Post on 17-Jan-2020
Regionalni centar za talente Bor , 3.oktobar 71, 19210 Bor , www.talentibor.com , rctbor@yahoo.com
(c) 2011 Copyright by Regionalni centar za talente Bor, All Rights Reserved 1
ZABORAVLJENI TIMOČANIN
Đorđe Genčić
THE FORGOTTEN TIMOTICIAN
Đorđe Genčić
Autor:
ANDREJA ADAMOVIĆ
III razred, Gimnazija Zaječar, Centar za talente Bor
Mentor:
SUZANA TOMIĆ
Profesor istorije, Gimnazija Zaječar
Regionalni centar za talente Bor , 3.oktobar 71, 19210 Bor , www.talentibor.com , rctbor@yahoo.com
(c) 2011 Copyright by Regionalni centar za talente Bor, All Rights Reserved 2
REZIME
Đorđe Genčić kao istorijska ličnost nije dovoljno zastupljena u srpskoj istorijografiji.
Njegova ličnost i delo proučavala se samo kroz ucešće u političkom životu poslednjih vladara
kraljevske dinastije Obrenović,a pri tome zanemarivao se njegov doprinos privrednom i
industrijskom razvoju Kraljevine Srbije, kao i Kraljevine SHS. Đorđe Genčić bio je jedna od
najmarkatnijih osoba starog Beograda, a ujedno jedan od najbitnijih ljudi u političkom životu
toga doba. U njegovom rodnom gradu, Zaječaru ne postoji ni jedna ulica sa njegovim
imenom, iako je bilo reči o tome da će jedna od ulica nositi njegovo ime, međutim svaki
Zaječarac zna za ,,Genčićevu vilu“, današnji okružni zatvor. Genčićeva vila je podignuta na
njegovom imanju, koju je svojim testamentom ostavio državi. Đorđe Genčić zaslužuje
mnogo više proučavanja u srpskoj istoriografiji, kao i zastupljenost u udžbenicima istorije.
U pisanju rada koririćena je arhivska građa Istorijskog arhiva „Timočka krajina“ fond
Đorđe Genčić, objavljeni rukopisi A. Antića, Radovana M. Draškovića, kao i publikacija.
U radu “Zaboravljeni Timočanin“ prikazano je školovanje Đorđa Genčića, politički
život, učešće u majskom prevratu, kao i njegov rudnik ,,Srpski Balkan“
SUMMARY
Đorđe Genčić as a historical personality is not sufficiently represented in serbian
historiography. His personality and work were studied only as a politician during the last
rulers Obrenović’s royal dynasty, but his industrial and economical contribution to Serbian
Kingdom and Kingdom of SHS, were ignored. Đođe Genčić was one of the most striking
persons of ortodox Belgrade, as well as one of the most improtant men on the political scene
at the time. There is none street named by his name, although it was said to name one of them
in his birth town, Zaječar. But every person in Zaječar knows about “Genčić’s villa” which is
Regional Prison nowadays. “Genčić’s villa” is built on Genčić’s property, which was left to
the state by his will. Đorđe Genčić deserves to be studied in Serbian historiography, as well to
be represented in history school books.
For writing this work were used documents from the Historical Archive „Timočka
krajina“ fond Đorđe Genčić, A. Antić’s, Radovan M. Drašković’s published manuscripts.
There were said about Đorđa Genčić’s education, political life, participation in the
May coup, and his mine “Srpski Balkan” in this work.
Regionalni centar za talente Bor , 3.oktobar 71, 19210 Bor , www.talentibor.com , rctbor@yahoo.com
(c) 2011 Copyright by Regionalni centar za talente Bor, All Rights Reserved 3
UVOD
Đorđe Genčić je rođen 4.11.1862. godine u Velikom Izvoru, kod Zaječara, od oca
Andrije, velikog Obrenovićevca i liberala.1 Đorđeva porodica ubrajala se u jednu od
najstarijih i najuglednijih porodica u selu. Njegov otac je imao svoje posede na kojima je
uzgajao svinje, konje, goveda, a potom ih izvozio preko Save i Dunava. Tgovački poslovi
porodici Genčić su omogućili da sagrade prvi mlin u Istočnoj Srbiji, pa je baš zbog toga
Genčić u političkim krugovima i dobio nadimak ,,vodeničar u diplomatskom odelu“2 kada je
počeo da se bavi politikom. Kada se govori o njegovom školovanju prema mišljenju nekih
istoričara Genčić nije bio visoko obrazovan čovek, ali se ipak zna da je svoje osnovno
obrazovanje završio tadašnjoj u Zaječarskoj polugimnaziji. Posle završene polugimnazije
odlazi u Beč, gde je pohađao Trgovačku školu. Nakon završene trgovačke škole odlazi u
Rusiju, gde je neko vreme boravio u Vojnom učilištu3. Boravak van zemlje mu je omogućio
da ovlada nemačkim,ruskim i francuskim jezikom. Posle završenog školovanja 1889. vraća
se u zemlju, tačnije u Veliki Izvor, gde dve godine ostaje uz svoga oca i pomažući mu u
trgovačkim i političkim poslovima. Zbog toga je često putovao u Beograd i inostranstvo i
tako bio blizak sa bivšim kraljem Milanom.
POLITIČKI ŽIVOT
Đorđe Genčić pod uticajem liberalnih ideja
svoga oca i Jovana Ristića, sa kojim se sprijateljio
prilikom Ristićevog boravka u Rusiji, uzima aktivno
učešće u političkom životu i postaje jedan od
vodećih liberalnih prvaka. Svoju političku karijeru
otpočeo je kao narodni poslanik 1889. godine, a od
1893. godine postaje sekretar skupštine i član
Verifikacionog odbora. U skupštini se isticao svojim
govorima i nastupima koji su najčešće bili protiv
radikala, iako je lider radikala u to vreme bio Nikola
Pašić, njegov zemljak. Na mesto načelnika okruga
1 Andrija Genčić, poslanik na Svetonadrejskoj skupštini, a takođe i poslanik u skupštinama pod knezom Mihailom, kraljem Milanom i kraljem Aleksandrom. 2 Jevrem Damnjanović, Zavičajna knjiga Timočana i Krajinaca, Đorđe Genčić-Dvorski prevrat, Beograd, 2006, str. 173. 3 Suzana Tomić, „Đorđe Genčić i Srpski Balkan“, Braničevski glasnik 2, Požarevac,2004, str.115.
Sl. 1. Portret Đorđa Genčića Image 1. Portrait of Đorđe Genčić
Regionalni centar za talente Bor , 3.oktobar 71, 19210 Bor , www.talentibor.com , rctbor@yahoo.com
(c) 2011 Copyright by Regionalni centar za talente Bor, All Rights Reserved 4
Niša dolazi 1894. godine, za vreme vlade Đorđa Simića i na tom mestu ostaje sve do proleća
1899. godine. kada je postavljen za komesara vlade kod Narodne banke, a 30. jula iste godine,
posle Ivandanjskog atentata i za ministra unutrašnjih dela, u vladi Vladana Đorđevića, i na
tom mestu će ostati sve do ženidbe kralja Aleksandra(1900).4
UČEŠĆE U MAJSKOM PREVRATU
Kralj Aleksandar je 6.
jula 1900. pozvao Genčića i
saopštio mu vest o njegovoj
ženidbi. Genčić je bez
ikakvog ustezanja iskazao
svoje nezadovoljstvo, poku-
šao je da mu objasni o
problematičnoj prošlosti Dra-
ge Mašin.Kada to nije uspe-
lo, on je onda pokušao da
odvrati Dragu Mašin, pa je
otišao je u njen stan, na uglu
Krunske i Resavske ulice, i
otvoreno,ali na jedan fin i
ugledan način objašnjavao
zašto ne treba da bude
kraljica. Genčić je Dragu
uspeo da ubedi da to ne učini
rekavši joj da ukoliko stvarno voli kralja onda će da žrtvuje svoju ljubav, ali problem je bio
kralj koji kada je za to čuo došao je i fizički sukobio sa Genčićem.5 Svi Genčićevi pokušaji da
spreči veridbu kralja Aleksandra i Drage Mašin nisu uspeli. Posle pada vlade i veridbe sa
Dragom, kralj se njemu osvetio. Pronašli su njegova privatna pisma u kojima je vređao samu
kraljicu i zbog toga biva osuđivan na 7 godina zatvora. Njego zemljak Sergej Kalčić, inače
jedan od straživača ovog kraja Srbije kaže: „...Đorđe Genčić je zatvoren zato što je odlučio da
kralja Aleksandra Obrenovića ukloni sa prestola iz dva razloga: zbog njegovog udaljavanja
4 Radovan M. Drašković, Pretorijanske težnje u Srbiji – Apis i crna ruka, Beograd, 2006, str.16 5 R. M. Drašković, nav.del., 18,19 i 20.
Sl. 2. Đrorđe Genčić u društvu oficira Image 2. Đrođe Genčić with officers
Regionalni centar za talente Bor , 3.oktobar 71, 19210 Bor , www.talentibor.com , rctbor@yahoo.com
(c) 2011 Copyright by Regionalni centar za talente Bor, All Rights Reserved 5
od Rusije i zato što je odlučio da se oženi udovicom sumnjivog morala, Dragom Mašin, čime
je stavio na kocku ugled svoje zemlje i dinastije. U presudi je stajalo da je osuđen zbog
uvrede srpske kraljice.....“ 6 Međutim pomilovan je posle godinu dana.7 Nakon pomilovanja i
saznaje o planovima oficira, sve više je pokazivao svoje nezadovoljstvo prema političkim
postipcima Aleksandra Obrenovića.
Genčić je bio jedan od prvih ljudi sa političke scene Srbije koji je odmah pristupio
zaverenicima. Njega je sa zaverom upoznao njegov sestrić Antonije Antić, tada poručnik,
inače jedan od bitnijih učesnika „Majskog prevrata“ i član Crne ruke. Zanimljivo je i to da je
u toku zavere upoznao svoju buduću ženu, koja je imala ulogu u tehničkim poslovima
vezanim za zaveru.8 Sa tadašnjim političarima govorio je o svojim idejama o stvaranju
republike, ali levo krilo radikala na čelu sa Jovanom Žujovićem se jasno izjasnilo da ne želi
da primi republiku iz ruku oficira, jer bi to onda ličilo na neku južnoameričku zemlju do koje
ne bi došla demokratija i parlamentarizam, a i tada je jedino Francuska bila republika, tako da
ni Austro – Ugarska, a ni Rusija ne bi to podržale, jer bi tada Srbija postala izvor pobuna
protiv monarhizma. Jedino rešenje u tom trenutku je bilo da vrati dinastiju Karađorđević.
Prvo okupljanje zaverenika se desilo u vinogradu advokata Alekse Novakovića na
Topčiderskom brdu. Među zaverenicima su bili advokat Aleksa Novaković, Jovan
Avakumović, general Jovan Atanacković, Aleksa Novaković, bogati trgovac Nikola Hadži
Toma. Nakon toga, Đorđe Genčić je prvi veći sastanak sa oficirima imao 23. decembra 1901.
godine, gde se našao sa dvanaestoricom oficira: Radomirom Aranđelovićem, Milanom
Petrovićem, Dragutinom Dimitrijevićem (Apisom), Dragutinom Dulićem, Nikodijom
Popovićem, Ješom Popovićem, Dušanom Glišićem, Aleksandrom Glišićem, Antonijem
Antićem, Mikom Miljkovićem, Nikolajevićem, Milutinom Lazarevićem. Sastanak se odvijao
u kući njegovog sestrića A. Antića (Birčanova ulica 40).9 Dogovor je bio da svaki od
zaverenika da svoj potpis i da je svojevoljno prisato da učestvuje u smeni dinastije Obranović.
Njegova misija je bila jako delikatna, trebao je da ispita kakvi su stavovi Austro-Ugarske i
Rusije povodom smene dinastije. Obazrivo je osmatrao šta će da kaže Beč i Petrograd. Kada
je shvatio da ove dve velike sile nemaju ništa protiv smene dinastije, počeli su da spremaju
prevrat. U pregovorima Đorđe Genčić bio je veoma hladnokrvan i drzak, kako se navdi u
izvorima.
6 J. Damnjanović, nav.del., 172. 7 Milan Ž. Živanović, Pukovnik Apis, Beograd, 1955, str. 666. 8 M. Ž. Živanović, nav.del., 19. 9 Antonije Antić, Beleške, Zaječar, 2010, str.80.
Regionalni centar za talente Bor , 3.oktobar 71, 19210 Bor , www.talentibor.com , rctbor@yahoo.com
(c) 2011 Copyright by Regionalni centar za talente Bor, All Rights Reserved 6
U zoru 29. maja (11. juna) 1903. u Beogradu izvršen je puč. Zaverenici su upali u
dvor. Cilj im je bio spavaća soba bračnog para Obrenović. Zanimljiv je podatak to da ni sam
Genčić nije znao da postoji tajna odaja, gde su se i krili kralj Aleksandar i kraljica Draga.
Đorđe Genčić je u jednom trenutku, kako se navodi u literaturi, bio je iza leđa zaverenika, ali
ni u jednom trenu nije pomišljao da krene da puca na njih. Tu se prikazuje njegova odanost i
odlučnost da se puč izvede do kraja, makar na kraju i da budu kažnjeni. Dok su zaverenici
tražili kralja i kraljicu, Apis, vođa zaverinka, biva pogođen u predelu ruke, ali je odbio da
bude prebačen u bolnicu, dok se puć ne završi. Zaverenici su pripremili topove u slučaju da
kralja ne pronađu. Krajnje rešenje je bilo da se granatira Dvor, a da kraljevski par pogine u
ruševinama, ali do toga nije došlo. Za to vreme zaverenici su morali da misle i na stanje
unutra zemlje. Aleksandar Mašin i Đorđe Genčić su održali jedan kratak sastanak u dvorištu
kraljevske rezidencije na kome je bilo odlučeno da Genčić sa još jednim vodom pešaka
zauzme Ministarstvo unutrašnjih dela10 i da se po potrebi ponaša kao da je kralj mrtav, iz
straha da se vojska ili oficiri ne bi pobunili i prekinuli pobunu. 11 Genčić je odmah počeo da
izdaje naređenja, kako telefoskim putem tako i usmeno. Kralj i kraljica na kraju bivaju
pronađeni i bačeni sa balkona. A dole su ih čekali oficiri, koji su na jedan svirep način počeli
da ih probadaju mačevima. Odmah izjutra je formirana revolucionarna vlada, Jovana Đ.
Avakumovića,12 gde je Genčić ustupio svoje mesto Ministra unutrašnjih dela, koje mu je bilo
predviđeno pregovorima zaverenika, radikalu Stojanu Protiću,a on je postavljen za ministra
Narodne privrede.13
Nakon Majskog prevrata i dolaska novog kralja Petara I Karađorđevića, položaj Đorđa
Genčića dosta je promenjen. Kralj Petar saznaje da je Genčić bio veran i odan prijatelj
porodici Obrenović, pa je zbog toga bio dosta zabrinut za svoju budućnost. Tako je na
sastanke kralj pozivao ljude koji su usko bili povezani sa Đorđem Genčićem, želevši da bar
nešto otkrije o njemu loše. Prema navodima Genčićevog sestrića Antonija Antića navodi se da
je kralj Petar jednog dana pozvao samog Antića i upitao ga: „...Antiću da li je tačno da je
Genčić bio veliki prijatelj Obrenovića?“ Kada od samog Antića dobio potvrdan odgovor,
upitao ga je: „Pa ih posle ubio. Meni su tako rekli da će i nas“.14 Takođe je zabeleženo da je
kralj Petar pozvao i Dragutina Dimitrijevića Apisa, vođe zaverenika, od kojeg je zahtevao da
10 Zauzimanjem Minisarstva unutrašnjih dela imalo je za cilj da spreči eventualnu pobunu vojske i oficira lojalnih dinastiji Obrenović. 11 A. Antić, nav,del., 170. 12 U vladi Jovana Đ. Avakumovića vodeću reč imali su zaverenici, kao i predstavnici sivh političkih stranaka, osim naprednjaka. 13 A. Antić, nav.del., 188. 14 Isto, 204
Regionalni centar za talente Bor , 3.oktobar 71, 19210 Bor , www.talentibor.com , rctbor@yahoo.com
(c) 2011 Copyright by Regionalni centar za talente Bor, All Rights Reserved 7
prestane da bude u kontaktima sa Antićem i Genčićem, što je Apis odbio rekavši kralju da je
sa njima zajedno doveo njega na presto.
Posle neuspelog pokušaja i sa Apisom, po rečima Antića, na sastanak je bio pozvan i
Petar Živković. Njemu je prvo izneo poveći broj zlatnih satova i ponudio mu da bira koji
hoće, ali za uzvrat je želeo da prekine prijateljstvo sa Genčićem. Kako ovaj nije hteo da uzme
ni jedan, kralj mu ponudi najskuplji, ali Živković nije želeo da ga uzme. Tada ga kralj baci
pod noge i svog ga zgazi.15
Nakon prevrata Genčić i Dimitrijević su prekinuli sve kontakte iz ličnih razloga. Na
suđenju Dragutinu Dimitrijeviću Apisu, Apis je u vezi Genčića izjavio sledeće:
„...Izjavljujem, da ni sa kime,a pogotovo sa g. Genčičem u ovom smislu nisam imao nikakve
veze, niti mi je to bilo poznato, da je na ovome ma ko i ma šta radio. Ko zna moje lične
odnošaje sa g. Genčićem, znaće koliko sam daleko od njegove ličnosti i da ni u kavke veze sa
njim ne mogu ulaziti niti bih u njih ulazio, a naročito ne u takve gde je potrebno međusobno
poverenje ili bar izvesna doza međusobne trpeljivosti.“16
Đorđe Genčić na mestu ministra Narodne privrede ostaje sve do 1903. godine, kada se
povlači iz političkog života kraljevine, posvetivši se porodičnim poslovima.
SRPSKI BALKAN
Posle odlaska sa mesta ministra Narodne privrede posvetio se rudarskim poslovima.
Đorđe Genčić u svom rodnom kraju otvara rudnik ,,Srpski Balkan“, koji je 25. janura 1912.
godine od strane Ministarstva narodne privrede, čiji je ministar i sam bio, dobio dozvolu za
eksploataciju rudarskog polja (kanemog uglja) u reonu Vrška Čuka. Rudnik ,,Srpski Balkan“
i prostor oko rudnika obuhvatio je oko 1 700 hektara površine. Prema tadašnjim propisima i
zakonima, rudnik uveden u protokol suda, ali tek 1921. godine, kao industrijsko preduzeće
,,Srpski Balkan“.17
Politička dešavanja u Kraljevini Srbiji, kao i Balkanski ratovi i Prvi svetski rat, uticali
su na to da rudnik krene sa radom tek posle Velikog rata. U prvoj posleratnoj godini (1919)
rudnik je ostvario proizvodnju od 8.750 tona i raspolagao je sa 138 radnika. Ako se pogleda
celokupne proizvodnje rudarstva u Srbiji, rudnik je davao 2.55%, a u odnosu na Kraljevinu 15 A. Antić, nav.del., 204. 16 M. Ž. Živanović, nav.del., 472. 17 S. Tomić, nav.del., 115.
Regionalni centar za talente Bor , 3.oktobar 71, 19210 Bor , www.talentibor.com , rctbor@yahoo.com
(c) 2011 Copyright by Regionalni centar za talente Bor, All Rights Reserved 8
SHS 0.40% ukupne proizvodnje.18 Celokupna vrednost proizvodnje je iznosila 3.500.000
tadašnjih dinara. Iste godine rudnik je brojao 195 radnika: 138 kopača, 57 profesionalnih, kao
i nekvalifikovanih radnika na stovarišnim mestimai 14 nadzornih lica.
U narednim godinama Đorđe Genčić je nastojao da unapredi i osavremeni
proizvodnju, kao i otpočne sa istraživačkim radovima na novim rudarskim poljima. Zato
novac koji mu je pristizao od reparacije, koristi za nabavku mašinske instalacije, tako je kupio
jednu briketnicu i jednu
električnu centralu za osvetljenje
sa generatorom. Rudnik je za-
hvaljujući tome, tokom 1923/24.
godine briketnicu kapaciteta 20
tona briketa za 16 časova rada,
tako da se ubuduće ugalj
prenosio samo preko žičare
dužine 3.5 km, koja je bila
povezana sa državnom prugom
Niš – Paraćin.19 Time je una-
predio eksploataciju rude, pove-
ćao broj zaposlenih, što mu je
davalo mogućnost da proširi
svoje rudarske poslove. Genčič je
iskoristio svoj raniji politički
položaj i uspostavio dobre poslo-
vne veze širom kraljevine. O
čemu postoje izveštaji i ugovori o
prodaji rude. Tako je svoju rudu
isproručivao Državnoj železnici,
Fabrici šećera Crvenka,
Beočinskoj fabrici cementa.
18 S. Tomić, nav.del., 116. 19 Ivan Veljković, Stogodišnjica oslobođenja Timočke Krajine, Rudarstvo u Timočkoj Krajini, Zaječar. 1993, str.114,115.
Sl. 3. Arhivski dokument o rudniku Srpski Balkan Image 3. The Archival document of the mine Serbian Balkan
Regionalni centar za talente Bor , 3.oktobar 71, 19210 Bor , www.talentibor.com , rctbor@yahoo.com
(c) 2011 Copyright by Regionalni centar za talente Bor, All Rights Reserved 9
Ovi ugovori doprineli su celokupnom razvoju rudnika o čemu govore i sledeći podaci:
Godina 1919 1920 1921 1922 1923 1924 1925 1926
Proizvodnja u
tonama 2.273 10.073 8.274 12.926 8.135 10.146 17.547 22.919
Broj radnika 138 350 340 216 160 210 290 250
Na osnovu datih podataka može se zaključiti da je rudnik sredinom dvadesetih godina
ostvario značajnu prizvodnju, kao i da je imao dosta radnika. Vodio je računa o svojim
radnicima, o čemu govori i postojanje kase (za međusobnu pomoć radnika), kao i fond za
invalidsku pomoć i penziju. Rudari su bili meštani iz okoline, a stručna lica su dolazila iz
Slovenije, što je bilo karakteristično za rudnike iz ovih krajeva. Usled velike ekonomske krize
1929. godine, koja je pogodila i kraljevinu, rudnik opstaje sa radom i sačuvao je primat u
Tabela 1. Produktivnost i broj radnika u rudniku od 1919. do 1926. Table 1. Productivity and number of workers in the mine between 1919 and 1926
Sl. 4. Đorđe Genčić (prvi s leva) i radnici ispred rudniika
Image 4. Đorđe Genčić (first from left) and workers in front of the mine
Regionalni centar za talente Bor , 3.oktobar 71, 19210 Bor , www.talentibor.com , rctbor@yahoo.com
(c) 2011 Copyright by Regionalni centar za talente Bor, All Rights Reserved 10
proizvodnji u ovom delu kraljevine. Genčić nastojao je da proširi svoju rudarsku proizvodnju,
pa je 1935. godine dobio povlasticu da otvori ,,Novi Balkan“, a od boljevačkog sreza dobio
dozvolu da vrši istrazivanja na prostoru Malog Izvora, Bogovine i Podgorca, ali do
eksploatacije nije došlo.
Prema sačuvanim istorijskim
izvorima o ,,Srpskom Balkanu“ sazna-
jemo:„... rudnik kameno uglja osnovan
je 1912 godine i protokolisan je kao
industrijsko preduzeće kod
Trgovačkog suda u Zaječaru 6 avgusta
1921 godine pod bojem 14856.
Osnovač i jedini vlasnik istog je Đorđe
Genčić 1862 godine rođen, oženjen,
ministar u penziji. Rudnik se nalazi
uneposrednoj bilizini Bugarske
granice i obilije dobrim kvalitetom
uglja, koji sadrži prema analizama cca
7-8000 kalorija. On je podan za sve
grane teške industrije kao za železnicu
tako i sprecijalno za pravljenje
briketa.20 Početni kapital iznosio je
tašnjih 3.000.000 dinara, što nije
dovoljno za nabavku potrebne
instalacija. Da bi unapredio rudarsku
proizvodnju obratio se Nikoli Pašiću i
od Ministarstva saobraćaja dobio
kredit za briketnicu o tome je zabeleđeno sledeće: „.... Na taj način je Narodna banka morala
isplatiti Din. 3.000.000-za poručenu briketarnicu Din. 1.200.000 onda poručenu smolu, koja
je bila potrebna za vezivanje briketa, a ostatak od Din. 300.000.- isplatila mu je u gotovom
novcu, ali pod uslovom da isporuči Državi u tačno određeno vreme 6000 tona briketa uz
znatno jeftiniju cenu u odnosu na ostale rudnike. Za celi taj odobreni iznos banka mu je
stavila hipoteku na kao na ceo rudnik tako i na sve postojeće instalacije. Do godine Genčić je
20 IAZ, Fond Đorđe Genčić, B2-ĐG-33.
Sl. 5. Pismo Đorđa Genčića direkciji rudnika Image 5. The letter of Đorđe Genčić to directorate of the
mine
Regionalni centar za talente Bor , 3.oktobar 71, 19210 Bor , www.talentibor.com , rctbor@yahoo.com
(c) 2011 Copyright by Regionalni centar za talente Bor, All Rights Reserved 11
sve svoje obaveze prema Državi isplatio i predao svih 6000 tona briketa posle čega je
Narodna banka skinula celu intabulaciju sa njegovog rudnika“. 21
Prema sačuvanim podacima o rudniku saznajemo sledeće: ,, ....rudnik proizvodi
prosečno mesečno cca 5-600 vagona uglja, koji uglavnom liferujem Državnim železnicama, a
nešto velikim industrijskim preduzećama. Za brikete pak koji i sada izrađuje, vodi pregovore
sa Državnom, da ih isti isti otkupi i uskladištuje za ratne svrhe“. Pregovori završiti u njegovu
korist. Zahvaljujući reperaciji i odobrenom kreditu rudnik je bio dosta moderno urađen, ima
jednu dobru briketarnicu i žičnu žicu, kao i ostala rudarska postrojenja u vrednosti od 17-18
000.000 tadašnjih dinara. Prema izveštaju Inkaso zavoda o radu rudnika iz 1937. godine
zabeleženo: .... rudnika sada se postepeno oporavlja postignuti rezultati zadovoljavaju , jer je
kvalitet njegovog uglja dobar, usled čega mu je i cena skuplja.U potraživanju se nalazi Din.
7.000.000.- i to mahom iz Državnih železnica čija sopstvena dugovanja iznose cca Din.
3.000.000-pored toga postoji dug kod Bratske blagajne i Rudarskog glavarstvaod cca
Din.150.000.- Sam vlasnik rudnika patricipira u istom sa 70% udela, dok njegova sestra
Danica je samo 30%. U rudniku je zaposleno oko 250-300 radnih snaga koji su delom seljaci
iz okoline rudnika,a delom su došljaci iz Slovenije. Ovi poslednji su stučnjaci. Svojim
platežnim obavezama firma odgovara u dosta dobrom redu“.22 Poslove u rudniku u svom
odsustvu poverevao je svom sestrću A. Iliću, koji je izdavao menice bez pokrića i saznanja
svoga ujaka, što je uticalo na poslovanje rudnika. Đorđe Genčić saznavši za poslove svoga
sestrića pokreće sudki spor koji je stigao do najviših sudkih institucija u kraljevini, institucija
Apelacionog suda u Beogradu.
Pored svih ovih dešavanja Đorđe Genčić je ostvario dobre rezultate u rudarstvu.
Njegov cilj bio je da unapredi rudarstvo u Timočkoj Krajni. Zahvaljijući uspešnom
poslovanju rudnika Đorđe Genčić ostvario je prihod koji mu je omogućio da uveća svoju
nepokretnost. Neokretnost Đorđa Genčića u rodnom kraju obuhvatala je 50 hektara zemljišta,
kuću u vrednosti od 2.000.000 tadašnjih dinara (današnja Genčićeva vila).
Realizaciju širenja rudarske eksplatacije sprečila je smrt. Rudnik „Srpski Balkan“ kao
i nepokretnost testamentom ostavio je državi.
21 IAZ, Inkaso zavod 22 IAZ
Regionalni centar za talente Bor , 3.oktobar 71, 19210 Bor , www.talentibor.com , rctbor@yahoo.com
(c) 2011 Copyright by Regionalni centar za talente Bor, All Rights Reserved 12
ZAKLJUČAK
Đorđe Genčić je sigurno ličnost koja je obeležila jedan period srpske istorije. Čovek
koji je kralju Milanu bio odan do smrti, a kasnije bio jedan od vođa Majskog prevrata, kada
je brutalno ubijen poslednji kralj iz dinastije Obranović. Genčičev politički život ima dosta
veliku biografiju, od poslanika, preko upravnika grada Niša do ministarske fotelje. Iz
političkog života se povukao zbog neslaganja sa radikalima i kraljem Petrom
Karađorđevićem. Iako se povukao iz politike i dalje se potpisivao „ministar u penziji“. Genčić
je bio poznat po tome što je voleo da obilazi pozorišta, skupove, balove, trke, bio je uvek
doteran i na nivou. Mesečno je trošio i po 100 hiljada dinara, dajući dobrovoljne priloge.
Njegovi prijatelji su govorili da je bio omiljen među ženama zbog svog izgleda i ponašanja, a
zna se i da je bio galantan prema nežnijem polu.
Kada se povukao iz politike posvetio se privredi, oblasti rudarstva, u čemu je imao
dosta uspeha. Podigao je električnu centralu, žičaru, industrijski koloseki briketnicu u
Grljanu. Posao mu je išao dobro i uvećavao je svoj kapital, ali je 1925. godine imao pogrešno
ulaganje u zaječarsku staklaru, koja je ubrzo otišla u likvidaciju. Godinu dana kasnije je
probao da se vrati i na političku scenu kao poslanički kandidat svog rodnog Zaječara, ali na
izborima je doživeo neuspeh.
Pred smrt, Đorđe Genčić je testamentom zaveštao čitav svoj imetak državi, rudnik na
Vrškoj čuki, mlin, 150 hektara zemljišta i vilu u Zaječarui. Prihodi od te imovine morali su da
se koriste za školovanje talentovanih, ali siromašnih đaka i studenata. Umro je 1938. godine u
Beogradu gde je i sahranjen. Da li će „Zaboravljeni Timočanin“ dobiti svoje mesto u
istoriografiji i ulicu u svom rodnom gradu, pokazaće vreme.
Regionalni centar za talente Bor , 3.oktobar 71, 19210 Bor , www.talentibor.com , rctbor@yahoo.com
(c) 2011 Copyright by Regionalni centar za talente Bor, All Rights Reserved 13
IZVORI I LITERATURA
1. IAZ (Istorijski arhiv “Timočka Krajina”, Zaječar : Fond Đorđa Genčića, Fond Inkaso zavod
Beograd)
2. Tomić Suzana, “Đorđe Genčić i Srpski Balkan“, Braničevski galsnik 2, Udruženje istoričara
Braničeva i Timočke Krajine, Požarevac, 2003/2004. godina
3. Drašković M. Radovan, Pretorijanske težnje u Srbiji, Beograd, 2006. godina
4. Živanović Ž. Milan, Pukovnik Apis, Beograd, 1995. godina
5. Antić Antonije, Beleške, Zaječar, 2010. godina
6. Veljković Ivan, Stogodišnjica oslobođenja Timočke Krajine, Rudarstvo u Timočkoj Krajini,
Zaječar, 1993. godina
7. Damnjanović Jevrem, Zavičajna knjiga Timočana i Krajinaca, Đorđe Genčić-Dvorski prevrat,
Udruženje Timočana i Krajinaca, Beograd, 2006. godina