Post on 10-Feb-2018
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
1/44
Razmnoavanje voaka
Teuta Benkovi-Lai, VUSB
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
2/44
Podloga (epibiont) i plemka (hipobiont)vona
sadnica Dobar odabir podloge osigurava:
Raniji ulazak u rod
Otpornost na niske temperature
Otpornost na suu Otpornost na teka tla
Otpornost na visoki postotak vapna u tlu
Kvalitetniji plod
Veliku rodnost
Otpornost na tetnike i bolesti
Na vlastitom korijenu: smokva, maslina, kivika,malina,kupina, ribizla, jagoda
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
3/44
Tehnike kalemljenja:
Kopuliranje (kalemljenje odvojenom plemkom)
Okuliranje (kalemljenje odvojenim pupom)
Kalemljenje sa posrednikom (meupodlogom)
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
4/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
5/44
Rasadnik
Klijalitasije se sjeme za dobivanje generativnih podloga (kotice breskve
se siju na razmak 3 cm , a trenja i vinja jedna do druge na dubinudvostruno dublju od debljine)
Pikiritegdje se biljke presauju da bi se bolje razvile, ali se izbjegava jerse sije direktno u redove u jesen gdje e se i cijepiti u ljeto
Matinjak plemki ili vegetativnih podlogaposaena matina stabla kojasu kupljena kao sadnica i koja se prate oko 10 godina i sa njih se uzimaju
plemke (50-60cm.), odnosno pupovi za transplataciju Matinjak podloga ili generativnih podloga- stabla sa kojih se uzimaju
sjemenke koje se stratificiraju, te se onda siju
Cjepinjaku redove idu podloge koje se nagrtanjem uzgajaju u matinjakupodloga, razmak je 15-20 cm, a sklop je od 4-6 redova sa razmakom od 1- 2mblok, nakon bloka praznina od 2.5-3m, pa opet blokizmjena po
sortama i vrstama Slobodna povrinakada je potrebno rotirati
Trapilite(trap)za spremanje sadnica u jesen (duboki jarci oko 45-50cm)koji se moraju zatititi od glodavaca
Sadnice se jo mogu uvati u hladnjaamakod intenzivne proizvodnje
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
6/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
7/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
8/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
9/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
10/44
Kodjezgriavihi kotiavihvonih vrsta najee se primjenjuju sljedei naini
vegetativnog razmnoavanja: nagrtanjem, reznicama izdancima i najrasprostranjeniji
nain kalemljenjem.
Proizvodnja mladica zrelim reznicama: priprema reznica i slaganje u jarak
za oiljavanje, pokrivanje sitnom zemljom i oiljenareznica u jesen
(Medigovi, 1977.)
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
11/44
Razmnoavanje nagrtanjem se obino primenjuje kod proizvodnje podloga za
jabuku, kruku i dunju, a neto ree za vinju, trenju i ljivu. To se obino radi u
matinjaku za proizvodnju vegetativnih podloga, gde se vri ukorijenjavanje
jednogodinjih izboja na razmak 1.2xo2.0m. Nakon sadnje nadzemni dio se ree na 3 cmod tla i nagrne zemljom. U jesen sa odgrne, a iz adventivnih pupova se razvije nekoliko
mladica. U proljee kada se mladice 30 cm ponovo se nagrne vlanom zemljom, a tokom
vegetacije se vri 2-3 nagrtanja da donja polovica uvijek bude u tlu
Za nagrtanje se koristi fermenrirana piljevina
Iz donjih adventivnih pupova se razvije korijen, u jesen se ovakvi ukorijenjeni
izboji odvoje od matinog grmaJedan grm moe dati do 12 ukorjienjenih izbojapodloga, a rok mu je do 20
godina
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
12/44
Razmnoavanje korjenovim izdancima se najee razmnoava ljiva,vinja, malina, lijeska a rijee dunja. Kod nas se najee malina i oblainska
vinja razmnoavaju izdancima, a kod ostalih vonih vrsta se izbegava jer se
grebenicamalako prenose viroze. Izdanci nastaju iz adventivnih pupova
korjenovog vrata i ila.
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
13/44
Razmnoavanje grebenicama ili poleenicamaskupo
Iznimno za proizvodnju podloga trenje i ljive, koje se
tee ukorjenjavaju
Jednogodinji izboj se poloi u tlo, iz pazuacapupovapotjeraju mladice, koje se ukorijene tokom vegetacije
1. Obina grebenica samo se centralni dio izboja povije
u tlo, a vrh je vani
2. Kineska grebenicamladice se polau u vodoravanpoloaj i prekriju tlom, a iz pupova izbiju mladice
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
14/44
Razmnoavanje zrelim reznicama Zrela reznica je odrvenjeli dio vegetativnog tkiva bez listova
Nakon opadanja listova nareu se reznice od 20-30 cm, veu u snopove (do100 kom.) i uvaju u vlanom pijesku preko zime na 0-5 o C
U proljee sade se u prporite, na dubinu gdje iznad tla vire 2 pupa izkojih se razvija mladica, dok se iz adventivnih pupova razvije korijen
U jesen presauje se u cjepinjak
Kod dunje, kruka, masline, jabuke, smokve, ribiz, ogrozd, malina, kupina
Razmnoavanje zelenim reznicama Vrni zeleni dio mladice se odree sa matinog stabla poetkom ljeta, te se
na reznici ostavi 2 vrna pupa, a 3-4 donja se skinu.
Donji dio se posadi u rahlo tlo, a iznad supstrata plojke listova se odreu na
pola radi smanjenja transpiracije Provodi se u plasteniku, jer nema korijena da crpi vodu, te se reznice vlae
zamagljivanjem
Trenja, dunja, malina
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
15/44
Cijepljenje ili kalemljenje
Cijepljenje ili kalemljenje je oblik vegetativnog razmnoavanja, gdje se dio
biljke ili plemka prenosi na podlogu sa svrhom da meusobno srastu u noviorganizamvano je postii vee spajanje kambijalnog tkiva
Takva voka kad odraste donosi plodove istih svojstava kao i stablo s kojeg jeplemka uzeta
Poneke vone vrste se mogu cijepiti i na podloge iste vrste i na podloge drugevrste (sorte kruaka moemo cijepiti na podlogu dunje,gloga ili oskorue,sorte
bresaka na podloge bajama,ljive ili krianaca izmeu breskve i bajama,trenjumoemo uzgajati cijepljenu na raeljku ili trenji, vinju na trenji, raeljci ivinji, marelicu na marelici, breskvi, bajamu i ljivi itd.
Treba voditi rauna o podudarnosti izmeu podloge i plemke - sluajevinepodudarnosti izmeu samo pojedinih sorti s podlogom, kao npr. kodcijepljenja sorata kruke na dunju, gdje je utvreno da sve sorte nemaju dobarkompatibilitet s dunjom
Okuliranje ili cijepljenje na pup je najbri na najsigurniji nain razmnoavanja -s mladica se odmah skine lie,a peteljke se ostave
Na budni pupu 6.mjesecu
Na spavajui pup u 8. mjesecu
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
16/44
Sorte Pastorica, Gellert,Hardenpont vrlo dobro srastu s dunjom.
Sorte kruke Viljamovka, Klapov ljubimac ne moemo uzgajati izravno
cijepljene na dunju - upotreba meupodloga- na dunju najprije cijepimojednu od sorata koje dobro srastu,te potom na njih cijepimo eljene sorte
koje se ne mogu uzgajati izravno cijepljene na dunju.
Osnovni pribor za cijepljenje jest no i vezivo,a za cijepljenje osobito debljih i
debljim granama jo je potrebna voarska pila,no kresai voarski
vosak,kojim se obavezno premazuju rane. Cijepljenje na T - kora se zaree u obliku slova "T", najprije odozdo prema
gore,a odmah zatim zaree se vodoravna crta. Zatim se tupim dijelom noa
kora malo razmakne ulijevo i udesno. S plemke se noem skine okce s
pupom i peteljkom lista. Stavi se u razmaknuti urez ispod kore,tako da se
gornji kraj okca poravna s vodoravnom razrezanom crtom na podlozi. Korase priljubi uz pup i povee. Pri tome vezivo treba omotati oko cijele duine
reza. Preko pupa ne smije doi vezivo. Pup treba viriti ispod veziva.
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
17/44
Cijepljenje na T
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
18/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
19/44
podloga Plemka s pupom
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
20/44
Cijepljenje pod koru
Primjenjuje se kad je podloga deblja odcijepa. Cijepi se u proljee,neposredno
prije poetka vegetacije. Na glatkom dijelu
kore napravi se uzduni rez dug 3 do 5 cm,
a potom se kora tupim krajem noa
razmakne u lijevo i u desno. Istodobno se
pripremi cijep plemke s granicamaljetorasta,koji treba imati 2 do 3 pupa.
Donja strana cijepa odree se uzduno
koso,tako da mu kosina presjeka bude
dvaput dua nego deblja. Cijep se postavi
pod koru koja se stisne oko njega i vrsto
povee vezivom. Vrh cijepa i prerezani diopodloge premau se voarskim voskom,da
bi se potpuno sprijeilo ulaenje vode.
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
21/44
Cijepljenje na sedlo
primjenjujemo kad je podloga deblja od
plemke. Cijepi se u rano proljee,kad
krenu sokovi. Podloga se najprije
preree. Zatim se sa strane,gdje je kora
glatka,napravi malo kosi rez,koji se
obavi potezom noa odozdo prema
gore. Cijep se odree koso tako da se
povrina reza poklapa s povrinom reza
na podlozi. Pup je na suprotnoj strani
reza. Pri vezivanju treba paziti da se
cijep ne pomakne. Gornji odrezanidijelovi cijepa i podloge ,te cijepljeno
mjesto,premau se voarskim voskom.
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
22/44
Cijepljenje na budni pup
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
23/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
24/44
Nakon 2730 dana
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
25/44
Chip budding (pup sa dijelom drveta)
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
26/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
27/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
28/44
Cijepljenje u raskol ispod plastine vreice narana,
limun, mandarina, grejp
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
29/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
30/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
31/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
32/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
33/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
34/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
35/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
36/44
Nakon 50 dana
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
37/44
Dvije sorte kruaka na
istom stablu
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
38/44
Cijepljenje omega
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
39/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
40/44
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
41/44
Engleski spoj
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
42/44
Okuliranje u 8. mjesecu
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
43/44
Generativno razmnoavanje
Sjemenjacipredstavljajukriance
Plemku uvijek razmnoavamovegetativno, a podlogumoemo i vegetativno i
generativno Stratifikacija
- postupak eliminiranjadormantnosti sjemena
- u sanducima za statifikaciju-sloj muljevitog pijeskaslojkotica ( 2 puta)u podrumuna 8oC
Proizvodnja generativnih podlog: Izbor matinog stabla
Podizanje matinih nasada
Skupljanje plodova i vaenjesjemenki
Prosuivanje, klasiranje iuvanje sjemenki
Ispitivanje klijavosti i energijeklijanja sjemena
Stratifikacija
Njega sjemenjaka Vaenje, klasiranje i trapljenje
sjemenjaka
7/22/2019 Razmnozavanje vocaka.pdf
44/44
Nepodudarnost izmeu podloge i
plemke:
1. mehanika nije kvalitetno srastanje izmeu
provodnih snopova
2. biokemijskaoslobaa se viak cijanovodine
kiseline koja djeluje latentno na stanice kore
3. fizioloka uvjetovana osmotskim tlakom
4. hormonalnaizazvana je razliitim aktivnostima
biljnih hormona (npr. kod trenje dominira giberelin, akod vinje citokininnepodudarnost)