Prirodoslovlje, Ivan Miter

Post on 09-Aug-2015

64 views 2 download

description

Nekoliko poglavlja o prirodoslovlju, UFZG

Transcript of Prirodoslovlje, Ivan Miter

Prirodoslovlje 3

Ivan Miter, 2. godina

Građa biljaka

Dvije glavne funkcije BILJKE – fotosintetski

organizmi koji se grubo dijele na alge, mahovine, papratnjače i sjemenjače

Dvije osnovne funkcije:

Preživljavanje

Razmnožavanje

Niže i više biljke

Vegetativni (korijen, stabiljka, list) i generativni organi (cvijet, plod, sjeme)

Uloga korjena – učvršćivanje,

upijanje, spremanje, razmnožavanje

Stabljika i list

Stabljika

povezuje korjen i list, prijenos

tekućine, skladište hranjivih tvari

Podjela: nadzemne i podzemne,

drvenaste i zeljaste

List

primarna funkcija – fotosinteza,

ostale uloge: spremnišna,

potporna, zaštitna, razmnožavanje

Nervatura lista: Mrežasta i

paralelna

Razmnožavanje biljaka

Spolno i nespolno razmnožavanje Nespolno nema mejoze i

oplodnje; mlade biljke identične

roditeljskoj biljci, brže

razmnožavanje

Sporama i vegetativno

Spolno mejoza i oplodnja;

potomci genetski raznoliki

Cvijet – jedan cvijet

Cvat – Skup cvijetova

Oprašivanje Anemofilija

Ukriženo oprašivanje

Zoofilija

Entomofilija

Hidrofilija

Plodovi Sočni, suhi (pucavci, nepucavci)

Jednostavni, složeni (zbirni, skupni)

Evolucija

Bilo koji oblik postupne promjene

Osnovna manifestacija – promjena genetičke strukture MUTACIJA

Svemir – 14 mlrd godina, Big Bang

Zemlja – 4,7 mlrd god.

Kemijska evolucija – hlađenje, formiranje kore, organske molekule...

Biološka evolucija – 3,7 mlrd godina

Podjela razdoblja

Prekambrij – prve 4 mlrd.god.

Fanerozoik – 600 mil.god.

Paleozoik:

pojava prvih riba i vodozemaca, na kopnu prvi kukci i gmazovi

Mezozoik:

Trijas, jura i kreda

Doba gmazova – dinosauri

Prvi sisavci i ptice

Kenozoik

Traje još i danas

Era ptica, sisavaca i kukaca

Ribe postale najbrojniji kralježnjaci

Evolucija čovjeka

Prvi organizmi – prokarioti (bakterije)

Carstva:

Animalia (životinje – heterotrofni

organizmi, hrane se drugima)

Plantae (biljke – autotrofni organizmi;

fotosinteza)

Fungi (gljive – heterotrofni organizmi –

apsorbiraju organsku hranu)

Protista (eukariotski jednostanični i

višestanični organizmi jednostavne građe –

alge, praživotinje...)

Archaea (primitivne bakterije)

Bacteria (bakterije - prokariotski

jednostanični organizmi)

Razmnožavanje životinja

Nespolno jedan roditeljski organizam; nema spajanja

sperme i jajeta

Brže, jednostavnije

Brojno potomstvo

Dvije identične stanice

Pupanje – pup na roditeljskom organizmu

Fragmentacija – roditeljski organizam se

podijeli – klon

Regeneracija

Partenogeneza – razvoj embrija iz neoplođenog

jajeta

Spolno Osjemenjivanje pa oplodnja

Produkti mejoze

Potomak s novim genotipom –

kombinacija

Jaje – veliko, nepokretno;

preživljava dulje

Spermij – pokretan, manji; ne

može dulje preživjeti

Složeniji proces, zahtijeva više

vremena u odnosu na nespolno

razmnožavanje

Oplodnja Vanjska oplodnja

Izvan ženskog tijela

Potrebna voda/ vlažni uvjeti

Velik broj jaja

Veći gubitci

Unutarnja oplodnja

Reprodukcija neovisno o vodi

Kooperacija – odabir partnera

Efikasnije, manje jaja

Razvoj posebnih organa

Živčani sustav

Kontrolira, regulira i usklađuje procese u čitavom organizmu

Odgovara na vanjske i unutarnje podražaje

Reagira na promjene prema informacijama iz okoliša

Povezan s aktivnošću životinje

Protozoa – posebni organeli za primanje i provođenje podražaja (praživotinje)

Porifera - spužve

Najjednostavniji živčani sustav – Žarnjaci

Živčani sustav kralježnjaka

Središnji (mozak + leđna moždina = centar inteligencije i kontrole)

Periferni (živčani sustav izvan mozga i leđne moždine)

Mozak

Siva i bijela tvar

Veliki mozak – dvije polutke

Leđna moždina

Provođenje signala između mozga i

refleksne akcije

Neuroni – prenose živčane impulse

Tipovi:

Osjetni

Motorički

Interneuroni

Živčani sustav – mreža

sastavljena od milijun živčanih

stanica međusobno povezanih

na vrlo organiziran način

kontrolni centar tijela

Osnovne funkcije:

osjet, integracija, reakcija

Osjetilni sustav

Osjeti – konstrukcije koje središnji živčani sustav stvara na temelju osjetnog

iskustva izvlačenje odabranih i malobrojnih informacija iz različitih

podražaja

Osjetljivost – sposobnost reagiranja na okolišne promjene

Osjetni organi tj. osjetila – Uši (sluh), Oči (vid), Jezik (okus), Nos (miris), Koža

(dodir)

Sluh – primanje i prepoznavanje zvučnih valova

Uho – vanjsko (uška), srednje (bubnjić, 3 slušne koščice), unutarnje (ravnoteža)

Pužnica – ispunjena tekućinom i osjetnim dlačicama

Miris – traženje hrane, partnera

Okus – hrana

Jezik – okusni pupoljci

Slatko, kiselo, slano, gorko

Ukusno = okusi + miris

Sustav za kretanje

Lokomotorni sustav –

kombinacija mišićnog i skeletnog

sustava potreban za kretanje

Mišićni sustav

Omogućava kretanje, održava

položaj tijela, temperaturu

tijelapodržava meka tkiva

Mišići – u tijelu više od 600

Poprečno prugasti, glatki i srčani

Mišići uz kostur – vodozemci,

gmazovi, ptice i sisavci

Mišići uz vanjski skelet – kukci

Kolutićav (ponavljajući) raspored

mišića - ribe

Antagonisti – kontrakcija

jednog, opuštanje drugog

mišića (ruka, noga, šaka,

čeljust)

Skeletni sustav – oblik,

zaštita, potpora, stabilnost,

pomoć pri kretanju

Hidroskelet

čvrsti skelet

egzoskelet – vanjski, oblik i

čvrstoća, manji organizmi

endoskelet – unutarnji, i veći

organizmi, fleksibilan, raste i

popravlja se, povezan

zglobovima pomoću

hrskavica

Kostur – 20% ukupne mase

tijela

Cirkulacijski sustav

Krvožilni – jedan od

najvažnijih sustava u

tijelu

Prenosi plinove, hranjive

tvari, hormone, enzime

Stabilizira pH

Glavni sustav hlađenja

tijela

3 glavna elementa: krv

(prenosi tvari), sustav

krvnih žila (transportni

sustav), srce (pumpa

tekućinu kroz žile

Cirkulacijski sustavi kod životinja Bez cirkulacijskog sustava

(jednostavni

bezkralježnjaci)

Spužve, žarnjaci,

bodljikaši

Otvoreni (neki

beskralježnjaci)

Člankonošci, mekušci

Zatvoreni ( neki

beskralježnjaci i

kralješnjaci)

Glavonošci, kolutićavci,

kralješnjaci

Dvodijelno srce – RIBE

Pretklijetka i klijetka, jedan

optok

Trodijelno srce – VODOZEMCI I

GMAZOVI

Druga pretklijetka, dvostruki

optok, mješanje arterijske i

venske krvi u klijetki

Četverodijelno srce – PTICE i

SISAVCI

Snažno, mišićavo srce, 2

klijetke i 2 pretklijetke, 2

odvojene pumpe – lijeva i

desna

DVOSTRUKA PUMPA

Stezanjem pretklijetke krv ulazi u

klijetke

Stezanjem klijetki krv odlazi u

tijelo i pluća

Krvne žile

Arterije – prenose krv od srce prema

tijelu ili plućima

Kapilare – povezuju arteriole i venule

Vene – provode krv prema srcu

Krv Krvna plazma (55%) + krvne stanice (45%)

stanice:

Eritrociti – najbrojnije (99%), daju boju, sadrže hemoglobin (molekula koja prenosi kisik i

dušik)

Leukociti – bijela krva zrnca, obrana organizma, limfociti (antitijela, antitoksini) i

makrofagi (probavljaju mikroorganizme)

Trombociti – zgrušavanje krvi, zaustavljanje krvarenja, bezbojni,, životni vijek manji od

10 dana

DIŠNI SUSTAV

Omogućuje svim tkivima izmjenu plinova

Osigurava potrebnu količinu kisika i odstranjivanje

ugljičnog dioksida

Zrak 21% kisika (svakih 1000m/nv 7% manje), Voda 1%

(manje u toploj i slanoj vodi)

Vodeni organizmi

Vanjske škrge – ličinke i neki odrasli vodozemci; tanke, nježne i

razgranate, koža potpomaže disanju

Unutrašnje škrge – Ribe, rakovi, školjkaši; razgranate, peraste,

zaštićene u posebne šupljine

Kopneni organizmi

Beskralježnjaci – dišna površina prekrivena vodom ili sluzi

Kukci – traheje, sustav cijevi koji prolaze kroz čitavo tijelo

Kopneni kralježnjaci – PLUĆA – vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci

DISANJE

3 funkcije: ventilacija (uzdisaj/izdisaj), izmjena plinova Plućno disanje;

Potrošnja O2 u stanicama STANIČNO DISANJE

Dišni putevi

Gornji: nos, ždrijelo, grkljan

Donji: dušnik, dušice, plućna krila

Probavni sustav

Uzimanje hrane – gorivo, izvor ugljika, esencijalne tvari

Tipovi prehrane:

Biljojedi

Mesojedi

Svejedi

Saprofagi – jedu uginule organske tvari

Paraziti – hrane se tekućinama

Komarac, pijavica, trakavica

Prehrana supstratom – hranjive

tvari iz čestica u zemlji

„bulk feeders” – veliki komadi

hrane

4 koraka obrade hrane:

Uzimanje hrane

Probava

Apsorpcija u krv

Eliminacija neprobavljenih ostataka

Proces probave od početka do kraja USTA

Usitnjava i vlaži hranu, probava škroba, ubija

mikroorganizme

JETRA

Proizvodi žuč, sprema u žučnu vrećicu, rastvara

mast

GUŠTERAČA

Enzimi za razgradnju proteina i škroba

ŽELUDAC

Ubija mikroorganizme, usitnjava hranu, probava

proteina

TANKO CRIJEVO

Rastvara svu hranu, upija hranjive tvari

DEBELO CRIJEVO

Upijanje vode