslonskoj digitalizaciji (engl. on-
screen digitalization). Da bi taj postupak u GIS-u bio kvalitetno učinjen moraju se
prethodno na papiru organizirati digitalni podaci tako što se definiraju
geometrijski, grafički i opisni podaci s karte. Taj organizacijski dio ovdje neće biti
opisan pa daljnji tekst opisuje postupke pri vektorizaciji u GIS softveru.
Dodavanje rastera gospic.tif u GIS projekt učinit će se kao i do sada preko izbornika
View\Add Theme. Uključi se vidljivost rastera a zumiranje na tu temu postiže se
klikom na ikonicu Zoom to Active Theme(s). To je geološka karta službenog naziva
OSNOVNA GEOLOŠKA KARTA 1:100000 GOSPIĆ. Na toj kao i na svakoj drugoj
geološkoj karti postoje sva tri osnovna tipa GIS objekata: točkasti (položaj sloja),
linijski (rasjed) i poligonski (geološka jedinica).
10.1. Kreiranje nove teme
Nova tema se kreira tako što se iz izbornika View odabere podizbornik New Theme
nakon čega se pojavi dijaloški okvir na Slici 37.
Slika 37. Kreiranje nove GIS teme
Može se najprije kreirati točkasta tema za koju odmah softver pita gdje da je
spremi (fizički na disk). Potrebno se pokazivačem premjestiti do mape
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
34
d:\arcview\shp gdje su smještene prethodno korištene vektorske teme. Naziv
datoteke moze biti npr. tocke_prezime.shp (prezime u nazivu datoteke neka bude
bez dijakritičkih znakova npr. tocke_perkovic.shp). Inače u slučaju velikih GIS
projekata nije loše po sadržaju razdvojiti shp datoteke po disku (npr. unutar shp
mape kreiraju se mape topografija, geologija, hidrologija itd.) ali to ovdje nije
potrebno.
Odmah se uočava da se tema pojavila u TOC-u projekta i da ima kvačicu u
kvadratiću obrubljenom crtkanom a ne punom
linijom . To znači da je trenutno aktivan grafički
način ureñivanja (editiranja) i potrebno je dodati nekoliko objekata na kartu nakon
zumiranja na kartu i pronalaska slojeva.
Slika 38. Pronalazak i dodavanje oznaka za slojeve u točkastu temu
Da bi se dodali slojevi u točkastu temu potrebno je kliknuti na ikonicu Draw Point
na Toolbaru i nakon toga dodati nekoliko točkica na kartu
smjestivši ih na proizvoljno odabrane oznake slojeva. To je najbolje učiniti tako da
ih se što točnije smjesti na sjecišta male (smjer nagiba sloja) i velike crtice
(pružanje sloja) simbola za položaj sloja. Kut nagiba kao i neke drugi podaci se
upisuju u atributnu tablicu teme u sljedećem poglavlju. Kad je uneseno nekoliko
točaka (slojeva) grafičko ureñivanje teme se zaustavlja odabirom izbornika
SLOJ
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
35
Theme\Save Edits (još jedna potvrda nakon toga gdje se klikne na Yes) i nakon toga
u istom izborniku Stop Editing (opet potvrda nakon toga). Nakon toga tema više
nije spremna za ureñivanje i mogu se kreirati na isti način druge dvije teme. Isti
postupak je potrebno učiniti za linijsku temu koju je potrebno nazvati
crte_prezime.shp (ili linije_prezime.shp) i za poligonsku temu koje je potrebno
nazvati poligoni_prezime.shp. Crte u temi će biti rasjedi sa karte pa je potrebno
nekoliko njih pronaći i precrtati. Kada je linijska tema aktivna i u grafičkom modu
ureñivanja ,umjesto točke u Toolbaru se pojavljuje crta (line, odnosno polyline),
bolje rečeno ikonica Draw Line.
Slika 39. Linijska tema i alat Draw Line
Vektorizacija jednog rasjeda završava brzim dvostrukim klikom na kraju crte, a crte
mogu biti iz jednog dijela ili iz više dijelova. Za sada je to potrebno učiniti samo za
rasjede koji su na karti prikazani crvenim ravnim crtama (normalni i reversni
rasjedi) dok se razne druge granice mogu sada zanemariti. Poligoni se kreiraju na
isti način, uz preporuku da je za sada za vježbu bolje pronaći neke manje poligone
(jura i trijas) koji su na području karte južno od Gospića (ili kao u poglavlju 11.).
Aktivna ikonica za vektorizaciju je u ovom slučaju Draw Polygon koja se aktivira
tek nakon što se Popup Toolbar produlji prema dolje i to tek nakon što se klikne na
ikonicu Draw Rectangle. Ikonica Draw Polygon je prikazana na Slici 40.
Slika 40. Poligonska tema i alat Draw Polygon
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
36
Na kraju rada s poligonskim objektima, postupak grafičkog editiranja se završava
preko izbornika Theme\Save Edits i Stop Editing.
10.2. Prilagodba atributne tablice
Budući da je običaj uz oznake slojeva imati napisane i njihove kuteve nagiba, bilo
bi dobro dodati barem to jedno polje u atributnu tablicu. Najprije se aktivira
točkasta tema i nakon toga se klikne na ikonicu Open Theme Table. Otvara se
tablica pod nazivom Attributes of Tocke.shp (dalje u tekstu će pisati naziv tema
bez prezimena). Dva su polja već generirana automatski u aplikaciji ArcView i njih
nije potrebno popunjavati. Ovaj put je potrebno aktivirati negrafički mod
editiranja tablice odabirom u izborniku Table\Start Editing, zatim Edit\Add Field.
Nakon toga se pojavljuje dijaloški okvir Field Definition gdje je potrebno definirati
naziv i tip polja a za brojčana i tekstualna polja i njihovu domenu odnosno veličinu.
Naziv polja može biti u ovom slučaju Kut (ili Kut_nagiba, Nagib). Tip polja je u
ovom slučaju obavezno number, width je npr. 10, decimal places je 0 jer je obično
kut nagiba cjelobrojna vrijednost. Postoje još osim brojčanog (number: cjelobrojni
i decimalni), alfanumerički (string, tekst, niz znakova), boolean (logičke vrijednosti
yes i no) i datumski tip polja.
Slika 41. Dijaloški okvir Field Definition
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
37
10.3. Istovremeni rad u grafičkom i negrafičkom modu
Obično se prilikom vektorizacije i dodavanja objekata u GIS temu odmah dodaju i
njihovi atributni podaci. To se radi najlakše tako da se odabere izbornik
Windows\Tile, prozor GIS projekta se minimalizira i onda se dobiva izgled prozora
aplikacije kao na Slici 42.
Slika 42. Prozori aplikacije kod istovremenog grafičkog i negrafičkog ureñivanja
Potrebno je imati jednu aktivnu temu koja se trenutno ureñuje, otvorenu
relevantnu atributnu tablicu i započeto editiranje podataka u tablici tj. pokrenut
negrafički mod rada. Takoñer, ako je aktivan prozor od atributne tablice,
pojavljuju se (na mjestu gdje je inače Toolbar) tri ikonice od kojih se sa srednjom
ulazi u ćeliju tablice i upisuju se brojevi koji predstavljaju kuteve nagiba.
Slika 43.Unos i ureñivanje podataka u atributnoj tablici
Uvijek je kod ovakvih postupaka potrebno prethodno selektirati neki objekt na karti
(kada oni već postoje u GIS temi) i onda upisati kut nagiba s rasterske geološke
karte u selektirani slog tablice. Labeliranje se obavlja i kad je tablica popunjena za
EDIT
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
38
sve slogove a može se tada izvršiti i promjena simbola za sloj. Deselektiranje sloga
se obavlja preko ikonice Clear Selected Features.
Ovaj postupak za početnike može biti težak ali poslije postaje rutina pogotovo ako
se istovremeno vektorizira (precrtava sadržaj s rastera) i popunjava atributna
tablica. Na taj način postupak vektorizacije ide puno brže.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
39
11. Posebne operacije s poligonima
11.1. Susjedni poligoni i sjeckanje poligona
Potrebno je pronaći na karti selo Rizvanuša (Rizvan City, selo poznato po
Paintballu) u Lici koje se nalazi otprilike na lokaciji X=5524500, Y=4928000. Ta
lokacija se može pronaći pomoću pokazivača čije se koordinate mogu pratiti u
desnom gornjem kutu prozora aplikacije ArcView. Kod naziva sela na karti postoje
dvije geološke jedinice (karbon i perm) koje kao poligone treba vektorizirati.
Potrebno je aktivirati temu poligoni.shp i pokrenuti grafički mod sa Theme\Start
Editing. U Toolbaru je potrebno aktivirati ikonicu Draw Polygon kao i u prethodnom
poglavlju. Potrebno je najprije precrtati jedan od dva poligona npr. onaj od perma.
Susjedni poligoni
Nakon toga je potrebno aktivirati jednu ikonicu na istoj vertikali gdje je i Draw
Polygon, ikonicu Draw Line to Append Polygon
Slika 44. Alat Draw Line to Append Polygon
Novi susjedni poligon se dobije tako što se započne crtati iz već nacrtanog poligona
kao što je vidljivo na Slici 45. Početni i krajnji klik mišem ne bi smio biti preblizu
točaka spoja dva poligona i takvu radnju treba raditi pri većem Zoom-u karte.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
40
Slika 45. Vektorizacija susjednih poligona
Vektorizacija drugog poligona se završava dvostrukim klikom blizu druge točke
spoja izmeñu dva poligona i to klikom unutar prvog poligona. Tada bi se moglo
vidjeti nešto slično prikazu na Slici 46. uz napomenu da boja poligona ne mora kod
svih biti ista.
Slika 46. Završetak vektorizacije susjednog poligona
Sjeckanje poligona
Recimo da postoji već jedan poligon koji je kreiran ranije no iznenada je potrebno
iz njega dobiti više manjih podpoligona.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
41
Slika 47. Poligon koji je potrebno sjeckati
Budući da se ne vidi raster ispod punih poligona, na trenutak treba promijeniti
simbologiju ove teme i to tako da poligon bude neispunjen (hollow) i da ima malo
debllji rub (outline). Nakon toga treba isjeći po jedan poligon s obje strane.
Odabire se ovaj put ikonica Draw Line to Split Polygon.
Slika 48. Alat Draw Line to Split Polygon
Započne se s jedne strane poligona i sječe se po granici dok se ne završi s druge
strane. To isto je potrebno učiniti za desni poligon i umjesto jednog sada postoje
tri poligona.
Slika 49. Sjeckanje poligona
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
42
11.2. Editiranje poligonskih tema (izbornik Edit)
Mogući su brojni prostorni postupci nad GIS objektima a ovdje su prikazani samo
neki od njih i to za poligonske objekte.
Unija
Selektiraju se dva poligona korištenjem tipke Shift i ikonice Pointer. Ikonica
Pointer selektira neki objekt na karti (objekt dobiva crne kvadratiće okolo, tzv.
handles), i dok se drži stisnuta tipka Shift opet se klikne na drugi objekt. Inače,
klikom bilo gdje (dok je u Toolbaru aktivna ikonica Pointer) izvan crteža, sve
selektirano se deselektira.
Slika 50. Alat Pointer
Ako su neka dva susjedna poligona kod Rizvanuše selektirana, odabere se iz
izbornika Edit\Union Features. Poligoni su se spojili u jedan. Undo Feature Edit u
istom meniju i vraćamo se na staro stanje jer karbon i perm nisu jedan poligon.
Oduzimanje
Nad većim poligonom nacrta se novi objekt u obliku kruga korištenjem ikonice Draw
Circle.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
43
Slika 51. Alat Draw Circle
Selektiraju se veći poligon i nova kružnica-poligon. Odabere se u izborniku
Edit\Subtract Features. Veći poligon se modificirao i sada ima rupu tamo gdje je
kružnica. 2x se odabere Undo i slijedi povratak na staro stanje.
Presjek
Nacrtaju se dva GIS objekta kao na slici:
Slika 52. Dva objekta koji se presjecaju
Potrebno je dobiti treći poligon koji je rezultat njihova presijecanja ali ujedno da
dva početna poligona ne postoje više. Selektiraju se oba poligona i odabere se
opcija Edit\Intersect Features. Rezultat je prikazan na Slici 53.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
44
Slika 53. Rezultantni poligon kao presjek dva poligona
11.3. Šifriranje (kodiranje) u atributnoj tablici zbog složene simbologije
Ukoliko to već nije učinjeno, potrebno je dodati i desni poligon (karbon) kod sela
Rizvanuša. Kako će se dobiti različita boja i/ili šrafura za različite stratigrafske
članove? Pa za početak spreme se promjene grafičkog editiranja sa Theme\Save
Edits. Nakon toga se otvori atributna tablica poligona i pokrene editiranje tablice
sa Table\Start Editing. Dodaju se dva polja: Kod (od engleski Code) i Opis. Polje
Kod neka bude numeričko bez decimala (width=5), a Opis neka bude string tipa,
širine 50. Potrebno je i postaviti za poligone jednu providnu šrafuru kroz koju se
vidi.
Slika 54. Šrafura kroz koju se vidi raster
Nakon vektorizacije poligona, u temi bi trebalo biti ukupno 6 poligona, i to 3
karbonska i 3 permska. U atributnu tablicu treba upisivati i njihove kodove ali mora
se znati koji slog u tablici predstavlja odgovarajući objekt na karti. Ovaj postupak
je detaljno opisan u tekstu na sljedećoj stranici gdje se nalazi i Slika 55.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
45
Slika 55. Grafičko-negrafički rad s podacima i kodiranje
Selektira se prvi slog u tablici, pogleda se koji je to poligon na karti (pronañe se
onaj kojemu se pojave hvataljke objekta - handles) i upiše se odgovarajući kod.
Recimo da je odlučeno da će perm imati kod 1 a karbon kod 2. Znači klik na redak
u tablici, pogled na kartu da bi mu se znao kod, zatim odabir ikonice Edit (srednja
od 3 ikonice nad View-om) i upisuju se kodovi 1 ili 2 za odgovarajuće redove u
tablici. Na kraju se spreme promjene ali obavezno prije spremanja se klikne na
Clear Selected Features gore u Button baru. Spremaju se promjene i u grafičkom
modu i prelazi se na simbologiju dvostrukim klikom na aktivnu temu poligona. U
Legend Editoru se sada mijenja Legend Type s opcije Single Symbol na Unique
Value i pod Values Field se izabere meñu svim poljima polje Kod. Odabere se boja
za Kod 1 i 2 na isti način kao i do sada tako što se dva puta brzo klikne na simbol,
nañe paleta boja i odaberu npr. siva i smeña boje za dvije starosti. Apply za
potvrdu nove simbologije na kraju.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
46
Slika 56. Legend Editor za kategoriziranu simbologiju
Simbologija (legenda) može biti prilično složena za neku temu pa je zato i bitna za
sačuvati. Pogotovo ukoliko se nekomu šalju samo podaci (vektorske i rasterske
teme) koji čine GIS projekt a ne i apr datoteka GIS projekta u kojoj je zapisan
konačni izgled View prozora. U tom slučaju poželjno je legendu spremiti tako što se
klikne na tipku Save na prozoru Legend Editora. Takoñer, ako je netko drugi radio
legendu ili je apr datoteka izgubljena ili oštećena, može se prethodno spremljena
legenda pozvati s tipkom Load i primijeniti je (aplicirati) je na postojeću temu u
projektu.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
47
12. Select By Theme pretraživanje
Postoje brojna pretraživanja objekata u GIS-u ali jedno od najčešćih pretraživanja
je grafičko pretraživanje. U kombinaciji s negrafičkim pretraživanjem (Query
Builder) i korištenjem opcija Add to Set i Select from Set postiže se kombinirano,
odnosno grafičko-negrafičko pretraživanje.
Primjer: Koliko ima trajektnih pristaništa u nekoj županiji?
Rješenje: Najprije se aktivira tema u kojoj su županije i sa tipkom Select Feature
se odabere županija. U slučaju županija to je jednostavno ali za odabir neke
općine ili grada potrebno je ipak koristiti Find ili Query Builder po temi općina jer
poligonska tema sadrži 544 općina/gradova.
Slika 57. Grafički odabir pomoću opcije Select
Nakon toga se aktivira tema u kojoj su trajektna pristaništa. Grafička pretraga se
pokrene pomoću izbornika Theme\Select By Theme. U dijaloškom okviru se od
ponuñenih opcija odabere za:
Select Features of active themes that Are Completely Within
the selected features of Županije (Zupanije.shp)
te se klikne na New Set. Ovo je prikazano na Slici 58.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
48
.
Slika 58. Pretraživanje pomoću izbornika Select By Theme
Prijevod bi glasio: Odaberi objekte aktivne teme (pristaništa) koji su smješteni u
potpunosti unutar odabranog selektiranog objekta u odreñenoj temi u projektu
(zupanije.shp). Pristaništa su sada postala žuta, i ne vide se ali samo na kratko u
selektiranoj (privremeno žutoj) županiji. To se rješava tako što se klikne na temu
zupanije.shp (tako da bude to aktivna tema) i nakon toga na ikonicu Clear Selected
Features.
Na kraju ovog postupka uobičajeno je otvoriti atributnu tablicu teme koja je
rezultat pretraživanja. Potrebno je aktivirati temu pristaništa i kliknuti na ikonicu
Open Theme Table.
U tablici pristaništa žuti slogovi predstavljaju pristaništa koja se nalaze u
proizvoljno odabranoj županiji. Da bi se selektirani slogovi vidjeli grupirani obično
se klikne na ikonicu Promote nakon čega se ti slogovi premjeste u
gornji dio tablice, što je naročito pogodno kod jako dugačkih tablica (Slika 59.).
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
49
Slika 59. Promote - opcija grupiranja i premještaja selektiranih slogova
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
50
13. Layout
Layout sadrži odabrani dio GIS tema nekog View-a projekta a u konačnici
predstavlja list papira koji će se printati ili izvesti (Export) u nekom formatu za
korištenje u drugim aplikacijama. Prije izrade Layout potrebno je zumirati se na
željeni dio karte i odabrati mjerilo karte u Scale Baru da bi se vidjelo kako će
sadržaj karte izgledati pri nekom mjerilu ispisa. To još uvijek ne znači da će to
stati na A4 ili A3 papir ali zato se može mijenjati mjerilo i/ili veličina papira, sve
dok se ne postignemo željeni cilj – karta u mjerilu na papiru iz printera. Postoji već
ugrañeni Layout Wizard (čarobnjak za izradu Layouta) u ArcView-u. Dok je prozor
View-a aktivan, čarobnjak se pokreće preko izbornika View\Layout, otvara se
dijaloški okvir Template Manager-a, odabere se orijentacija papira (portrait ili
landscape) obzirom da nije isto printati npr. Istarsku ili Brodsko-posavsku županiju.
Za ovaj primjer može se zumirati npr. na područje dijela geološke karte na kojemu
se nalaze naslaga karbona i perma iz prethodnih poglavlja. U Scale Baru se upiše
1:25000 kao mjerilo prikaza View-a. Nakon što završi Layout Wizard na ekranu će se
prikazati nešto kao na Slici 61.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
51
Slika 60. Prikaz dijela geološke karte u mjerilu 1:25000
Čarobnjak je odmah na Layout-u prikazao dio karte koji je bio vidljiv prethodno u
View-u, i naslov karte je View1 - isti kao i prozor View1 u kojemu su podaci. Uz
prikaz GIS tema i naslov Layout-a, papir sadrži još i tumač oznaka (legenda), znak
sjevera i grafičko mjerilo karte. Od dodataka uz kartu moguće je još dobiti i
negrafičko mjerilo, dijagram, tablicu i eventualno neku sliku (koja ne mora biti
georeferencirana). U izborniku Layout\Properties potrebno je isključiti opciju Snap
to Grid pa se grafički sadržaji pri pomicanju neće pozicionirati (snapirati) samo na
mrežu (Grid) lista. Jedinice (Units) trebaju biti centimetri a ne inči. Zatim, u
izborniku Layout\Page Setup, treba namjestiti Page Size na željeni format papira
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
52
papira (A4 do A0 ili papir proizvoljnih dimenzija). Dimenzija papira ne mora biti
nužno ista veličina kao ona kod printera (ArcView je defaultno postavio Page Size
na Same as Printer). Grafičko mjerilo prethodno postavljeno u View-u nije se u
Layout-u promijenilo, ali dvostrukim klikom na dijelove Layout-a može se utjecati
na konačni izgled buduće printan karte. Dvostrukim klikom na grafičko mjerilo
mogu se podesiti jedinice mjerila i izgled samog mjerila. Isto vrijedi i za druge
elemente. Najbitnije je brzo 2x kliknuti na sam crtež odnosno GIS sadržaj gdje se
otvara sljedeći dijaloški okvir:
Slika 61. Postavke GIS sadržaja u Layout-u
U View boxu mora biti zatamnjen trenutni View iz kojega se želi kreirati Layout,
budući da View prozora može biti više u projektu. Live Link je vrlo važan za
uključiti jer u tom slučaju se ono što se trenutno nalazi i prikazuje u View-u
prikazuje uvijek i u Layout-u. To su osim uključenih/isključenih tema i simboli,
labele i sve ono što će se naknadno mijenjati a reflektira se osim u prikazu karte i
na legendi. Scale Box može poprimiti tri vrijednosti:
1. Automatic - Tu opciju prvu ponudi ArcView i tada prikaz karte u Layout-u ne
odgovara mjerilu View-a nego je to neko mjerilo koje ArcView dodijeli za neku
preodreñenu veličinu Frame-a odnosno okvira karte na našem listu papira.
2. Preserve View Scale – Ovo je dobra opcija ako je prethodno definirano mjerilo u
View-u
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
53
3. User Specified Scale – Ovo je neko proizvoljno mjerilo koje ne mora biti ni
približno slično onom u View-u.
Opcije Extent, Display i Quality nije potrebno mijenjati.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
54
14. Izvoz (export) podataka iz GIS-a
Grafički export
Kad je gotov, Layout se može izvesti (eksportirati) u jednom od 10 grafičkih
formata od kojih nijedan nije georeferencirani slikovni format, odnosno ne sadrži
kartu u koordinatama. Dok je aktivan prozor Layout-a, odabere se u izborniku
File\Export i nakon toga se odabere željeni format. Novije verzije ArcView softvera
su malo poboljšane pa nude i bolje opcije eksporta, bolju rezoluciju a samim tim i
kvalitetu eksportiranih karata. No ipak kod GIS-a je poznato sljedeće:
„GIS se ne može prenijeti lako u druge aplikacije. Ako se uspije nešto i prenijeti to
nikada nije kao u specifičnom grafičko-negrafičkom neraskidivom obliku, pa se
najčešće u druge vrste softvera prenosi u obliku statične grafike i odvojenih
tablica. Čak je i razmjena meñu GIS softverima različitih proizvoñača takoñer vrlo
teško izvediva i često se projekti rade od samog početka.“
Negrafički eksport
Negrafički eksport postoji dok se radi s atributnim tablicama. Ukoliko je otvorena
tablica s trajektnim pristaništima može se odabrati izbornik File\Export, gdje se
nude tri formata: dBASE (stari ali vrlo poznat database standard), INFO (relativno
zatvoren format nečitljiv izvan ESRI okruženja) i Delimited Text. Ovaj posljednji
možda zadaje najmanje problema korisnicima jer kod prva dva se pojavljuju vrlo
uvriježeni i poznati problemi s dijakritičkim znakovima nekih slova.
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
55
15. Ispis
Ispis je jednostavan jer kad se završi Layout, može ga se isprintati kao i bilo koji
drugi sadržaj papira. Kod velikih formata Layout-a ide se na plotanje na ploteru.
Najčešći formati papira su A4, A3 i A2 za rezani papir na pisačima dok za ispis na
ploteru format papira ovisi o širini role plotera koja može iznositi 24“, 36“, 42“ ili
50“.
Kod ispisa je jako bitno provjeriti boje na papiru jer se često razlikuju od onih na
ekranu. Moguće je miješanje boja kod rada sa simbologijom pa se na taj način
dobivaju stvarnije boje. Osim toga prije ispisa na velikim formatima poželjno je
isprintati dio karte koji sadrži većinu simbologije.
Ispis velikih karata može biti dugotrajan proces koji može završiti i neuspjehom pa
je za zahtjevnije Layout-e koji sadrže 10-ak i više rastera u pozadini karte poželjno
čitav GIS projekt izraditi u novijem ESRI GIS paketu ArcGIS Desktop. Trenutna
verzija na tržištu je ArcGIS 10 ali postoje još i verzije 8.x, 9.x (9.3.1. je fakultetska
verzija u računalnoj učionici).
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
56
16. Grafika, hotlink, skripte, prilagodba izbornika i dr.
Osim GIS elemenata, ArcView dopušta i dodavanje obične grafike na kartu i to u
View i Layout prikazu. Takva grafika nema atributnih podataka, ona predstavlja
dodatni opis za lakše razumijevanje karata. Zajedno s GIS sadržajima takva grafika
se takoñer može ispisivati na papir i ukoliko je nacrtana u View prozoru dinamički
se pomiče sa svim drugim promjenama u View-u. Ukoliko je nacrtana u Layout-u, ta
veza ne postoji.
Hotlink je opcija kod koje se mora predvidjeti jedno novo polje u atributnoj tablici
u koje se upisuje apsolutna putanja do datoteke na disku npr.
C:\EGPV\B1000\B1300\b1310.txt. Ukoliko se za temu za koju postoji hotlink polje,
postave postavke u Theme\Properties da će tema imati hotlink polje za običnu
tekstualnu datoteku (vidi dolje) onda se, kad je ta tema aktivna, aktivira i ikonica s
munjom
Slika 62. Hotlink ikonica Toolbara
Slika 63. Definiranje hotlink osobine za temu
----------------------------------------------------------------------- Osnove geoinformatike/Geoinformatika (Rudarstvo)
57
Rezultat hotlinka je vidljiv onda kad se klikne s aktiviranom ikonicom Hotlink na
odgovarajući objekt na karti (u ovom primjeru samo za demonstraciju, tekst i
poligon nisu sadržajno povezani).
Slika 64. Prikaz datoteke povezane hotlinkom sa temom
Skripte, ekstenzije i prilagodba ArcView okruženja mogući su i olakšavaju rad kada
se svakodnevno koristi taj softver. Za to je potrebno savladati tehnike
programiranja u jezicima kao što su Avenue i Visual Basic. Web stranicu
www.esri.com većina korisnika često posjećuje jer se tamo osim opisa GIS softvera
nalazi i puno korisnih sadržaja kao što su besplatni dodaci za softver, zakrpe (engl.
patches, fixes) za softver, znanstveni i stručni radovi, prezentacije i linkovi na WEB
GIS sustave na Internetu.