Post on 02-Nov-2019
DANI HRVATSKOG TURIZMA 2010 1
ROVINJ, 20. - 22. LISTOPADA 2010.
DANI HRVATSKOG TURIZMA 20102
Radni dio ovogodišnjih Dana hrvatskog
turizma započeo je susretom ministra
turizma Damira Bajsa s predstavnicima
međunarodnih udruženja i institucija o
Gospodarskim i socijalnim učincima tu-
rizma. O tome su govorili predstavnici
svjetskih i europskih krovnih strukov-
nih organizacija u turizmu te kreatori
turističke politike iz Bosne i Hercegovi-
ne, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Italije,
Mađarske i Makedonije. Većina govor-
nika je kao osnovni problem europskog
turizma naglasila problem sezonalnosti
koji je vrlo izražen u Hrvatskoj. S obzi-
rom na to da je proteklo razdoblje obi-
lježila teška ekonomska situacija, veći-
na država donijela je antikrizne mjere.
“Vrijeme oporavka ne donosi nova zapo-
šljavanja. Stoga turizam treba odvojiti od
ostatka gospodarstva kako bi se otvorila
nova radna mjesta. Svjetska turistička or-
ganizacija (UNWTO) izradila je projekte u
kojima postoje programi koji se odnose na
zemlje u razvoju. U nekoliko sljedećih go-
dina susrest ćemo se s novim izazovima za
turizam. Nećemo moći ostvariti programe
rasta i partnerstva ukoliko ne budemo imali
jasnu politiku održivosti. Stoga je potrebno
napraviti jasan plan oporavka, što je strateš-
ki izazov uključivanja tzv. zelene ekonomije
u globalnu ekonomiju. Jedan od najvećih
izazova s kojim ćemo se susresti je rascjep-
kanost svjetskog tržišta. Stoga je UNWTO
spreman za novi i ujednačen razvoj, a po-
stoje razne inicijative kako pomoću turizma
ublažiti siromaštvo”, rekla je Zoritsa Uroše-
vić, predstavnica UNWTO-a.
Više od 40 posto svjetskih turističkih dola-
zaka realizira se u Europi, koja je ujedno i
važan izvor za druga turistička tržišta. Eu-
ropa je najpopularnija turistička destinacija
u svijetu pa je stoga započeo proces bren-
diranja Europe kao turističke destinacije.
Prema riječima ministra turizma Damira
Bajsa, Hrvatska će se prilikom izrade nove
strategije razvoja turizma usklađivati s Eu-
ropskom strategijom i biti s njom kompa-
tibilna.
“Međutim, hrvatski turizam ima i svoje spe-
cifičnosti. Hrvatska, za razliku od ostalih tu-
rističkih zemalja u Europi, ove godine ima
porast organiziranih turističkih dolazaka
od 5,6 posto. Specifični smo i po malom
udjelu domaćih gostiju. Kod nas gosti iz
inozemstva ostvaruju 86 posto turističkih
dolazaka ili čak 91 posto noćenja. Imamo
i povećan broj dolazaka turista, što nije slu-
čaj kod konkurentskih zemalja”, istaknuo je
Bajs.
Pritom je napomenuo kako je svjetski turi-
zam od polovine 2008. godine u minusu. Taj
pad je rezultirao smanjenjem broja zapo-
slenih, manjim prihodima i padom ukupne
gospodarske aktivnosti. “Hrvatska se dobro
snalazi pa možemo biti zadovoljni fizičkim
rezultatima. Ovu bismo godinu mogli zavr-
šiti na razini 2008. godine. No, ovogodišnje
brojke i rezultate moramo ‘obraniti’ i u slje-
dećim godinama, što neće biti nimalo lako.
U Europi se ne očekuje značajan turistički
oporavak, a Hrvatska će još više biti izložena
konkurenciji”, naglasio je Bajs.
MINISTAR TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE S PREDSTAVNICIMA MEĐUNARODNIH INSTITUCIJA O GOSPODARSKIM I SOCIJALNIM UČINCIMA TURIZMA
Brendiranje Europe kao turističke destinacije
DANI HRVATSKOG TURIZMA 2010 3
Dodao je i kako su pred nama novi izazovi
jer svaka kriza donosi i nove mogućnosti,
tako da se kod nas sustavno radi na izra-
di novih strategija kako bi se turizam uz
održivi razvoj mogao prilagoditi zahtje-
vima ljudi. Pripremaju se i nove mjere za
iduću sezonu od kojih je dio namijenjen
inozemnim, a dio domaćim gostima. No,
Bajs nije htio detaljnije govoriti o njima
jer je za to, prema njegovim riječima, još
prerano.
UČINCI TURIZMA U EUROPI I
SVIJETU
“Ekonomska kriza zahvatila je mnoge ze-
mlje, ali je unatoč tome Hrvatska posljed-
njih godina bila jedno od vodećih svjetskih
odredišta. Hrvatska se uspjela dobro pozi-
cionirati, a napravila je i kvalitetne iskorake.
Za budućnost europskog, a samim tim i hr-
vatskog turizma, ključne će biti odluke koje
će se za tu djelatnost donijeti u iduće dvije
godine”, istaknula je Zoritsa Urošević. Tre-
nutačno u europskom turizmu posluje 1,8
milijuna tvrtki koje zapošljavaju 9,7 milijuna
radnika. Taj udjel u ukupnom zapošljavanju
iznosi oko 12 posto, a podrazumijeva se da
je taj udjel veći u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj
i Hrvatskoj. “Turizam je treća po veličini
gospodarska aktivnost u Europskoj uniji.
Najveći je generator rasta i zapošljavanja.
Stoga će zemlje članice prvi put poticati
svoje stanovnike da ljetuju u zemljama
članicama EU-a. One od 2011. započinju
planiranje zajedničke strategije održavanja
konkurentnosti”, kazala je Ilona Lelonek iz
Europske komisije.
Svaki razvoj turizma u sljedećem razdoblju
ovisit će o tri evidentne vrste krize - eko-
nomskoj, financijskoj i krizi klime. Stoga je
vrlo važno sačuvati prirodne resurse od
eksploatacije kako bi se izbjegli eventualni
negativni učinci turizma na okoliš. “Osim
što turizam može postati alternativni izvor
prihoda, on može imati ključnu ulogu u
razumijevanju različitih religija i kultura”,
mišljenje je svih govornika na skupu. Kako
bi se povećala ulaganja u turizam - koja
trenutačno u ukupnim svjetskim ulaganji-
ma imaju udjel od 10 posto - potrebno je
uskladiti potražnju za održivim turizmom u
zemljama u razvoju. Mišljenja su da samo
turizam može ujednačiti svjetska gospo-
darstva.
UČINCI TURIZMA U REGIJI
Ministar turizma i zaštite okoliša u Fe-
deraciji Bosne i Hercegovine Nevenko
Herceg smatra kako rezultati hrvatskog
turizma imaju veliki poticaj turizmu u regiji.
Temeljni ciljevi turizma u BiH su zadržava-
nje pozicija na turističkom tržištu. Pritom je
naglasio kako je put promjenama naprav-
ljen zahvaljujući reformi zakonodavstva te
izradom Strategije razvoja turizma Bosne
i Hercegovine kojom je dobivena jasna
vizija onoga što se želi. “Regionalni pristup
povećava konkurentnost cijele regije, ali
pridonosi i međusobnom razumijevanju
te približavanju različitih kultura”, rekao je
Herceg.
Udjel turizma u ukupnom bruto doma-
ćem proizvodu (BDP) Crne Gore iznosi 21
DANI HRVATSKOG TURIZMA 20104
posto. Vlada Crne Gore je u vrijeme plani-
ranja ovogodišnje turističke sezone vodila
računa da ne postavi ciljeve koje ne može
ostvariti. Usvojeno je niz mjera koje se od-
nose na rasterećenje davanja, posebice
poreznih davanja kako bi se smanjile cijene
što većeg broja turističkih i ugostiteljskih
usluga. Te mjere su rezultirale smanjenjem
cijene turističkih aranžmana od 10 do čak
30 posto. “Želimo ojačati unutarregionalnu
suradnju. Zajednički radimo na tome kako
bi se otvorili aranžmani sa udaljenijih trži-
šta”, naglasio je Zoran Vuletić, pomoćnik
ministra turizma Crne Gore. Ta zemlja
ima potrebe za 15.000 sezonskih radnika
od čega je 87 posto tih potreba vezano za
tamošnje primorje. U sljedećih 10 godina
očekuje se zapošljavanje oko 1000 radnika
godišnje.
Slovenija je, prema riječima Marijana Hri-
bara, generalnog direktora za turizam
u ministarstvu gospodarstva Slove-
nije, dosegla četiri milijarde eura prihoda
od turizma od čega domaći gosti ostvare
dvije. Rast je ostvaren i u osam mjeseci ove
godine i iznosi osam posto. Slovenija ima
12 golf igrališta. “Održivi razvoj je najveća
konkurentska prednost ove regije. On ne
podrazumijeva samo zaštitu okoliša već se
mora voditi računa o socijalnim i ekonom-
skim aspektima, koji su vrlo važni za razvoj
turizma”, istaknuo je Hribar.
Mađarska vlada raznim mjerama nastoji u
sljedećih 10 godina otvoriti milijun radnih
mjesta od čega je 30 posto planirano u tu-
rizmu. Mađarska ima 1200 različitih termal-
nih izvora, a koristi ih samo 300. “Razvoj te
vrste turizma ne pridonosi samo otvaranju
novih radnih mjesta nego se tako umno-
gome podiže kvaliteta života lokalnog
stanovništva”, rekao je Andreas Horvat,
zamjenik državnog tajnika u ministar-
stvu nacionalne ekonomije zadužen
za turizam.
Mađarska vlada namjerava za otprilike
mjesec dana promijeniti strukturu financi-
ranja turističkog razvoja. “Koristit ćemo ra-
zne izvore financiranja turističkih projekta
iz europskih i lokalnih izvora”, istaknuo je
Horvat.
U Makedoniji je u razdoblju od 2006. do
2009. godine investirano 52,6 milijuna eura
u restorane i hotele. Prema riječima Shor-
keta Hazarija, dužnosnika zaduženog
za turizam u ministarstvu gospodar-
stva, u sljedeće dvije godine investirat će
se još 50 milijuna eura u taj sektor. Turizam
sudjeluje sa 2,8 posto u ukupnom BDP-u
Makedonije. U Nacionalnoj strategiji razvo-
ja predviđeno je povećanje udjela turizma
na 3,5 posto, a očekuje se udjel zapošljava-
nja od 22 posto.
“S obzirom na to da je u Makedoniji zapo-
čela postupna primjena zakona koji se od-
nose na zabranu pušenja u ugostiteljskom
objektima, smanjili smo inspekcijski nad-
zor za 50 posto kako ne bi naplaćivanjem
velikih kazni ugrozili rad ugostiteljskih
objekata”, kazao je Hazari. Italija je prošle
godine potpisala sporazum sa Španjol-
skom o zajedničkom nastupu na dalekim
tržištima. Službene brojke koje se odnose
na ovogodišnju turističku sezonu nisu još
dospjele u javnost, ali se može reći kako su
rezultati pozitivni. Postoje razlike u rezulta-
tima zbog različitog utjecaja krize na po-
jedine talijanske regije. Italija je povećala
turističke prihode iz inozemstva za 5,6 po-
sto, što je ohrabrujući podatak s obzirom
na to da je talijanski turizam bilježio lošije
rezultate proteklih nekoliko sezona. Pove-
ćan je broj turista u kulturnim središtima,
a smanjio se na obali zbog loše politike
cijena. Na krizu se najlošije prilagodio mali
privatni sektor.
U osam mjeseci ove godine u Srbiji je zabi-
lježen dolazak 440.000 inozemnih gostiju,
koji su tamo prosječno boravili 2,2 dana.
No, prihodi od stranih gostiju manji su u
odnosu na prethodne godine. Najveći broj
gostiju dolazi iz BiH i Slovenije, a dolaze naj-
više motivirani događanjima poput Exita i
Beer festa.
“Uspjeh turizma u Hrvatskoj pozitivan je si-
gnal u cijeloj regiji. Pojačan dolazak srbijan-
skih gostiju u Hrvatsku rezultat je uspješnih
nastupa hrvatskih turističkih tvrtki u Srbiji,
uspješno provedene promocije i kampa-
nje, kao i dosta jasnom pozivu ministra
turizma srbijanskim turistima”, istaknula je
Ivana Ivković iz Veleposlanstva Repu-
blike Srbije u Hrvatskoj.
DANI HRVATSKOG TURIZMA 2010 5
Konkurentnost i održivost dva su naj-
važnija pitanja s kojima se suočava hr-
vatski turizam. Hrvatska je prema kon-
kurentnosti u turizmu zauzela 34. mje-
sto, dok je po općenitoj konkurentnosti
gospodarstva na 77. mjestu u svijetu.
“Hrvatski turizam je najkonkurentniji dio
hrvatskog gospodarstva. Vjerojatno bismo
bili i bolje rangirani da se prilikom ocjene
turističke konkurentnosti nisu uzimali neki
parametri koji se odnose na općenitu gos-
podarsku konkurentnost. U dvije godine
pretekli smo Mađarsku, Slovačku, Izrael i
Tunis”, istaknuo je ministar turizma Da-
mir Bajs.
Ove godine smo po udjelima dolazaka tu-
rista u Europu prvi put premašili dva posto.
To znači da je svaki 50. turist koji je stigao
u Europu posjetio Hrvatsku. Ekonomski cilj
Hrvatske kao turističke destinacije je posti-
zanje dugoročne tržišne održivosti. To znači
da svi sudionici u turizmu moraju biti edu-
cirani, a kroz međusobnu interakciju treba-
ju osmisliti i proizvesti proizvode i usluge
te ih staviti na tržište.
“Nekad je ponuda diktirala uvjete na tržištu,
a danas je kupac središte moći i on diktira tr-
žišne uvjete. Dugoročna održivost razvoja je
nemoguća ako nije osiguran visok standard i
kvaliteta življenja lokalnog stanovništva”, na-
glasila je Sanda Čorak, ravnateljica Insti-
tuta za turizam Hrvatske. Pritom je upo-
zorila kako niti jedna pojedinačna organiza-
cija ne može kvalitetno pružiti sve elemente
suvremenog turističkog proizvoda, a ni kon-
trolirati sve faktore konkurentskih prednosti.
“To nameće potrebu za različitim, javno-
javnim, javno-privatnim i privatno-privat-
nim partnerstvima na svim razinama tu-
rističke aktivnosti. Kratkoročni naglasak u
tim aktivnostima treba staviti na marketing
i promidžbu s ciljem povećanja prepoznat-
ljivosti i poželjnosti. Srednjoročni naglasak
treba biti na zaštiti resursa i razvitku inve-
sticija, dok dugoročni naglasak mora biti
na obrazovanju i osposobljavanju ljudskih
resursa”, istaknula je Sanda Čorak.
ZAKONI O TURIZMU RAZLIČITO
SE TUMAČE
Denisa Krbec sa Sveučilišta Juraj Do-
brila u Puli upozorila je kako su se kod
nas master planovi razvoja turizma radili
bez uvažavanja mišljenja struke. Isto tako
kazala je kako se ne smije zaboraviti zaštita
prirodnih resursa koja je jednako važna kao
i unaprjeđenje ljudskih resursa. Direktor
Hrvatske udruge poslodavaca (HUP)
Davor Majetić zatražio je jasna pravila
igre. Istaknuo je kako kod nas nije definiran
okvir za investitore i kako se zakoni različi-
to tumače, što unosi zbrku i pomutnju kod
investitora. “Kada projekt započne, čest je
slučaj da se zakoni različito tumače, što
rezultira zastojem investicije. Danas je kod
nas više od 20 milijardi eura investicija za-
ustavljeno. Stoga, HUP traži da se ti proble-
mi riješe kako bi investitorima odmah na
početku bilo jasno može li se ili ne može
investirati”, istaknuo je Majetić.
Predsjednik Hrvatske gospodarske ko-
more Nadan Vidošević rekao je kako je
turizam vrlo specifična grana gospodarstva.
“Turizam je civilizacijski iskorak za hrvatsko
gospodarstvo. To je grana koja uz sebe ve-
zuje više od 20 ostalih djelatnosti”, istaknuo
je Vidošević. Gradonačelnik Krka Darijo
Vasilić upozorio je na regulativu jer, prema
njegovom mišljenju, Hrvatska ima vrlo slo-
ženu proceduru donošenja prostornih pla-
nova što onemogućava investiranje.
Dušica Radojević, aktivistica Zelene
Istre, na forumu je naglasila kako je po-
grešno uvjerenje da je turizam lijek za sve
gospodarske probleme. Smatra pogrešnim
da gotovo svaka općina u Istri planira iz-
gradnju golf terena.
HRVATSKI TURISTIČKI FORUM 2010. - ODRŽIVOST HRVATSKOG TURIZMA - KONKURENTNOST
Postići dugoročnu tržišnu održivost
DANI HRVATSKOG TURIZMA 20106
Predsjednik Udruge hrvatskih putnič-
kih agencija (Uhpa) Boris Žgomba i
predsjednik Sindikata turizma i uslu-
ga Hrvatske Eduard Andrić u sklopu
Dana hrvatskog turizma potpisali su
Dodatak 2 Kolektivnog ugovora za put-
ničke agencije. Izmjene i dopune Kolek-
tivnog ugovora, prije svega, odnose se na
usklađivanje s odredbama novog Zakona
o radu. Također, Dodatak 2 odnosi se i na
usklađivanje prava djelatnika i obveza po-
slodavaca u otežanim uvjetima poslova-
nja. Određenim izmjenama koje se odnose
na jasnije definiranje pojedinih zanimanja
u turističkim agencijama podvrgnut je i
tarifni prilog kojim se definiraju platni ra-
zredi za izračun minimalne plaće, ovisno
o složenosti posla. Dodatak 2 Kolektivnog
ugovora primjenjuje se od 1. studenoga
ove godine.
Na okruglom stolu pod nazivom Pro-
mocija strukovnih zanimanja sudjelo-
vali su nastavnici i ravnatelji strukovnih
škola te predstavnik Ministarstva turiz-
ma. Prvi su put na Danima hrvatskog
turizma sudjelovali i predstavnici Agen-
cije za strukovno obrazovanje.
“Čovjek je ključan faktor u turizmu i nema
poboljšanja turističke ponude bez njega.
Bez čovjeka nema ni kvalitetne ponude,
a on je bitan i za stvaranje kvalitetnih tu-
rističkih proizvoda s kojima može doći do
produljenja turističke sezone. U novije vri-
jeme ne može se uspjeti bez znanja niti bez
inovativnih rješenja. Zato je potrebno orga-
nizirati stručne skupove kako bi se zaštitila
struka”, naglasio je Ivo Bašić, savjetnik
ministra turizma.
Viši stručni savjetnik u Agenciji za
strukovno obrazovanje Ivica Lozo na-
glasio je kako su ključni problemi obrazo-
vanja usvajanje goleme količine znanja, te
to što stalno dolaze nova i stručna saznanja
koja mijenjaju postojeća. Na tržište dolaze i
nove tehnologije te veliki broj novih infor-
macija. “Upravo zbog svega toga kvalifika-
cije moraju omogućiti horizontalnu i ver-
tikalnu prohodnost diplomanata i njihovo
cjeloživotno učenje. Nužno je osigurati da
učenici koji dovrše kvalifikaciju mogu sa-
mostalno osnovati agenciju ili svoj hotel”,
kazao je Lozo.
Utvrđeno je kako je u novije vrijeme po-
trebno usklađivanje praktične nastave s
potrebama tržišta rada. Isto tako, nastav-
nici strukovnih predmeta morat će proći
proces licenciranja i stručne edukacije. Na
okruglom stolu je rečeno kako ohrabruje
podatak da su na posljednjem natjecanju
turističkih ugostiteljskih škola održanom
u Lisabonu hrvatski učenici osvojili tri me-
dalje.
“Naše škole su pokazale kako dobro rade i
kako smo na pravom putu”, rekla je pred-
sjednica Zajednice ugostiteljsko tu-
rističkih škola Marija Rašan Križanec.
Sudionici su naglasili kako će u budućnosti
ključ uspjeha u turističkoj i ugostiteljskoj
struci biti dobivanje prave informacije u
pravo vrijeme te usklađivanje prema toj
informaciji.
Program stipendiranja i motiviranja učeni-
ka za upisivanje u turističko-ugostiteljska
zanimanja, koji već dvije godine provodi
Ministarstvo turizma, dao je posebno do-
bre rezultate u ovoj godini kada je u razli-
čita ugostiteljska zanimanja upisano 4900
učenika, a u kuharski smjer čak 1560 učeni-
ka, rečeno je na okruglom stolu. Za njihove
stipendije Ministarstvo turizma izdvojilo je
do sada više od 30 milijuna kuna, a u sklo-
pu istog programa uređeno je i opremljeno
više od 50 školskih kabineta u ugostitelj-
skim školama u 16 županija.
OKRUGLI STOL - PROMOCIJA STRUKOVNIH ZANIMANJA
Važnost cjeloživotnog učenja
UHPA
Kolektivni ugovor UHPA-e i STUH-a
DANI HRVATSKOG TURIZMA 2010 7
U sklopu Dana hrvatskog turizma odr-
žana je Šesta sjednica Savjeta za hr-
vatski kongresni i insentiv turizam Hr-
vatske turističke zajednice. Na sjednici
se, među ostalim, raspravljalo o programu
rada Hrvatskog kongresnog i insentiv ure-
da za 2011. godinu.
SASTANAK SAVJETA ZA HRVATSKI KONGRESNI I INSENTIV TURIZAM
Program rada kongresnog i insentiv ureda
U sklopu Dana hrvatskog turizma odr-
žana je Četvrta sjednica Savjeta za
kulturni turizam Hrvatske turističke
zajednice. Usvojen je prijedlog progra-
ma rada Ureda za 2011. godinu koji će,
vođen Strateško-marketinškim planom
hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-
2014., biti i dalje ravnopravan izvršitelj
Strategije razvoja kulturnog turizma
hrvatske vlade te slijediti postavljene
strateške prioritete.
U sklopu toga i dalje će se realizirati niz ak-
tivnosti kojima će se jačati nužna sinergija
kulture i turizma, stvarati “pozitivna klima”
koja podržava razvoj kulturnog turizma te
unaprijediti promocija kulturnog turizma
Hrvatske u zemlji i inozemstvu. Programom
je, među ostalim, planirana provedba natje-
čaja za financijsku potporu kulturno-turi-
stičkih inicijativa s ciljem poticanja razvoja
kvalitetnih kulturno-turističkih proizvoda,
zatim poticanje razvoja kulturno-turističkih
tura i novih itinerera, dodjela oznake kvali-
tete u kulturnom turizmu Doživi Hrvatsku
- Experience Croatia. To je organizacija ra-
znih događanja, nacionalnih i regionalnih,
kao i seminara edukacije sa zajedničkim ci-
ljem umrežavanja i suradnje svih interesnih
sektora. Aktivnost koja će svim nositeljima
kulturno-turističke ponude znatno asistira-
ti u promociji ponude zasigurno je izrada
Kalendara kulturno-turističkih događanja
2011., kojim će se u redizajniranom ruhu
prezentirati godišnja hallmark događanja
koja su na domaćem i međunarodnom trži-
štu već postala kulturni sinonimi pojedinih
turističkih destinacija, kao i podizanje stan-
darda pružanja informacija kroz inovacije na
internet stranicama.
Članovi Savjeta aktivno su komentirali
prezentaciju programa rada te dali svoje
mišljenje i sugestije za daljnji razvoj aktiv-
nosti Ureda i razvoj kulturnog proizvoda
općenito.
SASTANAK SAVJETA ZA KULTURNI TURIZAM
Unaprijediti promociju kulturnog turizma
DANI HRVATSKOG TURIZMA 20108
Suradnja javnog i privatnog sekto-
ra potrebnija je više nego ikad, a u tu
suradnju trebaju se uključiti i ostali
gospodarski subjekti kako bi se pora-
dilo na uvođenju destinacijskog me-
nadžmenta u turističkim odredištima,
rečeno je na okruglom stolu Destina-
cijski menadžment – partnerstvom do
uspjeha.
Državni tajnik za turizam Ivo Mujo pri-
tom je naglasio kako je novim zakonskim
izmjenama definirano da je sustav turistič-
kih zajednica resurs na kojem treba graditi
destinacijski menadžment. U tijela turistič-
kih zajednica ušli su i predstavnici lokalnih
vlasti jer oni najbolje znaju što treba napra-
viti u nekom turističkom odredištu. Odgo-
vornost će od sada preuzeti svi – od čelnih
ljudi u lokalnim i turističkim zajednicama
do privatnog sektora i turističkih agencija.
Predsjednik Udruge hrvatskih putnič-
kih agencija Boris Žgomba je rekao kako
DMC tvrtkom, tj. destinacijskom menad-
žment kompanijom, mogu postati samo
one turističke agencije koje ispune određe-
ne uvjete. Pritom moraju napraviti kvalitet-
nu ponudu kako bi mogle biti konkurentne
na inozemnom turističkom tržištu.
OKRUGLI STOL: DESTINACIJSKI MENADŽMENT – PARTNERSTVOM DO USPJEHA
Odgovornost i partnerstvoza uspjeh
Kontinentalna i gorska Hrvatska potpu-
no je gospodarski i turistički neiskori-
šteno područje.
“Tvrdim da će trenutačno najzabačenija
područja i područja posebne državne skrbi
biti lokomotive turističkog razvoja Hrvat-
ske. Doći će do zasićenja postojećim obli-
cima turizma, a kako je turizam neprestana
glad za novim i različitim, držim da će ti
neiskorišteni i neotkriveni prostori doći na
red”, istaknuo je Vinko Prizmić, pročelnik
Gorske službe spašavanja. Prizmić tvrdi
da se na tim neistraženim prostorima može
doživjeti sve ono s čime se većina stanov-
nika velikih gradova nije nikada susrela.
“Upravo su najzabačenija područja Alpa
ili neki pučinski otoci danas najatraktivnije
turističke destinacije. Ljudi žele slobodu
i opuštanje, a turizam im to pruža. Osim
toga, ljudi se vole dokazivati u novome, a
naša ruralna područja imaju veliki poten-
cijal za nove mogućnosti”, pojasnio je Priz-
mić.
On smatra kako je potrebno učiniti sve za
sigurnost budućih posjetitelja, izgraditi in-
frastrukturu i biti svjestan da su ta područ-
ja vrijedna. “Kako bi ih se zaštitilo od divlje
gradnje i divljih deponija, potrebno ih je
proglasiti parkovima prirode ili na bilo koji
drugi način zaštititi”, zaključio je Prizmić.
PREZENTACIJA: KONTINENTALNA I GORSKA HRVATSKA – NOVI PROSTORI I NOVI IZAZOVI HRVATSKOG TURIZMA
Zaštita kontinentalne i gorske Hrvatske
DANI HRVATSKOG TURIZMA 2010 9
Dani hrvatskog turizma u Rovinju bili su
prilika da se organizira već tradicionalni
međunarodni skup Kamping turizam -
održivi razvoj u organizaciji Hrvatskog
autokluba (HAK), Udruge kampista Hr-
vatske i Kamping udruženja Hrvatske.
Više od 90 posto turista u Hrvatsku
dolazi cestovnim putem, a nemali broj
otpada upravo na kampiste. Ta grana
turizma postaje sve važnija, što prepo-
znaje i HAK koji već tradicionalno or-
ganizira ocjenjivanje autokampova u
Hrvatskoj i tako pomaže u poboljšanju
ukupne turističke ponude.
Skupu je uz mnoge nazočio i ministar tu-
rizma Damir Bajs, a otvorio ga je pred-
sjednik HAK-a Ivo Bikić koji je rekao
kako nema sumnje da je turizam čimbenik
gospodarskog rasta Hrvatske i povećanja
životnog standarda. Bikić je dodao da se
mnogo polaže upravo na turizam u po-
dručju investicija, zapošljavanja, poticaja
domaće proizvodnje hrane i u sektoru
transporta. Ilustracije radi, turizam u ze-
mljama EU-a generira 10 posto BDP-a, a u
nekim zemljama - uključujući i Hrvatsku - u
2010. godini i više. Pritom su povoljni kli-
matski uvjeti u Hrvatskoj jedna od ključnih
atrakcija i osnovni resurs naše zemlje kao
turističke destinacije. “Skup je posvećen
problematici kampinga i održivog razvoja
jer smo uvjereni kako će klimatske pro-
mjene ovisiti o promjenama u energetskoj
učinkovitosti svih nas i brzoj reakciji na pro-
mjene oko nas. Uvjereni smo da o tome ci-
jeli turistički sektor može učiti od kampista
i kampova. Kamping je važan za ukupnost
naše turističke ponude, ali je važan i za odr-
živi razvoj našeg društva i gospodarstva.
Od svih turista kampisti imaju najizravniji
odnos s prirodom, poštuju je i uživaju u
njoj. Kampovi i njihovi posjetitelji imaju
minimalni destruktivni utjecaj na okoliš”,
rekao je Bikić.
“Često se neopravdano govorilo kako
nama kamping turizam ne treba. No isti-
na je da nam treba i jedan je od važnijih
dijelova naše turističke ponude. Gosti koji
dolaze u kampove imaju svoj viziju od-
mora, oni žele živjeti bliže prirodi, a to im
možemo ponuditi”, istaknuo je Bajs u svom
govoru na skupu. Joao Alves Pereira,
predsjednik Međunarodne udruge
za kamping i karavaning, pohvalio je
kvalitetu hrvatskih kampova i naglasio
kako u ova recesijska vremena, kao jedna
od rijetkih grana turizma, kamping nije u
krizi. Igor Vidas iz Kamping udruženja
Hrvatske govorio je o ovogodišnjim broj-
kama i naglasio kako su posjeti kampista
na razini vrlo dobre prošle godine. Iz ni-
zozemskog autokluba ANWB došao je
Michael van der Does, koji je govorio o
modernom shvaćanju turizma u kojem
treba pronaći ravnotežu između potreba
ljudi, profita i okoliša.
MEĐUNARODNI SKUP: KAMPING TURIZAM I ODRŽIVI RAZVOJ
Turizam u suglasju s okolišem
DANI HRVATSKOG TURIZMA 201010
Projekt brendiranja hrvatskih restora-
na provodi se u suradnji Ministarstva
turizma, Hrvatskog kuharskog saveza
i Hrvatske obrtničke komore s ciljem
stvaranja popisa hrvatskih izvornih jela
koja imaju svoju kulinarsku priču i vizu-
alni identitet.
O brendiranju naših restorana i kuhinja bilo
je riječi na prezentaciji projekta i panel-
diskusiji Hrvatska autohtona eno-gastro-
nomska ponuda – brendiranje hrvatskog
restorana/kuhinje. Na tom je skupu su-
djelovao i državni tajnik za turizam Željko
Lenart koji je kazao kako strancima koji do-
laze u Hrvatsku treba pokazati bogatstvo
naše eno-gastronomske ponude. No, sve
zapravo počinje s receptima pa bi se, kako
je istaknuto, nakon prikupljanja recepata,
koje bi trebale obaviti županijske radne
skupine, trebalo krenuti u proces brendi-
ranja hrvatske eno-gastronomske ponude.
Na taj bi se način naša zemlja na svjetskom
tržištu pozicionirala kao destinacija “novih
doživljaja”.
PREZENTACIJA PROJEKTA I PANEL-DISKUSIJA: HRVATSKA AUTOHTONA ENO-GASTRONOMSKA PONUDA – BRENDIRANJE HRVATSKOG RESTORANA/KUHINJE
Hrvatska eno-gastro ponuda - novi turistički doživljaj
Hrvatska je vodeća destinacija pusto-
lovnog turizma u regiji, ali i u Europi jer
taj oblik turizma ima sezonu dulju od
šest mjeseci. Iz Velike Britanije, Francu-
ske, Nizozemske, Švedske, Norveške, pa
čak i SAD-a dolaze nam gosti koji vole
pustolovni turizam, rekao je Daniel Lac-
ko, presjednik Zajednice pustolovnog
turizma Hrvatske gospodarske komo-
re (HGK).
Upravo taj oblik turizma sa svojom orga-
niziranom i kvalitetnom ponudom ostva-
ruje značajan udio u ukupnom prihodu
domaćeg turizma pa je, iako je to malo
poznato, pustolovni turizam ravnopravan
nautičkom turizmu u ukupnim turističkim
prihodima. Na tematskoj sjednici pod na-
zivom Razvoj sigurnosti u pustolovnom
turizmu istaknuto je kako je potrebna
promjena percepcije potencijala pusto-
lovnog turizma kod domaćih institucija i
turističkih djelatnika te uključivanje svih
turističkih subjekata u razvoj i promociju
domaćeg pustolovnog proizvoda. Lacko
je govorio o predrasudama vezanim uz
pustolovni turizam među kojima su naj-
češće da su “pustolovi” uglavnom mladi,
opasnosti željni ovisnici o adrenalinu, da
pustolovna ponuda zanima tek mali broj
naših gostiju te da pustolovni turizam
nije toliko značajan u ukupnoj turističkoj
ponudi. No, prava istina je da je trećina
korisnika pustolovnih putovanja starija od
45 godina, većina sudionika takvih puto-
vanja pripada obiteljima s većim primanji-
ma od prosjeka, a sudionici pustolovnih
putovanja s vremenom povećavaju broj
aktivnosti.
TEMATSKA SJEDNICA ZAJEDNICE PUSTOLOVNOG TURIZMA HGK-a: RAZVOJ SIGURNOSTI U PUSTOLOVNOM TURIZMU
Pustolovni turizam donosi znatan prihod u ukupnom turizmu
DANI HRVATSKOG TURIZMA 2010 11
U sedam mjeseci ove godine organizira-
ni turistički dolasci porasli su za šest po-
sto u odnosu na isto lanjsko razdoblje,
rečeno je na sastanku s turoperatorima
u sklopu Dana hrvatskog turizma.
Pritom je zaključeno kako je to uspjeh s
obzirom na gospodarsku krizu. Tome je
vjerojatno pridonijela i pojačana promocija
hrvatske turističke ponude, ali i pojačana
sredstva za udruženo oglašavanje u visini
od 8,8 milijuna eura. Kako je istaknuto na
sastanku, predviđa se da će 2011. biti još
teža od ove turističke godine jer će kon-
kurentske zemlje nastojati poboljšati svoje
pozicije na međunarodnom turističkom
tržištu. No, kako bi se i Hrvatska uhvatila
s tim “u koštac”, za sljedeću se godinu pri-
premaju dva nova programa namijenjena
školskoj djeci i umirovljenicima, koja će pri-
je svega biti namijenjena domaćem tržištu,
ali će se plasirati i u inozemstvo. Govoreći
o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, pred-
stavnici austrijskih turoperatora kazali su
kako Austrijanci kasno rezerviraju turističke
aranžmane za odmor, no iz te je zemlje ove
godine došlo dosta turista u Hrvatsku. Za
2011. ne očekuju velike promjene, ali naj-
veći će problem biti predsezona jer školski
praznici u Austriji počinju početkom svib-
nja. Za razliku od njih, Britanci vrlo rano
rezerviraju aranžmane ljetovanja, pa su
već bukirani neki aranžmani u Hrvatskoj za
sljedeću godinu. Kako su istaknuli britanski
turoperatori, i u Velikoj Britaniji je kriza, a u
privatnom sektoru izgubljeno je pola mili-
juna radnih mjesta. Što se tiče njemačkih
turoperatora, njihovi su predstavnici na-
glasili kako bi hrvatski hotelski lanci trebali
unaprijediti svoju ponudu. Unatoč tome,
Nijemci su i dalje najbrojniji turisti u Hrvat-
skoj. Od 62 milijuna Francuza oko 20 posto
ih se odmara u inozemstvu.
SASTANAK S TUROPERATORIMA: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U 2011.
Pred nama je zahtjevna 2011. turistička godina
Nakon završetka ovogodišnje pete
akcije izbora najboljeg malog i obitelj-
skog hotela koji organizira Slobodna
Dalmacija u suradnji s Nacionalnom
udrugom malih i obiteljskih hotela te
tvrtkama Atlas, Airtours, Jadransko
osiguranje i Zračna luka Zagreb, pod
visokom pokroviteljstvom Ministar-
stva turizma, ministar turizma Damir
Bajs uručio je nagradu Adrian 2010.
vlasniku hotela Mozart Abiju Shalabiju
iz Opatije.
“Nagrada je rezultat rada mojih zaposleni-
ka, ali i priznanje za kontinuirano investira-
nje u podizanje kvalitete usluge”, kazao je
Shalabi. Na okruglom stolu koji se bavio
i promidžbom malih i obiteljskih hotela,
sudjelovali su ministar turizma Damir Bajs,
direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bu-
lić, predsjednik Uprave adriatica.net Boris
Teški, direktor tvrtke ID Riva Tours Selimir
Ognjenović i predsjednik Nacionalne udru-
ge malih i obiteljskih hotela Šime Klarić.
Klarić je ukazao na problem neodgovaraju-
ćeg zakonodavstva navodeći kako u malim
hotelskim objektima u kojima rade člano-
vi jedne obitelji zakon traži zapošljavanje
strojara, posebne ljude za protupožarnu
zaštitu, a čak su im i nameti isti kao za ve-
like hotele. Bajs je svjestan kako je prosjek
popunjenosti u obiteljskim hotelima 180
i više dana, te kako su oni u manjim mje-
stima jedini smještajni kapaciteti. Prema
njegovim riječima, Ministarstvo turizma
pojednostavilo je poslovanje seoskih gos-
podarstava te pomaže u popunjavanju
kapaciteta.
“Ministarstvo turizma pomaže u prolongi-
ranju vraćanja kredita, a u suradnji s drugim
ministarstvima radit će na pojednostavlje-
nju zakonske regulative prema poduzetni-
cima koji žele raditi i uspješno poslovati, pa
tako i vlasnicima malih i obiteljskih hotela”,
istaknuo je Bajs.
OKRUGLI STOLOVI: MALI HOTELI U (PRE)VELIKOM ODIJELU, TRŽIŠNI ISKORAK – SURADNJA TUROPERATORA I MALIH HOTELIJERA I SVEČANA DODJELA NAGRADE ADRIAN
Hotel Mozart najbolji mali hotel
DANI HRVATSKOG TURIZMA 201012
Ova je turistička godina bila relativno
uspješna, jer je obilježena rastom fi-
zičkih pokazatelja, međutim, hotelski
sektor, kao najvažniji dio turističke in-
dustrije, suočen je s nizom teškoća.
Iz tog je razloga osnovni cilj Udruge po-
slodavaca u hotelijerstvu Hrvatske po-
taknuti aktivnosti i ponuditi adekvatan
program kako bi se u ovoj iznimno važnoj
gospodarskoj grani napravio iskorak koji
će hrvatski turizam približiti najrazvijeni-
jim turističkim zemljama.
Hotelijeri su uvjereni da zajedničkim ra-
dom te provedbom programa i mjera svi
skupa mogu stvoriti preduvjete za ostva-
renje znatno većih prihoda od turizma
u budućem razdoblju, što je od vitalnog
interesa za razvoj cjelokupnog gospodar-
stva u Hrvatskoj. Iz tog su razloga zado-
voljni što je postavljena baza uspješnog
komuniciranja s Vladom i Ministarstvom
turizma. S Ministarstvom turizma i nekim
drugim turističkim grupacijama ostvarena
je suradnja na projektu izrade Strategije
hrvatskog turizma.
Turizam mora postati skrbnik okoliša, li-
der zelene strategije, smatraju hotelijeri.
Nužno je odrediti turističke zone, načiniti
turističke master planove i na toj osnovi
korigirati prostorne planove, dovršiti de-
finiranje pomorskog dobra te povećati
kapacitete hotela i resorta s fokusom na
četiri i pet zvjezdica. Hotelijeri traže da se
omogući mixed use resorte s nekretnina-
ma te ukazuju na nužnost izgradnje prvo-
klasne turističke infrastrukture (kongresi,
golf, zabavni i tematski parkovi, interpre-
tacijski centri).
SKUPŠTINA UDRUGE POSLODAVACA U HOTELIJERSTVU HRVATSKE
Suradnjom do većih prihoda u turizmu
Strategija postizanja izvrsnosti sastoji
se od postizanja izvrsnosti u tehnološ-
kim informacijama i kvaliteti objekta, u
operativnoj učinkovitosti te u opsluži-
vanju klijenata.
“Tehnološku izvrsnost danas nije problem
postići, ali je konkurentska prednost neke
kompanije u čovjeku. Faktori uspješnosti
podrazumijevaju stručne osobine - obra-
zovanje i iskustvo. Nadogradnja su vizualni
dojam, izražavanje te nastup i način op-
hodnje”, istaknula je Mirela Španjol Mar-
ković iz Ciceron komunikacija. Prema
istraživanju u kojem su sudjelovali struč-
njaci iz područja turizma, gostu je najbitniji
osmijeh, zadovoljstvo, početni pozdrav, za-
hvala... Najviše se osmjehuju u Indoneziji i
Hong Kongu, dok se u Hrvatskoj osmjehuje
73 posto djelatnika što nas svrstava na 45.
mjesto od 66 zemalja uključenih u istraživa-
nje. Kod nas je pozdrav, prema tom istraži-
vanju, uputilo 89 posto djelatnika.
“Loš profit nastaje kada kompanija štedi
novac isporučujući klijentu lošu uslugu,
dok je dobar profit zarađen kada kompani-
ja oduševi klijenta koji se onda rado vraća,
a dovodi i prijatelje”, rekla je Mirela Španjol
Marković.
PREDAVANJE: KOMUNIKACIJA I KVALITETA USLUGE KAO KONKURENTSKE PREDNOSTI U TURIZMU
Važnost osmijeha
DANI HRVATSKOG TURIZMA 2010 13
Omladinski turizam jedan je od spe-
cifičnih turističkih oblika u kojem je
ciljna skupina djeca i mladež. Riječ je
o tipu turizma koji zauzima i prostor
drugih djelatnosti, kao što su kultura i
ekologija.
Kod omladinskog turizma je stupanj multi-
disciplinarnosti najizraženiji, tako da se nje-
gov učinak ne iskazuje samo ekonomskim
parametrima. Hrvatska je riješila zakonsko
pozicioniranje hostela kao osnovnog no-
sitelja omladinskog turizma u Hrvatskoj.
Uvedeni su certificirani sustavi osiguranja
kvalitete (HI-Quality) i osnažena je među-
narodna integracija. Kod nas je sve jasnije
prihvaćena i prepoznata odgojno-obrazov-
na komponenta omladinskog turizma. Po-
sljednjih godina započelo je respektiranje
omladinskog turističkog tržišta. Povećani
su kapaciteti hostela koje doduše karakte-
rizira zatvorenost, nejedinstveni nastupi na
tržištima, bez sustava kontrolinga i osigu-
ranja kvalitete. Mnogi smješatajni objekti
su još uvjek u sivoj zoni poslovanja. Hrvat-
sku u skoroj budućnosti očekuje jačanje
cjelokupnog sustava hostela uz strateško
povećanje objekata, kapaciteta te sadržaja
i programa namijenjenih omladinskom tu-
rizmu. U sljedećem desetljeću stvorit će se
jedinstvena prilika za razvoj omladinskog
turizma kroz razne modele suradnje. Nakon
ulaska u Europsku uniju, Hrvatskoj će biti
omugućena partnerstva civilnog i javnog
sektora kroz model beneficija i sufinancira-
nja iz fondova EU-a.
SKUP: VAŽNOST RAZVOJA OMLADINSKOG TURIZMA U HRVATSKOJ
Omladinski turizam sve važniji
Zakon o pomorskom dobru čeka se već
dvije godine iako je, prema nekim naja-
vama, trebao biti usvojen u srpnju ove
godine.
Pomorsko dobro i pravna sigurnost temelj
je postojećih i budućih investicija u hrvat-
ski turizam, smatra Branko Kundih, glavni
urednik portala www.pomorskodobro.com
dodajući kako investitori dođu i odu iz naše
zemlje kada zaključe kakvi ih problemi če-
kaju u realizaciji neke investicije. Pomorsko
dobro iznosi više od jedne trećine hrvatskog
teritorija, a ono uključuje unutarnje morske
vode i teritorijalno more, njegovo dno i pod-
zemlje kao i dio kopna za javnu upotrebu.
Prema Kundihovim riječima, ne postoji stra-
tegija upravljanja pomorskim dobrom, dok
je ključni problem rješavanje imovinskih
pitanja. Govoreći o koncesiji na pomorskom
dobru, Kundih je kazao kako kampovi, hoteli
i turistička naselja koja su dijelom ili u cije-
losti na pomorskom dobru ili je to zemljište
neposredno vezano s pomorskim dobrom
imaju pravo podnijeti zahtjev za dobivanje
koncesije na pomorskom dobru. No, na nje-
mu se ne može stjecati pravo vlasništva niti
druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.
SKUP: RAZVOJ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U TURIZMU NA POMORSKOM DOBRU
Pomorsko dobro samo u koncesiju
DANI HRVATSKOG TURIZMA 201014
Prema najnovijim podacima Državnog
inspektorata o provedenom inspekcij-
skom nadzoru iz područja ugostitelj-
stva, turizma i boravišne pristojbe za
razdoblje od 1. siječnja do 15. listopada,
vidljivo je da je ove sezone provedeno
najviše nadzora, kontrola te naplaćeno
najviše kazni.
“Zahvaljujući zajedničkom dogovoru Mi-
nistarstva turizma i Državnog inspektorata,
radu na crno u turizmu i ugostiteljstvu je
definitivno odzvonilo. Protekle sezone broj
kazni i zatvaranja objekata gotovo je udvo-
stručen u odnosu na prijašnje godine. Ne-
ćemo tolerirati sivu ekonomiju koju ćemo
nadzirati cijele godine”, istaknuo je mini-
star turizma Damir Bajs.
Prema procjenama Državnog inspektora-
ta, inspektori su državni proračun napuni-
li s ukupno 19,3 milijuna kuna na osnovi
naplaćenih kazni, a mogli bi još dodatno
naplatiti 21,6 milijuna kuna ako prekršaj-
ni sudovi prihvate njihove prijedloge za
oduzimanje protupravno stečene imo-
vine. Obavljeno je 50.500 inspekcijskih
nadzora, što je 34 posto više nego u istom
razdoblju prošle godine, ali tu razlike tek
počinju.
Utvrđeno je i 59 posto više raznih povreda
propisa, podneseno je 262 posto više pre-
kršajnih naloga i 23 posto više optužnih pri-
jedloga nego u istom razdoblju lani. U pri-
premi i provođenju turističke sezone ove je
godine bilo angažirano 750 inspektora, a
tijekom ljetnih mjeseci na radu u priobalju
djelovalo je 12 inspektora iz kontinental-
nog dijela.
“Pokazalo se da su izmjene i dopune Za-
kona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona
o pružanju usluga u turizmu, rađene na
inicijativu Ministarstva turizma radi po-
stizanja veće učinkovitosti inspekcijskih
nadzora, dale rezultate”, rekao je Bajs. Naj-
veći rast prekršaja utvrđen je kod stranih
državljana kod kojih je u dvostruko većem
broju otkriven nelegalni rad u iznajmljiva-
nju smještajnih objekata. “U takvom ne-
legalnom radu ove godine su prednjačili
Austrijanci, Slovenci, Nijemci i Mađari”, ka-
zao je Kruno Kovačević, glavni državni
inspektor. U kontrolama je utvrđeno i
da je gotovo 2000 poslodavaca napravilo
različite prekršaje, među kojima je i zapo-
šljavanje 290 radnika na crno, od čega čak
118 stranih državljana koji su najčešće ra-
dili kao konobari, kuhari i maseri.
PREZENTACIJA: MJERE MINISTARSTVA TURIZMA I DRŽAVNOG INSPEKTORATA U CILJU SUZBIJANJA SIVE EKONOMIJE U TURIZMU
U turističkoj 2011. još jači inspekcijski nadzor
Udruga hrvatskih restoratera (UHR)
osnovana je prije 10 godina, a gospo-
darska kriza ostavila je veliki trag i na taj
ugostiteljskom sektoru. Članovi nisu za-
dovoljni učinkom Udruge na poboljša-
nju uvjeta rada u restoraterstvu, rečeno
je na skupu Kako opstati u restorater-
stvu i poslovati u postojećim uvjetima, s
osvrtom na sezonu 2010.
Pritom su zaključili kako je u proteklom
razdoblju došlo do vidnog poboljšanja
u ponudi i opremljenosti restorana, ali je
premalo potpore nadležnih institucija u
premošćivanju kreditnih zaduženja vlasni-
ka restorana, što mnoge od njih dovodi u
nezavidnu materijalnu poziciju. Cilj UHR-a
je članstvo u europskoj i svjetskoj udruzi
restorana kako bi restorateri stjecali nova
iskustva i znanja te razmjenjivali kadrove,
a uz maksimalno uvažavanje autohtone
tradicije i posebnosti. Ministarstvo turizma
trebalo bi posvetiti veću pažnju ugostitelj-
stvu, a ne sve svoditi na broj noćenja. Uz
uvažavanje financijskih rezultata smještaj-
nih kapaciteta, članovi UHR-a smatraju da
se premalo ističe prihod od ugostiteljske
djelatnosti koji se ipak ostvaruje tijekom
cijele godine.
SKUP: KAKO OPSTATI U RESTORATERSTVU I POSLOVATI U POSTOJEĆIM UVJETIMA
I ugostiteljstvo je važan dio turističke djelatnosti
DANI HRVATSKOG TURIZMA 2010 15
Hrvatske kulturne rute projekt je u za-
četku koji se naslanja na paneuropski
projekt kulturno-turističke suradnje.
Još je uvijek kulturni turizam u našoj zemlji
prilično zakinut jer je velika konkurencija
među turističkim zemljama, rekla je Vlasta
Klarić iz Hrvatske gospodarske komo-
re. No, postavlja se pitanje na koji način
stvoriti atrakcije i koji se novi proizvodi tra-
že? Primjer jedne takve atrakcije je Apoksi-
omen. “Prema istraživanju Eurobarometra,
30 posto gostiju želi putovanja “mimo uta-
banih staza”, što znači da žele otkriti neke
nove destinacije s kulturnih predznakom”,
istaknula je Vlasta Klarić. Iako u Hrvatskoj
postoje neke kulturne rute, ipak prednjače
one u Europi, primjerice ruta prethistorij-
ske umjetnosti kamena, ruta povijesnih
gradova termalnih kupališta, ruta parkova
i vrtova ili ruta europskih počivališta. Kao i
u Europi, u budućnosti će se i u Hrvatskoj
certificirati kulturne rute, naglasila je Vlasta
Klarić. U hrvatskim tematskim putovima
postoji 160 projekata, među kojima se iz-
dvajaju gastro rute (žitne, medne i sirne),
rute faune (lipicanaca i kuna), rute pozna-
tih osoba (kralja Zvonimira, bana Jelačića,
Petra Zoranića).
SJEDNICA POSLOVNOG KLUBA ZA KULTURNI TURIZAM HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE: UKLJUČIVANJE HRVATSKIH KULTURNIH RUTA U EUROPSKE KULTURNE RUTE, RUTA HRVATSKO ZAGORJE OD NAJDUBLJE PROŠLOSTI DO SUVREMENOSTI, PUT NEANDERTALACA
Hrvatske kulturne rute
U sklopu Dana hrvatskog turizma odr-
žana je tematska sjednica Grupacije
wellness turizma Hrvatske gospodar-
ske komore pod nazivom Razvoj we-
llness turizma – medical wellness na
kojoj je, među ostalim, istaknuto kako
je komplementarna i alternativna me-
dicina dio ponude medicinskog well-
nessa.
Pritom je rečeno kako se komplementar-
ne tehnike, tretmani i terapije uglavnom
ne usmjeravaju na liječenje bolesti nego
na smanjenje nus pojava i stresa nasta-
lih primjenom konvencionalne medicine
te na povećanje osjećaja dobrobiti kod
pacijenata. “Trend razvoja zdravstvene za-
štite, ali isto tako i medicinskog wellnessa
u svijetu, posebice u SAD-u, ukazuje na
neminovnu integraciju komplementar-
ne i konvencionalne medicine”, rekao je
predsjednik Grupacije wellness turiz-
ma Zdeslav Radovčić.
Pritom je istaknuo kako, prema podacima
Svjetske zdravstvene organizacije, od 20
do 30 posto stanovništva zapadnoeu-
ropskih zemalja koristi razne vrste kom-
plementarne medicine, a od 70 do 80
posto zainteresirano je za mogućnost da
zdravstveno osiguranje pokrije neke obli-
ke liječenja alternativnom medicinom.
No, u Hrvatskoj je još uvijek neriješena
legislativa vezana uz komplementarnu
medicinu, a ne postoje ni adekvatne, re-
gistrirane akademske državne i privatne
ustanove ni programi edukacije iz te vrste
medicine.
TEMATSKA SJEDNICA GRUPACIJE WELLNESS TURIZMA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE: RAZVOJ WELLNESS TURIZMA – MEDICAL WELLNESS
Zdravstveni turizam i wellness centri
DANI HRVATSKOG TURIZMA 201016
Jačanje hrvatske konkurentnosti na me-
đunarodnom turističkom tržištu od velike
je važnosti za našu turističku budućnost,
a na putu do tog cilja može pomoći i ko-
rištenje strukturnih i kohezijskih fondo-
va koje će Hrvatska moći koristiti nakon
ulaska u Europsku uniju, rekao je državni
tajnik za turizam Ivo Mujo na stručnom
skupu o EU fondovima Strukturni i kohe-
zijski fond – pogled u budućnost.
Upravo su ta dva fonda glavni instrumen-
ti provedbe regionalne politike EU-a. Kao
članica EU-a Slovenija je koristeći sredstva
ta dva fonda provela određene projekte,
posebice u turizmu, o čemu je govorio Ja-
nez Sirše iz Međunarodnog instituta za
turizam u Ljubljani. On je kazao kako je
ta zemlja u razdoblju od 2004. do 2006. go-
dine kroz europske fondove financirala 36
projekta, a od 2007. do 2009. čak 56 velikih i
38 manjih projekata. Od toga se najveći dio
odnosio na projekte u turizmu – izgradnju
novih hotela, apartmanskih naselja, podi-
zanje standarda u hotelijerstvu te izgradnju
wellness centara. Na slovenskom iskustvu u
korištenju EU fondova treba graditi i hrvat-
sku turističku budućnost, naglašeno je na
skupu.
STRUČNI SKUP EU FONDOVI: STRUKTURNI I KOHEZIJSKI FOND – POGLED U BUDUĆNOST
Korištenjem EU fondova do veće konkurentnosti
Kao jedno od vodećih emitivnih tržišta
za Hrvatsku, Slovenija je ove godine
izabrana za prvu zemlju gosta središnje
hrvatske turističke manifestacije.
Slovenci su drugi najbrojniji gosti u našoj
zemlji, dok su istodobno hrvatski građani
među najbrojnijim turistima u slovenskim
zimovalištima, rečeno je na Hrvatsko-slo-
venskom turističkom skupu. Suradnja pri
nastupu na dalekim tržištima, primjerice
Kini i Indiji, započela je ove godine, a kako
je najavljeno, očekuje se i suradnja u Izra-
elu i Južnoj Americi. Osim toga, Slovenija
će pomoći Hrvatskoj svojim iskustvima u
dobivanju novca iz EU fondova. Naime, ta
je zemlja u protekle dvije-tri godine iz EU
fondova namaknula 200 milijuna eura koje
je utrošila u izgradnju i obnovu turističke
infrastrukture.
Iako već postoji sporazum o turističkoj su-
radnji dviju zemalja, a Hrvatska i Slovenija
već surađuju i na promociji marketinga
kongresnog turizma, hrvatski ministar tu-
rizma Damir Bajs i slovenska ministrica gos-
podarstva Darja Radić na Hrvatsko-sloven-
skom turističkom skupu potpisali su proto-
kol (promemoriju) u području turizma.
HRVATSKO-SLOVENSKI TURISTIČKI SKUP
Slovenija pomaže svojim europskim iskustvom
DANI HRVATSKOG TURIZMA 2010 17
U svijetu se sve više pažnje posvećuje
oporavku i razvoju turizma, pa je čak
predložena inicijativa za formiranje T20
zemalja (po uzoru na G20) koje bi oku-
pljale najjače turističke zemlje svijeta.
EU se tek priprema za oporavak turizma
kroz provedbu raznih mjera, a Hrvatska već
provodi dio tih mjera, rekao je ministar
turizma Damir Bajs na susretu turističkih
djelatnika s predstavnicima Vlade. Zado-
voljstvo ovogodišnjom sezonom, posebice
po pitanju sigurnosti, izrazio je ministar
unutarnjih poslova Tomislav Karamar-
ko. Naglasio je kako tijekom sezone nije
zabilježen niti jedan negativan događaj
koji je mogao utjecati na opću sigurnost
turista. Od 1. svibnja do 30. rujna u našoj je
zemlji boravilo 8,2 milijuna stranih gostiju,
a istodobno je broj kaznenih djela iznosio
samo 0,02 posto što je zaista velika rijetkost
u svjetskim turističkim zemljama, naglasio
je Karamarko. Državni tajnik Ministar-
stva financija i ravnatelj Porezne upra-
ve Ivica Mladineo rekao je kako su ove
godine naplaćene dvostruko veće kazne
na sivom tržištu nego lani. Zatvoreno je na
stotine apartmana koji nelegalno rade, a to
će se nastaviti i dalje, istaknuo je.
Iako je Zakon o turističkom zemljištu prošao
saborsku proceduru, što hitnije treba doni-
jeti određene uredbe tog zakona kako bi se
on mogao provoditi, složili su se Bajs i mini-
star pravosuđa Dražen Bošnjaković. Pri-
tom je posebno važno regulirati nakanade
za koncesiju na turističkom zemljištu.
SUSRET HRVATSKIH TURISTIČKIH DJELATNIKA S PREDSTAVNICIMA HRVATSKE VLADE
U ozračju sigurnosti
DANI HRVATSKOG TURIZMA 201018
Sajam autohtonih i ekoloških proizvoda na Danima hrvatskog turizmaZa vrijeme trajanja ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma održao se sajam au-tohtonih i ekoloških proizvoda na ko-jem su se predstavili različiti izlagači iz cijele Hrvatske.
DANI HRVATSKOG TURIZMA 2010 19
Pobjednici u akcijama Plavi cvijet, Zeleni cvijet i Čovjek ključ uspjeha u projektu Hrvatske turističke zajednice “Volim Hrvatsku” 2010.U provedbi projekta “Volim Hrvatsku”, povjerenstvo Glavnog ureda Hrvatske
turističke zajednice obavilo je završni obilazak i bodovanje kandidata u akcijama
Plavi cvijet i Zeleni cvijet u kojima se ocjenjuje uređenost turističkih mjesta
primorske i kontinentalne Hrvatske.
U kategoriji uređenosti turističkih
mjesta primorske Hrvatske kao
cjeline pobjednici Plavog cvijeta
za 2010. godinu su:
U kategoriji mjesta s više od
10.000 stanovnika:
1. Poreč
2. Opatija
3. Dubrovnik
U kategoriji mjesta od 3000 do
10.000 stanovnika:
1. Rab
2. Biograd
3. Vodice
U kategoriji mjesta do 3000
stanovnika:
1. Cavtat
2. Nin
3. Bol
Najbolji pojedinačni elementi:
1. park u mjestu: Park Angiolina i Park
Sv. Jakova - Opatija
2. javna plaža: Javna plaža ispred
hotela Neptun - Dubrovnik
3. okućnica privatne kuće:
Cristina Gratelli - Villa Giardino – Bol
na Braču
4. turistički informativni centar:
TIC TZG Senj
5. turistička ponuda ili zanimljivost:
Svetište Majke Božje Lurdske - Vepric -
Makarska, i EKO Centar Caput Insulae
Beli
6. suvenir: Koralji Muzeja koraljarstva i
etno muzeja Zlarinka - Zlarin
PLAVI CVIJET 2010.
U kategoriji uređenosti turističkih
mjesta kontinentalne Hrvatske
kao cjeline pobjednici Zelenog
cvijeta za 2010. godinu su:
U kategoriji mjesta s više od
30.000 stanovnika:
1. Karlovac
2. Slavonski Brod
3. Osijek
U kategoriji mjesta od 10.000 do
30.000 stanovnika:
1. Čakovec
2. Đakovo
3. Bjelovar
U kategoriji mjesta do 10.000
stanovnika:
1. Labin
2. Fužine
3. Stubičke Toplice
Najbolji pojedinačni elementi:
1. park u mjestu: Park Trga kralja
Tomislava - Virovitica
2. javna plaža: spa&golf Resort Sveti
Martin – Toplice Sveti Martin
3. okućnica privatne kuće: obitelji
Jakumetović - Vukovar
4. turistički informativni centar: TIC
TZO Stubičke Toplice
5. turistička ponuda ili zanimljivost:
Zagrebački vremeplov – Turistička
zajednica Grada Zagreba, i
Biciklistička staza Anakonda,
Biciklistički klub Titan - Lipik
6. suvenir: Tekstilni suvenir linije Lada,
autorice Božice Steković – Sisak
ZELENI CVIJET 2010.
DANI HRVATSKOG TURIZMA 201020
1. DJELATNIK GODINE u kategoriji organizator putovanja:
Sanda Peranić, Thomson Holidays, Luton, Velika Britanija
2. DJELATNIK GODINE u kategoriji agencijski djelatnik:
Snježana Polšak, turistička agencija Adriatours, Zagreb
3. DJELATNIK GODINE u kategoriji djelatnik prodaje i marketinga u turizmu:Lučo Gobo, tvrtka Rabac, Rabac
4. DJELATNIK GODINE u kategoriji turistički animator:
Blaženka Levinger-Herceg, Jadranka Hoteli, Mali Lošinj
5. DJELATNIK GODINE u kategoriji turistički vodič:
Livio Karavanić, Udruga turističkih vodiča Liburnia, Opatija
6. DJELATNIK GODINE u kategoriji recepcijski djelatnik:
John Daničić, Valmar Dubrovnik President, Dubrovnik
7. DJELATNIK GODINE u kategoriji konobar:
Nerino Rino Soldatić, restoran Plavi podrum, Volosko
8. DJELATNIK GODINE u kategoriji kuhar:
Božo Lučić, Iberostar Hotels&Resorts, Hoteli Cavtat, Cavtat
9. DJELATNIK GODINE u kategoriji djelatnik hotelskog domaćinstva:
Doris Kos, Albona Hotel i Residence, Rabac
10. DJELATNIK GODINE u kategoriji privatni iznajmljivač:
Lorenta i Petar Bilan, Vodice
11. DJELATNIK GODINE u kategoriji carinik:Josip Jozić, Ministarstvo financija – Carinska uprava, Carinarnica Pula, Carinska ispostava Kaštel
12. DJELATNIK GODINE u kategoriji policajac:
Zlatko Matičić, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo policije, Policijska uprava Ličko-senjska, Policijska postaja Senj
13. DJELATNIK GODINE u kategoriji inspektor:
Gianni Belušić, Državni inspektorat, Područna jedinica Rijeka, Ispostava Pazin
14. DJELATNIK GODINE u kategoriji djelatnik u pomorskom prijevozu:
Ante Grubišić, Jadrolinija Rijeka
15. DJELATNIK GODINE u kategoriji djelatnik u zračnom prijevozu:
Nadia Perić Milatić, Croatia Airlines Zagreb
16. DJELATNIK GODINE u kategoriji vozač:
Romano Benčić, tvrtka Brioni, Pula
17. DJELATNIK GODINE u kategoriji taksist:
Goran Zrilić, tvrtka Lulić, Zadar
18. DJELATNIK GODINE u kategoriji prodavač:
Branka Pernar, OMV Hrvatska, Zagreb
19. DJELATNIK GODINE u kategoriji hortikulturni djelatnik:
Ranka Perović Bilić, Turističko naselje Zaton, Zadar
20. DJELATNIK GODINE u kategoriji čistač:
Dragutin Gospočić, Općina Stubičke Toplice
21. DJELATNIK GODINE u kategoriji spasilac na plažama i bazenima:
Dragan Teofilović, Hotel Sol Aurora, Umag
22. DJELATNIK GODINE u kategoriji djelatnik u ostalim uslužnim djelatnostima:
Andrej Prosoli, Hrvatski autoklub, Zagreb
23. DJELATNIK GODINE u kategoriji djelatnik u sustavu turističkih zajednica:
Đurđica Šimičić, TZG Malog Lošinja.
Hrvatska turistička zajednica tradicionalno u sklopu projekta “Volim Hrvatsku” provodi i akciju odabira najboljeg djelatnika godine u turizmu. Riječ je o akciji usmjerenoj na podizanje razine gostoljubivosti i stvaranja klime dobrodošlice u odredištu, a nositelj aktivnosti je Glavni ured Hrvatske turističke zajednice.
Svrha te akcije je obuhvatiti sve djelatnosti koje na neki način sudjeluju u stvaranju slike o Hrvatskoj kao turističkom odredištu i utjecati na podizanje kvalitete turizma kao najvažnijega hrvatskog izvoznog proizvoda te na podizanje kvalitete informiranosti gostiju.
NAJBOLJI DJELATNICI GODINE U TURIZMU 2010.
DANI HRVATSKOG TURIZMA 2010 21
Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2010.Nagrađena turistička odredišta, tvrtke i pojedinci u akciji HGK-a i HRT-a
TURISTIČKI PRVAK HRVATSKE 2010.
Kategorija: Najbolja turistička mjesta na Jadranu do 5000 ležaja
1. Grad Split2. Grad Rab3. Grad Rijeka
Kategorija: Najbolja turistička mjesta na Jadranu od 5000 do 10.000 ležaja
1. Općina Bol, otok Brač
2. Grad Opatija3. Grad Šibenik
Kategorija: Najbolja turistička mjesta na Jadranu s više od 10.000 ležaja
1. Grad Krk2. Grad Vodice3. Grad Makarska
Kategorija: Najbolja turistička mjesta kontinentalne Hrvatske
1. Grad Varaždin2. Grad Zagreb (A
kategorija: od 10.000 do 30.000 ležaja)
3. Grad Karlovac
Kategorija: Destinacije s toplicama
1. Toplice Sveti Martin,
Sveti Martin na Muri
2. Lječilište Istarske
toplice, Livade
3. Specijalna bolnica
za medicinsku
rehabilitaciju,
Stubičke Toplice
NAGRAĐENE MARINE
1. Marina Punat, Punat, otok Krk
2. ACI Cres, Cres, otok Cres
3. Marina Vrsar, Vrsar
NAGRAĐENI KAMPOVI U kategoriji malih kampova (kapaciteta do 300 osoba), najbolji testirani kampovi su:
1. Kamp Jasenovo, Žaborić - Brodarica
2. Kamp Palme, Kućište - Pelješac
3. Kamp Adriatic, Mokalo, Orebić - Pelješac
U kategoriji kampova srednje veličine (kapaciteta od 301 do 1500 osoba), najbolji testirani kampovi su:
1. Kamp Politin, Krk 2. Kamp Oaza mira,
Drage - Pakoštane 3. Kamp Vira, Hvar
U kategoriji velikih kampova (kapaciteta više od 1501 osobe), najbolji testirani kampovi su:
1. Kamp Zaton, Zaton 2. Kamp Valalta,
Rovinj 3. Kamp Bi-Village,
Fažana
Općina Bol, otok Brač
DANI HRVATSKOG TURIZMA 201022
Kategorija: Najbolji hoteli hrvatske unutrašnjosti sa 4*
1. Hotel International, Zagreb
2. Hotel Antunović, Zagreb
3. Hotel Best Western Premier Astoria, Zagreb
Kategorija: Najbolji hoteli hrvatske unutrašnjosti sa 3*
1. Hotel Terme Tuhelj, Tuheljske Toplice
2. nije dodijeljeno3. nije dodijeljeno
NAGRAĐENI POJEDINCIPosebno priznanje za načelnika godine: Stjepan Milas – načelnik Općine Lovas
Posebno priznanje za promicanje hrvatskog turizma u svijetu: atletičarka Blanka Vlašić
Kategorija: Najbolji hoteli hrvatskog Jadrana sa 4*
1. Hotel Club Funimation Borik, Zadar
2. Grand Hotel 4 opatijska cvijeta, Opatija
3. Hotel Valamar Diamant, Poreč
Kategorija: Najbolji hoteli hrvatskog Jadrana sa 3*
1. Hotel Park, Rovinj2. Bluesun Hotel
Soline, Brela3. Hotel Valamar
Koralj Romantic, Krk, otok Krk
Kategorija: Najbolji hoteli hrvatske unutrašnjosti sa 5*
1. The Regent Esplanade, Zagreb
2. nije dodijeljeno 3. nije dodijeljeno
NAGRAĐENI HOTELI Kategorija: Najbolji mali hoteli Jadrana
1. Hotel San Rocco,
Brtonigla
2. Hotel Marina, Krk3. Hotel Villa Astra,
Lovran
Kategorija: Najbolji mali hoteli u unutrašnjosti Hrvatske
1. Hotel Korana Srakovčić, Karlovac
2. Hotel Waldinger, Osijek
3. Hotel Savus, Slavonski Brod
Kategorija: Najbolji hoteli hrvatskog Jadrana sa 5*
1. Hotel Hilton Imperial Dubrovnik, Dubrovnik
2. Excelsior Hotel & Spa Dubrovnik, Dubrovnik
3. Hotel Le Meridien Lav, Podstrana
NAGRAĐENE PLAŽE Resort plaža: Plaža
Solaris Hotels Resort – Hotel Jure, Šibenik
Urbana/Mjesna plaža: Bačvice, Split
Ruralna/Udaljena plaža: Saharun, Dugi otok
DANI HRVATSKOG TURIZMA 2010 23
u kategoriji: Orijentalno-egzotični wellness centarWellness centar KapljicaHotel Terme Jezerčica, Donja Stubica
u kategoriji: Upotreba preparata od autohtonog ljekovitog bilja Hrvatske u beauty/spa wellness programima[comfort zone] spa&wellness AuroraHotel Aurora, Mali Lošinj
u kategoriji: Upotreba autohtone tradicijske kuhinje i napitaka u wellness programimaVilla Astra Historic Spa Hotel Villa Astra, Lovran
Nagrade i posebna priznanja hotelskim wellness centrima Gala wellness 2010.
u kategoriji: Mali hotelski wellness centar [comfort zone] space bonaviaGrand hotel Bonavia, Rijeka
u kategoriji: Hotelski wellness centar Wellness Centar Energy Clinic Hotel Croatia, Cavtat
u kategoriji: Luksuzni wellness centarWellness Centar Sveti MartinSpa Golfer Hotel, Sveti Martin na Muri
u kategoriji: Gradski wellness centarThalasso Wellness Centar Opatija Villa Dubrava, Opatija
VELIKA STATUA I PRIZNANJE:
MALA STATUA I PRIZNANJE:
POSEBNA PRIZNANJA :
U kategoriji: Autohtoni izgled wellness centra, područja na kojem se nalaziNagrada nije dodijeljena
U kategoriji: Očuvanje termalnog/lječilišnog turizma u HrvatskojNagrada nije dodijeljena
U kategoriji: Wellness osobnostNagrada nije dodijeljena
DANI HRVATSKOG TURIZMA 201024
Sa svečane dodjele nagrada Plavi i Zeleni cvijet, Čovjek ključ uspjeha i EDEN
Turistički prvak Hrvatske - Općina Bol, otok Brač
PLAVI CVIJET (do 3000 stanovnika) - Cavtat
ZELENI CVIJET (do 10.000 stanovnika) - Labin
NAJBOLJI DJELATNICI GODINE U TURIZMU 2010.
PLAVI CVIJET (od 3000 do 10.000 stanovnika) - Rab
ZELENI CVIJET (od 10.000 do 30.000) - Čakovec
PLAVI CVIJET (iznad 10.000 stanovnika) - Poreč
ZELENI CVIJET (iznad 30.000 stanovnika) - Karlovac
EUROPSKA DESTINACIJA IZVRSNOSTI (EDEN) - Nin
DANI HRVATSKOG TURIZMA 2010 25
Plavi i Zeleni cvijet
(2. i 3. mjesto)
Impressum NAKLADNIK
Ministarstvo turizma RH
ZA NAKLADNIKA
Damir Bajs, ministar turizma
IZVRŠNA PRODUKCIJA
privredni vjesnikprivredni vjesnik
GLAVNI UREDNIK
Darko Buković
IZVRŠNA UREDNICA
Sanja Plješa
OBLIKOVANJE I GRAFIČKA PRIPREMA
Tihomir Turčinović
PLAVI CVIJET (iznad 10.000 stanovnika) 2. mjesto Opatija
ZELENI CVIJET (iznad 30.000 stanovnika) 3. mjesto Osijek (nagrada je predstavniku Osijeka uručena naknadno)
ZELENI CVIJET (od 10.000 do 30.000 stanovnika) 2. mjestoĐakovo
PLAVI CVIJET (do 3000 stanovnika) 3. mjestoBol
ZELENI CVIJET (do 10.000 stanovnika) 2. mjestoFužine
ZELENI CVIJET (do 10.000 stanovnika) 3. mjestoStubičke Toplice
ZELENI CVIJET (od 10.000 do 30.000 stanovnika) 3. mjestoBjelovar
PLAVI CVIJET (do 3000 stanovnika) 2. mjestoNin
PLAVI CVIJET (iznad 10.000 stanovnika) 3. mjesto Dubrovnik
PLAVI CVIJET (od 3000 do 10.000 stanovnika) 2. mjesto Biograd na Moru
PLAVI CVIJET (od 3000 do 10.000 stanovnika) 3. mjesto Vodice
ZELENI CVIJET (iznad 30.000 stanovnika) 2. mjestoSlavonski Brod