Prezentacija Semantika Final

Post on 25-Nov-2014

194 views 10 download

Transcript of Prezentacija Semantika Final

Semantika i pragmatika: značenje u jeziku i diskursu – K.M.Jaszczolt

Belma JusufovićElma TurkovićLejla Šesto

Značenje riječi, rečenice i govornika1. Semantika i pragmatika

• Semantika se bavi značenjem riječi i rečenice, a pragmatika značenjem iskaza ili značenjem govornika.

• Pragamtika odgovara na pitanja kako sagovornik/slušalac dodaje kontekstualnu informaciju u semantičku strukturu, te kako izvlači zaključak iz onog što mu je rečeno.

• I semantika i pragmatika koriste se kontekstom.

• „Značiti“ je vrlo nejasan predikat. Naprimjer:

1. Crne tačke na lišću znače nedostatak željeza.

2. Zvono znači kraj časa.

3. „Sprachwissenschaft“ znači „lingvistika“.

• Semantičari se zanimaju načinom na koji rečenice prirodnog jezika odražavaju realnost, odnosno kako se rečenice odnose na našu mentalnu projekciju stvarnosti.

• Jedinice analize u semantici su propozicije. U pragmatici, pragmatičari govore o iskazima.

• Propozicije su opisi stanja stvari, (4) izgovorenih s naše strane, i (5) izgovorenih s nečije strane nama – izražavaju istu propoziciju da je npr. Belma Jusufović umorna.

(4a) Ja sam umorna.

(4b) Ti si umorna.

• Rečenice (5a)-(5c) izražavaju istu propoziciju, ukoliko smatramo da je uzet najbolji prevod.

(5a) I'm cold.(5b) J'ai froid.

(5c) Mir ist kalt. • Slično tome, primjeri (6) i (7) izražavaju istu

propoziciju.

(6) Pas je pojeo čokoladu.(7) Čokolada je pojedena od strane psa.

• Propozicija je onaj dio značenja iskaza deklarativne rečenice koji opisuje neko stanje stvari. (Hurford i Heasley, 1983:19)

• Možemo razlikovati dva tipa semantike: lingvističku semantiku i filozofsku semantiku.

• U primjeru (8) lingvistička semantika neće moći stvoriti cijelu propoziciju. Mora se ustanoviti u filozofskoj semantici na šta se riječ„dječak“ odnosi i za šta to on nije star dovoljno.

(8) Dječak nije star dovoljno.

2. Leksičko značenje, referencija i smisao • Znati značenje jezičkog izraza znači osigurati definiciju

značenja riječi - značenje u definiciji.

• Značenje leksičkih jedinica, prvenstveno leksema ali i leksičkih afiksa i idioma, naziva se terminom leksičko značenje, dok se značenje sintaksičkih jedinica, rečenica, naziva terminom rečeničko značenje. (Prćić)

• Kada dajemo definiciju riječi činimo to u odnosu prema drugim riječima koje zauzvrat moraju biti definirane i tako u beskonačnost – osim ako ne koristimo istu riječ kao definiens (koncept definiranja) i definiendum (kocept koji se definira).

• Riječi se koriste različito u različitim kontekstima. Naprimjer:

(9) Ovaj esej me ubija.

• Smisao je referencija, tj. značenje riječi proizlazi iz načina na koji se opisuje svijet.

• Kada govornik izgovori „ja“, „crna mačka“ i „krov“ on upućuje na osobu, životinju i objekt.

(10) Ja sam vidio crnu mačku na krovu.

• Smisao je način prezentacije/predstava, misao, ideja u glavi.

• Referencija predstavlja odnos između konkretno upotrijebljene lekseme i nekog tačno određenog vanjezičnog entiteta, označenog terminom referent.

• Dentoacija predstavlja odnos između lekseme i izvjesne klase vanjezičkih entiteta – ljudi, predmeta, mjesta, osobina, procesa i aktivnosti izvan jezičkog sistema, na koje se leksema može ispravno primijeniti.

(13) Zornjača je Zornjača.(14) Zornjača je Večernjača.

(15) Venera je Venera.

• Zornjača i Večernjača su koreferencijalne, odnose se na isti objekt, ali se razlikuju u značenju, te je nemoguće zamijeniti jednu drugom, kao što primjer (16) pokazuje.

(16) Preci su vjerovali da je Zornjača/Večernjača Zornjača.

3. SMISAO I LEKSIČKI ODNOSI• Važno je zapamtiti: 1. razliku između semantike i pragmatike, a prema tome i

razliku između rečenice, tvrdnje i iskaza, 2. ulogu reference i smisla u određivanju značenja riječi.

• Npr.: 'idu', 'išli su' i 'ide' gramatičke su realizacije leksema 'ići'.

• Npr.: 'pas' ulazi u odnose sa (i) 'mačka', 'krava', 'hrčak', ali isto tako i sa (ii) članom 'the', 'mali' i 'lajati'.

• Prva grupa predstavlja paradigmatske odnose a druga sintagmatske.

3.1. Uključivanje (inkluzivnost)• Značenje rečenice (17) uključuje, ili podrazumijeva, značenje rečenice (18).

(17) Tom je kupio tulipane.(18) Tom je kupio cvijeće

• Podrazumijevanje je automatsko prihvatanje istinitosti druge rečenice. Pod određenim uvjetima podrazumijevanje je obrnuto: (19) podrazumijeva (20) uprkos uključivanju značenja 'cvijeća' u značenje 'tulipana’.

(19) Nisam kupila cvijeće.(20) Nisam kupila tulipane.

• Na nivou leksičkih jedinica podrazumijevanje se često naziva hiponimnost: 'tulipan' i 'ruža' su hiponimi 'cvijeća'.

•Hiponimnost je princip na kome se mogu zasnivati čitave klasifikacije, naprimjer vrste životinja i biljaka. Riječi na istom nivou u mreži, kao naprimjer 'ruža', 'tulipan' i 'maslačak' kao hiponimi 'cvijeća', nazivaju se sestre. 'Prasac' i 'krmača' imaju nadređeni pojam 'svinja', ali 'pas' i 'kuja' imaju nadređeni pojam 'pas'. 'Psa' nazivamo neoznačenim članom para, dok je 'kuja' označena i semantički i distributivno: nosi više informacije i ograničenija je u značenju (distribuciji).

• Posebna vrsta uključivanja je meronimnost, dio – cjelina odnos između leksičkih jedinica, naprimjer 'tijelo' – 'ruka', 'ruka' – 'prst', 'prst' – 'nokat', 'kuća' – 'dimnjak'.

• Meronimnost se gramatički označava kao neotuđiva pripadnost.

3.2. Istovjetnost

• Odnos baziran na istovjetnosti zove se sinonimnost. Sinonimnost je uzajamna hiponimnost: prvi pojam podrazumijeva drugi, i drugi pojam podrazumijeva prvi. Sinonimi su fonološki drugačije riječi, ali one imaju isto značenje, npr.: 'mladić' – 'momak', 'kruh' – 'hljeb', 'torba' – 'tašna', 'kesa' – 'vrećica'.

• Naprimjer, 'malen' i 'sitan' su skoro sinonimi. Dok se 'moja mala sestra' i 'moja sitna sestra' bitno razlikuju u značenju, primjer: 'male razlike' i 'sitne razlike' se ne razlikuju.

Jak' i 'snažan' su skoro sinonimi, ali imaju različitu distribuciju u kontekstu. Ako se jedan zamijeni drugim, dobija se drugačije značenje i neuobičajenija konstrukcija u (24a) i (24b), dok u (24c) nema velike razlike u značenju.

(24a) jak / snažan čaj (24b) jak / snažan razlog (24c) jak / snažan čovjek

•Kolokacije su još korisnije u fosiliziranim frazam, kao npr.: u (25), gdje oba pridjeva imaju značenje 'star i nepodoban za jelo'.

(25) pokvaren / užežen maslacužežena / pokvarena jaja

•U slučaju neodređenosti, dvije različite primjene nekog izraza stavljaju se jedna uz drugu u rečenici, kao npr.: u (26):

(26) Mary je pilot kao i John. gdje riječ 'pilot' nema oznaku muškog ili ženskog roda.

• Homonimnost se javlja kad jedna fonološka riječ ima dva ili više značenja, značenja su vrlo različita, nevezana jedno za drugo, kao npr.:

'lap' – etapa, krilo, resica na uhu, šav; 'bank' – banka, klupa, obala

• Apsolutni homonimi treba da zadovolje sljedeće uvjete: 1. da nemaju srodno značenje; (i)2. da su im sve forme identične; (i) 3. da njihove identične forme budu gramatički

ekvivalentne, kao što je slučaj sa 'bank' – banka, klupa, obala.

• Kod djelimične homonimnosti riječi se mogu: 1. jednako izgovarati a pisati drugačije, kao npr.: 'red' (crven)

– 'read' (pročitao); 'led' (vodio) – 'lead' (olovo); 'night' (noć) – 'knight' (vitez), 'not' (ne) – 'knot' (čvor) ili

2. pisati jednako a izgovarati drugačije , kao npr. 'lead' (voditi) – 'lead' (olovo).

• Prva podgrupa djelimične homonimnosti naziva se homofonijom, a druga se naziva homografijom.

• Polisemija se javlja kada jedna fonološka riječ ima mnogo srodnih značenja. Često se javlja kao rezultat metaforičkog proširenja: naprimjer od 'noga', proizlazi 'noga stolice'.

• Polisemija proizlazi iz činjenice da postoje sistematski odnosi između različitih kognitivnih modela i između elemenata jednog te istog modela. Ista riječ se često koristi za elemente koji se nalaze u takvim kognitivnim odnosima. Lakoff (1987a: 13)

• Homonimne i polisemne riječi treba razlučiti u kontekstu.• Naprimjer:

(27) Sudija je pitao gdje je optuženi. Sudski službenik ga je našao sklupčanog pod

optuženičkom klupom.

3.3. Suprotnost

• Antonimi su riječi suprotnog značenja. Postoje razne vrste suprotnosti. U nekim parovima istinitost jednog člana kao opisa predmeta, događaja i sl. podrazumijeva neistinitost drugog člana, kao npr.: 'mrtav' – 'živ', 'muško' – 'žensko'. One se nazivaju komplementarne suprotnosti, binarne suprotnosti ili protivrječnosti.

• Tako primjer (27) predstavlja protivrječnost.(27) Kupili smo mače mužjaka koje je ženka.

• Kod nekih parova postoji označenost. Obično koristimo neoznačene (28a) i (29a) a ne označene (28b) i (29b).

(28a) Kolikov je star? (28b) Koliko je mlad?(29a) Koliko je dug?

(29b) Koliko je kratak?

• Postoje konverzni (obrnuti) antonimi koji se također nazivaju relacijske suprotnosti, gdje je odnos obrnut: 'muž' – 'žena', 'roditelj' – 'dijete', 'kupiti' – 'prodati', 'poslodavac' – 'uposlenik', 'iznad' – 'ispod'. Dakle, kod konverznih antonima, ako je a ispod b, onda je b iznad a.

• Neke relacijske suprotnosti su tranzitivne: ako je a iznad b, a b je iznad c, onda je a iznad c. One nikad nisu simetrične jer simetrijski odnosi su obostrani, kao npr.: 'a je oženjen sa b, a b je udata za a'.• Postoji još neke suprotnosti:1. direkcijska (usmjeravajuća) suprotnost kao u 'gore' –

'dolje', 'doći' – 'otići', 'lijevo' –'desno'; 2. ortogonalna suprotnost kao u 'istok' – 'zapad'; i3. nekompatibilnost (nespojivost), ne-binarni kontrast kao

npr.: ciklusi, ljestvice ili skale, rangiranje i druge taksonomije, kao što su boje, vrste pasa itd.

4. derivacijske odnose među riječima, kao što je pridjev koji opisuje stanje, glagoli promjene stanja, uzročni glagol, rezultativni pridjev.

4. Komponencijalna analiza: univerzalnost i relativnost

Atomi značenja • dva pristupa ovom konceptu: univerzalni (misao i spoznaja određuju jezik našegrazmišljanja) i lingvistički relativizam (jezik određuje naše misli)• leksička dekompozicija: riječi su građene od atoma značenja. npr. riječ žena (female) sastoji se od „atoma“: čovjek, odrasla osoba, ženski spol (human, adult, female)• komponencijalna analiza

• tzv. binarna obilježja: +/- male, +/- adult

• eliminacija određenih atoma. Forma izgleda ovako: slijedi → (if .... then)

npr. ako/if čovjek, human → onda/then živo biće, animate

• poteškoće: koliko uopće ima atoma; koji je njihov kognitivni status; nemoguće je

osigurati definicije utemeljene na takvim „atomima“.

4.1. Značenjski postulati

• Rudolf Karnap: neke rečenice zahtijevaju druge rečenice s leksičkim stavkama većeg

značenja → kupio sam tulipane / kupio sam cvijeće• značenjski postulati pomažu definirati leksičke veze

poput homonimije ili binarneopozicije; utemeljeni na tradicionalnoj pretpostavci da

riječi imaju izolirana značenja

• atomizam u jeziku - Jerry Fodor: pojmovi su stečeni iz „imovine“, konteksta koji

pojam izražava. Npr. cat naše neuronske strukture vežu se za kontekst cathood.

• ko-referentni pojmovi• postoji i drugo strukturalistički orijentirano

razmatranje – riječi u našoj glavi pohranjene u skupove, grupe; povezane na

osnovu asocijacija (crno – bijelo, čekić – ekser, trava – zeleno)

• Tipične umne poveznice nastaju na sljedećim vezama:

a. koordinacije (so → biber)b. kolokacije (so → voda)c. sinonimije (dom, kuća)d. nadređenosti (crveno → boja).

4.2. Dalji razvoji• Katz i Fodor (1963.), te Katz i Postal (1964.): dva tipa značajki: semantičke,značenjske markere (čovjek – muškarac) i razlikovne markere

•Leonard Talmy: motion event (kretnja/pokret događaja) sastoji se od objekta (Figure)koji ukazuje, odnosno podrazumijeva drugi objekt, tzv. Ground, osnovu, te Motion i Path (kretanje i stazu, put).

npr. The pencil rolled off the table. Olovka se otkotrljala sa stola.

• Jackendoff – konceptualna semantika: značenje je informaciona struktura kodirana,

vezana za čovjekov um. Koristi se semantičkim

komponentama poput „stvar“, „događaj“, „stanje“, „radnja“, „mjesto“, „način“, „svojstvo“, „količina“

npr. John ran toward the house.

Džon je otrčao prema kući. → događaj (Event);

prema kući → kretanje (Path)Džon i kući → stvar (Thing).

HVALA NA PAŽNJI!