POSLOVNA LOGISTIKA

Prof.dr.sc. Sanda Renko

Sadrţaj:

• Pojam poslovne logistike

• Logistiĉki sustavi i procesi

• Pojam distribucije

• Kanali distribucije, troškovi distribucije

• Odnos poslovne logistike i distribucije

• Proces naruĉivanja

• Skladištenje, zalihe

• Manipulacija robom

• Transport (vrste, troškovi)

• Informacijski i komunikacijski sustavi u poduzeću

• MeĊunarodni logistiĉki i distribucijski sustavi

• Nove strategije u poslovnoj logistici i distribuciji

Literatura:

• Šamanović, J.: «Prodaja, distribucija, logistika:

Teorija i praksa», Ekonomski fakultet Split, 2009.

• Segetlija, Z.: “Distribucija, logistika, informatika”,

EF Osijek, 2000.g.

• Bloomberg, D.J., LeMay, S. & Hanna, J.B.:

“Logistics”, Pearson Education International,

Prentice-Hall Inc., Upper Saddle River, New

Jersey, USA, 2002.

Povijest pojma

• grĉ. logistikos = vješt i iskusan u procjeni, prosudbi svih

elemenata potrebnih za donošenje optimalnih strateških i

taktiĉkih odluka

• franc. loger = stanovati, noćiti pod vedrim nebom,

smjestiti se, ukonaĉiti se

• grĉ. logos = znanost o elementarnim principima i

oblicima pravilnog mišljenja i prosuĊivanja

“U biti, bitka je dobivena i odlučena časnicima za opskrbu i

prije nego pucnjava započne”

general Rommel

“Logistika je kombinacija znanosti i umjetnosti. Ona koristi

kvantitativne metode inženjerstva i analize kako bi

inkorporirala logističke pretpostavke u dizajn proizvoda,

njegov razvoj, proizvodnju i funkcioniranje, ali je

umjetnost jer integrira ljudsko iskustvo, intuiciju i

kretaivne prosudbe.”

Langeford, 1995

Razliĉita stajališta o poĉecima primjene

pojma logistika:

• Aleksandar Veliki - “logisti” = ĉinovnici koji su

proraĉunavali drţavne potrebe

• 9 st. Lav IV Mudri ratnu vještinu dijeli na: strategiju,

taktiku i logistiku

Razliĉita stajališta o poĉecima primjene pojma

logistika:

a) 1670.g. u vojnim dokumentima (Luj XIV) u smislu opskrbe vojniĉkih trupa potrebnim materijalima, hranom, ali i njihova prebacivanja s poloţaja na poloţaj

b) 17 st. Maršal de Logis brinuo se za smještaj i potporu francuskim trupama na terenu

c) 18 st. Švicarski general Baron de Jomini (djelo “Pregled ratnog umijeća”) u znanstvenom smislu vojne strategije i taktike

Novija povijest

• kraj 19 st. SAD logistics = vojniĉke sluţbe pozadine tj.

znanost o pozadinskoj vojniĉkoj sluţbi (transportu i

opskrbljivanju)

• korejski i vijetnamski rat

Definicije pojma

“Proces planiranja, implementacije i provjere uspješnosti

stvarnog tijeka i skladištenja robe, usluga i odgovarajućih

informacija od mjesta polaska do mjesta potrošnje, a sve

u skladu sa zahtjevima kupaca.”

(Ameriĉko vijeće za logistiĉko poslovanje- Council of

Logistics Management, 1991)

“sustavni pristup upravljanja i kontrole fizičkog

tijeka materijalnih dobara i potrebnih informacija

koje poduzeće šalje na tržište i prima s tržišta”

(Šamanović, 1999)

Strateško znaĉenje logistike

“Marketing je aktivnost stvaranja potražnje, a logistika aktivnost zadovoljenja potražnje. Marketing treba odgovoriti na pitanje što prodavati, a logistika treba reći kako to izvesti uz najmanje ukupne troškove i maksimalnu razinu usluga kupcu.“

(Benis, 1990)

Cilj poslovne logistike: povezati mjesto izvora robe što

efikasnije s toĉkom njene isporuke potrošaĉima

Poslovna logistika sadrţi:

• Naruĉivanje

• Upravljanje skladištem

• Upravljanje zalihama

• Manipulaciju s robom

• Vanjski i unutrašnji transport

• Informacijski logistiĉki sustav

ŠTO ZNAĈI LOGISTIĈKI NAĈIN

UPRAVLJANJA POSLOVNIM PROCESIMA U

PODUZEĆU? Logistiĉki ciljevi po pojedinim poslovnim funkcijama:

1. Logistika nabave

Glavni cilj: uz najmanje troškove osigurati (u potrebno vrijeme, koliĉini i kvaliteti) potrebne sirovine, dijelove i poluproizvode za proizvodnju

Pojedinaĉni ciljevi:

• Dostava materijala i potrebnih dijelova u skladu s ugovorom glede naruĉenih proizvoda

• Dopremanje već komisioniranih materijala ili dijelova izravno od dobavljaĉa (Just in Time) i iz vlastitog skladišta uz najniţe troškove pripreme

• Korištenje za proizvodnju pripremljenih jedinica (smanjenje trajanja proizvodnje)

• Minimiziranje troškova unutarnjeg i vanjskog prijevoza vezanih za nabavu

• Minimiziranje zaliha sirovina i dijelova potrebnih za proizvodnju

• Dogovaranje kratkih rokova isporuke s dobavljaĉima i stvaranje mogućnosti brze reakcije na posebne zahtjeve kupaca

• Princip "nula-pogrešaka u pripremi" sirovina i dijelova potrebnih za proizvodnju strogom kontrolom kvalitete u preuzimanju robe....

2. Logistika proizvodnje

Glavni cilj: kontinuirana proizvodnja u skladu s ugovorenim koliĉinama uz minimiziranje zaliha polugotovih i gotovih proizvoda

Pojedinaĉni ciljevi:

• Operativno planiranje i upravljanje u najkraćem mogućem vremenu

• Proizvodnja bez pogrešaka, bez dodatnih dorada i popravaka

• Zaposlenici koji mogu izvrsno raditi na više radnih mjesta (više kvalifikacija) i fleksibilnost u odnosu na zahtjeve kupaca

• Stalna spremnost za proizvodnju kroz integraciju unutarnjeg prijevoza i manipulacije materijalima i proizvodima

• Min. troškova unutarnjeg prijevoza, manipulacije i procesa skladištenja

• Minimiziranje kapitala vezanog za proizvodnju.

3. Logistika prodaje

Glavni cilj: kontinuirana prodajna spremnost uz istovremeno minimiziranje troškova zaliha gotovih proizvoda, pakiranja, usluga, prijevoza i manipulacije

Pojedinaĉni ciljevi:

• Isporuka u skladu sa ţeljama kupaca (u koliĉini, na vrijeme, u kvaliteti, po cijeni...)

• Kvalitetno skladištenje gotovih proizvoda uz minimalne troškove

• Minimiziranje zaliha gotovih proizvoda

• Minimiziranje troškova pakiranja i korištenje materijala podobnog za recikliranje

• Minimiziranje troškova vanjskog prijevoza

• Visoka razina usluga

• Minimiziranje troškova komercijalnih aktivnosti vezanih za prodaju

4. Logistika zbrinjavanja otpada i ambalaže

Glavni cilj: zbrinuti otpad i ambalaţu u skladu s

naĉelima zaštite okoliša. Zbrinuti otpad u

proizvodnji, ambalaţu, sakupiti i zbrinuti korištene

proizvode kod potrošaĉa i odlagati na deponije ili

pripremiti za recikliranje.

Pojedinaĉni ciljevi:

• Sortiranje otpada po vrstama i sakupljanje u

posebnim spremnicima

• Ubrzavanje procesa ponovnog korištenja

recikliranih materijala u proizvodnji

• Odlaganje nepreradivih materijala i otpada na

posebnim odlagalištima

• Minimiziranje troškova prikupljanja,

meĊuskladištenja, uporabe ili odlaganja....

5. Logistika prijevoza

Glavni cilj: minimizirati vrijeme i troškove prijevoza u svim fazama nabave, proizvodnje, otpreme i zbrinjavanja otpada

Pojedinaĉni ciljevi:

• unutarnji prijevoz:

– korištenje prikladnih prijevoznih sredstava u skladu sa zahtjevima posla (masovni prijevoz ili male koliĉine)

– povezivanje unutarnjeg transporta na razini planiranja proizvodnje i upravljanja

– automatizacija unutarnjeg prijevoza

• vanjski prijevoz:

– korištenje troškovno povoljnih vrsta prijevoza i prijevoznika u skladu sa potrebama proizvodnje (Just in Time)

– korištenje vanjskih usluga ukoliko je to troškovno i sigurnosno povoljnije

– Povezivanje svih nositelja prijevoza u skladu s ugovorenim terminima, koliĉinama i zahtijevanom kvalitetom

– Stalno ukljuĉivanje novih prijevoznih tehnologija (gradska ekspresna dostava, osobna dostava, kombinirani prijevoz i sl.).

Osnovna podruĉja djelovanja logistiĉkog

upravljanja u trgovini

1. Lociranje skladišnih i prodajnih kapaciteta u skladu s potrebama potrošaĉa

2. Upravljanje tokovima roba (fiziĉka distribucija)

3. Analiza, kontrola i oblikovanje rukovanja s robama

4. Odabir odgovarajućih prodajnih jedinica

5. Kontrola i oblikovanje asortimana prodavaonice

6. Upravljanje ambalaţom, recikliranje i zaštita okoline

Zašto je vaţna logistika????

• Oruţje konkurentnosti postaje logistiĉki naĉin upravljanja procesima distribucije i informacijama s ciljem minimiziranja ukupnih troškova poslovanja i maksimiziranja usluge kupcima.

• Logistika kao sustavni pristup, odnosno “umreţeno” promišljanje u svim fazama premještanja proizvoda omogućava smanjenje ukupnih troškova i povećanje koristi za kupca povećanje konkurentnosti na trţištu

SNIŽENJE

TROŠKOVA

•Sniženje troškova

logistike

logističkom

racionalizacijom

•Sniženje troškova

usklaĎivanjem

ukupnog tijeka roba

unutar logističkog

lanca

•Sniženje troškova

uvažavanjem

načela logistike kod

dugoročnih

poslovnih odluka

PORAST

KORISTI ZA

KUPCA

•Povećanje

fleksibilnosti u

isporuci

(način, vrijeme,

količine)

•Povećanje

točnosti i

ispravnosti

isporuke

•Sniženje uk.

troškova

transakcija

SURADNJA Sniženje

troškova

usklaĎivanjem

nabave i prodaje

Postizanje

dugoročne

suradnje sudionika

poslovnih procesa

Rezultat uĉinkovitog logistiĉkog upravljanja

Min. ukupnih troškova poslovanja i postizanje visoke

razine usluga

Veća konkurentnost na trţištu za poduzetnike koji

zadovolje sadašnje i buduće zahtjeve kupaca

Biti konkurentan danas znaĉi promijeniti tradicionalni

naĉin voĊenja posla i pripremiti se za promjene u

okruţenju koje se brzo dogaĊaju

Naĉela na kojima se temelje logistiĉke aktivnosti:

1. Kvalitetan proizvod

2. Na pravo mjesto

3. U odgovarajuće vrijeme

4. Uz najniţe troškove

Logistiĉki sustavi i procesi

• Sustavi = Prostorno-vremenska transformacija dobara

i potrebnih informacija u procesu reprodukcije

(podsustav poduzeća) kroz procese:

a) Transporta, pregrupiranja i skladištenja (bitni procesi

tijeka dobara)

b) Pakiranja (bitni procesi pomaganja tijekovima dobara)

c) Dostavljanja i obrade naloga (bitni procesi tijekova

informacija)

• Procesi = poslovi i zadaci od kojih zavisi realizacija

logistiĉkih usluga.

• U logistiĉkom kompleksu proces kretanja (transport)

povezan je s procesom zadrţavanja (skladištenje)

mreţa

• Ovisno o naĉinu kretanja robe mreţom struktura

logistiĉkog sustava moţe biti:

1. Jednostupnjevna

2. Višestupnjevna

3. Kombinirana

1. Jednostupnjevni logistiĉki sustav

• Toĉke preuzimanja robe od proizvoĊaĉa i toĉka isporuke

korisnicima (potrošaĉima) izravno su povezane.

• Roba se kreće po mreţi izravno bez zadrţavanja i

dodatnog skladištenja, prepakiranja i sl.

2. Višestupnjevni logistiĉki sustav

• Isprekidan tijek robe, od toĉke preuzimanja kod

proizvoĊaĉa do toĉke isporuke potrošaĉima

• Tijek robe prekida se u najmanje jednoj toĉki zbog

pregrupiranja robe u manje koliĉinske jedinice (break-

bulk-point) ili veće koliĉinske jedinice (consolidation

point)

3. Kombinirani logistiĉki sustav

• Izravno i neizravno kretanje robe od toĉke preuzimanja

od proizvoĊaĉa do toĉke isporuke potrošaĉima (jedan

dio robe izravno do toĉke isporuke, a drugi dio

privremeno se zadrţava u toĉki prekida)

Logistiĉke sustave moguće je podijeliti prema:

a) Podruĉjima primjene (podruĉno razgraniĉenje)

b) Sadrţaju logistiĉkih zadataka i poslova

(funkcionalno razgraniĉenje)

Podruĉno razgraniĉenje logistiĉkog sustava

3 su sustavna kompleksa:

• Mikro-logistiĉki sustav poduzeća

• Meta-logistiĉki sustav

• Makro-logistiĉki sustav

• Meta-logistiĉki sustav

Mikro-logistiĉki sustav poduzeća

• Zadatak je osigurati prijevoz, skladištenje i isporuku robe i materijala i odgovarajuće komunikacijske veze i informacije unutar poduzeća.

• Elementi sustava: skladišta, transport, distribucijska mjesta i centri za upravljanje mikrologistiĉkim procesima

• Razlikuju se prema zadacima i ciljevima poduzeća u kojima djeluju:

1. Logistika poduzeća (poslovna logistika)

2. Vojna logistika

3. Bolniĉka logistika i sl.

LOGISTIKA PODUZEĆA

Osigurava da svaki dio poduzeća bude na vrijeme

i uz minimalne troškove opskrbljen potrebnim

predmetima rada i informacijama

• Logistika poduzeća teţi:

skraćenju vremena potrebnog za izvoĊenje poslovnih procesa,

povećanju fleksibilnosti u odnosu na zahtjeve kupaca,

povećanju razine usluga kupcima uz istovremeno smanjenje zaliha i sniţenje troškova

Meta-logistiĉki sustav

• Interorganizacijski ustroj koji prelazi pravne

granice poduzeća

• Kooperativni odnosi meĊu poduzećima koji

sudjeluju u premještanju dobara

• Razlikuju se prema vrsti poduzeća koja

kooperiraju pri obavljanju logistiĉkih zadataka:

1. Horizontalna kooperacija

2. Vertikalna kooperacija

• Kooperacijom se vrši podjela rada u logistiĉkom kanalu

i ostvaruju prednosti za sudionike:

1. Reduciranje pojedinih poslova i zadataka

2. Racionalnije korištenje transportnih sredstava i opreme

i otklanjanje uskih grla

3. Ubrzanje robnog tijeka i povećanje kvalitete logistiĉkih

usluga

Makrologistiĉki sustav

• Objedinjuje mikro i meta-logistiĉki sustav i predstavlja

podsustav gospodarstva jedne zemlje

• Obuhvaća ne samo logistiĉke akcije poduzeća u zemlji

već i one iz meĊunarodne razmjene dobara (suvremena

tehnologija)

Mega-logistiĉki sustav

• Sustav logistiĉkih aktivnosti koji omogućuje prostorno-

vremensku transformaciju dobara, informacija i

materijala izmeĊu makro-logistiĉkih sustava uz

maximalno zadovoljstvo korisnika i minimalno uloţene

materijalne resurse i ljudske potencijale

• stvaranje meĊunarodnih logistiĉkih operatora (Federal

Express)

• Kooperacija izmeĊu transportnih poduzeća (KLM i AF, i

sl.)

Funkcionalno razgraniĉenje logistiĉkog

sustava

• Prema sadrţaju logistiĉkih zadataka i poslova: sustav

dostavljanja i obrade narudţbi, transportni sustav, sustav

skladištenja i sl.

Razlika izmeĊu upravljanja loncem dobave i

logistike

• Upravljanje lancem dobave (supply chain management)

= upravljanje tokovima materijala, informacija i novca, tj.

Sve aktivnosti vezane uz kupovinu, proizvodnju,

premještanje, skladištenje i prodaju

• SCM – koordinacija razliĉitih funkacija unutar poduzeća

(npr. marketing, financije, proizvodnja), kao i koordinacija

s drugim poduzećima

• Logistika je dio upravljanja lancem dobave i odnosi se na

prijevoz materijala i robe, te pripadnu razmjenu

informacija u smislu popratne dokumentacije (planiranje i

koordinacija)

Pojam distribucije

• djelotvoran prijenos dobara od mjesta proizvodnje do

mjesta potrošnje uz minimalne troškove i prihvatljive

usluge kupcima.

“marketinška funkcija koja upravlja kretanjima dobara od

proizvoĎača do krajnjih potrošača, preko

veletrgovinskih, malotrgovinskih, skladišnih i

transportnih institucija kako bi dobra bila pristupačnija

kupcima kad ih trebaju i gdje ih trebaju i žele”

(Dujmović, 1975)

Kanali distribucije

• Posrednici u marketingu ĉine kanal marketinga

(trgovaĉki kanal ili kanal distribucije)

• Kanal marketinga = niz meĊusobno ovisnih organizacija

ukljuĉenih u proces proizvodnje proizvoda ili usluga

raspoloţivih za uporabu ili potrošnju

Razlozi korištenja posrednika

M

M

M

C

C

C

BROJ KONTAKATA= M X C

= 3 X 3

= 9

M

M

M

D

C

C

C

BROJ KONTAKATA= 3 + 3

= 6

Funkcije i tokovi kanala marketinga

• Informacija

• Promocija

• Pregovaranje

• Naruĉivanje

• Financiranje

• Preuzimanje rizika

• Fiziĉko posjedovanje

• Plaćanje

• Pravni naslov

Tokovi kanala marketinga

Promocija, pravni

naslov, fiziĉko

posjedovanje

Plaćanje, naruĉivanje

Informacije,

pregovaranje,

financiranje,

preuzimanje rizika

Razine kanala

• Svaki posrednik koji obavlja neki posao u pribliţavanju

proizoda i njegova vlasništva krajnjem kupcu predstavlja

razinu kanala

• Duţina kanala = broj razina posrednika

Mjesto distribucije u logistiĉkom sustavu

Upravljanje

materijalima,

sirovinama,

dijelovima i

poluproizvodima u

procesu

proizvodnje

Distribucija Logistika + =

Odnos logistike i distribucije

Sirovine

Materijali

Poluproizvodi

Dijelovi

Zalihe

Proizvodnja

(unutrašnji

transport,

manipulacija,

skladištenje u

proizvodnji

Skladišta

Distributivni centri

kupci

Upravljanje materijalima Distribucija

Logistika

Odnos distribucije i fiziĉke distribucije

• Distribucija obuhvaća tijekove materijala i dr. i

informacija, a fiziĉka distribucija samo fiziĉke tijekove

sirovina, materijala i proizvoda

• Fiziĉka distribucija je skup aktivnosti koje omogućuju

djelotvorno kretanje gotovih proizvoda s kraja

proizvodnog procesa do potrošaĉa

Suvremeni odnos proizvodnje i distribucije

• “opskrbni lanac” – zajedniĉki interes proizvodnje i

distribucije = svaki od sudionika mora racionalno obaviti

svoju funkciju (nije vaţno da li će se distribucijom baviti

proizvoĊaĉ ili specijalizirana poduzeća već prednost ima

uĉesnik koji će to obaviti najbrţe, najkvalitetnije,

najekonomiĉnije)

• Suvremena poslovna strategija = maximalna flexibilnost

prema zahtjevima kupaca i teţnja da se smanje

proizvodni troškovi i troškovi distribucije

Odnos distribucije i marketinga

• Kako bi se formulirala uĉinkovita marketinška strategija

treba optimalna kombinacija 4P

• MeĊusobni utjecaj 4P

Odnos distribucije i prodaje

• Poistovjećivanje

• 2 posebne funkcije s istim ciljem

• Prodaja: promjena vlasništva nad prodanom robom

(pregovaranje,promocija, ugovaranje)

• Distribucija: premiještanje robe od jednog vlasnika

prema drugom (moţese raditi i o distribuiranju robe

kroz razliĉite faze proizvodnje unutar istog vlasništva

a da nije prodana – montaţna proizvodnja u

automobilskoj industriji)

• Prodaja i distribucija moraju raditi zajedno kako bi

osigurali opskrbu kupaca u pravo vrijeme, na pravo

mjesto u odgovarajućem asortimanu

Strategija distribucije dio je strategije poduzeća i odnosi se na izbor jedne ili više alternativa distribucije koje omogućavaju poduzeću uspješan nastup na trţištu.

Ĉimbenici koji utjeĉu na strategiju:

• promjene u gospodarstvu

• ponašanje potrošaĉa (promjene u stilu ţivota, standard, i sl.)

• promjene u robnom prometu (sve veća povezanost izmeĊu trgovine i proizvodnje, opadanje znaĉenja manjih prodavaonica)

• društvene promjene (kraći radni tjedan a duţi tjedan prodavaonica)

• tehnološke promjene (jeftinije i brţe komuniciranje)

• Oruţje konkurentnosti postaje logistiĉki naĉin

upravljanja procesima distribucije i informacijama s

ciljem minimiziranja ukupnih troškova poslovanja i

maksimiziranja usluge kupcima.

Izbor kanala distribucije

• Donošenje odluke proizvoĊaĉa o broju, tipu i karakteru

sudionika u kanalu distribucije proizvodnog asortimana

• Ovisi o ĉimbenicima:

1. Strategija nastupa poduzeća na trţištu

2. Ciljevi koje proizvoĊaĉ robe ţeli ostvariti

3. Karakteristike proizvoĊaĉa

4. Karakteristike proizvoda

5. Karakteristike potrošaĉa

6. Karakteristike posrednika

1. Strategija nastupa poduzeća na trţištu

• Intenzivna distribucija – proizvoĊaĉ u prodaji svojih

prozvoda nastoji angaţirati štio je moguće više

posrednika

• Ekskluzivna distribucija – proizvoĊaĉ odabire 1 ili

nekoliko posrednika koji će imati ekskluzivno pravo

prodaje robe

• Selektivna distribucija – u distribuciju se ukljuĉuje više

posrednika

2. Ciljevi koje proizvoĊaĉ robe ţeli ostvariti

1. Proizvodi i usluge trebaju biti što brţe dostupni

stvarnim i potencijalnim potrošaĉima

2. Treba biti postignuta odgovarajuća razina

distribucijskih usluga

3. Distribucijske operacije treba izvršiti uz minimalne

troškove

4. Treba osigurati brz i toĉan povrat informacija

3. Karakteristike proizvoĊaĉa

• ProizvoĊaĉi koji oskudijevaju financijskim sredstvima usmjeravaju se prema posrednicima

• Velika poduzeća s širokim asortimanom i fin. sreds. mogu organizirati direktnu distribuciju

Optimalna kombinacija kanala distribucije omogućava max prodaju, min troškove i efikasnu kontrolu distribucije

4. Karakteristike proizvoda

• Luksuzni proizvodi

• Kabasti proizvodi male jediniĉne vrijednosti, ali

velike ukupne koliĉine

• Tehniĉki proizvodi gdje treba servis

• Lakokvarljivi proizvodi

5. Karakteristike potrošaĉa

• Geografska disperzija

• Uĉestalost kupovine

• Stalnost koliĉine nabavki

6. Karakteristike posrednika

• Razvijeno trţište veći broj posrednika

Kanali distribucije za robu krajnje potrošnje

Kanali distribucije za robu industrijske

potrošnje

Povratni kanali

• Otkupni centri

• Razne društvene grupe (školska omladina, umirovljenici

i sl.)

• Struĉnjaci za sakupljanje otpadaka

• Sakupljaĉi krpa i otpadaka

• Centri za reciklaţu

• Skladišta preraĊevina

Distribucijski kanali u meĊunarodnom marketingu

Čimbenici koji utječu na izbor kanala distribucije:

• Naĉin stupanja poduzeća na meĊunarodno trţište (klasiĉni jednostavni naĉin putem izravne prodaje, neizravne prodaje i sl., klasiĉni sloţeni naĉin preko kompenzacije, poslovno-tehniĉke suradnje i sl., viši oblik suradnje preko joint venturea, franchisinga i sl.)

• Pravni propisi zemlje

• Stupanj razvijenosti prometne mreţe

• Zemljopisni uvjeti

• Konkurencija

• Troškovi distribucije i dr.

Troškovi distribucije

Nastaju izravno nakon proizvodnog procesa i obuhvaćaju:

• Troškove skladištenja

• Troškove prijevoza

• Troškove obrade narudţbi

• Troškove plaća administrativnog osoblja

• Komunikacijske troškove

• Troškove servisa kupcima

• Ostale troškove vezane uz distribuciju robe

• U strukturi ukupnih troškova distribucije najveće uĉešće imaju troškovi prijevoza robe, skladištenja i drţanja zaliha

Troškovi skladištenja

= najam, izgradnja, odrţavanje, rasvjeta, osiguranje, plaće

skladišnih radnika, troškovi drţanja zaliha i ostali troškovi

koji se odnose na zgrade i opremu skladišta.

• Troškovi drţanja zaliha ĉesto se promatraju odvojeno

(troškovi kapitala, troškovi upravljanja i kontrole zaliha,

troškovi rizika koji se javlja uslijed kraĊe, loma i drugih

gubitaka na robi)

Na troškove

skladištenja utjeĉe:

• Veliĉina, broj i vrsta

skladišta

(javno/privatno)

• Regionalna lokacija

skladišta

• Cijena i starost

skladišne zgrade

• Vrsta i koliĉina

skladištene robe

• Porezna politika

drţave itd.

Struktura troškova skladištenja ovisi o:

• Vrsti i koliĉini uskladištene robe

• Naĉinu upravljanja zalihama

• Veliĉini zaliha

Najveća stavka u troškovima skladištenja su troškovi rada

Troškovi zgrade variraju ovisno o vlasništvu i cijeni izgradnje

Troškovi po jedinici uskladištene robe niţi su kod većih skladišta (niţi fiksni troškovi po jedinici uskladištene robe)

Prednosti i nedostaci velikih skladišta

• Uspješna primjena suvremene tehnike i tehnologije

(mehanizacija, automatizacija, robotizacija,

kompjuterizacija) niski prosjeĉni skladišni troškovi

• Racionalizacija skladišne mreţe (Bosch-Siemens u

Skandinaviji)

• Progresija troškova zbog slabe iskorištenosti kapaciteta,

velike udaljenosti kupaca i problema upravljanja

Troškovi prijevoza

= transport robe od mjesta proizvodnje do lokalnog

skladišta i troškovi isporuke robe kupcima (lokalna

dostava)

Robu moţe prevoziti:

• proizvoĊaĉ

(vlastitim sredstvima) ili

• vanjski prijevoznik

Ukupna kilometraţa dijeli se na 2 dijela:

• Kilometraţa od skladišta proizvoĊaĉa do distribucijskog

skladišta u zoni isporuke (veća prijevozna sredstva)

• Kilometraţa od skladišta u zoni isporuke do kupca

(manja dostavna vozila)

Sudionici distribucije

• Trgovaĉka poduzeća (trgovaĉka poduzeća na veliko i malo)

• Proizvodna poduzeća (odjel/sluţba nabave ili prodaje)

• Poduzeća za pruţanje trgovaĉkih usluga (komercijalno-usluţna poduzeća, poduzeća za osiguravanje poslovnog prostora, trţišne institucije)

Proizvodna poduzeća

• Prednosti: izravan kontakt s kupcima i bolja kontrola

prodaje, ponašanja potrošaĉa i njihovih zahtjeva

• Nedostatak: veći troškovi distribucije, slabiji angaţman u

proizvodnji

Trgovaĉka poduzeća na malo

• Specijalizirane prodavaonice

• Robna kuća

• Supermarket

• Hipermarket

• Diskontna prodavaonica

• Prodavaonica u susjedstvu

Trgovaĉka poduzeća na veliko

• Veletrgovaĉki posrednici

• Brokeri i agenti

• Filijale i predstavništva proizvoĊaĉa i maloprodavaĉa

• Raznovrsni veletrgovci

Veletrgovaĉki posrednici

= samostalni poduzetnici koji obavljaju posao samostalno i

u svoje ime, za svoj raĉun

• Mogu raspolagati širokim, ograniĉenim ili specijaliziranim

asortimanom, pruţati punu (grosisti i industrijski

distributeri) i ograniĉenu uslugu (veletrgovci po sustavu

“plati i nosi”, veletrgovci s dostavom, posrednici u

otpremi robe, veletrgovci putem kataloške prodaje,

proizvoĊaĉke zadruge)

Brokeri i agenti

= ne zadrţavaju pravo na robu već obavaljaju nekoliko

funkcija i ne preuzimaju rizik. Specijaliziraju se za

odreĊenu liniju proizvoda i vrstu kupaca.

• Brokeri povezuju prodavatelja i kupca i pomaţu u

pregovorima

• Agenti predstavljaju ili prodavatelja ili kupca na stalnijoj

bazi od brokera

• Filijale i predstavništva proizvoĊaĉa i maloprodavaĉa

osnivaju proizvoĊaĉi kako bi umjesto veletrgovaca

obavljali neke operacije (nadzor zaliha, prodaju,

promociju, nabavu i sl.)

• Raznovrsni veletrgovci su specijalizirani veletrgovci

poput poljoprivrednih zajednica (otkupljuju poljoprivredne

proizvode) i aukcijski poduzeća (aukcijama prodaju

opremu i sl. drugim poduzećima)

Poduzeća za trgovaĉke usluge

• Sudjeluju u posredovanju pri kupoprodaji robe, ali i

drugim poslovima u procesu distribucije

Vrste:

1. Komercijalno-usluţna poduzeća (trgovaĉke agencije,

komisiona poduzeća, špediteri, javna skladišta,

poduzeća za kontrolu kvalitete i kvantitete)

2. Poduzeća za osiguravanje poslovnog prostora

(veletrţnice, gradske trţnice, trgovaĉki centri)

3. Trţišne institucije (sajmovi uzoraka, aukcije)

Komercijalno-usluţna poduzeća

• Trgovaĉke agencije - zakljuĉivanje ugovora, posredovanje u prometu robe i davanje obavijesti. Temeljna im je djelatnost zakljuĉivanje ugovora u ime i na raĉun komitenta.

• Javna skladišta - preuzimanje i ĉuvanje robe za raĉun trećih osoba i obavljanje niz sporednih poslova kao utovar, istovar, pakiranje i sl.

• Komisiona poduzeća - prodaja tuĊe robe u svoje ime a za raĉun vlasnika robe.

• Špediterska poduzeća - usluge prijevoza u domaćem i meĊunarodnom transportu, sortiranje, ĉišćenje, pakiranje robe, plaćanje carine, osiguranja i sl.

• Poduzeća za ispitivanje kvalitete i kvantitete opremljena

su labaratorijima za utvrĊivanje stanja robe po nalogu

komitenta

• Agencije za gospodarsku propagandu specijalizirane su

za unapreĊenje plasmana robe na trţištu

• Specijalizirana distribucijska poduzeća – opremljena

potrebnim sredstvima i kadrovima za pruţanje distr.

usluga

Trgovaĉka poduzeća za osiguranje prostora

• Gradske trţnice = javna poduzeća koja stavljaju na raspolaganje prostor i najnuţniju opremu ponuĊaĉima robe

• Veletrţnice = specijalizirana trgovaĉka poduzeća koja osiguravaju prostor za kupoprodaju prehrambenih proizvoda na veliko u većim potrošaĉkim centrima

• Trgovaĉki centri = arhitektonska cjelina koja u sastavu ima 1 ili 2 supermarketa i veći broj manjih prodavaonica

Trţišne institucije

• Burze = trţišne institucije na kojima se trguje novcem,

vrijednosnim papirima, tipiziranom robom i uslugama

(metal, ţitarice i sl.)

• Aukcije = vrste veletrţnica na kojima se prodaje roba ĉija

kvaliteta nije tipizirana (vuna, krzno, ĉaj i sl.)

• Sajmovi uzoraka = trţišne institucije koje organiziraju

komercijalne izloţbe razliĉitih roba u odreĊeno vrijeme,

na odreĊenom mjestu svake godine

Temeljni zadaci distribucije:

1. Skratiti put i vrijeme robi od mjesta proizvodnje do potrošnje

2. Povećati konkurentsku sposobnost robe

3. Vremenski i prostorno uskladiti proizvodnju i potrošnju

4. Programirati proizvodnju prema potrebama potrošaĉa

5. Osigurati plasman novih proizvoda

6. Utjecati na promjene navika potrošaĉa i zaštititi njihove interese

• udio logistiĉkih troškova u ukupnim troškovima

poslovanja 10-20%

• Skraćivanje trajanja neproizvodnih operacija i smanjenje

logistiĉkih troškova vodi uspješnijem poslovanju

poduzeća

• “Volvo”: priprema i proizvodnja bregaste osovine 50min,

unutrašnji i vanjski prijevoz 22 sata, leţanje u skladištu

do konaĉnog korištenja 6 mjeseci

Metode istraţivanja elemenata logistiĉkog sustava

1. Racionalistiĉke metode:

a) Analiza = misaoni postupak rašĉlanivanja cjeline na dijelove kako bi se bolje upoznali i cjelina i dijelovi (analiza trţišta logistiĉkih usluga, troškova i sl. dnevno, tjedno)

b) Sinteza = sjedinjavanje pojedinaĉnog u opće uz isticanje bitnog i dominantnog u sadrţaju neke pojave

c) Komparacija =usporeĊivanje promatranih pojava u vremenu i prostoru što pomaţe utvrĊivanju njihove suštine i objašnjenju uzroka

2. Empirijske ili iskustvene (promatranje, intervju, anketiranje, upitnik)

NARUDŢBA I ISPORUKA

= kretanje dobara i uz njih potrebnih

dokumenata od prodavatelja do kupca,

ukljuĉujući prijenos i obradu podataka i kontrolu

narudţbi, od trenutka naruĉivanja do isporuke

narudţbe kupcu.

Vrijeme tijeka narudţbe u ukupnom vremenu

isporuke sudjeluje do 75% pa skraćivanjem

vremena tijeka narudţbe utjeĉemo na

skraćenje vremena ukupnog procesa

distribucije

Za uĉinkovitu fiziĉku distribuciju robe i bolji servis

isporuke potrebno je:

• Skratiti vrijeme od naruĉivanja do isporuke robe

• Uspostaviti što bolje komunikacijske veze izmeĊu

potrošaĉa i dobavljaĉa

• Zaštititi robu od oštećenja

• Osigurati toĉnost isporuke

Aktivnosti tijeka narudţbi:

• Dostava narudţbi i praćenje njihova izvršenja

• Obrada narudţbi

• Priprema narudţbe

• Otprema i isporuka naruĉene robe

• Preuzimanje i plaćanje naruĉene robe

• U suvremenim uvjetima poslovanja da bi bilo

konkurentno poduzeće mora imati logistiĉki

orijentiranu organizaciju tijeka narudţbi (nuţnost

informacijske podloge za nesmetani tijek

narudţbi) .

Dostava narudţbi i praćenje njihova izvršenja

• Naruĉivanje je osnovna aktivnost, a narudţba najvaţniji

dokument pri kupnji robe.

• Narudţba sadrţava podatke: naziv i adresa poduzeća

kupca koje ispostavlja narudţbu, broj narudţbe, datum,

znak, naziv, adresu, broj telefona/faksa/mail dobavljaĉa,

oznaku i koliĉinu robe, cijenu s PDV-om, naĉin

transporta i dr.

• Wal-Mart komjuterizirani sustav narudţbi izmeĊu

skladišta i dobavljaĉa

Obrada narudţbi

• Zapoĉinje nakon primitka narudţbe, slijedi provjera toĉnosti narudţbe i kreditne sposobnosti kupca i planiranje realizacije narudţbe

• Što ukoliko poduzeće nema dovoljno zaliha za realizaciju prispjelih narudţbi?

1. Dati prednost potrošaĉima koji uredno plaćaju

2. Ispuniti narudţbe koje su prve došle

3. Svakom dati dio naruĉene koliĉine

4. Dati prednost većim potrošaĉima

5. Dati prednost novim potrošaĉima

Priprema narudţbi

1. Raspored pojedinih narudţbi prema karakteristikama

robe, hitnosti i mogućnosti zdruţivanja pošiljki u

jednom transportnom sredstvu

2. Komisioniranje = sve aktivnosti kompletiranja pošiljki i

njihova izdavanja

3. Izdavanje potrebnih dokumenata koji sluţe za

evidenciju i praćenje robe na putu (otpremnica,

specifikacija robe, tovarni list, faktura i dr.)

Komisioniranje = realizacija narudţbe

• Vertikalni sustav komisioniranja – radnik zaduţen za realizaciju narudţbe kroz ĉitavo skladište prikuplja robu za isporuku sve dok ne kompletira narudţbu

• Zonski sustav komisioniranja – skladište se dijeli na zone i radnici su zaduţeni za svoju zonu

• Horizontalni sustav komisioniranja – kompjuterska tehnika i svaka kartica se kompjuterski evidentira po vrstama robe i skladišnim mjestima

Otprema i isporuka naruĉene robe

• Otpremom narudţbi ispunjavaju se ciljevi:

1. Kupac dobiva naruĉenu robu

2. Prodavaĉ osigurava naplatu isporuĉene robe

Odluka o izboru naĉina transporta???

- Prodavaĉ prije otpreme pošiljke šalje obavijest kupcu o vremenu prispijeća robe

- Nakon dolaska slijedi pregled prijevoznih dokumenata i isporuka

Preuzimanje i plaćanje naruĉene robe

• Eventualne gubitke na robi moţe snositi: dobavljaĉ,

kupac, osiguravajući zavod ili osoba koja je uzrokovala

gubitak

• Pravilo: vlasnik robe snosi rizik i gubitak: presudan je

trenutak prestanka/nastanka vlasništva nad robom

POJAM SKLADIŠTA

U širem smislu skladište je ograĊeni ili

neograĊeni prostor, pokriveni ili nepokriveni

prostor koji se koristi za ĉuvanje sirovina,

poluproizvoda ili gotovih proizvoda koji su u

funkciji odvijanja poslovnih procesa u

poduzeću.

U užem smislu skladište podrazumijeva

mjesto smještaja, ĉuvanja i izdavanja robe.

Definicija skladišta u suvremenom načinu

upravljanja poslovnim procesima

skladište je točka u logističkoj mreži na kojoj se

predmet skladištenja prihvaća ili prosljeĎuje u

nekom drugom smjeru unutar mreže.

Osnovni su ciljevi skladišne službe

• nesmetano i kontinuirano poslovanje

• oĉuvanje vrijednosti i kvalitete ĉuvanog materijala ili

robe

• skladištenje uz minimalne troškove

Organizacija skladišne službe

• Centralizirani model organizacije – sve djelatnosti skladištenja odvijaju se na 1 mjestu (skladištu)

• Decentralizirani model organizacije – skladištenje robe odvija se na više prostorno odvojenih mjesta

• Centralizirano-decentralizirani model organizacije – postoji 1 centralno skladište na razini poduzeća i nekoliko prostorno odvojenih skladišta po pogonima

Organizacija (položaj) skladišne službe

• A. Klasičan pristup:

• skladišna sluţba u sklopu nabave

• skladišna sluţba u okviru prodaje

• kao zasebna poslovna jedinica u okviru komercijalnog sektora

• skladišna sluţba u okviru proizvodnog sektora

• B. Suvremeni pristup:

• skladišna sluţba u okviru sektora operativne logistike

• skladišna sluţba kao operativna podrška u sektoru marketinga

Zadaci skladišne službe:

• Prijem robe

• Smještaj i ĉuvanje

• Izdavanje i otprema robe

• Prijem robe – u prijem robe spadaju poslovi i zadaci: istovara, kontrole i evidencije primljene robe u skladište.

• Smještaj i čuvanje robe – poslovi i zadaci smještaja i ĉuvanja robe su: sortiranje, pronalaţenje mjesta za smještaj robe, dopunsko pakovanje, ĉuvanje, osiguranje i kontrola visine zaliha uskladištene robe.

• Izdavanje robe iz skladišta – poslovi i zadaci izdavanja i otpreme robe su: priprema dokumenata za izdavanje i otpremu robe, komisioniranje narudţbi, paketiranje, izdavanje, kontrola toĉnosti izdavanja i utovara robe na transportna sredstva.

VRSTE SKLADIŠTA

1. ovisno o djelatnosti poduzeća:

– skladišta proizvodnih poduzeća

– skladišta trgovinskih poduzeća

2. prema načinu gradnje:

• otkrivena

• natkrivena

• zatvorena

3. prema stupnju mehanizacije:

• niskomehanizirana

• visokomehanizirana

• automatizirana

• robotizirana

4. specifičnosti uskladištene robe, odnosno specijalizirana:

• silosi

• hladnjaĉe

• vinski podrumi

• skladišta-tankovi

• grijana skladišta

5. prema vlasništvu:

• vlastita

• javna

Razlika izmeĊu klasiĉnog i suvremenog

pristupa upravljanju poslovnim procesima

proizvodnje, prodaje , nabave, ĉuvanja, i

rukovanja zalihama.

• Klasični način upravljanja poslovnim procesima

• Suvremeni način upravljanja poslovnim

procesima (logistiĉki)

Lokacija skladišta

Lokacija skladišta ovisi o:

• vrsti i namjeni skladišta

• financijskim mogućnostima poduzetnika

• uvjetima zaštite okoliša na pojedinim

podruĉjima.

Ĉimbenici koji utjeĉu na izbor šireg podruĉja

lokacije skladišta

• trţište

• vrsta robe

• prijevozne mogućnosti

• kadrovi

Ĉimbenici koji utjeĉu na izbor užeg mjesta lokacije

skladišta

• veliĉina i konfiguracija terena

• urbanistiĉki plan podruĉja i planovi razvoja

• blizina mreţe javnog prometa, lakoća pristupa i prometna zakrĉenost na tom podruĉju

• cijena zemljišta i trošak izgradnje

• blizina servisa za popravak vozila i opreme

• raspoloţenje graĊana prema izgradnji skladišta na odreĊenom mjestu

Uvjeti ĉuvanja predmeta skladištenja

• Politiku skladištenja treba provoditi tako da se na

najmanju mjeru svedu navedeni rizici = opća

naĉela sprjeĉavanja štetnih dogaĊaja u skladišnom

poslovanju

Skladišta moraju zadovoljavati sljedeće uvjete

• graĊevinsko-konstrukcijske glede podesnosti za smještaj

i rukovanje robom

• higijensko-zdravstvene

• klimatske (stvaranje uvjetovane mikroklime)

• mikrobiološke

• zaštite od insekata i glodavaca

• protupoţarne

Metode izbora lokacije skladišta

• Procjenjivanje na temelju iskustva “procjena od oka”

(1930 g. model Devon)

• Matematiĉko programiranje (metoda teţišta i metoda

tona kilometar)

• Razliĉiti softverski programi simulacije

Izgradnja skladišta

Prije izgradnje potrebno definirati:

• Tip i veliĉinu skladišta i raspored prostora

• Pristup skladištu

• Karakteristike i nosivost poda

• Veliĉinu i razmještaj vrata, prozora i zidova

Unutrašnje ureĊenje i skladišna oprema

= raspored prostorija i puteva, nabava i razmještaj opreme u skladišnom i manipulativnom prostoru.

Ovisi o:

• Vrsti skladišta, koliĉini i osobinama robe, vrsti transportnih sredstava, naĉinu rukovanja robom, tehnici rada i metodi rasporeda robe u skladištu.

Naĉela za unutrašnje ureĊenje skladišta

• Osigurati dovoljno prostora za smještaj robe i nesmetano odvijanje skladišnog poslovanja

• Racionalan raspored prostorija

• Zaštita robe

• Sigurnost i zaštita osoblja, opreme, instalacija

• Osiguranje reda u cilju lakog i brzog pronalaska robe

• Pristupaĉnost robi

• Ĉistoća i higijena

• Upotreba odgovarajućih sredstava za uspješan transport i rukovanje robom

Veliĉina skladišta

• Donja granica = optimalna koliĉina planiranih zaliha

• Gornja granica = maksimalna koliĉina planiranih zaliha

Skladišni prostor

• Osnovna površina – smještena roba

• Pomoćna i ostale površine – rukovanje i evidencija

kretanja robe (istovar, pretovar, slaganje, sortiranje i dr.)

Koeficijent iskorištenja = korisna površina

skladišne površine ukupna površina

• Širina prolaza 2-6,5m

• Lokacija i širina prolaza ovise o vrsti i karakteristikama

robe i sredstava prijevoza unutrašnjeg transporta

Oprema

• Regali/police (ĉeliĉni ili drveni, lako se montiraju, niski, visoki, paletni, na kotaĉima, s ureĊajima za automatsko punjenje i praţnjenje)

• Stalci (konzolni, piramidni, nasloţni, pregradni)

• Posude za smještaj tekućina i plinova

• Sredstva za transport i rukovanje robom (ruĉna kolica, dizala, cjevovodi, vitla, dizalice, roboti)

• Instalacije i ureĊaji (elektriĉne instalacije, ureĊaji za klimatizaciju, za zaštitu od poţara, kontrolu vlage, hlaĊenje robe)

• Kompjuterska i informacijska tehnika

Naĉela skladišnog poslovanja

• Što ekonomiĉnije koristiti prostor

• Oblikovati što optimalnije jedinice tereta

• Osigurati što minimalnije kretanje sredstava za prijevoz, robe i ljudi

• Maksimalno ubrzati protok robe

• Osigurati što bolje radne uvjete i sigurnost od nesreće na poslu

• Minimizirati skladišne troškove

Pravila smještaja robe

1. Skladišni prostor podijeliti na 3 dijela: dio za

zapaljivu, eksplozivnu i otrovnu robu, za robu koja

traţi posebnu njegu, za ostalu robu

2. Eksplozivna i otrovna roba skladišti se u specijalnim

skladištima

3. Teţa roba stavlja se na niţe, a lakša na više

4. Lomljivu ambalaţu drţati u odgovarajućoj ambalaţi

i paţljivo rukovati

5. Robu koja se uĉestalije izdaje bliţe mjestu

izdavanja

6. Lakopokvarljiva roba stavlja se na vidljiva mjesta

7. Na ulazu postaviti plan skladišnog prostora

8. Roba se skladišti prema nomenklaturi i svaki prostor

u skladištu oznaĉiti

9. Skupocjenu robu zakljuĉavati i nadzirati

Metode razmještaja robe u skladištu

Izbor metode ovisi o:

• fiziĉkim i kemijskim svojstvima robe

• Veliĉini skladišnog prostora

• Stupnju mehanizacije i automatizacije skladišnih

poslova

• Kadrovskoj strukturi skladišnih radnika

• Metoda abecednog i brojĉanog rasporeda robe

• Metoda slobodnog prostora

• Metoda rasporeda na temelju koordinatnog

sustava

• Metoda rasporeda po ABC metodi

Tipska shema raspodjele robe

Skupina robe Broj vrsta robe (%) Udio u vrijednosti

ukupnih zaliha

A 10 75

B 25 20

C 65 5

Ukupno 100 100

Skladišna informacijsko-komunikacijska

tehnologija

• Od kvalitete informacija i komunikacijskih veza ovisi:

brzina obrtaja uskladištene robe, iskorištenost

skladišnih kapaciteta, razina skladišnih troškova,

kvaliteta isporuke

• Kodiranje proizvoda

• Naĉini primjene kompjutera u skladištu:

1. Za osiguranje potrebnih informacija o redoslijedu

narudţbi, lokaciji zaliha, podizanju narudţbi

2. Za kontrolu pokreta strojeva i opreme

Informacijsko-komunikacijski sustav skladišta

sastoji se od 3 tijeka informacija:

• Ulazne informacije ili obavještenja iz okolice (potrošaĉi,

dobavljaĉi)

• Informacije iz samog poduzeća (skladišta, nabava,

prodaja, marketing)

• Izlazne informacije koje skladišna sluţba šalje okolici

Potrebna obiljeţja informacijskih sustava:

• Brzina i fleksibilnost

• Toĉnost

• Sposobnost biranja aktualnih informacija i njihovo

prezentiranje na pravo mjesto u pravo vrijeme

Pozitivni uĉinci komunikacijskih veza i suvremene

tehnike na skladišno poslovanje:

• Povećanje brzine i toĉnosti logistiĉkih operacija

• Smanjenje napora djelatnika

• UnapreĊenje kontrole poslovanja

• Bolja iskorištenost kapaciteta skladišta i opreme

• Smanjenje potrebne koliĉine zaliha na skladištu

• Smanjenje troškova skladištenja

• Smanjenje papirologije

Informacijsko-komunikacijski sustav

= skup ljudi, programa, metoda i drugih elemenata,

organiziranih i povezanih radi obavljanja informacijske

aktivnosti

= djelatnost prikupljanja, obrade, memoriranja i distribucije

znanstvenih, tehnoloških, statistiĉkih i drugih informacija

nuţnih za voĊenje tekuće i razvojne politike poduzeća

Zadaci informacijskog sustava:

• Prikupljanje i memoriranje podataka i informacija

• Postavljanje ciljeva i praćenje njihova izvršavanja

• Definiranje odluka potrebnih za ostvarenje ciljeva

• Definiranje konkretnih odluka

• Kontrola ostvarivanja postavljenih ciljeva i izvršenja zadataka

• Definiranje konkretnih odluka za ostvarivanje postavljenih ciljeva

Elementi informacijskog sustava poduzeća

• Hardware (mehaniĉki i elektroniĉki ureĊaji koji se korite u

informacijskom sustavu: kompjuter, printer, tastatura i

dr.)

• Software (nematerijalni element informacijskog sustava:

razni programi koje koristi sustav)

• Ljudi koji koriste informatiĉku tehnologiju

• Organizacijska rješenja svih elemenata sustava

Informacijski i komunikacijski procesi u

logistiĉkom sustavu

Logistiĉki informacijski podsustav (LIP)= sveukupnost

informacijskih veza u okviru logistiĉkog sustava

• LIP omogućuje funkcioniranje logistiĉkog i distribucijskog

sustava

• Efikasnost poslovanja logistiĉkog sustava ovisi o kvaliteti i

kvantiteti informacija s kojima raspolaţe

• LIP treba biti u funkciji odvijanja i kontrole tijeka predmeta rada

u procesu distribucije

• Cilj logistiĉkog programa je odgovoriti na pitanja o: broju,

veliĉini i lokaciji skladišta, koliĉini i lokaciji zaliha u skladištu,

vrsti transportnog sredstva, izboru optimalne rute i vozuila od

mjesta isporuke do prijema

• Izvori podataka: unutarnji i vanjski

• Informacijski sustav poduzeća mora komunicirati sa

okolinom

• Poslovno komuniciranje = dio informacijskog

sustava poduzeća, obuhvaća dvosmjernu razmjenu

podataka izmeĊu razliĉitih razina odluĉivanja u

poduzeću i izmeĊu poduzeća i okoline

• Datoteka podataka = skup istovrsnih podataka

obuhvaćenih nekim zajedniĉkim kriterijem i

smještenih na magnetskom nositelju koji omogućuje

njihovu strojnu obradu u potrebne informacije

• Baza podataka = meĊusobno povezane datoteke na

odreĊenom podruĉju poslovanja

• Banka podataka = meĊusobno povezno više baza

podataka

• MeĊunarodne banke podataka – vaţne za

ukljuĉivanje u meĊunarodna trţišta

• On-line povezivanje = meĊusobno povezivanje

informacijskih sustava razliĉitih poduzeća ili

povezivanje dislociranih raĉunara (terminala) s

centralnom memorijom (središnjim raĉunalom)

• Off-line povezivanje = podaci se registriraju na

papirnati dokument ili disketu i putem pošte ili

dostev unose u bazu podataka (centralnu memoriju)

Komuniciranje u logistiĉkom informacijskom

sustavu

1. Usmeno – situacije koje zahtijevaju rješavanje sloţenih poslovnih problema (cijene, reklamacije na koliĉinu ili kvalitetu prispjele pošiljke) ili probleme koje treba hitno riješiti a postoji više mogućih rješenja

2. Pismeno komuniciranje – prijenos informacija pomoću papira, optiĉkog diska i sl., a pogodno za prijenos podataka koji dokumentiraju neki poslovni dogaĊaj i treba ga arhivirati

3. Elektroniĉko komuniciranje – uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije u poslovnim transakcijama, a omogućava brţi, lakši, jeftiniji tijek robe i informacija kroz logistiĉki i distribucijski sustav

Elektroniĉko komuniciranje izmeĊu poslovnih partnera (proizvoĊaĉa i kupaca) ima pozitivne efekte:

• niţi distribucijski troškovi

• veća konkurentska prednost na trţištu

• manja administracija

• brţi tijek roba kroz logistiĉki i distribucijski sustav

• bolje logistiĉke usluge

• niţe zalihe robe na skladištu

• razvoj partnerskih odnosa

Internet

= spoj razliĉitih raĉunalnih mreţa u jednu jedinstvenu koja

sluţi za prijenos podataka i nudi informacijsko-

komunikacijske usluge

Internet u logistiĉkom i distribucijskom sustavu odnosi se

na:

a) Elektroniĉka pošta (e-mail)

b) Elektroniĉka razmjena podataka (EDI)

c) Oglašavanje i prodaju proizvoda (na Web str.)

E-mail = slanje poruka putem raĉunalne mreţe

Prednosti u odnosu na klasiĉni naĉin slanja poslovnih

poruka:

• niţi troškovi slanja

• veća brzina

• pogodnija isporuka (moguć primitak i izvan radnog

vremena)

EDI

• Brţe, kvalitetnije, jeftinije komuniciranje izmeĊu

poduzeća

• Izravno obavljanje poslovnih transakcija i razmjena

podataka i dokumenata

• Skraćeno vrijeme isporuke uz višu razinu usluga

• Veća sigurnost snabdijevanja

• Manje greške u procesu naruĉivanja

• Manji troškovi zaliha i administracije

• Primanje narudţbi 24sata na dan

WWW (World Wide Web)

• Katalog podataka i dokumenata

• Organizacijsko povezivanje svih informacijskih sustava u

Internet okruţenju

Vaţnost informacijsko-komunikacijskog

sustava u izvršavanju logistiĉkih zadataka

• Uspjeh upravljanja log. i dist. sustavom ovisi o kvaliteti

informacija

• EDI omogućila planiranje i kontrolu zaliha (MRP i DRP) i

funkcioniranje opskrbnog lanca po naĉelu JIT

• Nuţnost dvosmjernog tijeka informacija

Uloga informacijskog sustava pri donošenju

logistiĉkih odluka i planova

• Svaki fiziĉki proces u log. sustavu poĉinje ili završava poslovnom odlukom

• Odluke se odnose na naĉine kako ostvariti ciljeve i planove (upravljanje materijalima, sirovinama i dr. u proizvodnji i distribuciji)

• Nastojanje max smanjiti troškove uz osiguranje što boljeg funkcioniranja cijelog sustava (širok asortiman, brţa isporuka, veći koef. obrtaja zaliha)

• Nuţnost informacijskog praćenja svih elemenata logistiĉkog sustava i njihovih veza s okolinom kako bi odluke i planovi bili u skladu s okolnostima

Klasifikacija logistiĉkih odluka (vezanih

za planiranje)

1. Prema stupnju hijerarhijske sloţenosti:

• Strateške (o lokaciji, broju, vrsti i veliĉini skladišta, kanalima

distribucije, uslugama kupcima)

• Taktiĉke (o tipovima i veliĉini vozila, rutama, pakiranju robe,

obradi narudţbi)

• Operativne (o rasporedu pošiljki, pripremi dokumenata za

transport)

2. Prema vremenu trajanja:

• Dugoroĉne (preko 5g.)

• Srednjeroĉne (1-5g.)

• Kratkoroĉne (do 1g.)

3. Prema elementima logistiĉkog procesa:

• Odluke o nabavi

• Odluke o skladištenju

• Odluke o distribuciji itd.

Uloga informacijskog sustava pri kontroli

izvršavanja logistiĉkih zadataka

• Zahtjev prikladno strukturiranja izvještaja koji će

omogućiti odgovarajući nadzor i kontrolu izvršavanja

donešenih odluka i planova distribucije

• Kako bi otklonili uvjete nastanka problema:

Odrediti poslove i zadatke pojedinih jedinica i utvrditi

metode i vrijeme njihova izvršavanja

Odrediti metode i postupke izvršavanja poslova i

zadataka

Mjeriti i nadzirati uĉinak

Razlozi ostvarenja slabih uĉinaka:

• Slaba iskorištenost skladišnih prostora, opreme i

transportnih sredstava

• Slaba organizacija rada

• Prevelike i zastarjele zalihe

• Slabo odrţavanje opreme

• Predugo ĉekanje na dokumentaciju

• Dvostruko rukovanje teretom

• Nestandardne jedinice tereta

ZALIHE

= koliĉina robe (materijal, proizvodi, poluproizvodi, gotovi proizvodi) koja je akumulirana radi opskrbe proizvodne ili osobne potrošnje

Potrebna koliĉina zaliha na skladištu ovisi o:

a) Opsegu proizvodnje, dogovorenoj isporuci kupcima

b) Broju skladišta u distribucijskoj mreţi

c) Uvjetima skladištenja i struĉnosti osoblja

d) Uvjetima transporta

e) Uvjetima na domaćem i stranom trţištu

f) Uĉestalosti naruĉivanja

g) Karakteristikama uskladištene robe itd.

Vrste zaliha

• Prema vrsti robe koja se skladišti:

a) Zalihe sirovina i materijala

b) Zalihe dijelova i poluproizvoda

c) Zalihe gotovih proizvoda

• Prema stvarnoj i planiranoj koliĉini:

a) Minimalne

b) Maksimalne

c) Optimalne

d) Prosjeĉne

e) Sigurnosne

f) Špekulativne

g) Sezonske

h) nekurentne

Minimalne zalihe

= najmanja koliĉina robe potrebna da se pravovremeno

zadovolje obveze poduzeća po koliĉini i asortimanu

Zmin = Qdn. X Vnab.

Maksimalne zalihe

= gornja granica koliĉine robe u skladištu iznad koje se

ne smije u odreĊenom razdoblju nabavljati roba

Zmax = vrijednost najveće planirane prodaje x norma

dani

broj dana razdoblja za koje se traţi

maksimalna zaliha

Optimalne zalihe

= koliĉina robe koja osigurava redovnu i potpunu opskrbu

proizvodnje ili kupaca uz minimalne troškove

skladištenja i naruĉivanja robe

Zopt. = (P + R1) x (V + R2)

Prosjeĉne zalihe

= prosjek stanja zaliha robe tijekom odreĊenog

vremenskog razdoblja

Z prosj. = poĉetno stanje + konaĉno stanje

2

• Sigurnosne zalihe = koliĉina robe u skladištu koja se drţi radi osiguranja od nepredviĊenih promjena u potraţnji ili ponudi robe

• Špekulativne zalihe = koliĉina robe u skladištu sakupljene s ciljem prodaje kada se cijene znatnije povećaju

• Sezonske zalihe = koliĉina robe sakupljene tijekom godine namijenjene zadovoljenju povećane potraţnje u sezoni

• Nekurentne zalihe = roba u skladištu koja se zbog zastarjelosti, gubitka svojstava, demodiranosti i sl. Ne moţe prodati ili moţe uz sniţenje cijena

Upravljanje zalihama

Uĉinkovito upravljanje zalihama i njihova razina ovisi o:

• Primjeni suvremenih metoda planiranja i razvitka sustava isporuke “toĉno na vrijeme” (JIT)

• Primjeni kompjuterske tehnike, komunikacijskih veza i informacijske tehnologije

• Primjeni metoda prognoziranja i planiranja ponude i potraţnje na trţištu

• Edukaciji i svijesti svih zaposlenih o potrebi drţanja što niţih zaliha

• Brzini kretanja transportnih sredstava, roba i ljudi kroz logistiĉki sustav

• Kamatnoj stopi za financiranje zaliha i poreznoj politici prema zalihama

Sustavi planiranja i kontrole zaliha

1. Tradicionalni sustav

2. Planiranje i kontrola zaliha na temelju uvjeta na trţištu

3. Proizvodnja bez zaliha (JIT)

Tradicionalni sustav planiranja i kontrole zaliha

• Na odreĊenoj razini stanja zaliha vrši se njihovo popunjavanje

• Tehnike:

a) Kontinuirano popunjavanje = svaki put nakon pada zaliha na unapred utvrĊenu razinu vrši se nova nabavka odreĊene fiksne koliĉine robe (razina obnavljanja zaliha=prosjeĉne isporuke robe s skladišta tijekom odreĊ. razdoblja + sigurnosna zaliha)

b) Periodiĉno popunjavanje = popuna zaliha vrši se u toĉno odreĊenim vremenskim intervalima (naruĉuje se koliĉina koja nedostaje do maximalne zalihe)

Planiranje i kontrola zaliha na temelju uvjeta na

trţištu

• Unaprijed je poznat plan proizvodnje/prodaje i odreĊeni su normativi utroška materijala za svaki proizvod

• Tehnike:

a) MRP (Materials requirement planing) = ovisno o koliĉini proizvoda koji se planira proizvesti ili prodati u odreĊenom razdoblju planira se koliĉina i vrsta predmeta rada

b) DRP (Distribution requirements planing) = planiranje i kontrola zaliha u distribuciji temelji se na prognoziranju potraţnje (metoda pomiĉnog prosjeka)

Planiranje i proizvodnja bez zaliha

= isporuka robe upravo na vrijeme, sustav brzog odgovora

• Sustav teţi eliminiranju svih aktivnosti u proizvodnji i distribuciji koje ne pomaţu stvaranju novog proizvoda i ometaju kontinuirani tijek dobara u procesu distribucije

• Pretpostavke:

1. Posao je vaţan za sve sudionike u kanalu distribucije

2. Dobavljaĉi i kupci su povezani

3. Potraţnja je trajna

4. Komunikacija izmeĊu partnera u opskrbnom lancu je toĉna i uĉinkovita

5. Uspostavljeno meĊusobno povjerenje

MANIPULACIJA ROBOM

= sve aktivnosti koje pospješuju cirkulaciju

robe prilikom skladištenja, utovara,

istovara, transporta i drugih radnji.

Elementi manipulacije:

a) Pakiranje

b) Paletizacija

c) Kontejnerizacija

Pakiranje robe

= postupak stavljanja proizvoda u ambalaţu odgovarajuće

kakvoće, oblika i zatvaranja

Ambalaţa = spremnik naĉinjen od bilo koje vrste materijala

u koji se odreĊeni proizvod slaţe i zatvara

Originalno zapakirana roba (pakovina) = proizvod koji je

bez nazoĉnosti kupca tako zatvoren da mu se naznaĉeni

sastav i koliĉina ne mogu promijeniti bez otvaranja ili

oĉevidne preinake.

Temelja svrha pakiranja:

• Zaštititi robu od mehaniĉkih, kemijskih, ekoloških i drugih utjecaja i zagaĊenja

• Olakšati skladištenje, transport, ukrcaj i iskrcaj robe

• Što bolje prezentirati robu potrošaĉima

• Što bolje informirati sudionike u distribucijskom procesu o sadrţaju upakirane robe

Vrste ambalaţe

• prema materijalima od kojih je napravljena:

metalna, drvena, staklena, papirnata i kartonska

i sl.

• prema funkciji u logistiĉkom sustavu: originalna

maloprodajna, transportna

• prema vijeku trajanja: jednokratna, višekratna

• prema koliĉini proizvoda koji se pakira:

pojedinaĉna i skupna

Paletizacija

= Sustav manipuliranja i transporta robe na

odgovarajućim postoljima-paletama radi

oblikovanja robe u transportne jedinice koje su

prikladne za mehanizirano prenošenje.

Ekonomske prednosti:

1. Ubrzava utovar i istovar robe, te utjeĉe na

povećanje proizvodnosti rada gospodarskih

subjekata

2. Uštede u prostoru pri skladištenju i transportu

3. Ubrzani transport i distribucija uslijed upotrebe

mehaniziranih i automatiziranih ureĊaja pri

manipulaciji

4. Olakšan fizuiĉki rad zaposlenika i manji troškovi

Vrste paleta

Paleta = posebno konstruirano postolje standardne

veliĉine

• Prema obliku : ravne, palete s nadgraĊem, boks,

specijalne

• Prema vremenu uporabe: za trajnu, višekratnu i

jednokratnu uporabu

Pakiranje paletizirajućeg tereta

• Oblaganje tereta na paleti odgovarajućom

poluetilenskom folijom ili filmom kako bi se roba zaštitila

od atmosferskih i drugih utjecaja i oštećenja, te lakše

manipuliralo teretom

• Tehnike pakiranja: hladna i topla tehnika

Slaganje paletizirajućeg tereta

• U svrhu racionalnog korištenja prostora i lakše manipulacije

Sustavi slaganja paleta:

• Slaganje paleta u blokove

• Slaganje paleta u odgovarajuće regale (stalaţe)

• Slaganje paleta na samopokretne trake

Kontejnerizacija

• U širem smislu = skup meĊusobno povezanih tehniĉkih sredstava i postupaka pri skladištenju i transportu materijalnih dobara u specijalno izgraĊenim sanducima – kontejnerima

• U uţem smislu = korištenje većih ili manjih sanduka pri prijevozu robe sa svrhom homogenizacije razliĉite vrste robe u jednu transportnu jedinicu što omogućava transport robe od vrata proizvoĊaĉa do vrata kupca bez prepakiranja

Elementi kontejnerizacije

1. Kontejneri

2. Odgovarajuća prijevozna sredstva

3. Terminali s odgovarajućom infrastrukturom

4. Manipulativna tehnika

Kontejner

= transportni sud koji ima (definicija ISO):

a) Ĉvrstoću i otpornost na višestruku uporabu

b) Konstrukciju takve ĉvrstoće da moţe podnijeti korištenje 1 ili više transportnih sredstava bez usputnih pretovara tereta

c) Zapremninu ne manju od 1m3 koja se lako puni i prazni robom

Vrste kontejnera

• Prema namjeni: univerzalni i specijalni

• Prema dimenzijama: mali ili laki (zapremnina do 3m3),

srednji ili poluteški (3m3 do 10m3 ) i veliki ili teški (preko

10m3)

• Prema materijalu izrade: ĉeliĉni, aluminijski, drveni, od

nehrĊajućeg ĉelika.

PRIJEVOZ

= djelatnost i element logistiĉkog sustava

kojim se omogućava premiještanje (tijek)

dobara kroz logistiĉki i distribucijski

sustav.

“Transportni lanac” = više razliĉitih prijevoznih

sredstava i opreme (integralni prijevoz).-

svrha: naĉelo “od vrata do vrata”

Kriteriji podjele prijevoza:

• Infrastruktura koja se koristi:

1. suhozemni ili kontinentalni (cestovni, ţeljezniĉki, cjevovodni prijevoz)

2. Vodeni (pomorski, rijeĉni, jezerski, kanalski prijevoz)

3. Zraĉni prijevoz

• Podruĉje djelovanja u logistiĉkom sustavu:

1. Vanjski ili prijevoz izvan proizvodnje

2. Unutrašnji ili prijevoz u proizvodnji

Kriteriji izbora vrste prijevoza:

• Troškovi/cijena prijevoza

• Brzina prijevoza

• Mogućnost pristupa mjestu prijema i isporuke robe

• Sigurnost i toĉnost prijevoza

• Prilagodljivost prijevoznog sredstva za odgovarajući teret

• Zahtjevi za odgovarajućom ambalaţom

• Mogućnost pruţanja popratnih usluga pri prijevozu (carinjenje, pakiranje i dostava robe)

ĉimbenici vrlo visoka visoka srednja niska vrlo niska

brzina

pristupaĉnost

fleksibilnost

vozila za teret

pouzdanost

cijena

avion

kamion

brod

kamion

avion

kamion

avion

vlak

brod

kamion

vlak

vlak

kamion

cjev

vlak

cjev

brod

avion

vlak

cjev

brod

cjev

cjev

avion

brod

Ocjena

Cestovni prijevoz

• Najznaĉajniji dio prijevoza

• Najmasovniji oblik prijevoza putnika i robe

Prednosti:

- Niţe cijene na kraćim i srednjim relacijama

- Specijalne vrste vozila za prijevoz pojedinih vrsta robe

- Uštede u pakiranju

- Brţa isporuka zbog rasprostranjene prometne mreţe

- Nema potrebe za prekrcavanjem robe u druga prijevozna sredstva

Nedostaci:

• Relativno veća potrošnja goriva po jedinici prevezenog

tereta

• Ovisi o vremenskim i drugim uvjetima u prijevozu

• Veće cijene prijevoza na većim udaljenostima

• Više zagaĊuje okoliš

Klasifikacija cestovnog prijevoza:

1. Prema namjeni: javni i za vlastite potrebe

2. Prema teritorijalnim obiljeţjima: unutarnji i

meĊunarodni

3. Prema naĉinu organiziranja: linijski i slobodni

Linijski prijevoz – organiziran prema unaprijed odreĊenom

redu voţnje

Slobodni prijevoz – svi elementi prijevoza (cijena, koliĉina,

vrijeme i sl.) slobodno se ugovaraju.

Cestovna mreţa

• Omogućava kretanje prijevoznih sredstava i svladavanje

prostornih udaljenosti

• Zemlje sa dobrom cestovnom mreţom imaju bolje

mogućnosti za razvoj gospodarstva

• Sredstva prijevoza: vozila koja pokreće motor

• U logistici vaţna: radna i teretna vozila

• Radna vozila = sluţe za obavljanje odreĊenih poslova

(bageri, rovokopaĉi i sl.)

• Teretna vozila = namijenjena prijevozu razliĉitog tereta

(mogu imati prikolice, poluprikolice i sl.)

Cilj managementa u prometnim poduzećima:

• Što kvalitetnije prijevozne usluge uz niţe troškove

1. Maksimizirati vrijeme korištenja vozila (što duţe

koristiti vozilo)

2. Maksimizirati iskorištenost kapaciteta vozila (potpuna

natovarenost vozila)

3. Minimizirati kilometraţu

4. Minimizirati broj korištenih vozila

Ţeljezniĉki prijevoz

• Ekološki problemi, energetska kriza, zakrĉenost cesta i

zraĉnih koridora rezultirali porastom znaĉenja

ţeljeznice

• Sve više se povećava brzina i skraćuje vrijeme

prijevoza ţeljeznicom

• Umjesto konkurentske borbe integralni transport u

cilju niţih transportnih troškova i prijevoza robe “od

vrata do vrata”

• Najprikladniji za prijevoz na veće udaljenosti rasutih i

teških tereta (drvo, ugljen)

• Prednosti:

1. Relativno niţa cijena prijevoza, posebice kod velikih pošiljki za koje brzina nije bitna, te srednjih i velikih udaljenosti (ugljen, ţitarice i sl.)

2. Pogodnije za prijevoz pojedinih vrsta roba zbog specijalno konstruiranih vagona

• Nedostaci:

1. Ĉešće potrebe za pretovarom robe nego kod cestovnog i veliki gubici radnog vremena

2. Sporiji prijevoz nego zraĉni i cestovni zbog ĉestog stajanja na postajama

3. Ĉešće kraĊenego kod drugih vrsta prijevoza

4. Prilikom skretanja vlakova na kolosjeke moguće oštećenje robe i potrebno bolje pakiranje (trošak)

• Prijevozne mogućnosti ţeljeznice ovise o: propusnoj

moći i stanju ţeljezniĉke pruge.

• Ţeljezniĉka pruga = prometni put po kojem mogu

prometovati vozila po strogo propisanom redu

• Propusna moć= sposobnost pruge da u jedinici

vremena (24h) propusti odreĊen broj vlakova, kola,

tona tereta.

• Belgija – najveća gustoća ţeljezniĉke mreţe u

Europi, najslabija Poljska

Organizacija ţeljezniĉkog prijevoza

• Planovi formiranja i kretanja teretnih vlakova odreĊuju

potrebe za pojedinim vrstama vlakova, sastav vlakova,

pravce kretanja i utovarne i istovarne postaje

• Kriteriji podjele vlakova:

1. Prema naĉinu formiranja

2. Prema naĉinu prometovanja

3. Prema brzini prometa

• Prema načinu formiranja:

1. Maršutni (nema izmjena od polazne do zadnje postaje, formira pošiljalac)

2. Stepenasti maršutni (nema izmjena u sastavu, više pošiljalaca)

3. Tehniĉki maršutni (formira jedna od tehniĉkih postaja)

• Prema načinu prometovanja:

1. Direktni (prolazi kroz tehniĉke postaje bez izmjena u sastavu)

2. Dioniĉki (kreće po 1 dionici bez izmjena u sastavu)

3. Sabirni (kreće kroz postaje tako da razvozi puna, a prikuplja prazna kola po postajama)

• Prema brzini prevoženja:

1. Ekspresni (najbrţi prijevoz robe)

2. Brzi (brzi prijevoz robe)

3. Ubrzani (prijevoz direktnih pošiljki)

4. Ostali teretni vlakovi (prema potrebi za prijevoz razne robe)

Prijevoz na vodi

• Rijeĉni i kanalski prijevoz

• Pomorski prijevoz

Rijeĉni i kanalski prijevoz

• Pogodan za masovne robe niske pojedinaĉne vrijednosti

koja ne podnosi visoke prijevozne troškove i ne zahtijeva

visoku brzinu prijevoza (rude, drvo, ugljen)

• Belgija, Nizozemska

• Cijene u prosjeku niţe 3 puta od ţeljezniĉkog, a 10 puta

od cestovnog

• Nedostatak: klimatski uvjeti

Pomorski prijevoz

• Veliki kapacitet i snaga prijevoznih sredstava, sigurnost i male brzine prijevoza

• Prednosti: niţe cijene prijevoza, veći kapacitet i fleksibilnost prijevoznih sredstava za više vrsta tereta, manje zagaĊuje okoliš, u funkciji ĉitave godine

• Nedostatak: sporost i velika cijena prijevoznih sredstava

• Sredstva:

1. teretni brodovi (specijalno graĊeni za rasuti teret, tekući hladni i sl.)

2. Putniĉko-teretni brodovi (za prijevoz putnika i tereta)

3. Putniĉki brodovi (prijevoz putnika i pošte)

Organizacija vodenog prijevoza

• Ovisi o vrsti tereta i koliĉini

• Kod tekućeg tereta ukrcaj i iskrcaj vrši se pomoću pumpi i cjevovoda

• Kod rasutog tereta ukrcaj i iskrcaj pomoću specijalnih ureĊaja (mosne konstrukcije)

• Kod generalnog tereta (sanduci, vreće, automobili, opeke i sl.) ruĉna kolica, viliĉari i dizalice.

Zraĉni prijevoz

• Prijevoz putnika i tereta

• Prihvat i otprema putnika i tereta

• Kontrola letenja i voĊenja zrakoplova

• Intenzivni razvoj iza II sv.rata

• Prednosti:

1. Brzina

2. Sigurnost

3. Jednostavnost prijevoza

4. Lakše pakiranje

5. Jednostavnije carinske formalnosti

6. Jeftinije osiguranje robe

7. Manji manipulativni gubici i kraĊa

Nedostaci:

1. Velika cijena prijevoza (plodovi mora, skupocjena roba)

Prema namjeni:

• Linijski prijevoz (organiziran prema unaprijed odreĊenom voznom redu i tarifama)

• Ĉarter prijevoz (uvjete prijevoza ugovara prijevoznik i korisnik usluge)

• Prepreke razvoju zraĉnog prometa:

1. Velika opterećenost zraĉnih puteva i zraĉnih luka

2. ZagaĊenje okoliša

Prijevoz cjevovodima

• Dioklecijanov vodovod 6km

• Voda, nafta, plin, naftni derivati

• U praksi plinovodi paralelno s naftovodima (optimalna

duţina 280km)

• 1944.g. cjevovod PLUTO za opskrbu trupa u Zapadnoj

E.

• Najduţi naftovodi i plinovodi u bivšem SSSR-u

• Naftovod Omišalj Sisak

• Prednosti: niţi troškovi po jedinici koliĉine, najsigurniji

naĉin prijevoza

• Nedostaci: vrlo visoka kapitalna ulaganja i sporost

prijevoza (8km/h)

Kombinirani ili integralni prijevoz

• Transportni lanac = roba (kao teretna jedinica) od prvog utovara do isporuke korisniku tijekom cijelog puta je nerasformirana

• U transportnom lancu sudjeluju svi elementi poslovne logistike (prijevoz-unutrašnji i vanjski, skladištenje, manipulacija, informacijski logistiĉki sustav)

• Svrha: naĉelo “od vrata do vrata”

• Jednoĉlani transportni lanac – toĉke prijema i isporuke povezane izravnim prijevozom, bez promjene prijevoznih sredstava, jedan organizator prijevoza

• Višeĉlani tran. lanac - formiran od više vrsti transportnih sredstava tj. kombiniranim prijevozom robe

= sustav prijevoza robe s najmanje 2 transportna sredstva

iz razliĉitih prometnih grana pri ĉemu se transportna

jedinica ne mijenja tj. prelazi iz jedne vrste prijevoznog

sredstva u drugo nerasformirana

• Organizira ga 1 ili više poduzetnika, a svaki sudionik

odgovara za teret na svojoj dionici puta

• Teretnu jedinicu prati 1 jedinstvena prijevozna isprava na

putu

• Predstavlja kombinaciju prednosti pojedinih vrsta

prijevoza jer se paţnja posvećuje karakteristikama

pojedinih vrsta prijevoznih sredstava (cijena, brzina,

mogućnost pristupa toĉkama prijema i isporuke,

sigurnost i sl.)

• Efikasna primjena kombiniranog prijevoza zahtijeva:

1. Dobru organizaciju prijevoznog procesa

2. Komunikacijske veze meĊu uĉesnicima

3. Standardizaciju utovarnih jedinica

4. Odgovarajuću koliĉinu tereta na duţe vrijeme

Oblici kombiniranog prijevoza

1. Naprtnjaĉki

2. Prijevoz robe u kontejnerima koji se prevoze s

najmanje 2 prijevozna sredstva iz razliĉitih grana

prometa

Naprtnjaĉki prijevoz

• natovarena cestovna vozila prevoze se ţeljeznicom

(swim-on-swim-off) ili brodom (roll-on-roll-off)

• Ekonomski opravdano kada je rijeĉ o prijevozu veće

koliĉine robe na duţe relacije

• Prednost: veća sigurnost u prometu,

ušteda energije,

manje zagaĊenje okoliša

Prijevoz u kontejnerima

• Kontejner ukrcan na neko transportno sredstvo moţe se

prekrcavati bezbroj puta na druga transportna sredstva

bez da se transportna jedinica rasformira

Unutarnji prijevoz

• Podizanje, premiještanje i odlaganje svih vrsta predmeta

rada unutar poduzeća.

• Operacije se odvijaju unutar proizvodnog procesa tj. od

jednog radnog mjesta do drugog, skladišta do prvog

radnog mjesta i od zadnjeg radnog mjesta do skladišta.

• Cilj: što racionalnije odvijati materijalne tijekove unutar

poduzeća

Funkcionalna organizacija unutarnjeg prijevoza

zahtijeva:

• Definirane postupke protoka predmeta rada

• Definirane naĉine obrade i dostave informacija potrebnih kod premiještanja predmeta rada

• Osigurana sredstva za provoĊenje postupaka

• OdreĊene osobe koje sudjeluju u prijevozu

• Definirane puteve prijevoza izmeĊu radnih mjesta i radno vrijeme za pojedine postupke

• UtvrĊene troškove pojedinih postupaka i aktivnosti

Racionalna organizacija unutarnjeg prijevoza

znaĉi:

• Prijevoz potrebnih predmeta rada najkraćim putem

• Uz minimalno angaţiranje radnika i sredstava za rad

• Uz najniţe troškove

Najvaţnije odluke unutarnjeg prijevoza:

1. Izbor transportnog puta (pravolinijski, kruţni)

2. Organizacija unutarnjeg prijevoza, ovisi o:

• naĉinu premještanja tereta (ruĉna, mehanizirana i

automatizirana transportna sredstva)

• rasporedu radnih mjesta

• vrsti, broju i kapacitetima transportnih sredstava

Najveće uštede: bolje iskorištenje transportnih

sredstava i veća brzina sredstava prijevoza

Troškovi prijevoza

• U novcu izraţena vrijednost utrošenog rada, sredstava za rad, pogonskog goriva, tuĊih usluga i drugih sredstava koja se troše pri pruţanju prijevoznih usluga

• Po jedinici prevezenog tereta najniţi troš. kod prometa na vodi, a najviši kod zraĉnog prometa

Na visinu troškova prijevoza utjeĉe:

a) Koliĉina i vrsta robe (veća Q T po j. niţi)

b) Duljina prijevoznog puta (najmanji utjecaj kod

pomorskog)

c) Iskorištenost transportnog sredstva (optimalna

iskorištenost T po j. Niţi)

d) Kvaliteta i gustoća prometne mreţe (kvalitetne

prometnice T amortizacije, pogonske energ.,

odrţavanja)

e) Kvaliteta prijevozne usluge (veća brzina isporuke,

udobniji prijevoz, bolje ĉuvanje robe viši T)

Vrste troškova prijevoza

• Prema prirodi (podrijetlu)

• S obzirom na iskorištenost kapaciteta

• Prema nositeljima

Troškovi prema prirodi (podrijetlu)

• Troškovi prometne infrastrukture (prometnice-

ţeljezniĉke pruge, ceste, piste za slijetanje i

polijetanje, plovni putevi, poslovne zgrade, ostali

ureĊaji)

• Troškovi sredstava za prijevoz i sigurnost prometa

(odrţavanje, autogume, amortizacija, nabavka

lokomotiva i kola, osiguranje)

• Troškovi goriva, energije (ovisno o tehniĉko-

eksploatacijskim karakteristikama sredstava

prijevoza)

• Troškovi plaća radnika (najniţi u cestovnom)

Troškovi s obzirom na iskorištenost kapaciteta

• Stalni ili fiksni – ne mijenjaju se promjenom iskorištenosti

kapaciteta (amortizacija, najamnina, plaće radnika,

premija osiguranja)

• Promjenivi – mijenjaju se s obzirom na prijeĊene

kilometre, odnosno prijevoz koliĉine robe (troškovi

goriva, guma, elektriĉne energije, rezervni dijelovi)

Troškovi prema njihovim nositeljima

• Nositelji su mjesta u kojima ili u svezi kojih nastaju

troškovi, tj. uĉinci koji su ih izazvali (prijevozna sredstva)

• Neposredni ili izravni koji se rasporeĊuju na mjesta ili

nositelje na temelju raĉunovodstvene dokumentacije

poduzeća (radni nalozi): neposredni t. goriva, auto-

guma, plaće radnika, troškovi usluga, redovnog

servisiranja vozila i ostali neposrednit.

• Opći koji se ne odnose na neko odreĊeno prijevozno

sredstvo pa se obraĉunavaju po mjestima s kojima ili u

svezi kojih nastaju i temeljem nekog kljuĉa rasporeĊuju

na nositelje

Radi lakšeg rasporeĊivanja troškova na nositelje

razvrstavaju se:

• Opći troškovi proizvodnje prijevoznih usluga (svi izdaci u

svezi s proizvodnjom prijevoznih usluga: troškovi

odrţavanja voznog parka, plaće zaposlenika na

odrţavanju, rasvjete, grijanja i sl.)

• Opći troškovi uprave i prometa (nastaju izvan procesa

proizvodnje prijevoznih usluga: plaće rukovoditelja,

marketinga, prodaje, naknade ĉlanovima upravnih

odbora i sl.)

Ukupni troškovi= neposredni + opći (po nositeljima)

Ukupni troškovi/ostvarena koliĉina uĉinaka = prosjeĉni

trošak ili cijena prijevozne usluge

Cijena koštanja putniĉkog km = trošak koji se uĉini za

prijevoz 1 putnika na udaljenost od 1km

Cijena koštanja netto-tonskg km = trošak koji se uĉini pri

premještanju tone robe na udaljenost od 1 km

Naĉela uspješnosti poslovanja u prijevozu

• Proizvodnost rada

• Ekonomiĉnost poslovanja

• Rentabilnost poslovanja

Proizvodnost rada

• naĉelo uspješnosti poslovanja koje teţi da se

odreĊenom koliĉinom rada ostvari što veća koliĉina

usluga ili da se jedinica prijevozne usluge ostvari uz

što manje ulaganje rada

• U praksi prijevoznih poduzeća ovo naĉelo se ispoljava

kao ţelja poduzeća da:

1. Poveća br. prijevoznih usluga po jedinici rada

2. Smanji koliĉinu rada po jedinici prijevozne usluge

p= koliĉina uĉinaka (izvršenih usluga)/koliĉina rada

Ekonomiĉnost poslovanja

• naĉelo koje zahtijeva da se odreĊenom koliĉinom

rada, predmeta rada i sredstava za rad i tuĊih usluga

ostvari što veća koliĉina uĉinaka (usluga).

• Ekonomiĉnije poslovanje znaĉi da je ostvareni

uĉinak rezultat ekonomiĉnijeg korištenja svih

ĉimbenika procesa proizvodnje

e= ostvareni uĉinci (izvršene usluge)/utrošeni elementi

radnog procesa

Rentabilnost poslovanja

• naĉelo koje zahtijeva da se odreĊenom vrijednošću

kapitala ostvari što veći poslovni rezultat.

• rentabilnije poslovanje prihodi > rashoda

• prihodi < rashoda nerentabilno poslovanje tj.s

gubitkom

r= poslovni rezultat/uloţeni kapital x 100

Nove logistiĉke strategije

• Logistiĉki menadţment postaje integralni proces i teţi

novim oblicima optimalizacije puteva materijala i robe od

izvora do mjesta potrošnje

• Partnerstvo svih uĉesnika u kanalu

• Trendovi: Globalizacija, razvoj prometne infrastrukture,

informacijska tehnologija

• Tradicionalni model kooperacije u distribucijskom kanalu: interesi pojedinih poduzeća najbolje se zadovoljavaju maximalizacijom njihovih prihoda uz minim. trošak

• model opskrbnog lanca: cilj maximizirati profit svih uĉesnika u lancu kroz smanjenje troškova i bolju kvalitetu log. Usluga

• Uspjeh: pouzdano planiranje i kontrola protoka robe i materijala kroz sve faze procesa reprodukcije

• Cilj: proizvesti robu koja odgovara ţeljama kupaca, isporuka na vrijeme kad to kupci ţele, eliminacija svih aktivnosti koje ne doprinose povećanju vrijednosti finalnog proizvoda

Uloga distribucije u managementu

opskrbnog lanca

= upravljanje potraţnjom kroz proces predviĊanja i

ispunjavanja narudţbi prema ţeljama kupaca a sve

temeljem informacija (o kupcima, planovima proizvodnje,

zalihama i sl.)

- Omogućuje maksim. fleksibilnost proizvodnje i prodaje

uz minimalne zalihe robe

- Cilj: smanjiti ukupne distribucijske troškove putem

koncentracije skladišne mreţe u ograniĉen broj skladišta

- rezultat: veći pad troškova skladištenja od porasta

troškova prijevoza

4P

3R

-Pouzdanost isporuke

(reliability)

-Ažurnost isporuke

(responsiveness)

-Čvrste partnerske veze

(relationships)

Osnovna podruĉja strateških promjena

1. smanjenje ukupnih troškova poslovanja

2. korištenje vanjskih usluga (outsourcing) i strateško udruţivanje s poduzećima specijaliziranim za pojedine poslove

3. izrazito povećanje znaĉenja krajnjih posrednika u distribucijskom kanalu

4. povećanje udjela elektronske trgovine u ukupnoj prodaji

5. spoznaja vaţnosti distribucije za nacionalne ekonomije