Post on 08-Sep-2018
Avgust - septembar 2010. godine Beograd Broj 14
(ISSN 1821-1879)
Prilago|avawe
evropskim
standardima
Str. 15.
Bezbednost
je na prvom
mestu
Str. 16 - 17.
KABINET MINISTRA2
Svaki sastanak, prijem,
putovawe ili poseta
ministra unutra{wih
poslova sa sobom nosi bezbroj
detaqa koje treba osmisliti,
obezbediti i organizovati.
Za sve detaqe, zadu`en je
protokol Kabineta ministra
unutra{wih poslova. Ovaj
tim ~ine Qiqana Mladeno-
vi}, Jelena [iti}-Igwatije-
vi}, Vi{wa Jovanovi} i Jova-
na [kori}, a za svoj rad odgo-
vorne su direktno {efu ka-
bineta Branku Lazarevi}u,
koji je, prema wihovim re~i-
ma, osnovao protokol ovog
ministarstva, postavio teme-
qe i organizovao wegov rad.
[to je posao protokola us-
pe{niji, to je mawe prime-
tan. Iako se sav taj posao na
kraju „ne vidi“, ovaj tim
obavqa ogroman i veoma odgo-
voran posao. Neophodno je sve
dr`ati pod kontrolom, svaku
diplomatsku, poslovnu ili
dru{tvenu situaciju i imati
samopouzdawe u direktnom
kontaktu sa predstavnicima
svih rukovode}ih nivoa. Pro-
tokol predstavqa prvi kon-
takt sa svim partnerima, vi-
sokim zvanicama, diplomat-
skim predstavnicima... A sva-
ki problem bi trebalo da bu-
de neprime}en i re{en uz os-
meh.
Specifi~nost protokola
ovog ministarstva, pre sve-
ga je u velikom broju zapos-
lenih i sistemu, u kom tre-
ba misliti na sve, jer uko-
liko se propusti samo jedna
sitnica, mo`e dovesti do
potpunog haosa.
Zadaci koje dobijaju od {e-
fa kabineta moraju biti
obavqeni. Oni se sastoje od
efikasnog i blagovremenog
o r g a n i z o v a w a
svih protokolar-
nih aktivnosti
ministra, poslova
u vezi sa prijemom
i programom pose-
ta doma}ih i me-
|unarodnih dele-
gacija i svi pro-
tokolarni poslo-
vi, koji se odnose
na vr{ewe fun-
kcija ministra.
- Izra|ujemo i
{aqemo pozive na
sastanke, prijeme
i posete, brinemo
se o ispuwenosti
materijalno-teh-
ni~kih uslova za
izvr{ewe utvr|e-
nog programa doga|aja u zem-
qi i inostranstvu, blagovre-
meno ukazujemo na okolnosti
koje mogu uticati na iz-
vr{avawe utvr|enog pro-
grama, realizujemo proto-
kolarne aktivnosti pri-
likom obele`avawa dr`av-
nih i nacionalnih proslava i
drugih sve~anosti i mani-
festacija u kojima u~estvuje
ministar, pripremamo pro-
grame poseta i pru`amo podr-
{ku u organizaciji poseta
stranih delagacija i li~-
nosti, nabrojale su kole-
ginice iz protokola neke
od zadataka koje obavqaju.
Iako su odgovorni sa-
mo za protokol kabineta
ministra, u zavisnosti od
potreba obavqaju proto-
kolarne poslove i za os-
tale Uprave ministar-
stva unutra{wih poslo-
va.
Pre svakog puta koji se
organizuje u zemqi, pro-
tokol ide ranije sa pre-
thodnicom, Biroom za sa-
radwu s medijima i vr{i
pripreme od kojih zavisi
ceo doga|aj.
- Problem u ovom poslu
mo`e izbiti u svakom
trenutku, rekla nam je
Qiqana Mladenovi} i doda-
la da su prisebnost, sposob-
nost odlu~ivawa u trenutku,
snala`qivost i „improviza-
cija“ jedne od glavnih osobi-
na koje treba posedovati za
obavqawe ovakve vrste pos-
lova.
- U nekim trenucima
je potreban ~arobni
{tapi}, kroz {alu doda-
je Vi{wa Jovanovi}. Da
bi svi poslovi protoko-
la bili obavqeni, ne
postoji fiksno radno
vreme, radi se non-stop.
Zahvaquju}i dobroj
saradwi sa Biroom za
saradwu s medijima i
Upravom za obezbe|ewe
odre|enih li~nosti i
objekata, kao i dobrom
odnosu sa kolegama iz
ostalih uprava, ovaj po-
sao se mnogo lak{e
obavqa, isti~u kolege
iz protokola.
Kao ilustraciju na
{ta sve treba biti
spreman, tim protokola
naveo je primer organi-
zacije putovawa. Kada
dobiju „u zadatak“ zem-
qu u koju se putuje, kre-
}e cela akcija - rezerva-
cija aviokarata, organizacija
i povezivawe letova, kon-
taktirawe predstavnika
na{e ambasade u zemqe u
koje se putuje, obezbe|iva-
we viza, organizacija qudi
koji do~ekuju na{u delega-
ciju u zemqama u koje se
putuje, organizacija sme{-
taja i ishrane, kao i sasta-
naka i osmi{qavawe pok-
lona za doma}ine.
- Kada je ministar sa sa-
radnicima putovao u SAD,
iako smo sve organizovali
na vreme, desilo se da su,
zbog nevremena koje je zah-
vatilo SAD, bili odgo|e-
ni svi letovi, ka`e Qi-
qana Mladenovi}.
- U sred no}i, zbog vre-
menske razlike, morali smo
da re{imo i organizujemo
prevoz na{e delegacije za
Evropu. Kako su letovi iz Va-
{ingtona bili zabraweni,
uspeli smo da organizujemo
autoprevoz do Wujorka. Pos-
le osam sati vo`we, na{a de-
legacija je uspela posledwim
avionom koji je dobio dozvo-
lu za poletawe da stigne do
Frankfurta.
Na{a delegacija koja je
i{la tim avionom nikada ne-
}e zaboraviti to putovawe,
jer su turbulencije bile veo-
ma sna`ne. Me|utim, stigli
su u predvi|enom vremenu u
na{u zemqu, da bi nastavili
sa ve} isplaniranim progra-
mom.
Ovo je stresan posao, ali
vrlo dinami~an, kreativan i
podrazumeva dosta putovawa,
kontakata, zbog ~ega tako|e
zahteva i stalna usavr{ava-
wa. Uz podr{ku nadre|enih,
dame koje ~ine protokol ovog
ministarstva, u oktobru }e
pro}i obuku pod nazivom „E-
uroprotokol“ u {koli koja se
bavi obavqawem protokola u
Evropi.
M.T.S.
Sve je po protokoluTermin „protokol“ po-
ti~e iz gr~kog jezika i u
bukvalnom prevodu zna-
~i „prvi lepak“. Svejed-
no da li na lokalnom,
dr`avnom, nacionalnom
ili me|unarodnom ni-
vou, odgovaraju}i proto-
kol bitan je da bi obez-
bedio da se odnosi iz-
me|u zvani~nika organi-
zacija i dr`avnih in-
stitucija svedu na mini-
mum sukoba i maksimum
efikasnosti.
KABINET MINISTRA 3
Za uspe{nu borbu protiv korupcije
Na konferenciji pod
nazivom „Od vizije do
realnosti: Novi, ho-
listi~ki pristup borbi pro-
tiv korupcije“, koja je odr`a-
na 2. septembra u Be~u, Ivi-
ca Da~i} je rekao da korupci-
ja i kriminal razaraju tkivo
svake dr`ave i dru{tva i da
zato borba protiv tih pojava
treba da bude prioritet sva-
ke vlade.
- Nema uspe{ne borbe pro-
tiv kriminala i korupcije
bez me|unarodne saradwe po-
licije, tu`ila{tva, sudova i
nevladinih tela za borbu
protiv korupcije, rekao je on
i dodao da je policijska sara-
dwa na Zapadnom Balkanu ve-
oma dobra i za nekoliko ko-
raka ispred politi~ke sara-
dwe zemaqa u regionu. Da~i}
je istakao da je jedan od pet
prioriteta na kojima je for-
mirana Vlada Srbije borba
protiv kriminla i korupcije
i da su stvorene sve pravne i
zakonodavne pretpostavke za
uspe{nu borbu protiv koru-
pcije.
Ukazuju}i na ~iwenicu da
je u pro{loj godini uhap{e-
no vi{e qudi za delo koru-
pcije nego u posledwih pet
godina zajedno, ministar Da-
~i} je podsetio da je donet
Zakon o oduzimawu imovine
ste~ene kriminalom i koru-
pcijom i da su policija, tu-
`ila{tvo i sudovi, privre-
meno ili trajno, za 18 meseci
primene ovog Zakona, oduze-
li imovinu vrednu vi{e od
200 miliona evra.
Ministar Da~i} je na-
kon potpisivawa sporazu-
ma o osnivawu Me|unaro-
dne Antikorupcione Aka-
demije u Be~u istakao da je
izuzetno va`no {to je Re-
publika Srbija jedna od
zemaqa potpisnica osni-
va~kog akta o formirawu
Me|unarodne Antikoru-
pcione Akademije. �
Osnovana Antikorupcijska akademija
Me|unarodna akademija za borbu protiv korupcije
(IACA) osnovana je 2. septembra ove godine u Austriji u
prisustvu generalnog sekretara UN Ban Ki Muna i mi-
nistara iz vi{e od 30 zemaqa sveta.
Osniva~ki dokument je potpisalo 35 zemaqa ukqu~u-
ju}i Srbiju koju predstavqa ministar unutra{wih
poslova Ivica Da~i}.
U akademiji IACA koja se nalazi u Laksemburgu pored
Be~a bi}e obu~avani zvani~nici kako iz javnog tako i
iz privatnog sektora za borbu protiv korupcije.
Ta nova institucija koja ima status me|unarodne or-
ganizacije ima podr{ku agencije UN za borbu protiv
droge i kriminala (UNODC), agencije EU za borbu pro-
tiv prevara (OLAF) i austrijske vlade.
Na raskrsnici koridora
URumi, 20. septembra,
prvi potpredsednik
Vlade - zamenik pre-
dsednika Vlade i ministar
unutra{wih poslova Ivica
Da~i} i pomo}nik ministra,
na~elnik Sektora za vanre-
dne situacije Predrag Mari}
otvorili su Centra za speci-
jalisti~ku obuku za tehni~ke
intervencije u saobra}aju.
Nakon pokazne ve`be va-
trogasno-spasila~kog tima i
obilaska poligona za obuku,
Sektoru su uru~ene vredne
donacije kompanija i firmi
koje su pomogle po~etak rada
Regionalnog trening centr.
Na~elnik Sektora je ovim
kompanijama i firmama uru-
~io zahvalnice.
Obra}aju}i se prisutnima,
ministar Da~i} ukazao je na
va`nost uspostavqawa inte-
grisanog sistema za{tite i
spasavawa u vanrednim situa-
cijama, naglasiv{i da je jed-
na od kqu~nih aktivnosti
Sektora upravo unapre|ewe
specijalisti~ke obuke vatro-
gasaca-spasilaca. Ciq otva-
rawa Regionalnog trening
centra za obuku jedinica za
hitne intervencije u saobra-
}ajnim nezgodama je usagla-
{avawe operativnih znawa
vatrogasaca-spasilaca u spa-
savawu povre|enih lica u
tehni~kim intervencijama u
saobra}aju.
Po wegovim re-
~ima, ovaj Centar
doprine}e napori-
ma Ministarstva da
vatrogasci-spasio-
ci Srbije budu obu-
~eni po istim stan-
dardima kao i wi-
hove kolege u Evro-
pi. Uz najsavreme-
niju opremu i usva-
jawe evropskih pro-
cedura obuke i pos-
tupawa, Centar }e
stvoriti platfor-
mu za spasioce i me-
dicinsko osobqe za
razmenu i unapre|e-
we znawa i tehnika u
ciqu ostvarivawa par-
tnerskog pristupa pre-
venciji povreda i smrt-
nosti na putevima Sr-
bije.
Ivica Da~i} istakao
je da je za lokaciju Re-
gionalnog trening cen-
tra, izabran Vatrogasni
dom u Rumi, zbog speci-
fi~nog polo`aja na ma-
gistralnom putu M-21,
ali i velikog broja
stru~nih qudi.
- Izgradwom koridora 11,
od Rumunije preko Novog Sa-
da, Rume i [apca do Republi-
ke Srpske, ovaj trening cen-
tar }e se na}i na raskrsnici
dva me|unarodna koridora, a
posle osnivawa zajedni~kog
`elezni~kog preuze}a Srbi-
je, Hrvatske i Slovenije „Ka-
rgo 10“ i `elezni~ki saobra-
}aj }e dobiti na zna~aju, nag-
lasio je ministar. �
KABINET MINISTRA4
Pomo} licima sa invaliditetom
Povodom organizova-
wa akcije pomo}i
licima sa invalidi-
tetom koja se bave rowewem,
ministar unutra{wih pos-
lova Ivica Da~i} je pose-
tio 25. avgusta Specijalnu
antiteroristi~ku jedini-
cu u Batajnici.
Ministar je prisustvovao
izvo|ewu jednog dela kursa za
ronioce sa povredom ki~mene
mo`dine. Tom prilikom, na-
veo je da }e obuku ronilaca sa
posebnim potrebama izvodi-
ti instruktori te specijalne
policijske jedinice, 63. pa-
dobranskog bataqona Vojske
Srbije i ronioci iz Slove-
nije. Tako|e, istakao je da }e
SAJ i policija i ubudu}e po-
dr`avati ovakve i sli~ne ak-
tivnosti kako bi se osobe sa
invaliditetom ose}ale ra-
vnopravno sa ostalim ~lano-
vima dru{tva.
Ivica Da~i} ukazao je na
to da SAJ ima odli~ne in-
strukture rowewa i izrazio
uverewe da }e na pravi na~in
pomo}i osobama sa invalidi-
tetom da uspe{no savladaju
kurs.
Tokom posete, razgovarao je
sa nekada{wim pripadnikom
63. padobranske brigade Go-
ranom Todorovi}em, kome se
tokom skoka nije otvorio pa-
dobran, usled ~ega mu je dowi
deo tela ostao paralizovan.
Todorovi} se zahvalio Da-
~i}u i pripadnicima SAJ-a
na podr{ci, istakav{i da su
uslovi koji postoje u bazi
SAJ-a odli~ni. C. K.
Prvenstvo u kik boksu
Prvi potpredsednik Vlade - zamenik predsednika Vlade i
ministar unutra{wih poslova Ivica Da~i} otvorio je
Svetsko 4. kadetsko i 8. juniorsko prvenstvo u kik boksu, 21.
septembra u Hali sportova u Novom Beogradu. Tom prilikom,
Da~i} je u~esnicima po`eleo puno uspeha tokom takmi~ewa.
Prvenstvo je trajalo do 26. septembra, a u~e{}e je uzelo
preko 1.850 u~esnika, od kojih 1.420 takmi~ara, iz 60 zemaqa
sa svih kontinenata. C. K.
Zadovoqstvo zbog zna-
~ajnog smawewa me|u-
nacionalnih incide-
nata u Vojvodini izrazili su
ministar Ivica Da~i} i
predsednik Skup{tine AP
Vojvodine [andor Egere{i
tokom sastanka odr`anog 24.
avgusta u Beogradu.
Oni su istakli da je zajed-
ni~ki interes da svi gra|a-
ni u Republici Srbiji `ive
bezbedno kao ravnopravni
gra|ani.
Da~i} je rekao da je na os-
novu izve{taja o stawu bez-
bednosti u AP Vojvodini, od
januara do juna 2010. broj
svih oblika incidenata zas-
novanih na nacionalnoj ne-
trpeqivosti smawen za 25
odsto, u odnosnu na pro{lu
godinu.
Egere{i je ukazao na to da
je ovom pozitivnom trendu
zna~ajno doprinela dosada{-
wa efikasna i uspe{na sara-
dwa i programi i akcije koje
zajedni~ki sprovode Skup-
{tina Vojvodine i MUP.
Ministar Da~i} je nagla-
sio da je policija veoma za-
interesovana za to da se pri-
padnici svih nacionalnih
zajednica u {to ve}em broju
prijavquju za obuku i rad u
MUP-u, te da }e biti nastav-
qeni uspe{ni programi u~e-
wa jezika sredine za poli-
cajce koji rade u me{ovitim
sredinama.
Sa ciqem daqeg promovi-
sawa zna~aja tolerancije,
bezbednosti i ukqu~ivawa
pripadnika nacionalnih za-
jednica u rad policije, kako
je dogovoreno na sastanku,
Da~i} i Egere{i }e do kraja
godine obi}i tri me{ovite
sredine u AP Vojvodini, u
kojima pripadnici razli~i-
tih nacionalnih zajednica
`ive u zna~ajnom broju.
M. T. S.
Smawen broj me|unacionalnih incidenata
Prezentacija
projekta
u Kostolcu
Prezentaciji projekta
TE „Kostolac“, 6. sep-
tembra prisustvovao je prvi
potpredsednik Vlade - za-
menik predsednika Vlade i
ministar unutra{wih pos-
lova Ivica Da~i}. Tom pri-
likom, ministar je obi{ao
pogone Termoelektrane
„Kostolac“. �
KABINET MINISTRA 5
Konferencija ministara
unutra{wih poslova i pravde
Ministarstvo unutra{wih poslova
i Ministarstvo pravde Republike
Srbije organizovali su dvodnevnu
ministarsku konferenciju pod nazivom „Ja-
~awe regionalne i transnacionalne saradwe
kao preduslov za uspe{nu borbu protiv orga-
nizovanog kriminala na podru~ju Jugoisto~ne
Evrope“ koja je odr`ana 4. i 5. oktobra 2010.
godine u Palati „Srbija“. Konferenciji pri-
sustvovuju ministri pravde i unutra{wih
poslova i javni tu`ioci zemaqa Zapadnog
Balkana, predstavnici zemaqa Evropske
Unije i ~lanovi Evropske komisije, kao i
predstavnici drugih dr`ava koje doprinose
uspe{noj borbi protiv organizovanog krimi-
nala u regionu i predstavnika me|unarodnih
organizacija i regionalnih inicijativa.
M. T. S.
Kleo u MUP - u
U„Palati Srbija“ ministar Ivica Da~i}
primio je 4. septembra Kleversona Gabri-
jela Kordobu (Klea), fudbalera „Partiza-
na“, koji je izrazio ̀ equ za prijem u srpsko dr`av-
qanstvo.
S obzirom da je re~ o izuzetno uspe{nom spo-
rtisti, ministar Da~i} je izrazio spremnost da
MUP sprovede proceduru i dostavi Vladi predlog
za prijem u dr`avqanstvo Republike Srbije, na-
kon ~ega }e gospodin Kordoba ste}i uslove i za iz-
davawe paso{a i li~nih dokumenata.
Sastanku su prisustvovali i savetnik i
{ef Kabineta ministra Branko Lazarevi},
na~elnik Uprave za upravne poslove Zorica
Kasalica, predsednik FK „Partizan“ Dragan
\uri} i sekretar stru~nog {taba Qubi{a
Rankovi}. �
Ivica Da~i} prisustvovao je primoporedaji
ure|aja za detektovawe i identifikaciju
opojnih droga, ure|aja za kontrolu alkohola i
ra~unarske opreme koju Grad Leskovac poklawa
Policijskoj upravi u Leskovcu, kao i primopre-
daji prostorija ovoj upravi, koje }e biti adapti-
rane sredstvima Grada Leskovca i Ministarstva
unutra{wih poslova. �
19. avgusta Prvi potpredsednik Vlade - zamenik pre-
dsednika Vlade i ministar unutra{wih poslova Ivica Da-
~i} posetio je Gu~u, gde je prisustvovao prijemu kod pre-
dsednika op{tine Gu~a. Na saboru u Gu~i, ministar je ot-
vorio finalno takmi~ewe za prvu trubu sveta.
20. avgusta U okviru posete Trgovi{tu, ministar Ivica
Da~i} je prisustvovao sve~anom otvarawu mosta na Kozije-
dolsko - Lesni~koj reci,. Ministar je obi{ao i novoizgra-
|enu deonicu puta Trgovi{te - Kozji Dol, kao i branu na
reci Tripo{nici, u Trgovi{tu.
22. avgusta, ministar Ivica Da~i} posetio je Ivawicu,
gde je prisustvovao prijemu kod predsednika op{tine, a
potom otvorio put Ivawica - Studenica.
Ivica Da~i} istoga dana posetio je i Gle|icu i tom pri-
likom obratio se prisutnima povodom sve~anog otvarawa
puta Rimski most - Golija.
29. avgusta Ivica Da~i} sve~ano je otvorio Odeqewe za
upravne poslove u PS Bajina Ba{ta, a zatim je u~estvovao
na splavarewu Drinom, od Peru}ca do Roga~ice.
Poklon grada Leskovca
ME\UNARODNA SARADWA6
Smawewe rizika od katastrofaIvica Da~i} istakao
je na skupu u Sankt
Petersburgu zna~aj
me|unarodne saradwe i ra-
zmene iskustava u spre~ava-
wu posledica prirodnih ka-
tastrofa. Na ministarskom
zasedawu Evropskog i medi-
teranskog sporazuma o katas-
trofama, Da~i} je otvorio
prvu sesiju „Stari i novi
izazovi u preventivnim ak-
tivnostima i odgovoru u slu-
~aju katastrofa“.
On je naglasio da su posle-
dice od velikih prirodnih
stvom za vanredne situacije
Rusije o formirawu regio-
nalnog centra, koji bi bio
otvoren za sve zemqe koje `e-
le da u~estvuju, jer nijedna
zemqa nije dovoqno velika da
ima kapacitete da se sama iz-
bori s tim problemima.
Na zasedawu je usvojen ak-
cioni plan o saradwi u ovoj
oblasti za 2011-2015. godi-
nu, kao i niz politi~kih do-
kumenata sa glavnim ciqem
da se {to vi{e spre~e te{ke
posledice prirodnih katas-
trofa. M. T. S.
katastrofa veoma te{ke i da
se zato na ovom zasedawu ra-
zgovara o situacijama i ra-
zmeni iskustava, kako bi
{to boqe spre~ili te{ke
posledice, pre svega po sta-
novni{tvo.
Da~i} je zahvalio Ruskoj
Federaciji i Ministarstvu
za vanredne situacije na or-
ganizaciji ovog va`nog sku-
pa u kalendaru Evropskog i
mediteranskog sporazuma o
katastrofama.
Konferencija „Suo~avawe
sa porastom broja katastro-
fa i unapre|ewe prevencije
i odgovora u kontekstu kli-
matskih promena“ organizo-
vana je u ciqu smawewa ri-
zika od katastrofa, za{tite
`ivota gra|ana, kulturnih i
materijalnih dobara i pru-
`awa op{te bezbednosti.
Ivica Da~i} je podsetio
da je Srbija pre par godina,
postala potpisnica ovog
sporazuma i da prvi put
u~estvuje kao punopravni
~lan, a do sada je bila posma-
tra~. On je tako|e rekao da je
kolege upoznao sa zajedni~-
kom idejom sa Ministar-
Prioritet, sa~uvati
stabilnost na Kosovu
Sa~uvati stabilnost na
Kosovu prioritetni je
interes, konstatovali
su prvi potpredsednik vlade
- zamenik predsednika vlade
i ministar unutra{wih pos-
lova Ivica Da~i} i {ef
Misije EULEKS-a general
Ivo de Kermabon, na sastan-
ku 27. septembra, u Beogradu.
Zakqu~eno je da EULEKS
treba da zadr`i statusno ne-
utralnu poziciju i da je po-
trebno raditi na spre~avawu
svih incidenata koji bi mog-
li dovesti do naru{avawa
mira na Kosovu.
Ministar Da~i} je ista-
kao da je nasilno iskqu~ewe
predajnika mobilne telefo-
nije na Kosovu, potez apso-
lutno suprotan principima
koji su dogovoreni u Wujorku
o po~etku dijaloga o svim ot-
vorenim pitawima.
- Zakqu~ak svih razgovora
sa predstavnicima me|unaro-
dne zajednice je da se sve
strane moraju suzdr`ati od
jednostranih poteza koji mo-
gu da izazovu destabilizaciju
stawa na Kosovu, istakao je
Da~i}. �
Policije Srbije i Urugvaja potpisale memorandum
Memorandum o poli-
cijskoj saradwi u
borbi protiv orga-
nizovanog kriminala, poseb-
no u spre~avawu trgovine
narkoticima, potpisali su u
Beogradu, 27. septembra, prvi
potpredsednik Vlade - zame-
nik predsednika Vlade i mi-
nistar unutra{wih poslova
Ivica Da~i} i podsekretar
za spoqne poslove Urugvaja
Roberto Kondea.
Potpisivawem ovog doku-
menta bi}e uspostavqena jo{
boqa saradwa policija dveju
zemaqa, istakli su Da~i} i
Kondea.
Tom prilikom, ministar
Da~i} naglasio je da Srbija
ima veliki interes da razvi-
ja policijsku saradwu sa dr-
`avama Latinske Amerike
jer se na tom podru~ju nalazi
znatan broj ~lanova krimi-
nalnih grupa sa prostora biv-
{e Jugoslavije. Po wegovim
re~ima, ~lanovi tih krimi-
nalnih grupa bave se krijum-
~arewem narkotika preko
Srbije i ovog regiona ka za-
padnoj Evropi. Tako|e, podse-
tio je na zajedni~ku akciju
bezbednosnih slu`bi Srbije,
SAD i Urugvaja pod nazivom
„Balkanski ratnik“ u kojoj je
zapleweno vi{e od dve tone
kokaina. Naglasio je da to na-
me}e potrebu da Srbija ne sa-
ra|uje samo preko Interpola
ili bezbednosnih slu`bi ve-
likih dr`ava, ve} i direktno
kroz bilateralne sporazume.
Ivica Da~i} podsetio je da
je sli~ne memorandume u junu
ove godine, potpisao sa zva-
ni~nicima policija Brazila
i Argentine.
Sa Urugvajom je ve} dogovo-
reno ukidawe viza za nosioce
diplomatskih i slu`benih
paso{a, a mo`e se o~ekivati
i me|usobno ukidawe viza i
za gra|ane, izjavio je Ivica
Da~i}.
Roberto Kondea istakao je
da }e potpisani memorandum
doprineti zajedni~koj borbi
ne samo protiv krijum~arewa
droge, ve} i protiv drugih
te{kih krivi~nih dela. Ta-
ko|e, ukazao je na to da je bi-
lateralna policijska sara-
dwa korisna za obe dr`ave i
izrazio je `equ za unapre|e-
we saradwe Srbije i Urugvaja
u oblasti ekonomije, kulture
i sporta.
Kondea je izjavo da Urugvaj
nikada ne}e priznati neza-
visnost Kosova i Metohije,
osim ako to nije u dogovoru sa
Srbijom. �
ME\UNARODNA SARADWA 7
Za{ti}eni video
link za br`u
saradwu policija
Razgovorom preko video
linka ministara unut-
ra{wih poslova Srbije
i Hrvatske, Ivice Da~i}a i
Tomislava Karamarka, 6. sep-
tembra, u~iwen je prvi korak
u realizaciji projekta Regio-
nalnog centra za razmenu
operativnih informacija i
neposredne saradwe u borbi
protiv organizovanog krimi-
nala.
Putem ovog za{ti}enog vi-
deo linka policijama dveju
zemaqa ubudu}e }e biti omo-
gu}ena br`a, efikasnija i
operativnija saradwa.
Da~i} je rekao da je sara-
dwa srpske i hrvatske poli-
cije na visokom nivou, da je
uspe{no realizovan spora-
zum o izru~ewu ekstradici-
jom Sretka Kalini}a. On je
naveo da }e postojati tri li-
nije putem kojih }e komuni-
cirati ministri, direktori
policija i kriminalisti~ka
policija Srbije i Hrvatske,
a da je u slede}oj fazi pre-
dvi|ena razmena informaci-
ja, pra}ewe kriminalnih gru-
pa, stvarawe pravnih pre-
tpostavki za izdavawe zajed-
ni~kih naloga za hap{ewe.
Karamarko je izrazio zado-
voqstvo zbog po{tovawa do-
govorene dinamike saradwe
dve policije koje bi, kako je
istakao, trebalo da budu za{-
ti}ene od dnevne politike.
Direktori policija Srbi-
je i Hrvatske Milorad Veqo-
vi} i Oliver Grbi} slo`ili
su se da kriminalne grupe us-
ko sara|uju i da za wih nema
granica.
- Organizovani kriminal
nema granice, ali ima na~ina
da mu se suprotstavi, istakao
je Veqovi}.
M. T. S.
Grani~ni sporazum
sa Makedonijom
USkopqu su ministri
unutra{wih poslova
Srbije i Makedonije
Ivica Da~i} i Gordana Jan-
kuloska potpisali Sporazum
o regulisawu re`ima pogra-
ni~nog saobra}aja. Ministar
Da~i} je izrazio veliko za-
dovoqstvo zbog potpisivawa
ovog dokumenta, koji potvr-
|uje jo{ ~vr{}u vezu za ope-
rativnom saradwom dveju po-
licija. Saradwa dva minis-
tarstva predstavqa jaku mo-
tornu snagu za podsticawe
saradwe i u drugim oblasti-
ma me|u dr`avama.
- U proteklom periodu sa-
radwa je bila veoma uspe{na
na planu suzbijawa svih vi-
dova kriminala, kroz organi-
zovawe niza zajedni~kih ak-
cija, naro~ito u suzbijawu
krijum~arewa, trgovine
opojnim drogama i trgovine
qudima, istakao je Da~i}.
Gordana Jankuloska je is-
takla da su Srbija i Makedo-
nija oduvek imale dobru po-
licijsku saradwu koju u bu-
du}nosti treba razvijati, jer
su nam problemi isti.
- Ovaj Sporazum smo pot-
pisali na na{e obostrano za-
dovoqstvo, kao i zadovoq-
stvo gra|ana koji `ive u tom
podru~ju, rekla je ona i nag-
lasila da Makedonija pri-
hvata inicijative koje je iz-
neo ministar Da~i}, koje }e
u {to skorije vreme i reali-
zovati.
Na sastanku koji je pretho-
dio potpisivawu Sporazuma,
pokrenuto je vi{e inicija-
tiva kako bi policijska sa-
radwa bila produktivnija i
operativnija. Dogovoreno je
i skorije odr`avawe zajed-
ni~ke ve`be kriminalis-
ti~kih policija Srbije i
Makedonije.
Da~i} je predlo`io i sko-
ro inicirawe zakqu~ivawa
Sporazuma o readmisiji.
Ukoliko se usaglasi final-
ni tekst, Sporazum }e se
potpisati na Regionalnoj
konferenciji ministara
pravde i unutra{wih poslo-
va u Beogradu 4. i 5. oktobra
ove godine.
Tako|e na sastanku je bilo
re~i i o skorijoj izmeni Me-
moranduma o policijskoj sa-
radwi, potpisanog 2003. go-
dine, u formi me|udr`avnog
sporazuma, kao i o sporazu-
mima o zajedni~kom nalogu
za hap{ewe, o prekograni~-
noj saradwi u oblasti vanre-
dnih situacija i o regulisa-
wu prelaska dr`avne grani-
ce za dr`avqane dve zemqe
sa va`e}om li~nom kartom.
Tokom posete Makedoniji
ministar je posetio i Regio-
nalni centar za migracije,
azil i izbegle osobe u Skop-
qu - MARRI centar. �
Da~i} i Hejg o nastavku vizne liberalizacije
Prvi potpredsednik Vlade
- zamenik predsednika
Vlade i ministar unutra-
{wih poslova Ivica Da~i}
sastao se 31. avgusta sa minis-
trom spoqnih poslova Velike
Britanije Vilijamom Hejgom.
Tokom razgovora ministri
su ocenili da dve dr`ave os-
tvaruju dobru policijsku sa-
radwu i naglasili da }e biti
ulo`eni obostrani napori u
nastavku procesa vizne libe-
ralizacije sa Velikom Brita-
nijom.
Ujedno, istaknuta je potre-
ba da se re{ewe za Kosovo i
Metohiju tra`i iskqu~ivo
dogovorom i dijalogom, pri
~emu je najva`nije o~uvati
mir i stabilnost u regionu,
zakqu~ila su dva ministra. �
ME\UNARODNA SARADWA8
Memorandum o razumevawu
U ime Ministra unutra{wih poslova Republike Srbije, dire-
ktor policije Milorad Veqovi} potpisao je, 23. septembara u Bu-
dimpe{ti, Memorandum o razumevawu sa generalnom direktorkom
Kancelarije za imigracije i dr`avqanstvo Republike Ma|arske
Suzanom Veg. Memorandumom }e strane potpisnice pru`ati uza-
jamnu pomo} i saradwu u oblasti migracija.
Nakon potpisivawa memoranduma, direktor Veqovi} sastao se sa
direktorom ma|arske policije Jozefom Hatalom. Teme sastanka
bile su bilateralna saradwa, saradwa grani~nih policija, kao i
pitawa iz oblasti organizovanog krijum~arewa narkotika, trgovi-
ne qudima i drugih vidova organizovanog kriminala.
Za boqu bezbednost u regionu
Borba protiv me|unarodnog kriminala
Donacija UNODC
Podr{ka Srbiji
na putu ka EU
Uokviru projekta „Regio-
nalni program za promo-
ciju vladavine prava i
bezbednosti u jugoisto~noj Ev-
ropi“ koji se sprovodi finan-
sijskim sredstvima Vlade Re-
publike Nema~ke, kancelarija
Ujediwenih nacija za borbu pro-
tiv droge i kriminala donirala
je Ministarstvu unutra{wih
poslova kompjutersku opremu u
vrednosti od preko trideset hi-
qada dolara. Donacija ukqu~uje
24 desktop ra~unara sa monito-
rima i prate}om opremom,
{tampa~ima, komunikacionim
ure|ajima i licencama za serve-
re. Predata je Upravi za stru~no
obrazovawe, osposobqavawe,
usavr{avawe i nauku u ciqu
uvo|ewa elektronskog u~ewa u
MUP Srbije. Deo opreme name-
wen je za obuku polaznika Cen-
tra za osnovnu policijsku obuku
u Sremskoj Kamenici.
Ciq ove donacije je unapre-
|ewe rada i uspostavqawe kom-
pjuterizovane obuke pri MUP-
u. Razvojem uspe{ne elektro-
nske obuke i u~ewa, UNODC je
razvio program koji }e doprine-
ti promociji i boqem razumeva-
wu vladavine prava i bezbednos-
ti, kako u Srbiji, tako i u jugo-
isto~noj Evropi. Kako bi ostva-
rio ovaj ciq, UNODC }e reali-
zovati po~etne strate{ke ak-
tivnosti regionalnog progama,
koji odobravaju potpisnice za-
jedni~ke izjave na Regionalnoj
konferenciji u Beogradu 30. i
31. marta 2009. godine. Primena
strate{kog pristupa po~e}e oja-
~avawem Regionalne borbe pro-
tiv te{kih oblika kriminala,
organizovanog kriminala i tr-
govine qudima.
Oja~ana ekspertiza UNODC-a
osigura}e da planirane operaci-
je budu u skladu sa prioritetima
vlada dr`ava regiona i u skladu
sa radom ostalih relevantnih
partnera u celom regionu.
S. Miladinov i S. Vla
Srbija je u~inila zna~ajan
napredak u oblasti evro-
pskih integracija ocenili su
prvi potpredsednik-zamenik
predsednika Vlade i ministar
unutra{wih poslova Ivica
Da~i} i zamenik premijera Re-
publike Ma|arske @olt [em-
jen 17. septembra, u Beogradu.
Da~i} je upoznao [emjena sa
reformama ostvarenim u pre-
thodnom periodu u oblasti
unutra{wih poslova i istakao
spremnost Srbije za nastavak
saradwe sa institucijama Ev-
ropske unije. Istakao je da
MUP Srbije ostvaruje veoma
dobru saradwu sa resornim mi-
nistarstvom Ma|arske, izra-
ziv{i `equ da se u skorije
vreme sastane sa ministrom
unutra{wih poslova te zemqe
[andorom Pinterom. Kao nas-
tavak dobre saradwe o~ekuje se
i imenovawe prvog policij-
skog oficira za vezu za Ma|ar-
sku, rekao je zamenik premije-
ra i ministar unutra{wih
poslova Republike Srbije.
@olt [emjen naglasio je da
}e Ma|arska u narednom perio-
du biti predsedavaju}a Evro-
pskoj uniji i u tom smislu po-
nudio je pomo} Srbiji na putu
ka EU.
Tako|e, ~estitao je Ivici
Da~i}u na efikasnosti kojom
MUP Srbije re{ava zadatke
koje mu postavqa Unija.
Na sastanku je bilo re~i i o
pitawima nacionalnih mawi-
na. Da~i} je rekao da je za 27
odsto smawen broj napada na
pripadnike ma|arske nacio-
nalne mawine, kao i da je zapa-
`eno da se sve vi{e Ma|ara
javqa na konkurs za prijem u
Centar za osnovnu policijsku
obuku u Sremskoj Kamenici. �
Ministar unutra-
{wih poslova Sr-
bije Ivica Da~i} i
ministar sigurnosti BiH
Sadik Ahmetovi} potpisa-
li su dva sporazuma u ciqu
ja~awa saradwe u borbi pro-
tiv kriminala
U Palati „Srbija“ potpi-
san je Sporazum o policij-
skoj saradwi, a na aerodromu
„Nikola Tesla“ i Sporazum
o primopredaji dva heli-
koptera, koje Srbija vra}a
BiH.
- Ovim sporazumima pos-
tignut je jo{ boqi okvir
za saradwu u oblastima
kriminala, terorizma i
korupcije i grani~nih pi-
tawa, rekao je Ahmetovi} i
naglasio da kriminalci i
mafija na ovim balkan-
skim prostorima dobro sa-
ra|uju i dobro su organizo-
vani, zato je potrebno i da
nadle`ni organi u regionu
sara|uju, kako bi bili ko-
rak ispred kriminalaca.
Da~i} je dodao da je, kada
je re~ o saradwi grani~nih
policija BiH i Srbije, po-
trebno i ubudu}e obezbe-
diti da granica bude dobro
~uvana, ali da ne spre~ava
„vekovnu saradwu dva na-
roda“. On je naveo da }e os-
tati na snazi re`im pre-
laska granice za gra|ane
dve zemqe sa li~nom kar-
tom i istakao da Srbija
podr`ava ukidawe viza
gra|anima BiH za putova-
wa u evropske zemqe. �
Srbija i Nema~ka uskoro
}e potpisati sporazum o
policijskoj saradwi, na-
javili su ministar unutra-
{wih poslova Ivica Da~i} i
direktor Savezne policije Ne-
ma~ke Matijas Zeger, 21. sep-
tembra u Beogradu. Oni su is-
takli da }e taj dokument do-
prineti jo{ boqoj saradwi po-
licija dveju zemaqa u borbi
protiv svih vidova me|unaro-
dnog kriminala.
Ministar Da~i} najavio je i
potpisivawe zajedni~ke izjave
o saradwi u oblasti bezbednos-
ti vazduhoplova na letovima
izme|u dve dr`ave. Podsetio
je i da su policije dve dr`ave
do sada su imale vi{e uspe{-
nih zajedni~kih akcija u borbi
protiv kriminala. Novi spora-
zum o policijskoj saradwi Ne-
ma~ke i Srbije, po oceni Zege-
ra, omogu}i}e brzu razmenu in-
formacija i pru`i}e veliki
doprinos o~uvawu bezbednosti
Dobru saradwu policija i
nadaqe treba unapre|ivati i
razvijati, slo`ili su se Bano-
vi} i Zeger.
Banovi} je podsetio da je sa-
da{wa organizacija grani~ne
policije koncipirana po ugle-
du na model organizacije ne-
ma~ke policije. Istakao je i
da su dosada{we obuke, semina-
ri i studijske posete Nema~koj
zna~ajno doprinele kvalitet-
nijem radu grani~ne policije
Srbije.
Banovi} i Zeger razgovara-
li su i o mogu}im donacijama
vezanim za materijalno - teh-
ni~ka sredstva.
Matijas Zeger zahvalio se na
srda~nom prijemu i ukazanom
poverewu policiji SR Nema~-
ke, izraziv{i o~ekivawa da }e
budu}a saradwa biti na jo{ vi-
{em nivou.
V. ].
u dve dr`ave. Zeger je podsetio
da ~etiri srpska policajca Up-
rave grani~ne policije poha-
|aju obuku na frankfurtskom
aerodromu i da se jedan {kolu-
je na nema~koj presti`noj aka-
demiji.
U okviru dvodnevne posete,
direktor Savezne policije Ne-
ma~ke sastao se i sa na~elni-
kom Uprave grani~ne policije
Nenadom Banovi}em.
ME\UNARODNA SARADWA 9
UNDP zna~ajan partnerSporazum o suzbijawu kriminala
UBeogradu, 20. septembara, pr-
vi potpredsednik vlade - za-
menik predsednika vlade i
ministar unutra{wih poslova Ivica
Da~i} sastao se sa stalnim predstav-
nikom i rezidencijalnim koordina-
torom UN u Republici Srbiji, Vili-
jemom Infanteom.
Da~i} je, tom prilikom, izrazio
zahvalnost Programu
UN za napore koje UN-
DP ~ini da pomogne
Ministarstvu unutra-
{wih poslova u borbi
protiv kriminala i
terorozma. Tako|e, po-
dr`ao je aktivnosti i
razvijawe novih proje-
kata u saradwi sa UN-
DP, koji za ciq imaju
ja~awe pozicija Sek-
tora za vanredne situ-
acije i Ministarstva
kao nadle`nog po pitawu upravqawa
u civilnim vanrednim situacijama.
MUP Republike Srbije preduzeo je
brojne aktivnosti koje se odnose na
kontrolu lakog naoru`awa i to preko
programa za razvoj UN. Odlukom Sa-
veta ministara, Evropska unija je od-
lu~ila da podr`i nastavak saradwe
izme|u UNDP i Centra za kontrolu
lakog naoru`awa u jugoisto~noj i is-
to~noj Evropi (SEESAC). S tim u ve-
zi, dogovoreno je da u 2010. godini u
Srbiji bude uni{teno 28.000 komada
oru`ja.
Ministar Da~i} je napomenuo i da
je u MUP-u u fazi izrade, Novi zakon
o oru`ju i municiji kojim }e se regu-
lisati postupak izdavawa oru`nih
listova i predaja oru`ja. On je ista-
kao da MUP Srbije vodi ra~una o tzv.
rodnoj ravnopravnosti i aktivnom
u~e{}u `ena u policiji, i da se zah-
vaquje doprinosu koji UN pru`a u po-
dizawu kapaciteta u ovoj oblasti.
U borbi protiv korupcije, MUP
ima odli~nu saradwu sa doma}im in-
stitucijama kao i sa pojedinim insti-
tucijama EU. U tom smislu, rekao je
Da~i}, MUP je prepoznao UNDP kao
zna~ajnog partnera u borbi protiv
korupcije i spreman je da u budu}nos-
ti razvija nove projekte na ovu temu.
Stalni predstavnik UN Vilijem
Infante zahvalio se MUP-u na par-
tnerskom odnosu prema sistemu UN -a
u Srbiji. On je pohvalio saradwu na
svim poqima i napomenuo da }e Pro-
gram UN za razvoj biti partner
MUP-u u svakom projektu gde nedos-
taje finansijska, logisti~ka, tehni~-
ka ili bilo koja druga pomo}. Infan-
te je istakao nadu da }e se saradwa
nastaviti na obostranu korist i u bu-
du}nosti.
S. K.
Ministri unutra{wih poslo-
va, pravde i finansija Ivi-
ca Da~i}, Sne`ana Malovi}
i Diana Dragutinovi} potpisali su
sporazum o suzbijawu kriminala. Ovaj
sporazum deo je regionalnog projekta
ILECUS. Projekat obavezuje na sara-
dwu i koordinaciju ne samo ova tri
ministarstva sa istima u regionu,
ve} i ostalih ministarstava, tu`i-
la{tva za borbu protiv organizova-
nog kriminala i nadle`nih slu`bi.
Potpisivawe sporazuma jo{ je je-
dan od akata koje je bilo neophodno
preduzeti u okviru regionalnog ILE-
CUS projekta iz decembra 2008. godi-
ne. To podrazumeva osnivawe nacio-
nalnih jedinica u svakoj zemqi za ko-
ordinaciju me|unarodne saradwe u
oblasti sprovo|ewa zakona i borbi
protiv svih formi kriminala.
Ministar Ivica Da~i} rekao je da
}e se razmena informacija sa kolega-
ma u inostranstvu obavqati preko
kontakt ta~aka, odnosno jedne ili vi-
{e osoba koje imaju dozvolu za pose-
dovawe informacija od tajnosti i ko-
je }e ih razmewivati sa kolegama iz
inostranstva, ali i svim relevan-
tnim slu`bama, putem za{ti}enih
sistema veza.
Deo realizacije tog projekta je
potpisivawe sporazuma izme|u tri
srpska ministarstva.
Ministar pravde Sne`a-
na Malovi} rekla je nakon
potpisivawa sporazuma, da
}e se wime unaprediti ope-
rativni, analiti~ki i stra-
te{ki odgovor dr`avnih
organa na izazove napre-
dnih trendova kriminali-
teta. Pored toga, uve{}e se
i poseban softver koji }e
znatno unaprediti tehnolo-
giju rada.
- Zadovoqstvo mi je i da
najavim uvo|ewe Luris
softvera u odsek za me|una-
rodnu pravnu pomo} u kri-
vi~nim stvarima, koji uvodi doku-
ment menaxment u Ministarstvu pra-
vde, rekla je Sne`ana Malovi}.
Ministar finansija Diana Dragu-
tinovi} rekla je da se odavno odusta-
lo od pretpostavke da policija, tu-
`ila{tvo i sudstvo treba da imaju
monopol u borbi protiv tog fenome-
na, naro~ito sa pojavom elektronskih
komunikacija, tako da je u tu borbu sa-
da ukqu~eno i Ministarstvo finan-
sija. U projektu, Ministarstvo }e
u~estvovati sa tri tela - Poreskom
upravom, carinskom upravom i Upra-
vom za spre~avawe prawa novca.
M. T. S.
Zajedni~ki projekat
Prvi radni sastanak
Upravnog odbora za-
jedni~kog projekta
„UN GIFT Srbija“ za borbu
protiv trgovine qudima, u ok-
viru UN GIFT inicijative od-
r`an je u prostorijama MUP
Srbije.
Zajedni~ki projekat agen-
cija Ujediniwenih nacija
(IOM, UNHCR i UNODC) i
Vlade Republike Srbije, na
~elu sa Ministarstvom unut-
ra{wih poslova, jedan je od
{est sli~nih projekata u sve-
tu razvijenih u okviru UN
GIFT inicijative i jedini je
koji je za`iveo, zahvaquju}i
preduzetim brojnim aktivnos-
tima u partnerstvu MUP Sr-
bije, na ~elu sa Kooridinato-
rom za borbu protiv trgovine
qudima i predstavnika nave-
denih agencija UN u Srbiji.
Projekat „UN GIFT Srbija“
ima za ciq realizaciju Naci-
onalnog plana akcije za borbu
protiv trgovine qudima za
period 2009 - 2011. (koji je us-
vojila Vlada Srbije 30. apri-
la 2009. godine), a po re~ima
Nacionalnog Koordinatora za
borbu protiv trgovine qudi-
ma Mitra \ura{kovi}a, ~ak
70% aktivnosti predvi|enih
NPA bi}e realizovano ovim
Projekto“.
[ef Misije IOM u Srbiji
Gregoar Gud{tajn zahvalio se
predstavnicima donatora,
Vladi Belgije, Globalnoj
inicijativi UN za borbu pro-
tiv trgovine qudima i Vladi
[vajcarske, na tome {to su
prepoznale va`nost ovog
Projekta i odvojile sredstva,
~ime je omogu}en po~etak
Projekta u junu ove godine.
Tako|e, zahvalio se Vladi Re-
publike Srbije, jer je MUP
dodelio kancela-
rijski prostor u
Palati „Srbija“,
u kome }e raditi
Projektni tim do
zavr{etka Pro-
jekta.
Na sastanku je
istaknuto da je do
sada u Srbiji dos-
ta u~iweno na poqu borbe
protiv trgovine qudima, da je
ovakav sveobuhvatan, inkluzi-
van i transparetan Projekat
pravovremen, kao i da u potpu-
nosti uzima u obzir realne
potrebe Strategije za borbu
protiv trgovine qudima u Sr-
biji.
Predstavnik UN GIFT iz
Be~a [ila Kuts naglasila je
da je Projekat u Srbiji za wih
od velike va`nosti, jer je po-
kazao kako jedna zajedni~ka
inicijativa agencija UN i na-
cionalnih partnera mo`e da
za`ivi i prakti~no, i da }e
Projekat biti posmatran kao
pilot - projekat i primer za
sli~ne inicijative u budu}-
nosti.
Sastanku su jo{ prisustvo-
vali i predstavnici Ambasada
Belgije i [vajcarske i Mi-
nistarstva pravde. Pre-
dstavnik ambasade Belgije
Stiven de Vilde, zamenik {e-
fa misije, rekao je da je borba
protiv trgovine qudima od
velikog zna~aja za Belgiju.
- Kao jedna od zemaqa desti-
nacije za trgovinu qudima, za
Belgiju je veoma va`no da se
unaprede napori na poqu bor-
be protiv trgovine qudima,
posebno {to je ovo godina ka-
da Belgija predsedava EU, re-
kao je predstavnik ambasade
Belgije i naglasio da se Bel-
gija i opredelila da odvoji
zna~ajna sredstva za Projekat
u Srbiji, s punim uverewem da
}e Projekat biti i uspe{no
realizovan.
M. T. S. i S. K.
ME\UNARODNA SARADWA10
Kineska policijska delegacija posetila MUP
Prvi potpredsednik Vlade - zamenik pre-
dsednika Vlade i ministar unutra{wih
poslova Ivica Da~i} sastao se 25. avgusta sa {e-
fom UNMIK-a Lambertom Zanijerom. Tom pri-
likom razgovarao je o potrebi da civilna misi-
ja UN ostane na Kosovu i Metohiji i da bude sta-
tusno neutralna.
Bilo je re~i i o neophodnosti svih strana da
podsti~u dijalog Srba i Albanaca na Kosmetu u
ciqu re{avawa svih otvorenih pitawa. Jedna od
tema bila je i predstoje}a Generalna skup{tina
UN u Wujorku, kojoj }e prisustvovati i Zanijer,
a na kojoj }e biti raspravqano o srpskom pre-
dlogu rezolucije o Kosmetu.
Da~i} je naglasio da je za Srbiju najva`nije
o~uvawe mira i stabilnosti u pokrajini, podse-
tiv{i na to da MUP Srbije i UNMIK ve} ne-
koliko godina imaju potpisan sporazum o poli-
cijskoj saradwi. Saradwa je do sada bila veoma
dobra, ocenio je Da~i}, izraziv{i nadu da }e ta-
ko biti i ubudu}e, uz napomenu da jedini pro-
blem predstavqa to {to UNMIK kontinuirano
smawuje broj qudi u ju`noj pokrajini.
Zamenik premijera {efu UNMIK-a preneo
je i stav Srbije da odluka o tome da se ~uvawe sr-
pskih manastira i svetiwa prepusti Kosovskoj
policijskoj slu`bi nije najboqe re{ewe jer
Srbi na Kosovu i Metohiji imaju vi{e povere-
wa u me|unarodnu zajednicu. �
O~uvawe mira najva`nije
Pored Liang Wei-fa ge-
neralnog direktora Di-
rekcije javne bezbednos-
ti provincije Guangding,
u delegaciji su bili i
direktor administra-
tivnog Biroa za ulas-
ke/izlaske gospo|a Chen
Min, direktor Biroa za
istrage u vezi sa privre-
dnim kriminalom Xu
Wen-hai, {ef adminis-
trativne Uprave za opre-
mawe i finansirawe
Zang Dong-lai, {ef Fi-
nansijske uprave Gu
Dong-fang, zamenik {e-
fa Uprave generalne
kancelarije Direkcije
Lui Zhi-min.
Delegacija Kancelarije
za spoqne poslove Biroa
javne bezbednosti pro-
vincije Guangdong Ministar-
stva javne bezbednosti Naro-
dne Republike Kine, na ~elu sa
generalnim direktorom Dire-
kcije javne bezbednosti pro-
vincije Guangdong Liang Wei-fa
i wegovom ekselencijom Wei
Jinghuanom, ambasadorom Na-
rodne Republike Kine u Beog-
radu, posetili su 12. avgusta
ove godine, Ministarstvo
unutra{wih poslova.
Sa kineskom delegacijom ra-
zgovarao je dr`avni sekretar
Dragan Markovi} koji je podse-
tio da je pro{le godine u de-
cembru potpisan Sporazum o
saradwi izme|u dva ministar-
stva, na ~ijim se osnovama ba-
zira bilateralna policijska
saradwa. On je naglasio da se
ta saradwa ogleda kroz razmenu
policijskih informacija, ra-
zmenu iskustava naro~ito kada
je pitawu organizacija veli-
kih sportskih manifestacija,
borbu protiv nedozvoqene tr-
govine i krijum~arewa narko-
tika, terorizma, kao i u suzbi-
jawu ilegalnih migracija i dr.
Obe strane naglasile su da
policije dve dr`ave mogu
unaprediti policijsku sara-
dwu kroz razmenu iskustava po
pitawima preventivnog poli-
cijskog rada, strate{kog pla-
nirawa i razvoja, {kolovawa i
obuke kadrova, kao i u oblasti-
ma javnog reda i mira.
Goste su posebno intereso-
vala iskustva oko organizacije
u vezi bezbednosti za vreme
pro{logodi{we Univerzija-
de, po{to su slede}e godine do-
ma}ini ove velike sportske
manifestacije, kao i XVI
Azijskih igara koja se odr`a-
vaju ove godine.
Liang Wei-fa se zahvalio na
prenetim iskustvima, pozvao
doma}ine da posete ovu kines-
ku provinciju koja broji 110
miliona stanovnika i na kraju
naglasio „Bez obzira da li je
zemqa mala ili velika, naj-
va`nije je prijateqstvo“. Ta-
ko|e, u ime kineske delegacije
zahvalio se i wegova ekselen-
cija ambasador Wei Jinghua,
naglasiv{i da ovakav vid sara-
dwe doprinosi strate{kim
partnerskim odnosima dveju
zemaqa.
Kolege iz Kine odr`ali su
sastanak i sa zamenikom dire-
ktora policije Branislavom
Mitrovi}em, a 13. avgusta po-
setili su Policijsku upravu za
grad Beograd, gde su upoznati
sa organizacijom rada na{e po-
licije na teritoriji Beograda.
Tako|e, predstavqena su na{a
iskustva u organizaciji Uni-
verzijade i iz drugih oblasti
rada policije, prikazan rad
Komandno-operativnog centra,
u kom je bilo sedi{te koman-
dnog {taba tokom Univerzija-
de, a ~lanovi delegacije imali
su priliku da se upoznaju sa ra-
dom i organizacijom de`urne
slu`be PU za grad Beograd,
kao i funkcionisawem video-
nadzora. �
ME\UNARODNA SARADWA 11
Konferencija
u Austriji
Na Ministarskoj kon-
ferenciji zemaqa
~lanica Salcbu-
r{kog foruma u Austriji,
na kojoj je u~estvovalo 14
zemaqa, ministar Da~i} je
izrazio zadovoqstvo u ime
zemaqa zapadnog Balkana -
prijateqa Salcbur{kog
foruma radom ovog Foruma
i va`nim projektom ja~awa
policijske saradwe u celom
regionu. On je podsetio da
je jedan od rezultata rada
Foruma Konvencija o poli-
cijskoj saradwi u Jugoisto~-
noj Evropi, koja predstavqa
formalno-pravni osnov za
policijsku saradwu me|u
zemqama na{eg regiona.
Ukazuju}i na veoma dobru
policijsku saradwu me|u
zemqama zapadnog Balkana,
ministar Da~i} je naglasio
da je ta saradwa najvi{e na-
predovala izme|u Hrvatske
i Srbije.
Govore}i o rezultatima
vizne liberalizacije, Da-
~i} je istakao da su efekti
izuzetno pozitivni. Danas
dvostruko vi{e gra|ana Sr-
bije ima paso{, u odnosu na
prethodnih 10 godina.
Zahvaliv{i se ministar-
ki unutra{wih poslova
Austrije Mariji Fekter na
pozivu, ministar Da~i} je
izrazio nadu da }e u nare-
dnom periodu zemqe zapad-
mir, bezbednost svih gra|a-
na, {to mawe kriminala i
korupcije“, zakqu~io je mi-
nistar Da~i}.
Tokom Ministarske kon-
ferencije, Da~i} se sastao
i sa Francom Langom na~el-
nikom kriminalisti~ke po-
licije Saveznog ministar-
stva unutra{wih poslova
Republike Austrije, Sadi-
kom Ahmetovi}em, minis-
trom bezbednosti Bosne i
Hercegovine i sa Gordanom
Jankulovski ministrom
unutra{wih poslova Make-
donije.
Na~elnik Lang je ocenio
je da je dosada{wa saradwa
bila izuzetno bliska i iz-
razio nadu da }e se i ubudu-
}e nastaviti uz uzajamno po-
verewe koje postoji izme|u
srpske i austrijske polici-
je.
Tokom susreta sa minis-
trom Ahmetovi}em, oba mi-
nistra su izrazila zadovoq-
stvo dosada{wom saradwom
dva ministarstva i dogovo-
rili potpisivawe sporazu-
ma izme|u Republike Srbi-
je i Bosne i Hercegovine o
saradwi u borbi protiv te-
rorizma, organizovanog
kriminala, trgovine narko-
ticima, ilegalnih migraci-
ja i ostalih krivi~nih de-
la. Na sastanku je bilo re~i
i o sporazumu o saradwi u
oblasti prirodnih i izazva-
nih katastrofa i vanrednih
situacija. Ovi sporazumi }e
biti zakqu~eni tokom na-
redne posete ministra Ah-
metovi}a Beogradu.
Tema razgovora sa Gorda-
nom Jankulovski bio je pre-
dlog sporazuma o readmisiji
izme|u Republike Srbije i
Republike Makedonije, kao
i zakqu~ivawe sporazuma o
regulisawu re`ima pogra-
ni~nog saobra}aja. �
nog Balkana postati ~lani-
ce Salcbur{kog foruma i
na taj na~in doprineti ve-
}oj regonalnoj stabilnosti.
„Na{ zajedni~ki ciq je
Zna~ajan napredak
Na sastanku ministra unutra{wih poslova Ivice Da~i}a
sa komesarom za pro{irewe EU [tefanom Fileom zajed-
ni~ki je konstatovano da je Srbija u~inila zna~ajan napredak
u oblasti evropskih integracija.
Ministar Da~i} upoznao je Filea sa ostvarenim reforma-
ma u oblasti unutra{wih poslova u prethodnom periodu i is-
takao spremnost Srbije za nastavak saradwe sa institucijama
Evropske unije.
Komesar File naglasio je da je Evropska unija svesna da je
Srbija u~inila zna~ajan napor u ciqu dostizawa evropskih
standarda, kao i da je odluka o viznoj liberalizaciji potvrda
u~iwenog progresa u ~emu je Ministarstvo unutra{wih pos-
lova imalo vode}u ulogu. File je podvukao da je u narednom pe-
riodu posebno bitan nastavak i produbqivawe regionalne sa-
radwe, kao i borba protiv korupcije i organizovanog krimi-
nala. Tako|e, od velikog je zna~aja saradwa sa Me|unarodnim
sudom za ratne zlo~ine u Hagu.
Komesar File je istakao da je Brisel pozdravio ulogu Ivi-
ce Da~i}a kao ministra unutra{wih poslova u dosada{wem
napretku u oblasti evropskih integracija. �
ME\UNARODNA SARADWA12
Doprinos na Svetskom prvenstvu u fudbalu 2010.
Policijski tim Mi-
nistarstva unutra-
{wih poslova Repub-
like Srbije u sastavu {ef
delegacije, savetnik na~el-
nika Uprave za obezbe|ewe
odre|enih li~nosti i objeka-
ta Milan Beli}, Mijodrag
Tepav~evi}, Vladimir Vuko-
savqevi}, Gradimir Maksi-
movi}, Mileta Pajkovi} i
Milo{ Milovanovi}, bora-
vili su od 31. maja do 29. juna
u Ju`noafri~koj Republici,
u Pretoriji, u sklopu stra-
nih policijskih snaga kao
oficiri za vezu i podr{ka
policijskom servisu Ju`ne
Afrike za vreme Svetskog
prvenstva u fudbalu.
U realizaciji postavqe-
nih zadataka osnovni parame-
tar koga se srpski policijski
tim pridr`avao u odre|iva-
wu pravca operativnog postu-
pawa i koordinisawa mera sa
policijom Ju`ne Afrike, bi-
lo je definisawe odnosa pre-
ma mogu}im izvorima i obli-
cima ugro`avawa u zonama
gde su boravili sr-
pski sportisti i
gra|ani Srbije, ko-
ji su do{li u Ju`-
noafri~ku Repub-
liku da prate Svet-
sko prvenstvo u
fudbalu.
Pove}an rizik
zbog visoke stope
kriminaliteta i
otvorene pretwe
od terorizma (ek-
stremna organiza-
cija Dzihad Mustakum Lel
Dzanah, Al kaidina severnoaf-
ri~ka filijala „Islamski
Magreb“), nametnuli su po-
trebu za visokim nivoom sa-
radwe i koordinacije speci-
jalizovanih bezbednosnih i
obave{tajnih institucija.
Na taj na~in, stekli su se os-
novni uslovi za zajedni~ki
nastup u realizaciji predlo-
`ene i, od strane relevan-
tnih me|unarodnih organiza-
cija usvojene antiterori-
sti~ke strategije.
U skladu sa tim, u prosto-
rijama IPCC (International Po-
lice Coperation Centre), odr`a-
vani su radni sastanci na ko-
jima su prezentirani planovi
obezbe|ewa i bezbednosna si-
tuacija predstoje}ih utakmi-
ca. U prezentiranim plano-
vima, ispo{tovani su osnov-
ni principi sveobuhvatnos-
ti i blagovremenosti a pre-
duzimawe mera je rezultira-
lo i stopu kriminala koja je
bila u opadawu u zonama u ko-
jima su mere primewivane.
Pored policijskih snaga, u
realizaciji bezbednosne
za{tite Svetskog prvenstva
bile su ukqu~ene vojne for-
macije, mornarica i vazdu-
hoplovstvo.
Ovih par naznaka, po re~i-
ma {efa delegacije MUP-a
Milana Beli}a, ukazuju na
maksimalano anga`ovawe us-
mereno na suprostavqawe te-
rorizmu i kriminalu, plan-
skom oblikovawu i imple-
mentaciji mera prevencije i
Komandant {taba Ivon Burger i Milan Beli} Predstavnici MUP-a u Pretoriji
Tim za neposredno obezbe|ewe reprezentacije Pred odlazak na zadatak
ME\UNARODNA SARADWA 13
IIssppuunniillii zzaaddaattaakkIPCC je organizacija predstavnika policijskih
slu`bi, a wen zadatak bio je da poboq{a efikasnost
i saradwu me|u policijskim predstavnicima zemaqa
u~esnica svetskog prvenstva u fudbalu. Me|u ~lanica-
ma IPCC nagla{ena je neophodnost razmene obave{taj-
nih podataka, standardizovawe bezbednosne procedu-
re i upozoravawa. Ciq je bio da se da ukupan doprinos
planirawu mera za{tite kroz razmenu informacija iz-
me|u policijskih predstavnika - oficira za vezu, ope-
rativnu analizu kao podr{ku planiranim policij-
skim operacijama, delimi~ne bezbednosne procene na
podru~ju za{tite svetskog prvenstva, stawa javnog re-
da i mira, podru~ja kriminaliteta i procene trenut-
nih bezbednosnih stawa i pojedinih bezbednosnih do-
ga|aja na osnovu informacija i obave{tajnih podataka
ili ostalih izvora. Tako|e, ova organizacija pru`ala
je ekspertsku podr{ku policijskim operacijama koje
su se sprovodile u okviru sportske manifestacije,
pod nadzorom i zakonskom odgovorno{}u zemqe doma-
}ina kao i saradwa sa predstavnicima Interpola u
pogledu operatvno-planskog postupawa u vezi sa orga-
nizovanim kriminalitetom, ali i podacima od zna~aja
za borbu protiv terorizma u realnom vremenu.
- Smatramo da je IPCC ispunio svoj zadatak, u~vrstio
saradwu me|u policijskim predstavnicima zemaqa
u~esnica Svetskog prvenstva u fudbalu. Standardizo-
vane su bezbednosne procedure, razmewivana su iskus-
tva i najboqa praksa, kao i informacije o trenutnom
bezbednosnom stawu, ~ime je dat ukupan doprinos bez-
bednosti svetskog prvenstva. Posebno bih istakao do-
bru policijsku saradwu i podr{ku policije Ju`noaf-
ri~ke Republike, kao i nesvakida{wu dobrodo{licu
prema na{em policijskom timu, rekao je Beli}.
operativne za{tite na svim
nivoima, u kojima su u~estvo-
vali, pored bezbednosnih
subjekata Ju`noafri~ke Re-
publike, i policijski pre-
dstavnici zemaqa u~esnica
Svetskog prvenstva u fudba-
lu.
U sastavu delegacije Fud-
balskog saveza Srbije koja je
boravila na Svetskom prven-
stvu u fudbalu, na poslovima
obezbe|ewa delegacije, bili
su Mladen Vu~ini} i Marko
Majstorovi} iz Uprave za
obezbe|ewe odre|enih li~-
nosti i objekata, @eqko Jo-
vi} iz Protivteroristi~ke
jedinice i Sa{a \or|evi} iz
Specijalne antiteroristi~-
ke jedinice.
Tim Ministarstva unutra-
{wih poslova Republike Sr-
bije za neposredno obezbe|e-
we fudbalske reprezentacije
stigao je u Johanesburg dan
pre zvani~ne delegacije, ka-
ko bi sa predstavnicima lo-
kalne vlasti bile dogovore-
ne sve mere koje }e se prime-
wivati tokom obezbe|ewa de-
legacije FSS.
- Obezbe|ivali smo repre-
zentativce Srbije 24 sata,
tokom svih aktivnosti u ho-
telu i van hotela. Svakodnev-
no su bili organizovani sas-
tanci sa predstavnicima lo-
kalne policije, kako bi se
vr{ila razmena informacija
i pripremale aktivnosti za
slede}i dan. Svakog dana, u
hotelu „Sani Sajd Park“ odr-
`avane su pres konferencije,
gde smo, zajedno sa lokalnom
policijom, vr{ili kontrolu
ulaska akreditovanih novi-
nara i pregled opreme. ka`e
Mladen Vu~ini} i isti~e da
je policija Ju`noafri~ke
Republike pokazala visok
stepen profesionalnosti i
iza{la u susret svim zahte-
vima u vezi sa obezbe|ewem
na{e reprezentacije, pru`a-
ju}i im maksimalnu pomo} na
realizaciji poslova obezbe-
|ewa.
Tim Ministarstva unutra-
{wih poslova Republike Sr-
bije pratio je reprezentaciju
Srbije tokom boravka u Pre-
toriji, Port Elizabetu i
Nelspruitu, kada su preduzi-
mane sve neophodne mere
obezbe|ewa u hotelima, na
treninzima i tokom utakmi-
ce protiv reprezentacija Ga-
ne, Nema~ke i Australije.
S. K.[tab diplomatske policije
BEOGRADSKA POLICIJA14
Kamere prate rad na terenu
Interventna jedini-
ca 92 MUP Repub-
like Srbije u~es-
tvovala u akciji „Ulep{aj
dan sebi i drugima, daj
krv“. Inicijativa za ovu
humanu akciju potekla je od
pripadnika ove jedinice,
koji su dobrovoqno dali
krv 10. avgusta na Trgu Re-
publike u centru Beograda.
Krv su dali i komandant
Interventne jedinice 92
Tomislav Radovanovi} i
Ulep{ali dan sebi i drugimapomo}nici komandanta
Marko \urovi}, Dragan
Sretenovi} i Mitar Joka-
novi}.
Pomo}nik komandanta
ove jedinice Marko \uro-
vi} rekao je da wegove ko-
lege i on shvataju zna-
~aj ovakvih akcija, jer
rade vrlo rizi~an i te-
`ak posao, a da pravo-
vremena pomo} mo`e
spasiti `ivot.
- Ovim gestom `eli-
mo da poka`emo da smo
uvek tu za gra|ane i da
ih i na ovaj na~in u~i-
nimo bezbednijim, is-
takao je \urovi}.
Sne`ana Dra{ko-
vi}, direktor Zavoda
za transfuziju krvi,
do{la je da li~no poz-
dravi pripadnike ove jedi-
nice i zahvali im se na wi-
hovoj inicijativi. - Ovaj
plemeniti gest nam veoma
zna~i, naro~ito u avgustu
kada je zbog sezone godi{-
wih odmora mawi odziv da-
valaca, rekla je direktor
Instituta za transfuziju
krvi Sne`ana Dra{kovi} i
naglasila da je ova akcija
posebno zna~ajna kada javne
li~nosti, ali i pripadnici
policije daju krv, jer je to
dobar primer za sve gra|a-
ne. Tako|e, rekla je da in-
stitut kojim ona rukovodi
ve} tradicionalno ima od-
li~nu saradwu sa pripadni-
cima policije.
- Ovakve akcije za nas su
veoma zna~ajne i doprinos
boqoj snabdevenosti krvqu
beogradskih zdravstvenih
ustanova, a odli~na su i
promocija organizovanih
akcija davawa krvi, istakla
je Sne`ana Dra{kovi} u
pismenom obra}awu u znak
zahvalnosti pripadnicima
Interventne jedinice 92.
S. K. i M. T. S.
Krajem pro{le godine
u kola Interventne
jedinice 92 ugra|ene
su kamere, {to operativnom
centru omogu}ava da prati
rad svake ekipe. Preko ekra-
na u Operativnom centru
stare{ine prate polo`aje i
pona{awe svih timova na
terenu. To im poma`e i da
boqe koordiniraju wihov
rad u slu~aju slo`enih situ-
acija. Sa novom opremom
smawen je i broj pritu`bi
gra|ana na rad Interventne
jedinice 92.
- Snimawem akcija na te-
renu, smawena je mogu}nost
zloupotreba policajaca i
eventualnog prekora~ewa
ovla{}ewa, ka`e Mitar Jo-
kanovi}, pomo}nik koman-
danta Interventne jedini-
ce.
- U svakom xipu postoje
~etiri kamere koje snimaju
360 stepeni u krug oko vozi-
la. U vozilu se nalazi DVR
ure|aj koji snima 12 sati, a
posle zavr{etka smene pa-
trole, snimci akcija se ar-
hiviraju. Kod vo|e patrole
je mikrofon, tako da se sni-
ma i razgovor izme|u poli-
cajaca i osoba koje se legi-
timi{u i proveravaju, rekao
je Jokanovi}.
Novinarske ekipe doma-
}ih medija nedavno su prove-
le no} na terenu sa Inter-
ventnom jedinicom i imale
priliku da se upoznaju sa
wihovim na~inom rada.
Prepoznatqivi beli xi-
povi Interventne jedinice
mogu se videti u razli~itim
situacijama. Naj~e{}e ih
vi|amo na ulicama grada dok
vode ra~una o javnom redu i
miru, ali i u konvojima ko-
jima se prebacuju optu`eni,
u pratwi novca Narodne
banke Srbije... Interventna
jedinica za jednu no} izvr-
{i na desetine provera i
pregleda automobila.
- Svi xipovi opre-
mqeni su GPS ure|ajem, pa
se na monitorima, sa topo-
grafskim prikazom grada sa
ulicama, vidi i u svakom
trenutku zna gde se koja pa-
trola nalazi i kojom se br-
zinom kre}e. Brzina patro-
lnih kola je 40 kilometara
na sat i patrole se toga pri-
dr`avaju, ka`e Tomislav Ra-
dovanovi}, komandant In-
terventne jedinice 92 i do-
daje da je brzina ve}a jedino
kada se ide u akciju i to pod
rotacijom.
Radovanovi} obja{wava da
interventne patrole imaju
svoje rejone i napu{taju ih
jedino kada je neka akcija u
toku i kada je drugim kolega-
ma potrebna pomo}.
Prema re~ima pripadnika
ove jedinice, pre po~etka
rada na terenu, interventni
timovi se postrojavaju pored
svojih vozila, a de`urni
stare{ina pregleda opremu.
U svakom vozilu je velika
koli~ina opreme, pored
slu`benih pi{toqa, poli-
cajci u gepeku imaju automa-
te, pancire, za{titne mas-
ke, {lemove sa vizirima, ru-
~ne {titove i obavezni „o-
van“ kojim vr{e nasilne
ulaske u stanove i objekte,
gde se nalaze osumwi~eni za
najte`a krivi~na dela i li-
ca sa poternica i kada se
o~ekuje wihov otpor.
Interventna jedinica 92
odradi godi{we na hiqade
intervencija. Ova jedinica
je za posledwe ~etiri godi-
ne li{ila slobode 7.686
osoba koje su izvr{ile kri-
vi~na dela, privela 1.188
osoba sa poternica i zaple-
nila 417 komada oru`ja.
M. T. S.
DAN UPRAVE GRANI^NE POLICIJE 15
Prilago|avawe evropskim
standardima
Grani~na policija
obele`ila je svoj
dan 17. septembra u
policijskoj stanici Mo-
rovi} kod [ida. Pripad-
nici ove policije rekli
su da }e i ubudu}e u~ini-
ti sve kako bi se preko
granica obavqao efika-
san promet robe i qudi uz
istovremeno zaustavqa-
we svih kriminalnih ak-
tivnosti.
Na~elnik Uprave Gra-
ni~ne policije Nenad Ba-
novi} istakao je da je ta
uprava u ovoj godini ispu-
nila osnovni zadatak - da
granice budu ~vrste, a
promet robe i putnika
brz. On je rekao da je u to-
ku realizacija projekta
sa Austrijom i Ma|ar-
skom, ~iji je ciq da se
grani~na policija jo{
vi{e pribli`i {engen-
skim standardima.
Centralnoj proslavi
prisustvovao je i minis-
tar Ivica Da~i}, ista-
kav{i da nadzor za za{ti-
tu i kontrolu granice
treba da razvijamo {to
vi{e. On je rekao da to
istovremeno zna~i {to
efikasniji transport ro-
be i prelazak qudi uz
spre~avawe svakog vida
kriminalne aktivnosti,
po~ev{i od ilegalnih
prelazaka, pa do krijum-
~arewa qudi. Da~i} je na-
veo da je u proteklih osam
meseci kroz Srbiju pro-
{lo 33 miliona putnika,
kao i da je zadatak Gra-
ni~ne policije da, uz
omogu}avawe brzog pre-
laska dr`avne granice,
spre~ava i razna krivi~-
na dela. Ministar je pod-
setio da je u blizini sta-
nice grani~ne policije
Morovi} pre nekoliko
meseci li{en slobode
~lan „zemunskog klana“
Milo{ Simovi}, koji je
iz Hrvatske ilegalno po-
ku{ao da u|e u Srbiju.
[to je Srbija bli`a
~lanstvu u EU, bi}e po-
treban i ve}i broj radni-
ka u Grani~noj policiji,
kako bi se ispunili odgo-
varaju}i me|unarodni
standardi. Da~i} je nag-
lasio i da je jedan od zada-
taka Grani~ne policije
da {to vi{e smawi biro-
kratiju, a da se istovre-
meno jo{ boqe prilagodi
evropskim standardima.
Sve~anosti je prisus-
tvovao direktor polici-
je Milorad Veqovi}, kao
i brojni predstavnici
me|unarodnih organiza-
cija i {efovi grani~-
nih policija BiH i Hr-
vatske.
Povodom Dana grani~-
ne policije, Ivica Da-
~i} je vanredno unapre-
dio 11 wenih pripadni-
ka, dok je wih 63 nov~a-
no nagradio. �
Na~elnik Uprave grani~ne policije Nenad Banovi}
16 DAN SAOBRA]AJNE POLICIJE
Osnivawe prvog
saobra}ajnog
odeqewa
Po~etkom 20. veka, sa pojavom prvih automobila u
Srbiji, koji su na ulicama i putevima po~eli da
predstavqaju pretwu po bezbednost gra|ana, javila se
potreba da se uredi saobra}ajni sistem i uvedu pravi-
la kori{}ewa automobila, ali i da policija u svom
sastavu ima specijalizovane policajce koji }e brinu-
ti o bezbednosti gra|ana u saobra}aju. Zbog toga je na
predlog Ministarstva unutra{wih dela, Ministarski
savet 26. avgusta 1920. godine izdao Uredbu o ustro-
jstvu Odeqewa javne bezbednosti i op{te policije
pri Upravi grada Beograda, kojom se pored adminis-
trativnog odeqewa, odeqewa javne bezbednosti i op-
{te policije, osniva i saobra}ajno odeqewe. Uredba
je stupila na snagu osam dana po dono{ewu, {to je bio
razlog da Uprava saobra}ajne policije za svoj dan od-
redi ba{ 4. septembar, a drugi je po~etak {kolske go-
dine kada saobra}ajna policija kre}e sa akcijama za{-
tite najmla|ih u~esnika u saobra}aju - |aka onovih
{kola i dece pred{kolskog uzrasta.
Bezbednost je naS
aobra}ajna policija
MUP Republike Srbi-
je, 4. septembra prvi
put je obele`ila svoj dan u
Nastavnom centru „Maki{„.
Povod za obele`avawe Dana
saobra}ajne policije je deve-
dest godina od formirawa sa-
obra}ajnog odeqewa pri Up-
ravi grada Beograda, formu-
lisanog Uredbom o ustrojstvu
Odeqewa javne bezbednosti i
op{te policije.
Sve~anosti je prisustvo-
vao ministar unutra{wih
poslova Ivica Da~i} sa sara-
dnicima, predstavnici dip-
lomatskog kora, mnogobrojne
zvanice i pripadnici saobra-
}ajne policije, koje je poz-
dravio na~elnik Uprave sa-
obra}ajne policije Dragi{a
Simi}.
O bezbednosti doma}ih i
stranih gra|ana na na{im
drumovima brine pet hiqada
saobra}ajnih policajaca. Or-
ganizacionu strukturu saob-
ra}ajne policije u Srbiji ~i-
ne Uprava saobra}ajne poli-
cije u Direkciji policije,
Uprava saobra}ajne policije
za grad Beograd, 26 odeqewa
saobra}ajne policije u podru-
~nim policijskim upravama i
brojni sektori saobra}ajne
policije u policijskim sta-
nicama u Srbiji.
- Saobra}ajna policija Sr-
bije prepoznala je i shvatila
zahteve, zadatke i izazove
vremena u kome se nalazi, za-
to su wene dana{we tenden-
cije da se usavr{ava, u~i,
osavremewuje, povezuje sa sa-
obra}ajnim policijama Evro-
pe i sveta, razmewuje iskus-
tva i primewuje najboqu ev-
ropsku i svetsku praksu u
svom radu, rekao je Simi} i
ukazao na to da je Uprava sa-
obra}ajne policije postala
posmatra~ u evropskoj asoci-
jaciji saobra}ajnih policija
TISPOL, koju ~ine sobra-
}ajne policije 25 zemaqa EU,
Norve{ka, [vajcarska i Sr-
bija. Tako|e, podsetio je na
aktivno u~e{}e Uprave saob-
ra}ajne policije u pripremi
Me|unarodna saradwa
UNastavnom centru za obuku italijan-
ske policije C.A.P.S. u italijanskom
gradu ]enezi, drugu godinu zaredom, tri-
deset saobra}ajnih policajaca MUP Re-
publike Srbije, uspe{no je zavr{ilo
~etvoronedeqnu obuku, od 1. do 27. juna.
Delegacija saobra}ajne policije, pre-
dvo|ena na~elnikom Dragi{om Simi}em,
prisustvovala je u maju Konferenciji i
seminaru TISPOL organizacije u Madri-
du. Obra|ivane teme na seminaru bile su
uloga `rtvava (nastradalih u saobra}aj-
nim nezgodama) na unapre|ewu bezbed-
nosti saobra}aja; neophodnost me|ugra-
ni~ne saradwe; uticaj zakona na stopu sa-
obra}ajnih nezgoda u [paniji; bezbed-
nost saobra}aja na nivou EU; uloga medi-
ja u unapre|ewu stawa bezbednosti saob-
ra}aja i rasejanost i upotreba mobilnog
telefona u saobra}aju.
Uprava saobra}ajne policije, u okvi-
ru saradwe sa organizacijom TISPOL,
sprovela je akcije s ciqem pove}awa
bezbednosti svih u~esnika u saobra}a-
ju - Centralna akcija poja~ane kontrole
saobra}aja usmerena na kontrolu kori-
{}ewa sigurnosnih pojaseva u motor-
nim vozilima od 15. do 21. februara i
akcija poja~ane kontrole saobra}aja
usmerena na kontrolu brzine kretawa
vozila na putevima u Srbiji, od 26. ap-
rila do 2. maja.
DAN SAOBRA]AJNE POLICIJE 17
Tehni~ki zborTehni~ka oprema i vozila koje je sobra}ajna polici-
ja izlo`ila na „Maki{u“ izazvali su interesovawe
gostiju. Mogli su se videti najsavremeniji ure|aji za
identifikaciju i merewe prisustva alkohola u orga-
nizmu voza~a - alkometri, tehni~ki tako usavr{eni da
ne mo`e do}i do gre{ke u merewu i brisawu podataka
iz memorije, kojima se istovremeno vr{i i kontrola
rada saobra}ajnih policajaca.
Izuzetno interesovawe bilo je za ure|aje i testove
koji identifikuju prisustvo opojnih sredstava u orga-
nizmu voza~a tzv. „drag“ testovi. Posetioci su imali
priliku da vide presreta~e, kao i vozila opremqena
specijalnom opremom za obezbe|ewe lica mesta i vr-
{ewe uvi|aja saobra}ajnih nezgoda. Izlo`ena su dva
vozila „Golf 6 TDI Trendline“, ~ija se isporuka (100 ko-
mada) o~ekuje po~etkom oktobra, kao i vozila koja se
ve} koriste, a u kojima je ugra|ena oprema i ure|aji ko-
ji omogu}avaju nadgledawe saobra}ajnih tokova i vi-
deo - nadzora.
Prikazana je i oprema za otkrivawe i merewe brzi-
ne kretawa vozila - radari najnovije tehnologije sa
video i digitalnim zapisima uo~enog vozila, GSP ko-
ordinatama i ostalim parametrima merewa koji se ne
mogu brisati iz memorije ure|aja (memori{u preko dva
miliona podataka).
prvom mestu
Smawen broj saobra}ajnih nezgoda
Ove godine, zabele`eno je
poboq{awe stawa bez-
bednosti saobra}aja u Srbi-
ji, {to je u direktnoj vezi sa
pozitivnim efektima novog
Zakona o bezbednosti saobra-
}aja na putevima.
Prvih osam meseci 2010.
godine, smawen je broj saob-
ra}ajnih nezgoda za 32% u
odnosu na isti period 2009.
godine. U posmatranom pe-
riodu broj poginulih lica
u saobra}ajnim nezgodama
mawi je za 34% - smawen je
broj poginulih voza~a za
38,7%, broj poginulih pe{a-
ka za 28% i broj poginulih
putnika za 35,4%.
Broj saobra}ajnih nezgoda
sa u~e{}em motociklista ma-
wi je za 16,5% u odnosu na is-
ti period prethodne godine,
a broj poginulih voza~a moto-
cikala mawi je za 20%.
Za 32% smawen je broj sa-
obra}ajnih nezgoda sa u~e{-
}em bicikla sa motorom -
mopeda, a broj poginulih
lica u saobra}ajnim nezgo-
dama u kojima su u~estvova-
li mopedi mawi je za 15%.
Ukupan broj nastradalih
najmla|ih u~esnika u saob-
ra}aju u prvih osam meseci
2010. godine je 1.082, {to je
za 195 mawe u odnosu na isti
period prethodne godine
(smawewe od 15,3%).
novog Zakona o bezbednosti
na putevima i na maksimalan
doprinos saobra}ajaca za we-
govu doslednu primenu.
Me|utim jo{ uvek nisu za-
dovoqni stawem bezbednosti
u saobra}aju i zbog toga pre-
duzimaju intenzivne preven-
tivne i represivne mere na
poboq{awu tog stawa, te-
`i{te aktivnosti je na pre-
ventivnim merama, kao {to
su za{tita dece i pe{aka u sa-
obra}aju.
- U ovim aktivnostima, osla-
wamo se na medije, ali i na
predstavnike drugih minis-
tarstava, univerziteta i osta-
lih subjekata bezbednosti u sa-
obra}aju, rekao je Simi}.
^estitaju}i praznik saob-
ra}ajnim policajcima, mi-
nistar Da~i} naglasio je da je
u prvih osam meseci ove godi-
ne smawen broj saobra}ajnih
nezgoda za 32% u odnosu na is-
ti period prethodne godine,
broj poginulih osoba mawi je
za 34%, a broj saobra}ajnih
nezgoda sa nastradalim lici-
ma mawi za 21% u posmatra-
nom periodu. Na osnovu ovih
pokazateqa, 2010. godina je
prelomna godina bezbednosti
saobra}aja u Republici Srbi-
ji. On je istakao da }e
stvarawe bezbednijeg saobra-
}ajnog okru`ewa biti osnov-
ni zadatak pripadnika saob-
ra}ajne policije, najaviv{i
jo{ ve}e anga`ovawe na o~u-
vawu bezbednosti svih u~es-
nika u saobra}aju, a posebno
dece. Po wegovim re~ima,
ove kao i narednih godina
nastavqa se realizacija ve-
likog broja akcija posve}e-
nih bezbednosti dece u saob-
ra}aju, kao {to je „[kola“, a
od ove godine i „Bezbedno de-
tiwstvo, razvoj bezbednosne
kulture mladih“, {to je jedan
od razloga da se ovaj dan oda-
bere kao Dan saobra}ajne po-
licije. Ministar je ukazao da
je saobra}ajna policija mo-
derna i da, osim bezbednosti
na putevima, efikasno radi
na suzbijawu i otkrivawu
kriminaliteta, ~uvawu jav-
nog reda i mira, kao i drugim
policijskim poslovima.
Ivica Da~i} je uru~io pla-
kete ~lanovima porodica so-
bra}ajnih policajaca koji su
poginuli vr{e}i svoje du`-
nosti od 2000. do 2010. godi-
ne. Dva najboqa policijska
slu`benika saobra}ajne po-
licije nagradio je vanrednim
unapre|ewem, a uve}awem
plate 85 saobra}ajnih poli-
cajaca.
Proslavi Dana saobra}ajne
policije prisustvovala su
deca sedam beogradskih os-
novnih {kola, me|u kojima su
bila deca sa posebnim potre-
bama i deca romske nacional-
nosti. Ministar je sa decom
pre{ao improvizovani pe-
{a~ki prelaz i podelio im
poklone.
Gosti su imali priliku
da vide izlo`ena vozila,
opremu i ure|aje, koje poli-
cijski slu`benici saobra-
}ajne policije koriste sva-
kodnevno obavqaju}i svoje
radne zadatke. V. ].
SEKTOR ZA VANREDNE SITUACIJE18
ZZaajjeeddnnii~~kkaa
Zajedni~ka pokazna ve`-
ba Sektora za vanredne
situacije izvedena je 9.
septembra na obali Obla~in-
skog jezera, kod Ni{a. Akciju
ga{ewa {umskog po`ara iz-
vele su Helikopterske jedi-
nice Ministarstva unutra-
{wih poslova Republike Sr-
bije i ruskog Ministarstva
za vanredne situacije
(EMERSOM).
Tokom boravka ruskih ti-
mova u Ni{u odr`ana je nas-
tava za avijacijske timove
Ministarstva unutra{wih
poslova Republike Srbije i
Ministarstva za vanredne si-
tuacije Ruske Federacije, ko-
ji rade na izradi zajedni~kih
akcija za ispuwewe zadataka
pri ga{ewu po`ara na otvo-
renom.
Posle uspe{no izvedene
ve`be, Da~i} je ukazao na
va`nost obuke specijalnih i
spasila~kih jedinica za va-
nredne situacije i naglasio
da }e centar u Ni{u raspola-
gati opremom, kadrom i zna-
wem koje prevazilazi pojedi-
na~ne mogu}nosti dr`ava u
regionu. On je istakao da je
ciq Centra za vanredne situ-
acije u Ni{u da postane regi-
onalni centar sa kapaciteti-
ma za pru`awe pomo}i dr`a-
vama regiona jugoisto~ne Ev-
rope, ali i dr`avama Evro-
pske unije.
Prema wegovoj oceni, pre-
vencija, odgovor i oporavak
nakon prirodnih nepogoda i
katastrofa razvijaju se na na-
cionalnom i me|unarodnom
planu, ali su najpogodniji na
Me|unarodni sajam
„112 EXPO“
Otvaraju}i 37. me|una-
rodni sajam prevenci-
je i reagovawa u va-
nrednim situacijama „112
EXPO“, 14. septembra na Be-
ogradskom sajmu, pomo}nik
ministra unutra{wih pos-
lova i na~elnik Sektora za
vanredne situacije Predrag
Mari} najavio je da }e do
kraja godine u Srbiji biti
uveden jedinstveni broj za
pozive u vanrednim situaci-
jama - 112, koji se koristi u
zemqama Evropske unije.
Uvo|ewe ovog broja je impe-
rativ za Srbiju i tehni~ki
uslov za ulazak u Evropsku
uniju, naglasio je Mari}. Po
wegovim re~ima, organizo-
vawe sajma „112 EXPO“ pot-
vrda je ja~awa svesti o zna~a-
ju prevencije u oblasti va-
nrednih situacija i za{tite
na radu.
Dr`avni sekretar Minis-
tarstva rada i socijalne po-
litike Zoran Martinovi}
ukazao je na smawewe broja
povreda na radu u Srbiji, u
odnosu na isti period pro-
{le godine.
Teme ovogodi{weg sajma
bile su za{tita od po`ara,
poplava, zemqotresa, hemij-
skih akcidenata, reagovawa
u vanrednim situacijama i
bezbednost i zdravqe na ra-
du.
Pripadnici Sektora za
vanredne situacije izveli su
pokazne ve`be na otvorenom
prostoru, demonstrirali su
spasavawe povre|enih u sa-
obra}ajnim nezgodama, spasa-
vawe ugro`enih i povre|e-
nih sa visine, ga{ewe po`a-
ra zapaqivih te~nosti i
tehni~ke intervencije sa
opasnim materijama. Zajedno
sa Vatrogasno-spasila~kom
brigadom, u ve`bama su u~es-
tvovali Gradski zavod za
hitnu pomo}, Gradski zavod
za javno zdravqe i Gorska
slu`ba spasavawa.
Sve vreme trajawa sajma od
14. do 17. septembra, ekspe-
rti Sektora odr`ali su niz
stru~nih predavawa o za{ti-
ti i spasavawu.
Na sajmu je u~estvovalo
preko 80 izlaga~a iz Srbije,
Bosne i Hercegovine, Slove-
nije, Rusije, ^e{ke, Itali-
je, Austrije i Nema~ke.
V. ].
Za vreme trajawa me-
|unarodni sajam „112
EHPO“, 16. septembra,
pripadnici Sektora za
vanredne situacije i po-
mo}nik ministra Pre-
drag Mari}, dobrovoq-
no su dali krv na {tan-
du Crvenog krsta Srbi-
je. Kao i nebrojeno puta
do sada, ovim postup-
kom, pokazali su svoju
humanost u spasavawu
qudskih `ivota.
SEKTOR ZA VANREDNE SITUACIJE 19
Ibar 2010.
Uciqu sticawa novih
znawa i ve{tina,
uve`bavawa i koordi-
nacije svih specijalisti~kih
timova koji u~estvuju u vanre-
dnim situacijama spasavawa na
vodi, u organizaciji Sektora
za vanredne situacije, u Kra-
qevu je 19. juna, na Ibru, od-
r`ana {esta zdru`ena ve`ba
spasavawa na vodi.
Kao i prethodnih godina, na
levoj obali reke, dan pre ve`-
be, formiran je kamp za sme{-
taj 229 u~esnika u ve`bi. Na-
kon otvarawa ve`be, usledila
je obuka o upravqawu plovili-
ma, merama bezbednosti i po-
na{awu na reci, koju su izve-
li pripadnici Kajak kluba
„Ibar“ iz Kraqeva. Crveni
krst Kraqevo izveo
je ve`bu i obuku u
pru`awu prve pomo-
}i utopqeniku, a gor-
ska slu`ba spasavawa
ve`bu evakuacije qu-
di preko reke i eva-
kuaciju povre|enog
preko reke.
Spasavawe utopqe-
nika i ukazivawe pr-
ve pomo}i prikazao je
regionalni tim spa-
savawa na vodi Sek-
tora za vanredne si-
tuacije iz Ni{a i
Kraqeva, nakon ~ega
su u~esnici sa ukupno 40 ~ama-
ca krenuli niz Ibar, demon-
striraju}i usvojena prakti~na
znawa.
U~esnicima su pre-
dstavqeni rezultati ve`be i
uru~ene zahvalnice svim zas-
lu`nima za organizaciju. �
ppookkaazznnaa vvee`̀bbaa
regionalnom nivou,
zbog ~ega je bitno da
se {to ve}i broj ze-
maqa ukqu~i u ovaj
projekat.
- To je promocija
onoga {to zajedni~ki
radimo - formirawe
Regionalnog centra
za jugoisto~nu Evro-
pu u Ni{u. Ideja je da
jedna od funkcija
centra bude i ga{ewe
velikih {umskih po-
`ara, rekao je na~el-
nik Sektora MUP
Srbije za vanredne
situacije Predrag
Mari} na konfere-
nciji za novinare.
- Sve to je uvod u
potpisivawe aneksa
sporazuma o formi-
rawu Regionalnog
centra u Ni{u koji
bi tokom oktobra
trebalo da potpi{u
ministar Ivica Da-
~i} i ruski ministar
Sergej [ojgu, rekao
je Mari}.
Ambasador Ruske
Federacije u Srbiji Alek-
sandar Konuzin naglasio je da
je Srbija prva zemqa sa kojom
Ruska Federacija formira
ovakav centar i ocenio da dr-
`ave ne mogu pojedina~no da
se bore protiv prirodnih ka-
tastrofa, zbog ~ega je sara-
dwa izuzetno va`na.
U ve`bi su kori{}ena dva
helikoptera MUP Srbije
„AB 212“ i „gazela“, kao i dva
ruska helikoptera „MI 26“ i
„KA 32“, dok je u ga{ewu po-
`ara u~estvovalo 30 pripad-
nika Sektora za vanredne si-
tuacije iz Ni{a i Prokupqa.
Ve`bu su pratili i ambasa-
dori Ukrajine i Gr~ke u Sr-
biji Viktor Nedopas i Di-
mostenis Stoidis.
T. B.
OBUKE20
Zna~ajan segment
obu~avawa
Polaznici 4. klase os-
novne policijske
obuke, wih 77 i devet
stare{ina, boravili su od 1.
do 13. avgusta u nastavnom
centru „Kula“, gde se obavqa
obuka iz bojevog ga|awa i
primene policijskih ovla{-
}ewa i upotrebe sredstava
prinude, kao i op{te kondi-
cione pripreme.
- Ambijent nastavnog cen-
tra je izuzetno pogodan za
obuku, a i vreme nas slu`i,
mada se obuka odvija u svim
vremenskim uslovima, ka`e
na~elnik klase Milenko Ka-
lacun. - Kada su u pitawi
stru~ni moduli, obuka se iz-
vodi u vidu situacione nasta-
ve i podrazumeva situacije sa
kojima se policijski slu`be-
nici u svome svakodnevnom
radu susre}u, kao {to su na-
ru{avawe javnog reda i mira,
li{ewe slobode lica koje je
pod potragom, zaticawe na
licu mesta lica tokom vr{e-
wa krivi~nog dela, nasiqe u
porodici... Tokom obavqawa
poslova, policijski slu`be-
nici ~esto dolaze u situaciju
kada je neophodno da brzo i
samostalno odlu~uju tokom
intervencije. Zato je dobra
obu~enost izuzetno va`na.
Va`no je da pripadici poli-
cije ne naprave gre{ke na te-
renu, jer posledice mogu biti
katastrofalne. Tokom obuke,
gre{ke mogu da budu dobro
iskustvo i kada se izanalizi-
raju i zajedno sa ostalim po-
laznicima prodiskutuju, go-
tovo je sigurno da se ne}e po-
noviti kasnije u realnoj si-
tuaciji, isti~e Kalacun.
U Nastavnom centru „Ku-
la“, polaznici osnovne poli-
cijske obuke izvode i ve`be
bojevog ga|awa, koje se izvodi
iz slu`benog pi{toqa CZ 99
i automatske pu{ke.
- Zna~ajnu novinu pre-
dstavqa no}no ga|awe. Sa
ovom obukom po~elo se
2008/2009. godine, u toku obu-
ke prve klase polaznika po
novom programu. Polaznici
ispale po 300 metaka iz
slu`benog pi{toqa i 50 iz
automatske pu{ke. U okviru
no}nog ga|awa, izvode se dve
ve`be - bojevo ga|awe uz
upotrebu slu`bene bateri-
jske lampe i ga|awe bez lam-
pe, u uslovima potpuno sma-
wene vidqivosti.
- Ovaj segment obuke koji
se obavqa u ovom centru, izu-
zetno je zna~ajan. Nastojimo
dodatno psiholo{ki da pro-
fili{emo budu}e policij-
ske slu`benike dovo|ewem u
nov i nepoznat ambijent, sa
razli~itim dnevnim raspore-
dom. Ciq nam je da u {to je
mogu}e ve}oj meri razvijemo
timski duh, koji je od velikog
zna~aja za profesionalni
`ivot policijskog slu`be-
nika. Potrebno je da budu}i
policajci budu stabilne li~-
nosti koje su maksimalno
uve`bane i psiholo{ki pri-
premqene na sve okolnosti
koje mogu da ih o~ekuju tokom
obavqawa slu`be, naglasio
je Milenko Kalacun.
S. K.
Nastavni centar „Kula“
Udaqen oko tri kilometra od istoi-
menog grada, Nastavni centar „Ku-
la“ prostire se na 34 hektara i raspola-
`e sme{tajnim kapacitetima i speci-
fi~nim kapacitetima za sve vrste obu-
ke - borbenu, specijalisti~ko-alpinis-
ti~ku, taktike specijalnih dejstava, vo-
di~e slu`benih pasa, kao i za teorijsku
nastavu svih profila policijskih
slu`benika i drugih zaposlenih u Mi-
nistarstvu unutra{wih poslova.
- Od formirawa Uprave za stru~no
obrazovawe, osposobqavawe, usavr{ava-
we i nauku, ovaj nastavni centar prevas-
hodno slu`i za obuku specijalnih jedi-
nica, ali uspe{no se sprovode i obuke i
za potrebe drugih organizacionih jedi-
nica, ka`e na~elnik centra Dragan Ar-
kula. Ove godine, u Nastavnom centru
„Kula“ obu~avali su se polaznici iz
Uprave saobra}ajne policije, @andar-
merije, Protivteroristi~ke jedinice,
kao i polaznici Centra za osnovnu po-
licijsku obuku u Sremskoj Kamenici,
komunalne policije... Tako|e, radnici
Uprave za zajedni~ke poslove ovde su
imali obuku za unos i elektronsko a`u-
rirawe podataka.
Ovaj nastavni centar je 2005. godine
promovisan u regionalni centar za obu-
ku specijalnih jedinica. Bili su orga-
nizovani specijalisti~ki kursevi, u
~ijem sprovo|ewu i obuci su u~estvova-
li i pripadnici stranih policija, kao
predava~i, demonstratori i polaznici.
Tu su boravili policajci Francuske,
Bugarske, Slovenije, Bosne i Hercego-
vine i Hrvatske, a utisci koje su poneli
vi{e su nego pohvalni.
- Centar ima kompletnu infrastru-
kturu, a u wemu je zaposleno ukupno 69
qudi. Namenski je gra|en, sadr`ajan i
veoma lep, i dobro je da wegovi kapaci-
teti budu maksimalno iskori{}eni, is-
takao je Dragan Arkula.
S. K.
21OBUKE
Druga generacija komunalnih policajacaU organizaciji Uprave
za stru~no obrazovawe, os-
posobqavawe, usavr{ava-
we i nauku, u Nastavnom
centru „Kula“, od 28. juna
do 3. septembra, realizo-
vano je stru~no osposobqa-
vawe polaznika druge ge-
neracije kursa za komunal-
ne policajce.
- Stru~no osposobqava-
we je organizovano i rea-
lizovano na osnovu spora-
zuma o me|usobnoj saradwi
izme|u Ministarstva
unutra{wih poslova Re-
publike Srbije i Minis-
tarstva za dr`avnu upravu
i lokalnu samoupravu.
Programom stru~nog ospo-
sobqavawa komunalne po-
licije predvi|eno je stru-
~no-teorijsko i prakti~no
osposobqavawe, u ukupnom
fondu od 400 ~asova koje
se realizuje u deset radnih
nedeqa, rekao nam je ruko-
vodilac kursa Trajan An-
ti}.
Tokom stru~nog osposob-
qavawa, polaznici izu~a-
vaju teoretski deo iz ob-
lasti - poslovi, ovla{}e-
wa, polo`aj, prava i du`-
nosti komunalne policije,
i qudska prava i etika. U
okviru prakti~nog ospo-
sobqavawa, polaznici
Kursa imaju obuku iz ve{-
tina komunikacije, prve
pomo}i, odbrambenih ve{-
tina, rad na terenu i u lo-
kalnoj zajednici, poznava-
we eksploziva i oru`ja i
postupawe u slu~aju vanre-
dnih situacija, po`ara i
eksplozija, kao i op{tu
fizi~ku pripremu i kon-
dicionirawe.
Obuku je poha|alo 76 po-
laznika, 20 `ena i 56 mu{-
karaca iz Leskovca, Kra-
qeva, Vaqeva, [apca, No-
vog Sada, Po`arevca i
Sombora, a upu}eni su od
strane gradskih uprava.
U realizaciji nastave
u~estvovali su policijski
slu`benici Uprave za
stru~no obrazovawe, ospo-
sobqavawe, usavr{avawe i
nauku, Uprave policije
MUP, Policijske uprave u
Somboru i Sektora za va-
nredne situacije u Novom
Sadu.
Tokom realizacije kursa
za komunalne policajce,
polaznicima je kroz pokaz-
nu ve`bu, prikazan jedan
deo na~ina primene poli-
cijskih ovla}{ewa, od
strane instruktora i po-
laznika kursa za policajce
iz Centra za osnovnu poli-
cijsku obuku, koji su u NC
„Kula“ realizovali svoje
planirane programske sa-
dr`aje.
- Mi{qewa sam da je
ovakav prikaz bio jako ko-
ristan za polaznike Kursa.
Ovom prilikom mogli su
da sagledaju zajedni~ke
elemente pri primeni po-
jedinih ovla{}ewa, koje
}e komunalni policajci
primewivati pod uslovi-
ma i na na~in utvr|en Za-
konom o policiji i podza-
konskim propisima o po-
licijskim ovla{}ewima i
na~inu obavqawa policij-
skih poslova, pri obavqa-
wu poslova i zadataka iz
svoje nadle`nosti, ka`e
nam Emilija Glamo~anin,
zamenik rukovodioca kur-
sa i organizator nastave.
Na kraju Kursa polazni-
ci su istakli zadovoqstvo
uslovima sme{taja i is-
hrane u objektima NC „Ku-
la“ kao i samim odnosom
rukovodstva kursa, preda-
va~a i zaposlenih u Nas-
tavnom centru „Kula“.
S. K.
Pokaznoj ve`bi prisustvovali su direktor Cen-
tra za obuku i profesionalno obrazovawe dr`av-
ne policije Italije \ovani Uras i zamenik dire-
ktora Domeniko Komunale, na~elnik Uprave za
obezbe|ewe odre|enih li~nosti i objekata MUP
Srbije Zoran Toma{evi} i zamenik {efa kabineta
ministra unutra{wih poslova Vawa Vuki}.
U~ewe od najiskusnijih
UCentru za obuku i profe-
sionalno obrazovawe dr-
`avne policije Republike
Italije u Abazanti, na Sardi-
niji, realizovana je tronedeq-
na obuka za 14 policijskih
slu`benika koji su zadu`eni
za bezbednost i pratwu li~-
nosti i delegacija visokog ni-
voa, iz Uprave za obezbe|ewe
odre|enih li~nosti i objeka-
ta MUP Srbije.
Obuka je bila intenzivna, a
obra|ivane su slede}e teme:
rukovawe vatrenim oru`jem i
ga|awe, vo`wa, pe{a~ke for-
macije, takti~ko postupawe
tima za neposredno obezbe|e-
we, samoodbrana i eksplozivi.
Pri kraju obuke, polaznici
su izveli pokaznu ve`bu na
kojoj su prikazali ste~ena
znawa u rukovawu vatrenim
oru`jem i ga|awu, vo`wi i
takti~kom postupawu tima za
neposredno obezbe|ewe u slu-
~aju napada na {ti}enu li~-
nost.
- Po mom mi{qewu, ova
obuka bila je izuzetno kori-
sna, jer smo imali priliku da
vidimo kako funkcioni{e
sistem rada dr`avne policije
Italije u vezi sa neposrednim
obezbe|ewem {ti}enih li~-
nosti i da ga uporedimo sa na-
{im sistemom rada. Tako|e,
proverili smo takti~ko pos-
tupawe tima za neposredno
obezbe|ewe pri napadu na
{ti}enu li~nost, koriste}i
manevarsku municiju simu-
ni{n, ka`e - Dra`en Blagoje-
vi}, {ef odseka za obuku Up-
rave za obezbe|ewe odre|enih
li~nosti i objekata MUP Sr-
bije.
Italijanske kolege svoj na-
~in rada razvijaju ve} 30 godi-
na i imaju izgra|en sistem,
koji je mnogo puta analiziran
i prakti~no proveren.
- Iako imaju dugogodi{we
iskustvo, prihvatili su na{e
sugestije za promene u nekim
segmentima rada, {to ukazuje
da su otvoreni i da daqe usav-
r{avaju svoj rad, - rekao je
Blagojevi}.
Po zavr{etku obuke, polaz-
nicima obuke iz Srbije dode-
qeni su sertifikati. �
Trajan Anti} i Emilija Glamo~anin Predava~i
OBUKA22
Republika Srbija
Ministarstvo unutra{wih poslova
raspisuje
K O N K U R S
ZA UPIS 300 POLAZNIKA VI I VII KLASE U CENTAR ZA OSNOVNU
POLICIJSKU OBUKU
Ministarstvo unutra{wih poslova upisa}e u Centar za osnovnu poli-
cijsku obuku u Sremskoj Kamenici 300 polaznika za stru~no osposobqava-
we za obavqawe policijskih poslova na podru~ju Policijske uprave za
Grad Beograd.
Stru~no osposobqavawe polaznika traje 12 meseci.
USLOVI KONKURSA
Pravo u~e{}a na konkursu ima lice koje, pored op{tih uslova za prijem
u radni odnos u dr`avnom organu, mora da ispuwava i posebne uslove:
1. da je dr`avqanin Republike Srbije;
2. da najmawe godinu dana ima prebivali{te na teritoriji
Policijske uprave za Grad Beograd;
3. da nema dvojno dr`avqanstvo;
4. da nema mawe od 18 a vi{e od 26 godina starosti;
5. da ima zavr{enu sredwu {kolu u ~etvorogodi{wem trajawu;
6. da ne postoje bezbednosne smetwe za prijem u radni odnos
u Ministarstvo;
7. da ispuwava posebne uslove u pogledu zdravstvenog, psiholo{kog,
bazi~no-motori~kog statusa i drugih sposobnosti va`nih za obav-
qawe policijskih poslova.
Pravo u~e{}a na konkursu ima lice koje nije odslu`ilo vojni rok, kao
i lice koje je odslu`ilo vojni rok pod oru`jem.
Pravo u~e{}a na konkursu ima i lice koje nije polo`ilo voza~ki ispit
za upravqawe vozilima „B“ kategorije, uz obavezu da ga polo`i u roku od
tri godine od raspisivawa konkursa.
Konkurs sprovodi komisija koju imenuje ministar unutra{wih poslova.
NA^IN KONKURISAWA
Prijava na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnosi se u roku od 15
dana od dana objavqivawa konkursa, Policijskoj upravi za Grad Beograd
ili policijskim stanicama po mestu prebivali{ta kandidata.
POTREBNA DOKUMENTACIJA
Prijava (obrazac koji se mo`e dobiti u Policijskoj upravi i policij-
skim stanicama);
originali dokumenata:
- uverewe o dr`avqanstvu (da nije starije od {est meseci);
- izvod iz mati~ne kwige ro|enih;
- uverewe da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak;
- diploma o zavr{enoj sredwoj {koli;
- izvod iz zdravstvenog kartona ordiniraju}eg lekara, na obrascu
koji se dobija u policijskoj stanici;
- uverewe o odslu`ewu vojnog roka;
overene kopije:
- svedo~anstava sva ~etiri razreda sredwe {kole;
- li~ne karte;
- voza~ke dozvole za upravqawe vozilima „B“ kategorije, ukoliko
ima polo`en voza~ki ispit.
POSTUPAK SA PRIJAVQENIM KANDIDATIMA
Procedura traje od jedan do tri dana, u zavisnosti od rezultata ostvare-
nih prvog, odnosno drugog dana.
Lekarski pregled za utvr|ivawe zdravstvenog stawa polaznika, sastoji
se iz op{teg lekarskog pregleda, specijalisti~kih pregleda i testa na
drogu, koje obavqa Zavod za zdravstvenu za{titu radnika Ministarstva u
skladu sa utvr|enim kriterijumima.
Op{ti lekarski pregled je eliminacioni u smislu pristupawa specija-
listi~kim pregledima.
Kandidati su obavezni da pola`u kvalifikacioni ispit koji se sastoji
iz provere jezi~ke kulture i pravopisa, provere psiholo{kog i bazi~no-
motori~kog statusa i intervjua.
Svaka pojedina~na provera je eliminaciona za kandidate koji ne zadovo-
qe definisane norme.
Prilikom provera kandidati se vode pod {ifrom, {to obezbe|uje pot-
punu ravnopravnost kandidata u procesu selekcije.
Kandidati koji su ispunili posebne uslove i polo`ili kvalifikacio-
ni ispit za upis u Centar, rangiraju se na osnovu zbirnih rezultata u sva
~etiri segmenta kvalifikacionog ispita.
Po okon~awu postupka sa prijavqenim kandidatima, Komisija utvr|uje
kona~nu rang-listu kandidata.
Na osnovu kona~ne rang-liste, odluku o prijemu kandidata donosi minis-
tar.
Kandidat koji ne bude primqen pismeno se obave{tava u roku od osam
dana od dana dono{ewa odluke.
Na odluku kandidat mo`e ulo`iti `albu ministru, preko Centra, u ro-
ku od osam dana od dana prijema obave{tewa.
Potpisivawem ugovora o me|usobnim pravima i obavezama polaznika os-
novne policijske obuke i Ministarstva unutra{wih poslova, kandidat do-
bija status polaznika osnovne policijske obuke. Ugovor se potpisuje u ro-
ku od najmawe pet dana pre po~etka obuke.
Obave{tavawe kandidata o prijemu na obuku, o mestu i vremenu potpi-
sivawa ugovora o regulisawu me|usobnih prava i obaveza izme|u kandida-
ta i Ministarstva, obavqa se najmawe deset dana pre po~etka obuke.
Umesto kandidata koji ne potpi{u ugovor u predvi|enom roku, pozva}e
se drugi kandidat prema redosledu na kona~noj rang-listi.
Kandidatima koji ne ispune op{te i posebne uslove predvi|ene konkur-
som za prijem, ili ne polo`e kvalifikacioni ispit, uz pismeno obave{-
tewe, na ku}nu adresu, vra}a se i dokumentacija prilo`ena uz prijavu na
konkurs.
Kandidati pozvani na prijemni ispit, snose putne tro{kove i tro{ko-
ve boravka. Ministarstvo snosi tro{kove lekarskog pregleda.
O vremenu polagawa prijemnog ispita kandidati }e biti blagovremeno
obave{teni.
PRAVA I OBAVEZE POLAZNIKA OSNOVNE POLICIJSKE OBUKE
Polaznik koji uspe{no zavr{i osnovnu policijsku obuku dobija uvere-
we i sti~e mogu}nost zasnivawa radnog odnosa, u skladu sa zakonom, u Mi-
nistarstvu unutra{wih poslova Republike Srbije u svojstvu pripravnika
za policijskog slu`benika u Policijskoj upravi za Grad Beograd.
Tako|e se obavezuje da po zasnivawu radnog odnosa, ostane na radu najma-
we tri godine u Policijskoj upravi za Grad Beograd.
Polaznicima je u toku osnovne policijske obuke obezbe|en sme{taj i
ishrana, kao i oprema neophodna za realizaciju nastavnih sadr`aja, shodno
ugovoru koji polaznik zakqu~uje sa Ministarstvom unutra{wih poslova
Republike Srbije.
Polaznik koji zavr{i obuku i ostane da radi u Ministarstvu na poli-
cijskim poslovima najmawe ~etiri godine, smatra se da je oslobo|en od
obaveze slu`ewa vojnog roka.
ADRESA CENTRA:
Sredwa {kola unutra{wih poslova - Centar za osnovnu policijsku obuku
Sremska Kamenica, ul. @elezni~ka 22; telefon 021/462-033; 462-539;
www.copo.edu.rs; office@copo.edu.rs
23SA SVIH STRANA
Student policijske
akademije u Libeku
Mla|i policajac iz
Stanice grani~ne
policije Apatin Mi-
ma Jagodi} izabrana je da pre-
dstavqa Ministarstvo unut-
ra{wih poslova Republike
Srbije i grani~nu policiju,
na Akademiji Savezne poli-
cije Republike Nema~ke u
Libeku, gde je upu}ena na tro-
godi{we studije.
Mima u pograni~noj poli-
ciji, na poslovima obezbe|e-
wa dr`avne granice radi od
2005. godine. Zavr{ila je
sredwu ma{insko-tehni~ku
{kolu u Somboru i Kurs za
policajce u Klisi.
- @ivela sam u Nirnbergu
od 1984. do 1987. godine. Tada
sam bila dete i u vrlo lepom
se}awu ostali su mi dvoje ne-
ma~kih policajaca, koji su
zaustavqali saobra}aj i po-
magali nama deci da pre|emo
ulicu do obli`weg de~ijeg
igrali{ta. Svakodnevno sam
ih vi|ala, uvek qubazne i
nasmejane, u lepim zelenim
uniformama i ponekad mi se
~ini da sam u tom periodu za-
volela policijski poziv. Ma-
da, po{tovawe prema uni-
formi nosim i iz porodice
jer mi je deda, koga sam mnogo
volela, bio pu{kar u vojsci,
ka`e Mima i isti~e da joj je
~ast {to }e predstavqati na-
{e Ministarstvo, jer se
ovakva prilika pru`a jednom
u `ivotu.
- Da}u sve od sebe da opra-
vdam poverewe koje mi je uka-
zano i da na najboqi na~in
predstavim svoju zemqu i po-
sao koji radim. Iako je jo{
uvek rano da govorim o tome,
`eqa mi je da ste~eno znawe
primenim u na{im uslovima
i dam maksimalni doprinos
slu`bi. Smatram da sam oso-
ba sa mnogo energije i entu-
zijazma, a mogu}nost daqeg
stru~nog usavr{avawa dala
mi je dodatni elan, isti~e
Mima.
S. K. i V.].
Poseta delegacije IPA Gr~koj
Delegacija srpske sek-
cije Internacional-
ne policijske asocijacije,
na poziv gr~ke sekcije
IPA, prisustvovala je u
julu 26. nacionalnom kon-
gresu IPA Gr~ke.
Gr~ka sekcija je tako|e
proslavila i 45 godina
svog rada, a skupove je poz-
dravio predsednik IPA
Majkl Odiseos.
Na{a delegacija je pri-
sustvovala i 19. susretu
IPA Mediterana na kome
su, osim zemqe doma}ina,
u~estvovale delegacije
Kipra, Malte, Slovenije,
Hrvatske, Gibraltara, Iz-
raela, Italije, Portuga-
lije, San Marina, Turske,
Francuske, [panije, a kao
specijalni gosti pored na-
{e zemqe u~estvovale su i
[vajcarska, Velika Bri-
tanija, Nema~ka i Rumuni-
ja.
Na Mediteranskom sku-
pu su proklamovani fun-
damentalni principi
IPA, koji }e biti predlo-
`eni na 36. konferenciji,
koja }e se odr`ati septem-
bra ove godine u Parizu.
Principi su prijateq-
stvo, humanost, solidar-
nost, jedinstvo, univer-
zalnost, dobrovoqnsot i
gostoprimstvo.
Nakon usvajawa, princi-
pi }e biti predstavqeni
Evropskim i drugim me|u-
narodnim telima.
G. Jov~i}
„Upoznaj dr`avu Srbiju“
Uokviru projekta „U-
poznaj dr`avu Srbi-
ju“ koji su organizo-
vali Organizacija srpskih
studenata u inostranstvu
(OSSI) i Ministarstvo za
dijasporu, 42 studenta ima-
la je priliku da provede
tri nedeqe u nekom od min-
starstava Vlade Republike
Srbije, kako bi se upoznali
sa funkcionisawem i orga-
nizacijom dr`avne uprave.
Praksu u Ministarstvu
unutra{wih poslova imali
su Jelena Aksentijevi} iz
Po`arevca, student Fakul-
teta engleskih i ameri~kih
studija i Fakulteta za me-
|unarodnu ekonomiju u Be-
~u, Aleksandra Pani} iz
Novog Sada, student Fakul-
teta masovnih medija i ko-
munikacije, tako|e u Be~u,
zatim, mr Igor Maxarevi}
iz ^a~ka, koji je zavr{io
osnovne i master studije iz
me|unarodne ekonomije u
Budimpe{ti i Aleksandar
Ramovi} iz Beograda, stu-
dent Fakulteta me|unaro-
dnih odnosa i diplomatije u
Pragu.
Studente su primili mi-
nistar za dijasporu Sr|an
Sre}kovi} i ministar
unutra{wih poslova Ivica
Da~i}, a sa trenutnim pri-
likama u Srbiji i tenden-
cijama su upoznati kroz
predavawa nekolicine pro-
fesora sa Beogradskog Uni-
verziteta i istaknutih
stru~waka iz ove oblasti.
Studenti su posetili Ka-
binet ministra, odnosno
Biro za me|unarodnu sara-
dwu, Biro za strate{ko
planirawe i Biro za sara-
dwu s medijima, gde im je
predstavqena op{ta orga-
nizacija MUP-a, kao i spe-
cifi~ni zadaci svakog bi-
roa. Ukqu~ili se u svakod-
nevne aktivnosti. Pre-
dstavqen je rad na pripre-
mi ministarske konfere-
ncije u okviru kog je orga-
nizovan i razgovor sa zapos-
lenima u Protokolu Kabi-
neta ministra. Tako|e, dati
su kra}i opisi akcionih
planova u ~ijoj izradi i
sprovo|ewu Biro za stra-
te{ko planirawe aktivno
u~estvuje.
Kao posebni gosti minis-
tra Ivice Da~i}a, poseti-
li su i jubilarnu desetu
„[kolu prijateqstva“ hu-
manitarne organizacije
„Na{a Srbija“ na Tari. Po-
setili su Upravu za stru~no
obrazovawe, osposobqava-
we, usavr{avawe i nauku,
upoznati su sa organizaci-
jom COPO-a, obi{li odab-
rane uprave Direkcije po-
licije - Upravu policije,
gde ih je posebno impresio-
niralo detaqno planirawe
i priprema intervencija
prilikom javnih skupova, a
interesovalo ih je i fun-
kcionisawe policije u za-
jednici. U Upravi krimina-
listi~ke policije su najja-
~i utisak su ostavila ode-
qewa za pra}ewe i istra-
`ivawe terorizma i za suz-
bijawe i krijum~arewe nar-
kotika, kao i odeqewa za
operativnu analitiku i za
suzbijawe organizovanog
finansijskog kriminala.
Posle posete Saobra}ajnoj
policiji, upoznati su i sa
organizacijom Uprave gra-
ni~ne policije, Sektorom
finansija, qudskih resursa
i zajedni~kih poslova, kao
i da saznaju vi{e o Upravi
za informacione tehnolo-
gije i Upravi za analitiku
u Sektoru za analitiku, in-
formacione i telekomuni-
kacione tehnologije. Tokom
tre}e nedeqe je realizova-
na i poseta Sektoru za va-
nredne situacije.
Posetili su i Krimina-
listi~ko-policijsku akde-
miju, kao i Policijsku up-
ravu za grad Beograd.
Kao najinteresantniji
dan studenti isti~u posetu
Ronila~kom centru @an-
darmerije. Bili su izuzetno
zadovoqni posetom, a naj-
lep{i deo po re~ima stude-
nata bila je vo`wa ~amcem
po beogradskim rekama.
S. Miladinov, S. Vla
i S. Miliji}
SA SVIH STRANA24
Pravo i forenzika u kriminalistici
Kriminalisti~ko-po-
licijska akademija
je u saradwi sa Mi-
nistarstvom unutra{wih
poslova, Ministarstvom
prosvete i Ministarstvom
za nauku i tehnolo{ki ra-
zvoj, organizovala drugi na-
u~ni skup „Pravo i fore-
nzika u kriminalistici“,
koji je odr`an od 15. do 17.
septembra u Kragujevcu.
Ovaj skup sve~ano je otvo-
rila predsednik Narodne
skup{tine Srbije, prof. dr
Slavica \uki}-Dejanovi},
koja je prisutne pozdravila
i po`elela uspeh u organi-
zaciji skupa i istakla da je
malo nau~nih oblasti koje
se razvijaju tom brzinom
kao forenzika. Prisutne su
tako|e pozdravili dr`avni
sekretar Dragan Markovi}
i dekan KPA prof. dr Goran
Milo{evi}. Nakon uvodnih
izlagawa predstavnika
KPA, izlagawa u~esnika
skupa nastavqena su u dve
sekcije - Pravni okvir fo-
renzi~kih disciplina i
forenzi~ki metodi u kri-
minalistici i - Pravna dr-
`ava, policija i borba pro-
tiv kriminala i aktuelni
problemi, stawe i perspek-
tive u kriminalistici.
M. T. S.
UGu~i je, povodom pe-
desetog Sabora tru-
ba~a, uspostavqeno
i testirano kori{}ewe
sistema za globalno pozi-
cionirawe, kojim su opre-
mqene TETRA stanice, kao
i primena GIS tehnologi-
ja i alata kojima raspola`e
MUP, a koje su rezultat vi-
{emese~nog rada Sektora
za analitiku, telekomuni-
kacione i informacione
tehnologije.
Projekat je pokrenut na
inicijativu pomo}nika
ministra i na~elnika Sek-
tora Slobodana Nedeqko-
vi}a, a realizovan pod ko-
ordinacijom stru~nih ti-
mova koje su predvodili
Sne`ana Stoji~i} i Alek-
sandar Marinkovi}. Inte-
gracija sistema omogu}ila
je automatski prikaz loka-
cija lica i vozila u real-
nom vremenu, kao i pru`a-
we podr{ke u osiguravawu
bezbednosti manifestaci-
je.
Tom prilikom, stru~nom
i tehni~kom podr{kom
predstavnika slu`bi Sek-
tora za analitiku, teleko-
munikacione i informaci-
one tehnologije, obezbe|e-
na je funkcionalnost TE-
TRA sistema digitalne ra-
dio veze na podru~iju Gu~e,
postavqawem dve mobilne
bazne stanice TETRA sis-
tema i pripremom infra-
strukture prostornih po-
dataka, u saradwi sa PU u
^a~ku.
Integralno kori{}ewe
GPS ure|aja i servisa za
prenos lokacije TETRA
sistema digitalne radio
veze i GIS alata kojima
raspola`e MUP, ostvareno
je i testirano poveziva-
wem jedne ru~ne stanice
MTH800, koja je konfigu-
risana da bude prijemnik
podataka o lokaciji sa
radio - stanica odre|e-
nih za kori{}ewe servi-
sa za globalno pozicio-
nirawe.
Podatke o lokaciji
koji stu`u LIP proto-
kolom, transformi{e
aplikacija koju su razvili
predstavnici Uprave za ve-
zu i kriptoza{titu i Odse-
ka za vezu i kriptoza{titu
u ^a~ku, a omogu}ava pro-
sle|ivawe podatka o loka-
ciji GIS alatima.
GIS tehnologijom omo-
gu}eno je prikazivawe in-
frastrukture prostornih
podataka za podru~je odr-
`avawa manifestacije,
kao i informacije o loka-
cijama objekata koji raspo-
la`u TETRA stanicama sa
ure|ajima za globalno po-
zicionirawe. Infrastru-
ktura prostornih podataka
obuhvatala je rasterske po-
datke (topografske karte,
ortofoto snimke) i vek-
torski sadr`aj koji se od-
nosi na putnu i uli~nu
mre`u, kao i sadr`aj pri-
premqen prema zahtevima
[taba za obezbe|ivawe i
pra}ewe manifestacije u
G u -
~i, bez-
bednosni
sektori i kon-
trolni punktovi
za sve slu`be koje u~es-
tvuju u obezbe|ewu.
Postavqeno re{ewe je
funkcionalno testirano
sa fiksnim brojem TE-
TRA ru~nih stanica sa
GPS ure|ajima kojih je
bilo oko devedeset.
Na osnovu podataka o or-
ganizaciji obezbe|ewa do-
ga|aja, uneti su podaci o
kontrolnim punktovima,
kao i zone pokrivawa svih
organizacionih jedinica,
koje su u~estvovale u obez-
be|ewu Sabora truba~a u
Gu~i. Obezbe|en je i inte-
gralni prikaz geotopogra-
fskog sadr`aja sa temat-
skim sadr`ajem,
kao i prikaz loka-
cija gde se nalaze
u~esnici koji imaju
TETRA ru~ne stani-
ce sa GPS ure|ajima.
Prikaz simbola je pri-
lago|en nameni kon-
trolnih punktova i
zona, kao i u~esnika sa
ru~nim TETRA stani-
cama.
Predstavnici Sekto-
ra razvili su procedure i
prilagodili interfejs
GIS alata za upra-
vqawe prostornim po-
dacima za omogu}a-
vawe unosa podata-
ka o lokacijama,
zajedno sa drugim
opisnim po-
dacima i
k r e i -
r a w e
p r i k a z a
o b j e k a t a ,
osve`avawe podataka na
zahtev, obele`avawe i uk-
lawawe obele`ja na zah-
tev. Prikaz je prilago|en
razmeri posmatrawa.
Prisutni su se slo`ili
da su velike mogu}nosti
ova dva sistema i da olak-
{avaju rad. �
IInntteeggrraacciijjaa GGIISS ii TTEETTRRAA ssiisstteemmaa
SA SVIH STRANA 25
Prvi put odr`an Sajam za{tite imovine, lica i poslovawa
Pomo}nik ministra
unutra{wih poslova
i na~elnik Sektora
za analitiku, telekomunika-
cione i informacione teh-
nologije MUP Republike
Srbije Slobodan Nedeqko-
vi} otvorio je prvi Me|una-
rodni sajam za{tite imovi-
ne, lica i poslovawa iSEC na
Beogradskom sajmu. Izraziv-
{i nadu da }e sajam postati
tradicionalan, Nedeqkovi}
je podsetio da kori{}ewe sa-
vremenih tehnologija mo`e
dovesti do zloupotreba, pro-
tiv kojih se MUP godinama
uspe{no bori, usavr{avaju}i
svoje tehnologije da bi se
preventivno reagovalo i
omogu}ila svima bezbedna
komunikacija i rad.
Posetioci su mogli da vi-
de re{ewa grupisana u pro-
gramske celine - Tehni~ka i
fizi~ka za{tita, Korpora-
tivna bezbednost, sistem
„Inteligentne zgrade“, Bez-
bednost u saobra}aju, Infor-
maciona bezbednost.
Na sajmu su se predstavili
Sektor za analitiku, teleko-
munikacione i informacio-
ne tehnologije, Uprava gra-
ni~ne policije, Uprava po-
licije, Uprava saobra}ajne
policije i drugi pre-
dstavnici Ministarstva.
Prikazani su najsavremeniji
sistemi koje u funkciji jav-
ne bezbednosti koristi Mi-
nistarstvo unutra{wih pos-
lova, integrisani sistemi
GIS i TETRA i pra}ewe po-
kretnih objekata u realnom
vremenu, termovizijska opti-
ka Uprave grani~ne policije,
radari i kamere saobra}ajne
policije, kao i specijalna
vozila Ministarstva - inter-
ventno vozilo, „presreta~“,
minersko bure za prenos
opasnih materija i sumwivih
paketa, specijalno termovi-
zijsko vozilo.
Pored MUP-a, u~estvova-
lo je preko trideset izlaga~a
iz Srbije, Hrvatske, Bosne i
Hercegovine, me|u kojima su
se predstavili i izlaga~i
koji zastupaju vode}e svetske
brendove USA, Kanade, En-
gleske, Nema~ke, Italije,
Austrije. Odr`an je stru~ni
skup na kome su u~estvovali
predstavnici Sektora za ana-
litiku, telekomunikacione
i informacione tehnologije
i Uprave kriminalisti~ke
policije. V. ].
Prezentacija „Softve-
ra za upravqawe sre-
dstvima: voznim par-
kom i nepokretnom imovinom
za MUP Republike Srbije“
odr`ana je 9. septembra na
edukativno-poslovnom skupu
„Fabrika znawa“ u Komtre-
jdovom tehnolo{kom centru
u Beogradu. Ciq kompjuter-
skog programa je unapre|ewe
rukovo|ewa kqu~nim resur-
sima na koja MUP tro{i naj-
ve}i deo buxeta, a to su vozni
park i nepokretna imovina.
Novina je da softver omo-
gu}ava jedinstven i centra-
lizovan sistem upravqawa
voznim parkom i nepokre-
tnom imovinom, s obzirom da
su ova sredstva deo sistema sa
velikim brojem stavki, pod-
lo`nim vrlo ~estim i inte-
zivnim promenama, a nalaze
se na celoj teritoriji Srbi-
je. Pove}ava se i efikasnost
upotrebe finansijskih sre-
dstava, omogu}ava projektova-
we i implementacija procesa
i sistema za upravqawe voz-
Efikasnija upotreba sredstava MUP-a
nim parkom i nepokretnom
imovinom radi dobijawa kva-
litetnih informacija za do-
no{ewe odluka u celom Mi-
nistarstvu, koje se odnose na
wihovo kori{}ewe, raspode-
lu i upravqawe.
Softverska aplikacija sa-
dr`i dva podsistema - vozila
i nepokretnu imovinu. Pod-
sistemi imaju vi{e zajedni~-
kih funkcija: status, dodela
sredstava, upravqawe kori-
snicima, magacin i nabavka,
upravqawe odr`avawem, ra-
dni nalozi, izve{taji i tro-
{kovi, kao i svoje specifi~-
ne funkcionalne celine.
Softver je deo „Projekta
za unapre|ewe informacija
za upravqawe u MUP-u“ u ok-
viru Sporazuma o realizaci-
ji „Projekta za poboq{awe
informacionog menaxmenta
2“ iz 2007. godine, koji fi-
nansira Vlada Kraqevine
Norve{ke.
Po re~ima, pomo}nika na-
~elnika Uprave za zajedni~-
ke poslove Milutina Marja-
novi}a, izradi softvera pre-
thodila je MUP-ova studija
analize postoje}eg stawa za
2007-2008. godinu, na osnovu
koje su definisani novi pro-
cesi i projektni zahtevi.
Softversko re{ewe reali-
zovao je Konzorcijum „Kom-
trejda“ ITSS i Ma{inski
fakultet Univerziteta u Be-
ogradu.
Nakon primene na pilot
lokacijama PU Novi Sad, PU
Kikinda i PU [abac, od 1.
juna 2010. godine, sistem je do
sada pro{iren na sve poli-
cijske uprave u Vojvodini,
PU Kraqevo, PU [abac, PU
Jagodina, ve}i deo regional-
nih centara grani~ne poli-
cije i deo organizacionih je-
dinica u sedi{tu Ministar-
stva. Marjanovi} isti~e da je
ceo sitem postavqen na In-
tranet mre`i Ministarstva,
adekvatno je za{ti}en i jed-
nostavan za korisnike. Nag-
lasio je da je novi sistem ne-
ophodan i zbog adekvatnog
pra}ewa tro{kova u situaci-
ji kada se o~ekuje ukidawe
bonova za gorivo i uvo|ewe
kori{}ewa kartica, koje }e
se limitirati na dnevnom,
nedeqnom i mese~nom nivou.
V. ].
SA SVIH STRANA26
Otvoreno policijsko
odeqewe na Goliji
Umestu Odvra}enica na Goli-
ji, po~etkom avgusta otvore-
no je Policijsko odeqewe
odakle }e policajaci i pripadnici
@andarmerije pokrivati ogroman
prostor na trome|i op{tina Novi
Pazar, Ra{ka i Ivawica.
- Na{ ciq je da ovde osiguramo
miran `ivot svih gra|ana bez obzi-
ra na wihovu versku i nacionalnu
pripadnost, da se gra|ani za{tite
od svih oblika nasiqa i terorizma,
rekao je ministar Da~i} i naglasio
da je vitalni interes Srbije da svi
gra|ani `ive u istim uslovima i da
nema nikakvih razlika po nacio-
nalnoj i drugoj osnovi. Zato u sas-
tavu policije su pripadnici svih
naroda i narodnosti koji `ive u
Srbiji. G. \.
Obuzdani kowi u galopu
Vladimira Paunovi}a da za-
ustavi kowe ostao je bezus-
pe{an, ali je zato wegov ko-
lega Zoran Lazi} uspeo da
stigne ko~iju. Zoran je us-
peo da dohvati uzde, ali su
se kowi otrgli i zamalo ga
pregazili. On nije odustao
od namere da ih zaustavi, ne-
go je usko~io u ko~iju, uhva-
tio uzde, usporio galop ko-
wa i kona~no ih zaustavio.
Zoran je iskusni policij-
ski slu`benik sa vi{e od
deset godina sta`a, u toku
kojih je vi{e puta nagra|i-
van za dobre rezultate rada.
Ovaj podvig ne}e ostati ne-
prime}en, jer je wegov ko-
mandir Slavko Stoji} ve}
napisao predlog da se Lazi}
nagradi i unapredi.
D. Todorovi}
usled ~ega je do{lo do nekon-
trolisanog curewa goriva.
Brzim i prisebnim u~es-
nicima drame, koji su spre~i-
li ono najgore, ~estitke i
zahvalnost za ispoqenu hra-
brost i izlagawe riziku i
opasnostima, uputili su gra-
|ani Banatskog Karlovca.
F. Koso
Spre~ena eksplozija gasa
Ni{ta nije ukazivalo
da }e se u toku mirne
i tradicionalne
kulturne manifestacije
„Mi{i}evi dani“ u Mioni-
ci, dogoditi incident koji
je mogao da se zavr{i tra-
gi~no po najmla|e u~esnike
defilea, odli~no pripre-
mqenog maskenbala.
Dok se stotinak mali{ana
odevenih u ma{tovite kos-
time i maske sa svojim rodi-
teqima i vaspita~ima, kre-
talo glavnom ulicom prema
centralnoj bini ispred
Kulturnog centra, iz spore-
dne ulice, reklo bi se niod-
kuda, u punom trku, pojavila
kowska zaprega sa ko~ijama
bez ko~ija{a. Do ovog inci-
denta do{lo je nakon {to je,
iz nepoznatih razloga, kow
iz zaprege naglo krenuo u ga-
lop, a ko~ija{
Milovan \ur-
|evi} iz sela
Kqu~ pao sa ko-
~ije na kolovoz
i vi{e ni{ta
nije mogao da
u~ini. Me|u-
tim, policijski
slu`benik Zo-
ran Lazi} je, na
wegovu i radost
svih prisutnih,
uspeo da obuzda
kowa i spre~i
tragediju.
Hrabar poku-
{aj saobra}aj-
nog policajca Brzom reakcijom stare-
{ine saobra}ajne po-
licije iz Alibunara
Branimira Tomi}a i wegovog
kolege saobra}ajnog policaj-
ca Sini{e Stani{kovi}a,
koji su se nalazili u neposre-
dnoj blizini, kao i brzom in-
tervencijom op{tinske va-
trogasne jedinice i radnika
pumpe na benzinskoj stanici
u Banatskom Karlovcu, zaus-
tavqeno je nekontrolisano
curewe te~nog naftnog gasa
za automobile i spre~ena mo-
gu}a katastrofa.
Slu~ajnu havariju izazvala
je sugra|anka koja je, upra-
vqaju}i svojim vozilom, gre-
{kom umesto papu~ice za
kva~ilo pritisnula papu~i-
cu za gas i udarila u pumpu,
Nastavak edukativne akcije
Apatinska pivara i Ministarstvo unutra{wi poslova od-
r`ali su zajedni~ku konferenciju za novinare povodom
nastavka saradwe u edukativnoj akciji „Kad pijem - ne vozim“.
Prisutnima su se obratili zamenik na~elnika Uprave saobra-
}ajne policije MUP Republike Srbije Vladimir Rebi} i di-
rektor marketinga Apatinske pivare Slobodan Sre}kovi}.
Apatinska pivara uru~ila je deset alkometara najnovije gene-
racije saobra}ajnoj policiji MUP-a, koji }e se koristiti za
vreme Draga~evskog sabora i Beer Fest-a. �
SA SVIH STRANA 27
Policija Novog Beograda dobila dva skutera na poklon
Op{tina Novi Beograd
poklonila je krajem
avgusta Policijskoj
stanici Novi Beograd dva
skutera.
Prema re~ima predsednika
Op{tine Novi Beograd Ne-
nada Milenkovi}a, op{tina
je ovom donacijom `elela da
pomogne policiji da boqe i
efikasnije obavqa svoj po-
sao.
- U Novom Beogradu ima
dosta delova gde pristup
automobilima nije mogu}, ta-
ko da }e ovi motori omogu}i-
ti policajcima da do|u i do
takvih mesta kao {to je Sav-
ski kej. O~ekujem da }e {eta-
li{te na Savi ubudu}e biti
jo{ bezbednije, istakao je
Milenkovi}.
Zahvaquju}i na donaciji,
na~elnik PU za grad Beograd
Slobodan Vukoli} rekao je da
je, zbog specifi~nosti Novog
Beograda ovo pravi potez,
{to }e se uskoro pokaziti i u
praksi.
- Ovi motocikli mogu da
razviju maksimalnu brzinu do
80 kilometara na ~as, a opti-
malno je da se potrolira br-
zinom od 30 kilometara na
~as, jer u takvim uslovima vo-
za~ mo`e da osmatra teren,
ka`e komandir PI Novi Be-
ograd Sredoje Mirkovi}.
Novi motori omogu}i}e
policajcima i pristup dru-
gim mestima na koja ne mogu
do}i automobilima, ~ime }e
pove}ati brzinu i efikas-
nost wihovog rada, a gra|ani-
ma uliti dodatnu sigurnost.
Op{tina je, zbog pove}anog
Za profesionalno i hra-
bro reagavowe, mla|i po-
licajac prve klase Sa{a Dra-
gojlovi} iz Uprave za obezbe-
|ewe odre|enih li~nosti i
objekata, dobio je simboli~-
nu nagradu u vidu vau~era za
kupovinu od Delta holding
kompanije.
U ve~erwim ~asovima, kra-
jem juna, dok je pla}ao ra~un
na kasi u Maksijevoj prodav-
nici na Dediwu, Sa{i koji je
bio u uniformi, obratio se
slu`benik obezbe|ewa. Pri-
javio mu je da ~ovek krade po
prodavnici stavqaju}i ar-
tikle u xepove. Bez imalo ko-
lebawa, Dragojlovi} je muwe-
vito reagovao, postupaju}i u
skladu sa zakonom, onesposo-
biv{i lopova koji je nasrnuo
na wega. �
Nagrada policajcu
Novi „Fijat punto“Grad Sremska Mitrovica poklonio je Policijskoj upravi
dva nova putni~ka automobila „fijat punto“. Primopredaja je
obavqena sredinom avgusta, u dvori{tu Policijske uprave u
Sremskoj Mitrovici, kada je gradona~elnik Branislav Nedi-
movi} uru~io kqu~eve automobila na~elniku Zoranu Smaji-
}u.
Ova donacija, vredna oko dva miliona dinara, predstavqa
jo{ jednu potvrdu uspe{ne saradwe sremskomitrova~ke poli-
cije i predstavnika lokalne samouprave.
@. Avri}
Renoviran prelaz „Prohor P~iwski“
Krajem avgusta sve~ano je otvoren rekon-
struisan i modernizovan me|unarodni
grani~ni prelaz Prohor P~iwski. Ovaj me|u-
narodni grani~ni prelaz doprine}e razvoju
kraja i kao takav predstavqa zna~ajnu alter-
nativu grani~nom prelazu Pre{evo, jer se iz
godine u godinu protok putnika i vozila kroz
Srbiju pove}ava. Prelaz ima ~etiri saobra-
}ajne trake, kompletnu signalizaciju i adek-
vatne prostorije za pripadnike carine i po-
licije. Celokupna zgrada donacija je Evro-
pske unije, dok je svu ostalu infrastrukturu
sa nadstre{nicama, kabinama, rampama i pra-
te}im elementima finansirala Uprava cari-
ne.
M. Dimitrijevi}
obima posla na izdavawu li~-
nih dokumenata, pre nekoli-
ko meseci policiji pokloni-
la i elektronski prozivni
sistem kako bi pojednostavi-
la ~ekawe na red u {alter sa-
li. U skladu sa ukazanim po-
trebama, kako je najavio Mi-
lenkovi}, op{tina }e nasta-
viti i daqe da poma`e poli-
cijskoj stanici „Novi Beog-
rad“ M. T. S
SA SVIH STRANA28
Jo{ jedno pismo iz Liberije
Pripadnici srpskog
kontingenta MUP-a,
anga`ovani u okviru
mirovne misije UN u Liberi-
ji, pored policajaca iz 70 ze-
maqa {irom sveta, poslali
su jo{ jedno interesantno i
pa`we vredno pismo.
Osim toga {to su i daqe
visoko kotirani i raspore|e-
ni na zavidna radna mesta
(kao savetnici u pojedinim
jedinicama, instruktori, deo
osobqa u komandnoj zgradi
UN, pripadnici jedinice za
pomo} i donacije, itd.), poka-
zali su se i kao pravi ambasa-
dori humanosti. Naime, tra-
diciju dugu vi{e od {est go-
dina, nastavqaju. Tokom pos-
ledweg sastanka kontingen-
ta, odr`anog 3. septembra
2010. godine, osim sumiranih
rezultata, ponovqena je ak-
cija pomagawa de~jeg siro-
ti{ta i dece obolele od
HIV-a u „Missionaries Of Cha-
rity-Sisters Of Mother Teresa“.
Pripadnici kon-
tingenata odre|enog
broja zemaqa koje
u~estvuju u ovoj mi-
siji, pojedinim usta-
novama pru`aju po-
mo}, ali ove devoj-
~ice i de~ake, koje
su oni posetili ve-
}ina je zaboravila.
I ovoga puta, kako
ka`u, wihova poseta
je izazvala buru emo-
cija kod svih. Nisu
mogli ni oni da os-
tanu ravnodu{ni,
ali na `alost i tu`-
ni. Posle par mese-
ci, koliko je proteklo od wi-
hove posledwe posete, o~eki-
vali su da su deca porasla i
postala sna`nija. Na `alost,
neke klince i klinceze to-
kom ove posete nisu zatekli.
Ka`u: „Strah nas je bilo da
pitamo, gde su? “.
Knedla zastane u grlu, suza
u oku, ali osmeh ne sme da
nestane! Za{to bi im situa-
ciju ~inili te`om? Zar ima
te`e?!
Par xakova pirin~a, slat-
ki{i i igra~ke, ~ine spisak
o~ekivawa ovih mali{ana,
koji nestrpqivo ~ekaju na
slede}i dolazak pripadnika
srpskog kontingenta.
Pozdrav iz Liberije
Policija „zapr`ila“ ribqu ~orbu
UPrijepoqu je {esti
put za redom, od 30. ju-
la do 1. avgusta, na
gradskim obalama Lima, odr-
`ana ve} tradicionalna kul-
turno-dru{tvena manifesta-
cija „Limski darovi“. U ok-
viru programa ovog doga|aja
odr`avaju se brojne izlo`be,
promocije kwiga, obavqa se
izbor najboqeg prijepoqskog
zeta (uslov je da kandidat ni-
je iz Prijepoqa, da je o`ewen
Prijepoqkom i naravno, da
wegovu kandidaturu potvrdi
ta{ta), a kao za~in celog sku-
pa je takmi~ewe u spravqawu
najboqe ribqe ~orbe.
Me|u 35 prijavqenih kot-
li}a sa ribqom ~orbom koji
su bili u
k o n k u r e -
nciji za iz-
bor najbo-
qe, na{ao
se i kotli}
u kojem su
svoje kuli-
narsko zna-
we demon-
strirali i
pripadnici
Policijske
u p r a v e
Prijepoqe.
Shvataju}i i prihvataju}i
svoju zna~ajnu dru{tvenu
ulogu, ~uvari reda i mira su
drugu godinu zaredom prija-
vili ekipu za ovo ukusno tak-
mi~ewe. Krajwi plasman i
takmi~arski duh nije bio od
velikog zna~aja za dobar pro-
vod i lepo dru`ewe policije
me|usobno, ali i dru`ewe sa
svim gra|anima koji su imali
`equ da probaju ribqu ~orbu
i da svoje vreme provedu po-
red kotli}a policije.
Iako nisu uspeli da osvoje
neko od prva tri mesta, pri-
padnici Policijske uprave
pobrali su najvi{e simpatija
svih prisutnih, jer je wihova
ribqa ~orba progla{ena za
„najlo{iju“ i kao nagradu do-
bili su nov kotli}, da svoje
kuvarsko ume}e ve`baju za
slede}u godinu i novo dru`e-
we na obali Lima. �
Deca posetila
^etu kowanika
^etu kowanika Policij-
ske brigade PU za grad
Beograd i Kowi~ki
klub „Policajac“, posetili su
11. septembra mali{ani iz Do-
ma za nezbrinutu decu „Mo{a
Pijade“ u Beogradu. Oni su
imali priliku da se upoznaju
sa radom ~ete i kluba, obi|u
poligone za ve`bawe i dresu-
ru, boksove u {talama, prisus-
tvuju treningu i sami uzja{u
slu`bene kowe.
Ministar Ivica Da~i},
koji je prisustvovao poseti,
podelio je ovim devoj~icama
i de~acima paketi}e.
Sve vreme posete gosti ni-
su skrivali odu{evqewe
pa`wom koju su im pru`ali
doma}ini, ali i razo~arawe
{to dru`ewe nije du`e tra-
jalo. Neki od wih po`eleli
su da ponovo do|u i postanu
~lanovi Kowi~kog kluba
„Policajac“, ukoliko im to
odobre wihovi vaspita~i.
V. ].
Korak ka kvalitetnijem
`ivotu
Mali{ani Centra za sme{taj i dnevni boravak de-
ce i omladine ometene u razvoju Beograd, od 4. ju-
na, dolaze svakoga ponedeqka u posetu ^eti kowani-
ka Policijske brigade PU za grad Beograd. Uz prisus-
tvo defektologa i radnog terapeuta Centra, deca se
dru`e sa policajcima i wihovim kowima. Pa`wa,
strpqewe i prijatna atmosfera, koju im pru`aju po-
licajci kowanici, zna~ajno doprinose rehabilita-
ciji i socijalizaciji ove dece. S druge strane, ovak-
vim pristupom policajci u~estvuju i u mewawu sta-
vova i predrasuda prema deci sa posebnim potreba-
ma, stvaraju}i podsticajne uslove za wihov daqi ra-
zvoj.
Humanost pripadnika ^ete kowanika jo{ jednom do-
lazi do izra`aja, jer pored svojih redovnih policij-
skih poslova, nalaze vremena za dru`ewe sa decom sa
posebnim potrebama, olak{avaju}i im integraciju u
zajednicu, a samim tim i kvalitetniji `ivot.
Nakon kratke pauze u avgustu, dru`ewe sa decom
Centra nastavqa se svakog ponedeqka od deset ~aso-
va, na Banovom brdu. V. ].
Dragan Nikoli}, polica-
jac PS Vra~ar je prili-
kom obezbe|ivawa u~esnika
Svetskog prvenstva u kik-
boksu u hotelu „Park“ na
bankomatu prona{ao svesku
sa papirima na ruskom jezi-
ku i kovertom u kojoj je bilo
8.000 evra. Nikoli} je ovaj
slu~aj prijavio na recepci-
ji hotela, a na|ene stvari
predao PS Vra~ar na daqe
postupawe. Istog dana poja-
vio se ruski dr`avqanin,
vlasnik novca, kome je u
prisustvu tuma~a za ruski
jezik, navedeni novac vra-
}en uz potvrdu. �
Po{teni policajac
29SPORT
Na prvenstvu zapa`eno
u~e{}e imali su i pripad-
nici MUP Srbije. Od doma-
}ih takmi~ara najve}i us-
peh zabele`io je reprezen-
tativac i vi{estruki dr-
`avni prvak Qubi{a Mo-
~ilovi}, ina~e pripadnik
Jedinice za za{titu, koji
je u disciplini Production
Overall osvojio bronzanu
medaqu, {to je kruna wego-
vog vi{egodi{weg rada i
uspiwawa na listi najbo-
qih evropskih strelaca.
Drugu medaqu za Srbiju, i
to bronzanu, osvojio je
`enski tim u kategoriji
Production Lady, u sastavu
Sne`ana Suba{i} (tako|e
pripadnica MUP-a iz Upra-
ve za obezbe|ewe li~nosti
i objekata), Sne`ana Sta-
ni}-Jovanovi}, Ana Stev-
~i} i Milica \ermanovi}.
U ovoj kategoriji prvo mes-
to je osvojio `enski tim
Rusije, a drugo Italije.
Na prvenstvu su u timu
Srbije u~estvovali, u svo-
jim kategorijama, i pripad-
nici SAJ-a Dragan Bara-
{in, Du{an Kuveqi}, Vla-
dan Mirkovi}, Novica Mi-
ladinovi}, Goran Stojano-
vi}, Dalibor Glavowi},
Nikola Mesarec i Neboj{a
Memarevi}. Iz sastava
@andarmerije takmi~ili
su se Marko \ukovi} i Go-
ran Jankovi}.
Savez za prakti~no
streqa{tvo Srbije bro-
ji 19 klubova i oko 200
takmi~ara, koji se tak-
mi~e u okviru Lige IPSC
Saveza Srbije, a redov-
no u~estvuju i na takmi-
~ewima u inostranstvu.
Do sada su na{i pra-
kti~ni strelci osvojili
ukupno 155 medaqa na
raznim takmi~ewima me-
|unarodnog ranga.
Evropsko prvenstvo u prakti~nom streqa{tvu 2010.
Tereni trening cen-
tra „13. maj“ u Bataj-
nici, u kome se nala-
zi baza SAJ MUP Repub-
like Srbije, bili su to-
kom septembra mesto
okupqawa evropske stre-
qa~ke elite. Na ovom iz-
vanredno ure|enom pro-
storu, koji su svi u~esni-
ci i posetioci pohvalili,
od 5. do 18. septembra odr-
`ano je Evropsko prven-
stvo u prakti~nom stre-
qa{tvu Srbija 2010. -
European Handgun Champi-
onship Serbia 2010.
Na najve}oj smotri evro-
pskih, ali dobrim delom i
svetskih prakti~nih stre-
laca, u~estvovalo je ukup-
no 1.200 takmi~ara iz 44
zemqe. Najbrojnije timove
imali su Italija - 120,
Nema~ka - 92, Rusija - 63,
Srbija - 56, ^e{ka - 52,
Gr~ka - 48 i Norve{ka - 40
takmi~ara. Po broju zema-
qa, takmi~ara i posetila-
ca, ovo je bilo jedno od
sportskih takmi~ewa naj-
vi{eg ranga, koje se ove
godine odr`ava u Srbiji.
Takmi~ewe je nosilo na-
ziv „Borba vitezova“, ~i-
me je nagla{eno negovawe
sredwevekovnih srpskih
tradicija i uloga i zna~aj
vite{kog borewa i kodek-
sa ~asti koji je krasio vi-
tezove. U tom istorijskom
ambijentu bili su napra-
vqeni i poligoni sa meta-
ma, {to je takmi~ewu dalo
posebnu dra` i atraktiv-
nost.
U Dowem gradu Kale-
megdanske tvr|ave, minis-
tar i predsednik Organi-
zacionog komiteta Evro-
pskog prvenstva Ivica Da-
~i} otvorio je takmi~ewe
u prisustvu predsednika
Svetske IPSC federacije
Nika Aleksakosa i dire-
ktora me~a i predsednika
Saveza za prakti~no stre-
qa{tvo Srbije Spasoja
Vulevi}a.
Ministar Da~i} ista-
kao je da je odr`avawe
ovog takmi~ewa veoma zna-
~ajan doga|aj za na{u zem-
qu, jer je samo deset godi-
na posle osnivawa Saveza
za prakti~no streqa{tvo,
Srbija doma}in i organi-
zator Evropskog prven-
stva.
- Ova ~iwenica na najbo-
qi na~in potvr|uje veli-
ki entuzijazam i rad koji
su ~elnici saveza ulo`i-
li u razvoj i populariza-
ciju prakti~nog streqa{-
tva u na{oj zemqi, rekao
je on.
Odlu~uju}i doprinos u
organizaciji Evropskog
prvenstva u prakti~nom
streqa{tvu dali su Svet-
ska federacija prakti~-
nog streqa{tva IPSC (In-
ternational Practical Sho-
oting Confederation), Mi-
nistarstvo unutra{wih
poslova Republike Srbi-
je, Ministarstvo omladi-
ne i sporta i Savez za pra-
kti~no streqa{tvo Srbi-
je.
Takozvani preme~ od-
r`an je od 8. do 10. septem-
bra i u wemu se takmi~ilo
oko 300 u~esnika iz redo-
va regionalnih direktora,
sudija i sponzora. U glav-
nom me~u takmi~ilo se
900 takmi~ara na ukupno
24 stejxa, koji zauzimaju
povr{inu od pet hektara,
zbog ~ega se streli{te u
bazi SAJ-a svrstava u naj-
ve}e i najboqe ure|ene
objekte takve vrste u Ev-
ropi. Me|u takmi~arima
bilo je i 80 `ena, koje su
nastupale u kategoriji
LADY, kao i 20 juniora
starosti do 21 godine. O
regularnosti takmi~ewa,
po{tovawu propisa i
strogih mera bezbednosti
na streli{tu brinulo je
80 sudija.
Svaki takmi~ar ga|ao je
na svih 24 stejxa, {to zna-
~i da je prose~no za me~ po
takmi~aru ispucano 450
metaka, odnosno da je ispa-
qeno ukupno 540.000 meta-
ka na celom takmi~ewu.
Pri tome se nije desio ni
jedan incident, {to samo
potvr|uje visok stepen
bezbednosti, koji je jedan
od obele`ja prakti~nog
streqa{tva.
Sve~ano zatvarawe tak-
mi~ewa, kome je prisus-
tvovao i ministar Ivica
Da~i}, uru~ewe medaqa i
nagrada odr`ano je 18. sep-
tembra u velikoj sali Bel
Ekspo centra u Novom Be-
ogradu. Spasoje Vulevi}
zahvalio je takmi~arima
na u~e{}u i fer-plej bor-
bi, ~estitao osvaja~ima
medaqa i istakao zadovoq-
stvo {to je takmi~ewe
proteklo veoma uspe{no i
bezbedno.
D. Xami}
Prakti~no streqa{tvo - IPSC predstavqa veoma atra-
ktivan i sve popularniji streqa~ki sport, rasprostra-
wen u 88 zemaqa {irom sveta, u kojima se takmi~i oko
200.000 takmi~ara. U ovom dinami~nom sportu do izra-
`aja dolaze preciznost, brzina i snaga takmi~ara, kao i
koordinacija pokreta (kretawa i ga|awa). Ga|a se boje-
vom municijom iz pi{toqa i revolvera u posebno pro-
pisane mete (stati~ne, pokretne, padaju}e) iz razli~i-
tih pozicija, na ure|enim poligonima. Ocewuje se vre-
me, odnosno brzina kojom se pogode mete i preciznost
pogodaka u odre|ene zone na meti. Karakteristika ovog
sporta je da ima veliki uticaj na unapre|ewe bezbed-
nosti rukovawa vatrenim oru`jem.
SPORT30
Odli~ni rezultati
Tokom septembra, Ko-
wi~ki klub „Polica-
jac“ postigao je odli~-
ne rezultate na tri takmi~e-
wa, potvrdiv{i visok kvali-
tet svojih sportista i samog
kluba.
Na 47. Qubi~evskim ko-
wi~kim igrama u Po`arevcu,
prvo mesto osvojio je koman-
dir odeqewa ^ete kowanika
policajac prve klase Milan
Milo{evi} na slu`benom
kowu Fred Aster. Osim iz
Srbije, na ovom takmi~ewu
u~estvovali su takmi~ari iz
Bugarske i Ma|arske.
Na me|unarodnom turniru
„Pehar Slovenije“ u Cequ,
Milan Milo{evi} sa grlima
Freja i Fred Aster osvojio je
drugo, tre}e i ~etvrto mesto.
Konkurencija je bila izuzet-
no jaka, jer je u~estvovalo
preko 40 takmi~ara iz Slove-
nije, Ma|arske, Austrije i
Hrvatske. Na ovom, u repre-
zentaciji Srbije, pored Mi-
lana Milo{evi}a bili su po-
mo}nik komandanta Policij-
ske brigade, policijski sa-
vetnik Dragan Novkovi} i
komandir ^ete kowanika, vi-
{i policijski narednik Zo-
ran @ivkovi}.
Kowi~ki klub „Polica-
jac“ i ^eta kowanika bili su
doma}ini Otvorenog prven-
stva Beograda u preskakawu
prepona u svim uzrasnim ka-
tegorijama. Takmi~ewe je or-
ganizovao Savez za kowi~ki
sport Srbije u olimpijskim i
FEI disciplinama. „Poli-
cajac“ se takmi~io u dve uzra-
sne kategorije - mla|i jaha~i
(od 18 do 21 godine) i senio-
ri. Me|u mla|im
jaha~ima Mladen
@ivkovi} na grlu
Fred Aster, u
ukupnom plasmanu
zauzeo je tre}e
mesto.
Policajac prve
klase Milan Mi-
lo{evi} na grlu
Freja, zauzeo je
prvo mesto u prvoj
utakmici, u drugoj utakmi-
ci zauzeo je tre}e i tre}eg
dana prvo mesto u tre}oj
utakmici.
U ukupnom plasmanu na Ot-
vorenom prvenstvu Beograda,
Milan je osvojio prvo mesto u
kategoriji seniora. V. ].
Izuzetna
humanost
Zoran Paspaq bio je vi-
{e desetina puta dobro-
voqni davalac krvi, a o
wemu smo u na{em listu pi-
sali 2005. godine, kada je
bio donator ko`e za dvana-
estogodi{weg Uro{a Karo-
vi}a. Ovaj de~ak iz Bera-
novca kod Kraqeva je u igri
zapalio benzin i zadobio
te{ke opekotine.
- Kada date krv, znate da
ste nekome pomogli i to jes-
te dobar ose}aj. Me|utim,
ovo iskustvo kada li~no
upoznate osobu kojoj ste po-
mogli i vidite da se zahva-
quju}i vama oporavqa i
ide ka normalnom `ivotu,
jo{ kada je u pitawu tako
mlado stvorewe, nemogu}e
je opisati. Ose}ao sam po-
trebu da pomognem de~aku,
sre}an sam zbog toga i u~i-
nio bih to opet, rekao je
Paspaq o svome izuzetno
humanom gestu.
Dostojno predstavqaju svoju upravu
Zbog prirode profesije
kojom se bave, pripad-
nici i rukovodstvo
Uprave za obezbe|ewe odre-
|enih li~nosti i objekata
dosta pola`u na bavqewe
sportom i odr`avawe dobre
fizi~ke kondicije i posti-
`u dobre sportske rezultate
na takmi~ewima.
Na Beogradskom maratonu
koji je odr`an ove godine, Zo-
ran Paspaq osvojio je 12.
mesto u starosnoj kategoriji,
a 67. mesto u gene-
ralnom plasmanu, a
Jovica Markovi}
bio je 31. u staro-
snoj kategoriji i
57. u generalnom
plasmanu. U dis-
ciplini poluma-
raton, Du{an Ob-
radovi} bio je 7. u
starosnoj katego-
riji i 28. u genera-
lnom plasmanu.
- Bavim se tr~a-
wem, jer volim
prirodu i prista-
lica sam zdravog
`ivota. Imali
smo i razumevawe
i podr{ku ruko-
vodstva Uprave i
neposrednih sta-
re{ina. Omogu}i-
li su nam da od{tampamo znak
na{e uprave na dresovima u
kojima smo se takmi~ili, a
mi se nadamo da smo na ovom
sportskom takmi~ewu dostoj-
no predstavili na{u upravu,
kao i Ministarstvo unutra-
{wih poslova, ka`e Zoran
Paspaq, kome je ovo bio ~et-
vrti maraton na kome je u~es-
tvovao. S. K
Zoran Paspaq
SPORT 31
Ministarstvo unutra{wih poslova Republike Srbije. Biro za saradwu s medijima. Adresa: Bulevar Mihajla Pupina 2,
11000 Beograd. Telefon: 011/3008205, faks: 011/3139782. E-mail: policijadanas@mup.gov.rs.
Priprema i {tampa: „[tamparija Borba“, Beograd, Kosovska 26. Tira`: 6.500, CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd.
POLICIJA danas, ISSN 1821 - 1879 - Policija danas, COBISS.SR-ID 16766444.
Srce pod kupolom padobrana
Ujunskom broju ameri~kog ~a-
sopisa „Paraschutist“, zva-
ni~nog glasila Padobra-
nskog saveza SAD (USPA), objavqe-
ni su podaci o nosiocima licenci
i instruktorskih zvawa ove asoci-
jacije, koji su priznati u celom
svetu. Na ovoj presti`noj listi,
me|u padobranskim instruktorima
iz mnogih zemaqa, nalazi se i ime
Milana Pejovi}a, pripadnika Spe-
cijalne antiteroristi~ke jedini-
ce i to me|u instruktorima sa naj-
vi{e zvawa (~etiri), jer ima li-
cence za: trenera-instruktora,
tandem-majstora (skokovi u paru sa
partnerom), statik-lajn instrukto-
ra (skokovi padobranom sa prinud-
nim otvarawem) i IAD instruktora
(pomo} u vazduhu pri otvarawu pa-
dobrana).
Ova visoka instruktorska zvawa
Milan je stekao tokom dva boravka
i usavr{avawa u padobranskim
centrima u SAD u kojima je polagao
stru~ne ispite za dobijawe licen-
ci. U martu 2009. godine boravio je
u poznatom me|unarodnom padobra-
nskom centru Lejk Veles na Flori-
di, SAD (Florida Skydiving Center
Lake Wales). Tokom jednomese~mnog
boravka, u~e}i od vrhunskih pado-
branskih instruktora, proveo je
ukupno 4,5 sata trena`a u padobra-
nskom tunelu i obavio 120 skokova
padobranom sa visine od 5.000 me-
tara. Izvo|eni su grupni skokovi i
skokovi u velikim formacijama od
12 do 20 padobranaca, uve`bavane
su discipline relativ i fri-flaj
(free-fly), kao i obuka na pado-
branima sa tzv. „brzim kupola-
ma“ (canopy piloting).
Na kraju boravka u Lejk Vele-
su, dobio je presti`nu ameri~-
ku padobransku licencu USPA
„C“ kategorije, ~ime je postao
~lan me|unarodne USPA asoci-
jacije, koja okup-
qa padobrance iz
celog sveta.
Ove godine Mi-
lan Pejovi} je bo-
ravio na specija-
lizaciji u Prvom
instruktorskom
rejting centru u
Zeperhilu, tako-
|e na Floridi, gde je
napravio 100 skokova
padobranom sa visine
od 4.500 metara i dva-
deset tandem skokova
(sa partnerom). U
grupi visinskih sko-
kova najvi{e je bilo
onih koji su ra|eni u velikim for-
macijama do dvadeset padobranaca i
ispitni skokovi sa instruktorom
„egzajminerom“ (instruktori koji
obu~avaju budu}e instruktore). Za
vreme seminara u Zeperhilu poha-
|ao je nekoliko tematskih semina-
ra, a imao je i priliku da razmeni
iskustava sa kolegama iz raznih ze-
maqa, me|u kojima su bili i in-
struktori-veterani britanske spe-
cijalne jedinice SAS i ameri~kih
borbenih vazdu{no-desantnih sna-
ga (Airborne).
D. Xami}
^itaju}i pro{logodi{wi broj
„Policije danas“, u kom je objav-
qen tekst o vo`wama biciklom
pomo}nika komandira Stanice grani~-
ne policije Gu~evo Dragana Vasi}a, po-
mo}nik komandira Predrag Vu~eti} u
PS Trstenik shvatio je da ima kolegu za
putovawe biciklom, koje odavno plani-
ra. Upoznali su se i lako dogovorili da
se ove godine voze biciklom do Svete
gore u Gr~koj i posete Hilandar. Dobi-
li su blagoslov od bratstva manastira
Hilandara za posetu 20. juna, a s obzi-
rom da dolaze biciklima, dali su im
blagoslov da na Svetoj Gori ostanu se-
dam dana, iako je uobi~ajeno da se bora-
vi jedan do dva dana.
Dragan je krenuo 15. juna iz Loznice,
sa starim saputnikom Beogra|aninom
Ivanom Dedijerom. Pro{li su prvog da-
na Vaqevo, Kosjeri}, Po`egu i stigli
do ^a~ka, gde su preno}ili. Slede}eg
dana pro{li su Kraqevo i ve} u deset
sati stigli u Kru{evac, gde ih je ~ekao
Predrag.
Na{li su se po dogovoru ispred crkve
Lazarice, a tu se na{la i ekipa RTS, ko-
ja je snimila reporta`u. Usledila je
vo`wa pored jezera ]elije, a pred Bla-
cem su zastali, jer je tog dana vo`ena
tre}a etapa me|unarodne biciklisti~-
ke trke kroz Srbiju, od Vrawske Bawe
do Vrwa~ke Bawe. Kada su pro{li pro-
fesionalni biciklisti, nastavili su
preko Blaca i stigli do Prokupqa. Tre-
}eg dana vozili su kroz Prokupqe, @i-
tora|u, Leskovac, Vladi~in Han, Vra-
we... U Vrawu su morali da zastanu oko
dva sata, zbog kvara na Predragovom bi-
ciklu. Posle Vrawa, nastavili su preko
planine Kozjak do manastira Prohor
P~iwski. Potom su pre{li u Makedo-
niju i vozili do Kumanova. ^etvrtog da-
na vozili su kroz Makedoniju putem
Sveti Nikola [tip, Radovi{, Strumi-
ca i stigli do Dojranskog jezera. Petog
dana pre{li su u Gr~ku, pro{li su So-
lun, Stavros, Jerisos i stigli u Urano-
polis kapiju Svete gore.
U Hilandaru su bili vrlo lepo pri-
mqeni, jer su monasi ~uli za wihov trud
i to su cenili, kao i mnogi gosti koji su
se boravili u Hilandaru tih dana. ^e-
tri dana su se zadr`ali u Hilandaru,
prisustvovali svetim liturgijama,
obi{li manastir Esvigmen koji se na-
lazi nekoliko kilometara od Hilanda-
ra, a potom su oti{li do manastira Gre-
gorijat i tamo se zadr`ali dva dana. Us-
put su obi{li i manastir Simon i Pe-
tar, Filotej i Kotlomus, a u Kareji, ad-
ministrativnom centru Svete gore, is-
posnicu Svetog Save.
Povratak je bio autobusom. Za Dra-
gana je ovo bio tre}i put da vozi bi-
ciklom do Svete gore, a Predragu je
ovo bila prva daqa vo`wa. Dogovori-
li su se da i narednog leta negde voze,
o ~emu }e se tokom zime dogovarati i
praviti planove. �
Do Hilandara biciklom
Fo
to
T
an
jug
Kina, Ksianing, 11. septembar - vodena Joga kombinuje
Joga polo`aje sa umetni~kim plesom u vodi
Austrija, Be~, 7. septembar - `ivo-
pisni balkon jedan je od mnogobro-
jnih prizora koji ovaj grad ~ini at-
raktivnim za turiste
Velika Britanija, Edinburg, 7. avgust
- uli~ni izvo|a~ imitira ^arlija
^aplina
Kina, Tajpej, 2. septembar - porodi~na potraga za hranom u Bo-
tani~koj ba{ti u Tajpeju
Kina, Vuan, 18. avgust - ruske pliva~ice sinhronog
plivawa prikazuju svoje ume}e u glavnom gradu ki-
neske provincije Hubei
Avganistan, Kabul, 10. septembar -
prolazak muslimanskih vernika pre
molitve pored golubova
Sjediwene ameri~ke dr`ave, ^ikago,
14. avgust - publika u`iva tokom dvod-
nevne „Predstave vode i vazduha“
Kina, Hulunbuir, 14. avgust - ravnica u severnoj
Kini
Belgija, Brisel, 13. avgust - gra|ani posmatraju
xinovski cvetni tepih, koji se sastoji od oko
600.000 begonija
[vajcarska, @eneva, 7. septembar - par
u`iva u ~okoladnoj kupki u jednom od sa-
lona lepote