323

Prikazi i kritike

Deutsche Volksdichtung. Eine Einleitung,Autorenkollektiv, Leitung: HermannStrobach, Reclams Universal-BibliothekBand 782, Leipzig 1979, 408 str.

Ova knjiga 0 njemackom narodnompjesnistvu djelo je jedanaestoriceautora, od kojih je svaki napisaopoglavlje 0 vrsti kojom se preteznobavi. Knjiga je zapravo pandan, a uisti je mah i veoma razlicita odjednoga drugog djela 0 istoj temi,misHm na knjigu Formen der'Volkspoesie' Hermanna Bausingera(v. prilmz: NU 7, 1969-70). Obje teknjige odudaraju veoma od koi1Zer-vativne struje tradicionalne nje-macke folkloristike, ali dok se onaBausingerova istice osobnom ne-konvencionalnoscu i izazovima upu-cenim da.tadasnjoj znanosti na pod-rucju svoje struke, ova je knjdgaproniknutastabilno promiSljenomkoncepcijom autorskoga kolektiva,sto je pridonijelo uskladenom pri-stupu problemima, ali i stanovitojjednolicnosti.Velika je vrijednost ovog djela, za-miSljenoga kao popularni prirucnik,ali pisanog s akribijom i dokumen-tarno, da se svaka obradena vrstaprikazuje kompleksno, s opseznimuvidom u njezine povijesne mijenekroz stoljeca i u suvremeno stanje.Zamoru citatelja pridonosi, medu-tim, orij entacij ai, provedena u cije-loj knjizi - premda u nekim clan-aima dovoljno obzirno, a u drugimasimplificirano - prema koj oj se kaoosnovno mjerilo za procjenjivanjenarodnog pjesniStva uzima njegovklasni sadrZaj, suprotstavljanje pot-cinjenih klasa i slojeva naroda svo-jim izrabljivacima. Nedvojbeno jeda se slika klasnih odnosa i razliaitiiskazi tuzenja Hi bunta potlacenihmogu u narodnom pjesnistvu uvjer-ljivo pronalaziti, i dobro je sto su uovoj knjizi sagledani, ali je to ipaksamo jedan aspekt toga pjesniStva.On je jednostran,a time i nedovolj-no vjeran kad se uzima kao temelj-na a ponegdje i gotovo jedina di-menzija narodne poezije.U knjizi su prikazane ove vrste:popijevke (Hermann Strobach), pre-

daje (Gisela Burde-Schneidewind),bajke (Waltraud Woeller), saljiveprice (Siegfried Neumann), zaklinja-nja (Johanna Jaenecke-Nickel), po-sIovice (Friedrich Redlich), zagonet-ke (Ulrich Bentzien), dramski oblici(Siegfried Kube), pucke knjige (An-neliese Schmitt), trivijalni rom ani18. i 19. stoljeca (Hainer Plaul), ra-ne radnicke autobiografije (UrsulaMtinchow).

Okolnost da su u djelo 0 na,rodnompjesnistvu, oSlim poznatih usmenihvrsta ukljucene ne samo tradicijskepucke knjige nego cak i trivijalniromani i pisani radnicki zivotopisi,upucuje na zamisao 0 tom pjesniStvukoja je razlicita od uobieajene. 0tome govori Hermann Strobach usvom uvodu knj,izi.Kao mjerilo za pojam narodnogpjesnistva uzima autor u tom uvodu»element stvaralackog udjela narod-nih masa«, koji se moze izraziti uizvedbi i u produktivnom usvajanju,u prilagodlivanju vlastitim nacinimazivota i misljenja, u aktivnom cu-vanju i izmjenama, u aktualizaciji,preoblikovanju i novom oblikovanju(str. 19). Ostala mjerila kojima seobicno odreduju obilj ezj a narodnogpjesnistva - kakva su primjericenjegova anondmnost, nastanak is-kljuCivo u samome narodu Hi na-suprot tome iskljuciva recepcija izvisih slojeva, kolektivnost stvara-lackog procesa, usmena i pamcenatradicija i s njome povezana vari-jabilnost forme i sadrzaja kao i na-rodni humanisticki sadrZaj i progre-sivnost iskaza - povijesno su ogra-nicena mjerila i neispravna su, poautorovu misljenju, ako se shvatekao opci i trajni kriteriji (str. 7).Perspektivu narodne poezije u so-cij alizmu "idi autor prvenstveno uumjetnickom amaterskom stvarala-stvu radnih ljudi kao obliku soci-jalisticke kulture, gdje se postepenogubi klasno uvjetovana suprotstav-ljenost tzv. umjetnicke i narodnepjesme. Novo umjetnicko amaterskostvaralastvo za razliku od prijasnjihpovijesnih stupnjeva na,rodnoga pje-sniStva u svojoj bini nije obiljezenousmenoscu, varajabilnoscu grade i

324

--- - - -------

Narodna umjetnost XVIII

njezinim stalnim preoblikovanjem.Nacini prenosenja i sirenja ne osni-vaju se vise pretezno na usmenostii pameenju, nego su pisani i liiterar-ni iIi audio-vlizualni, zahvaljujueimodernim komunikacijskim sred-stvima danima narodu na raspola-g,anje. Pripovijetke i pjesme ne na-staju viSe prema nekadasnjim ka-nonima vrsta i tipova, nego usvaja-njem zanrova i oblika progreslivnekulture (str. 19-24).Ova zamisao 0 sadasnjici i perspek-tivama narodnog stvaralastva zaslu-zuje paznju, ali dovodi i do nedo-umica,. Osnovni je problem, po mo-me misljenju, u ovome:Uza sve uvazavanje amaterskogstvaralastva i nadu da ce se jednom,doduse u prilicno dalekoj budueno-sti, negdje na tom putu moei izgu-biti suprotnosti medu tzv. visokomumjetnoscu i kulturom sira.kih ma-sa, ne vidim razloga tome da se po-java suvremenoga narodnog pjes-nistva sagledava u amaterskoj dje-latnosti. Po svemu !lto je Strobachiznio kao obiljezj,a amaterskog stva-ralastva i kao njegove razlike odtradicijski shvaeenoga narodnogpjesnistva (gubitak usmenosti i va-rijabilnosti, tehnicka, transmisija idr.) moze se zakljuciti da se takviamaterski oblici znacajno razlikujuod uobicajetlOg pojma narodnogapjesnistva i nisu iz njega izravnoizrasli. No oni ipak mogu imati po-dosta med:usobnih dodirnih pa i za-jednickih elemenata pogotovu ondakad se amaterski oblici realiZiirajuu izravnim kontaktima a ne putemmedija. Mislim, naime, da je nacinkomunikacije bio i ostaje Ii nadaljekljucnim mjerilom za narodno i1i, dase na kraju preciznije izrazim, zausmeno pjesniStvo. Mislim, slijedeeiK. Cistova (vidi njegovu mspravuo specifici folkla.ra u zborniku Tipo-logiceskie issledovanija po fol'kloru,Moskva 1975), da je za pojam narod-noga odnosno usmenog pjesnistvabitna prirodna, kontaktna umjetnic-ka komunikacija, takva iz koje na-staje kraei iIi duzi komunikacijskilanac s ostalim momentima sto 0-datle izlaze (npr. varijabilnost).

Razumije se da u moderno doba teh-nicki mediji mogu imati velik udiou daljem sirenju ,a posredno i u ob-likovanju tako shvacenoga usmenogpjesniStva. Oni, u drugu ruku, su-zuju i prostor njegova postojanja,koji biva neusporedivo manj,i odonoga u nekadasnjim nepismenimdrustvima ili u slabo pismenim, po-dredenim drustvenim slojevima. Aliusmeno stvaranje u izra,vnom kon-taktu ipak ne samo sto ne iscezavanego se ono kao kompenzacij a zaizgubljenu neposrednost cak stalnoiznova obnavlja u suvremenim for-mama. Mislim da je ne samo pro-slost nego i perspektiva usmenogastvaralastva, usmene knjizevnosti(ili po ustaljenoj njemackoj termi-nologiji - narodnoga pjesniStva)upravo u izravnoj povezanosm i me-dusobnoj interakciji onih koji ka-zuju Ii onih koji primaju. Drugimrijecima: u knjizi Deutsche Volks-dicbtung na,rodno se pjesnistvo pro-slosti i sadasnjosti sagledava s gle-dista klasa i slojeva koji ga stva-raju, zanemarivsi njegove nacinepostojanja,. Po mome shvacanju,naprotiv, nacin postojanja, tj. ko-munikacija i prenosenje bitni su zatu vrst pjesnistva i upravo se ponjemu usmeno pjesniStvo razlikujeod pi sane knj izevnosti - i poredsvih njihovih vjekovnih medusob-nih interferencija. Ne bih daklemogla u svemu prih"atiti teorijskukoncepciju ove knjige, ali ddim daje u pitanju ozbiljno djelo, za ko-jim ce strucnjaci posezati i ondakada se ne slazu s njegovom za-mislju.

Maja Boskovic·Stulli

V. J. Propp, Fol'klor i dejstvitel'nost'.Izabrannye stat'i, Izdatel'stvo »Nauka«,Moskva 1976, 327 str. (Sostavlenie, re-dakcija, predislovie i primecanij,a B. N.Putilova)

Ovaj zbornik radova, istaknutog so-vjetskog folklorista Vladimira Ja-kovljevica Proppa (1895-1970) sa-ddava radove posvecene mnogim