Post on 23-Nov-2019
MEĐUNARODNI
EKONOMSKI
ODNOSI
Prof. dr Jugoslav Jovičić
Diplomatija (1)
Riječ „diplomatija“ potiče od grčke riječi diploma (δįπoω), koja doslovno znači „dvostruko presavijen akt izdat od suverena“.
Diplomatija je svojevrsna politička aktivnost koja, ako je dobro organizovana i kreativna, može da predstavlja značajan i efikasan elemenat državne moći.
Njena misija je da država ostvari svoje spoljnopolitičke ciljeve, nekada i uz upotrebu sile, propagande ili prava.
11/16/2015 2 Prof. dr Jugoslav Jovičić
Diplomatija (2)
Diplomatija se shvata kao sinonim za više različitih, ali i međusobno povezanih aktivnosti države u spoljnoj politici.
Te aktivnosti su slijedeće: spoljnopolitičko predstavljanje države;
vođenje spoljnopolitičkih odnosa države putem službenog komuniciranja od strane određenih državnih organa sa istim takvim organima drugih država;
sposobnost, znanje i umijeće vođenja pregovora sa drugim državama;
služba, organizacija i aparat države za vođenje spoljnopolitičkih odnosa;
zvanična aktivnost šefova država i vlada i specijalnih organa spoljnih poslova za realizaciju zadataka i ciljeva spoljne politike;
nauka ili vještina koja objedinjava sve prethodne sadržaje i aktivnosti diplomatije.
11/16/2015 3 Prof. dr Jugoslav Jovičić
Definisanje pojma diplomatija
Diplomatija primjena inteligencije i takta na
vođenje zvaničnih odnosa između vlada
nezavisnih država (Satou).
Diplomatija je vođenje međunarodnih odnosa
više pregovorima nego silom, propagandom ili
primjenom prava (G. R. Beridge).
Diplomatiju je vođenje spoljne politike jedne ili
više država (B. Janković).
11/16/2015 4 Prof. dr Jugoslav Jovičić
Pojam ekonomske diplomatije (1)
Termin „ekonomska diplomatija“ potiče iz francuskog
jezika „la diplomatie economique“, i kao takav ugradio se
i u rusku diplomatiju pod nazivom „ekonomičeskaja
diplomatija“.
Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine
„trgovinska diplomatija – trade diplomacy“ ili
„komercijalna diplomatija – comercial diplomacy“.
Područje u kojem živimo još uvijek „stidljivo“ govori o
ekonomskoj diplomatiji, a u rijetkim govorima na ovu
temu ustalio se i termin „ekonomska diplomatija“.
11/16/2015 5 Prof. dr Jugoslav Jovičić
Pojam ekonomske diplomatije (2)
Prvulović ekonomsku diplomatiju definiše kao
„specifičan i istančan spoj diplomatije u
klasičnom smislu, ekonomskih nauka i nauka
menadžmenta, metoda i tehnika pregovaranja
sa stranim partnerima, odnosa sa javnošću i
prikupljanja ekonomskih informacija od interesa
za privredu svoje zemlje ili kompanije, u cilju
prodora na svjetsko tržište“.
11/16/2015 6 Prof. dr Jugoslav Jovičić
Pojam ekonomske diplomatije
(3)
Francusko-ruska škola (Hauser, Coper,
Ornatski), smatra da „ekonomska diplomatija je
upotreba državnih diplomatskih instrumenata
(trgovinska politika, kreditno monetana politika,
tehnološka politika i dr.) na bilateralnoj i
multilateralnoj osnovi, radi obezbjeđenja razvoja
nacionalne privrede i zaštite spoljno-ekonomskih
interesa zemlje“.
11/16/2015 7 Prof. dr Jugoslav Jovičić
Pojam liberalizacije svjetske
trgovine
Značaj koncepta liberalizacije svjetske trgovine
prvi je objasnio Adam Smith 1776-te godine.
Smith je još tada značaj koncepta liberalizacije
svjetske trgovine objasnio, rekavši: „Ukoliko nam
neka strana zemlja može ponuditi robu jeftinije
nego što je mi sami možemo proizvesti, bolje je
kupiti je od te zemlje uz neke dijelove proizvoda
iz naše industrije, iskorištene na način prema
kojem mi imamo neku prednost“
11/16/2015 8 Prof. dr Jugoslav Jovičić
Teorijski koncepti liberalizacije
međunarodne trgovine
Do danas razvijeno je mnogo teorijskih koncepata koji se
bave liberalizacijom svjetske trgovine.
Svaki od njih na svoj način posmatra značaj, mane i
nedostatke liberalizacije, ali u cjelini gledano
objašnjavaju svaki segment ove ideologije.
Dva koncepta su se održala i do danas, a to su:
„laissez-faire“ i
teorija komparativnih prednosti.
11/16/2015 9 Prof. dr Jugoslav Jovičić
Teorija „laissez-faire“
Naziv teorije „laissez-faire“ potiče od francuskog izraza
„laissez-faire, laissez-passer“, koji u prevodu znači
„pustiti da se uradi, pustiti da prođe” ili tačnije „ostaviti
stvari na miru, pustiti ih da prođu“.
Osnovna ideja ove teorije je težnja u postizanju da se
tržište samo reguliše, tj. da privatne odlike kao što su
određivanje cijena, obim proizvodnje i uslovi raspodjele
prepuste onima na koje te odluke i utiču, a to svakako
podrazumijeva smanjenje uplitanja države.
11/16/2015 10 Prof. dr Jugoslav Jovičić
Teorija komparativnih prednosti (1)
Tvorac ove teorije je David Rikardo, a formulisao ju je
početkom XIX-og vijeka.
Teorija je postala uslovno rečena „Sveto pismo“ među
mnogim ekonomistima a WTO je nedvosmisleno naziva
„...jedinim najprodornijim uvidom u ekonomiju.
Prema teoriji komparativnih prednosti neka zemlja može
imati benefite od trgovinske razmjene sa drugim
zemljama čak iako je apsolutno efikasnija (ili apsolutno
manje efikasna) u odnosu na druge zemlje.
11/16/2015 11 Prof. dr Jugoslav Jovičić
Teorija komparativnih prednosti (2)
Teorija dokazuje da će svaka zemlja imati koristi ukoliko
se specijalizuje za proizvodnju, a time i izvoz robe koja
se može proizvoditi relativno jeftinije, odnosno sa manje
troškova.
Time je ta zemlja relativno efikasnija u odnosu na druge
zemlje.
S druge strane, druge zemlje će ostvariti koristi time što
će datu robu uvoziti po nižim cijenama nego što bi bili
troškovi domaće proizvodnje proizvoda za čiju
proizvodnju se nije specijalizovala.
11/16/2015 12 Prof. dr Jugoslav Jovičić
Trgovina (1)
Trgovina podrazumijeva razmjenu između
pojedinaca, grupa ili privrednih subjekata
direktnim putem putem nekog sredstva
razmjene.
Najčešće sredstvo razmjene je novac.
Trgovina omogućuje pojedincima i društvu u
cjelini da mogu svoje potrebe zadovoljavati
velikim brojem proizvoda.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 13 11/16/2015
Trgovina (2)
Trgovina obavlja veliki broj funkcija od kojih su
najznačajnije:
interpersonalna – trgovina povezuje ljude koji
učestvuju u fazama proizvodnje i potrošnje,
posredujući između proizvodnje i potrošnje,
interlokalna – trgovina prostorno povezuje subjekte i
učesnike na različitim tržištima, koja su često veoma
udaljena, i
intertemporalna – trgovina vrši vremensko
posredovanje.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 14 11/16/2015
Trgovina (3)
Danas se najčešće pozivamo na sistematizaciju Filipa
Kotlera koja je usklađena sa instrumentima marketing
miksa, a sadrži slijedeće funkcije trgovine:
Kontaktna funkcija – funkcija pronalaženja kupaca i prodavaca;
Robna funkcija – prilagođavanje robe zahtjevima tržišta;
Cjenovna funkcija – izbor cijene koja je dovoljno visoka da
omogući rentabilno poslovanje ponuđača, i dovoljno niska da
bude prihvatljiva za potrošače;
Propagandna funkcija – komunikacione aktivnosti trgovinskih
preduzeća prema njihovim postojećim i potencijalnim
potrošačima;
Fizičko-distributivna funkcija – funkcija prevoza i smještaja robe;
Završna funkcija – funkcija ostvarivanja ciljeva procesa
marketinga.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 15 11/16/2015
Trgovinska politika (1)
Pod trgovinskom politikom podrazumijeva se skup
pravila, normi i aktivnosti jedne države koja se odnose
na vođenje i upravljanje tokovima trgovine i plaćanjima.
Trgovinska politika je uvijek sastavni dio ekonomske
politike jedne države.
Ciljevi trgovinske politike nalaze se u strategiji
privrednog razvoja.
Najznačajnije načelo trgovinske politike u savremenim
tržišnim uslovima polazi od toga da je promet roba i
usluga slobodan.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 16 11/16/2015
Trgovinska politika (2)
Kao sredstva trgovinske politike koriste se propisi,
mjere i radnje koje donose državni organi.
Ove mjere se obično odnose na politiku cijena i
spoljnotrgovinske razmjene.
Najznačajnije mjere trgovinske politike u cilju
ostvarivanja uravnoteženog odnosa ponude i
potražnje jesu mjere vezane za formiranje
materijalnih rezervi, mjere vezane za kreditiranje
potrošača, mjere vezane za poreski sistem u oblasti
trgovine i sl.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 17 11/16/2015
Trgovinska politika (3) Trgovinska politika se bavi i zaštitom potrošača na način
da propisuje kvalitet proizvoda koji su predmet razmjene,
kao i propisivanja uslova pod kojim se vrši razmjena.
Isto tako, trgovinska politika se bavi i pitanjima zaštite
konkurencije i zaštite od monopolskog i drugog sličnog
ponašanja privrednih subjekata koje uzrokuje
neravnotežu na tržištu.
Trgovinskom politikom se utvrđuje osnovno državno
opredjeljenje, tj. da li će se voditi politika liberalizacije ili
protekcionizma.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 18 11/16/2015
Trgovinska politika (4)
Sve savremene tržišne privrede svoju trgovinsku
politiku definišu u pravcu liberalizacije.
Samo slobodna liberalizovana trgovina može donijeti
korist za sve zemlje.
Liberalizacija tržišta podrazumijeva da se ukidaju
barijere na državnim granicama, da se omogućava i
stimuliše potpuna sloboda trgovinskog preduzetništva,
da se sve mjere odnose na nesmetano funkcionisanje
tržišta i puno poštovanje tržišne utakmice.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 19 11/16/2015
Trgovina na veliko (1)
Trgovina na veliko ili veleprodaja bavi se nabavkom
robe u velikim količinama, od proizvođača ili nekih
drugih trgovinskih organizacija, a zatim tu robu
prodaju trgovini na malo, prerađivačima i drugim
poslovnim kupcima i krupnim potrošačima.
Prema Filipu Kotleru, trgovina na veliko
podrazumijeva sve aktivnosti koje uključuju prodaju
robe ili usluga onim subjektima koji će tu robu
koristiti za dalju prodaju ili poslovnu potrošnju.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 20 11/16/2015
Trgovina na veliko (2)
Poslovanje trgovine na veliko može biti organizovano
kao:
veleprodaja određenog asortimana robe i usluga;
specijalizovana prodaja na veliko;
„Cash and carry“ veleprodaja;
regalna trgovina;
dobrovoljni lanac;
veleprodajni centar;
trade market;
centar trgovačkih predstavnika;
trgovinsko preduzeće proizvođača;
tranzitni promet.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 21 11/16/2015
Funkcije trgovine na veliko
Trgovci na veliko obavljaju čitav niz funkcija koje se
mogu podijeliti na tradicionalne i novije funkcije
veleprodaje.
Tradicionalne funkcije su one koje trgovci na veliko
obavljaju već dugi niz godina. Ove funkcije predstavljaju
standardne, klasične veleprodajne aktivnosti, po kojima
je ova djelatnost poznata.
Među nove funkcije veleprodaje ubrajamo promociju i
prodaju, preuzimanje rizika poslovanja, funkciju
informisanja i pružanje usluga konsaltinga.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 22 11/16/2015
Spoljna trgovina
Razvijene zemlje spoljnotrgovinskom
razmjenom obezbjeđuju proširivanje tržišta za
plasman svojih proizvoda i potencijalne izvore
za snadbijevanje sirovinama.
Nasuprot njima, zemlje u razvoju u ovoj razmjeni
vide mogućnost da u zamjenu za svoja dobra
obezbjede potrebna dobra za svoj ubrzan
privredni razvoj.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 23 11/16/2015
Pojam spoljne trgovine
Pojam spoljne trgovine obuhvata redovnu razmjenu
dobara i usluga sa inostranstvom u obliku trajne i
profesionalne djelatnosti.
Spoljnja trgovina predstavlja dio prometa u kome se
razmjena obavlja na taj način što predmet kupoprodaje,
prelazeći carinsku liniju, napušta teritoriju zemlje
prodavca (izvoz) ili ulazi na teritoriju zemlje kupca
(uvoz).
Ova razmjena još obuhvata i obavljanje najrazličitijih
proizvodnih i neproizvodnih usluga po nalogu i za račun
inostranih državljana (špedicija, transport, osiguranje,
turizam, bankarske usluge isl.).
Prof. dr Jugoslav Jovičić 24 11/16/2015
Spoljnotrgovinsko poslovanje (1)
Spoljnotrgovinsko poslovanje predstavlja promet robe i
usluga između trgovinsko pravnih subjekata čija se
sjedišta nalaze na teritorijama različitih država.
Ovo poslovanje se obavlja u skladu sa osnovnim
načelima društveno-ekonomskog uređenja države.
Spoljna trgovina i uopšte međunarodni ekonomski
odnosi, prenose znanja iz jednog u druge dijelove svijeta
koja su sadržana u novim mašinama, proizvodnoj
opremi, proizvodima namjenjenim zadovoljavanju
različitih potreba.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 25 11/16/2015
Spoljnotrgovinsko poslovanje (2)
Spoljnom trgovinom, konkretnije uvozom i izvozom roba i
usluga, utiče se na regulisanje odnosa ponude i tražnje
na domaćem tržištu.
Uvozom se povećava obim ponude roba na tom tržištu,
odnosno mijenja struktura te ponude i usklađuje se sa
zahtjevima tražnje.
Na drugoj strani, izvozom roba i usluga smanjuje se
njihova pojedinačna ponuda na tržištu. Izvozom se
omogućuje rast njihove proizvodnje iznad nivoa potreba
domaćeg tržišta.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 26 11/16/2015
Spoljnotrgovinsko poslovanje (3)
Putem spoljnotrgovinske razmjene viškovi jednih
proizvoda pretvaraju se u one proizvode kojih
nema dovoljno na domaćem tržištu, što je
značajno sa stanovišta zadovoljavanja potreba
druša, ali i stabilnosti tekućih ekonomskih
kretanja.
Odsustvo inostrane robe sa domaćeg tržišta
dovodi do monopola domaćih proizvođača na
njemu i rađa čitav niz ekonomskih neraciolnosti
kako na tržištu tako i u proizvodnji i potrošnji.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 27 11/16/2015
Značaj spoljne trgovine (1)
Gledano od zemlje do zemlje, međunarodna razmjena,
odnosno spoljna trgovina ima različit značaj.
Kod jednih ona je od presudnog značaja, kod tzv. otvorenih
ekonomija, dok kod drugih ona je od sekundarnog značaja
jer se cjelokupna proizvodnja plasira i podmiruje potrebe
domaćeg tržišta (kod tzv. zatvorenijih ekonomija).
Ovo je logično s toga što je kod malih zemalja domaće
tržište toliko ograničeno da proizvodnja za tako ograničen
broj kupaca je dosta skupa ili u najmanju ruku nedovoljno
konkurentna ino proizvodima. S druge strane, velike zemlje
imaju velika domaća tržišta te je proizvodnja samo za
domaće tržište i više nego isplativa, a time opada i interes
za strana tržišta.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 28 11/16/2015
Značaj spoljne trgovine (2)
Ipak, i na velikim tržištima, kao što je tržište SAD-a, nude
se robe i usluge stranog porijekla. Postoji nekoliko
razloga za to među koje ubrajamo:
razvijene ekonomije na taj način oslobađaju kapital iz grana koje
su bazirane na velikom učešću radne snage (tekstil, obuća, itd.).
U praksi se pokazalo da takve zemlje u stvari otvaraju svoja
preduzeća iz navedenih branši u zemljama gdje je radna snaga
daleko jeftinija (Pakistan, Vijetnam i sl.);
određene robe razvijene ekonomije ipak ne mogu proizvesti na
ekonomsko racionalni način, kao npr. banane, kafa i sl.;
zbog razlika u ukusima potrošača;
odsustva prirodnih bogatstava;
maksimizacije efekata ekonomije obima itd.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 29 11/16/2015
Značaj spoljne trgovine (3)
Uloga i značenje spoljne trgovine u privrednom životu
jedne zemlje se ogleda u slijedećem:
Opskrbljavanju privrede zemlje proizvodima koje ne može
proizvoditi, ili ih ne proizvodi u količinama dovoljnim za
zadovoljenje domaće potrošnje;
u doprinosu svjetskoj podjeli rada , pa time i smanjenju
proizvodnih troškova rada;
u omogućavanju konkurencije između kupca i proizvođača,
sprečavajući stvaranje monopola i prenagle promjene cijena
robe;
u olakšavanju izvoza kapitala.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 30 11/16/2015
Spoljnotrgovinska politika
Pod spoljnotrgovinskom politikom podrzumijeva se ciljno
usmjerenje aktivnosti države na trgovinu sa drugim
zemljama. Glavni ciljevi spoljne politike su:
promjene stepena i načina uključivanja date zemlje u
međunarodnu podjelu rada;
promjena obima uvoza i izvoza;
promjena structure spoljne trgovine;
obezbjeđivanje zemlje neophodnim resursima;
promjene odnosa izvoznih i uvoznih cijena.
Postoje dva glavna pravca spoljnotrgovinske politike:
politika slobodne trgovine i
protekcionizam.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 31 11/16/2015
Politika slobodne trgovine
Politika slobodne trgovine označava da se država
uzdržava od neposrednog uticaja na spoljnu
trgovinu, ostavljajući tržište kao osnovni regulator.
Ona zaključuje ugovore sa drugim zemljama, kako
bi predočila maksimalnu slobodu svojim privrednim
subjektima.
Slobodna trgovina vodi prema pozitivnim političkim
posledicama, pošto u tom slučaju zemlje postaju u
sve većem stepenu uzajamno zavisne, te se
smanjuje nepovjerenje jednih preme drugim.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 32 11/16/2015
Protekcionizam
Protekcionizam je politika usmjerena na zaštitu domaće
ekonomije od instrane konkurencije. protekcionizam
pogoduje razvoju u zemlji određenih grana proizvodnje.
U agrarnim zemljama protekcionizam se često javlja kao
neophodan uslov industrijalizacije.
Takođe, dovodi do smanjena nezaposlenosti.
Negativno je to što dugo primjenjivanje ove politike može
dovesti i dovodi do ekonomskog zastoja, jer ako se
odstrani inostrana konkurencija, tada slabi interes
domaćih proizvođača za povećanje tehničkog nivoa i
efikasnosti proizvodnje.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 33 11/16/2015
Karakteristike otvorenih i
zatvorenih ekonomija
Prof. dr Jugoslav Jovičić 34 11/16/2015
Pokazatelji otvorenosti nacionalne
ekonomije
Stepen otvorenosti jedne privrede uobičajeno se mjeri
slijedećim pokazateljima:
Spoljnotrgovinski koeficijent - (Izvoz roba i usluga/bruto domaći
proizvod) x 100;
Saldo tekućeg bilansa - (Saldo tekućeg bilansa/bruto domaći
proizvod) x 100;
Međunarodne devizne rezerve - (Devizne rezerve/bruto domaći
proizvod) x 100 i (Devizne rezerve/uvoz roba i usluga) x 100;
Spoljni dug - (Spoljni dug/bruto domaći proizvod) x 100 i (Spoljni
dug/uvoz roba i usluga) x 100.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 35 11/16/2015
Osnovni razlozi rasta spoljne
trgovine
Među brojnim razlozima najvažniji su:
postojanje specifičnih proizvoda koje svaka zemlja, prije
svega zbog prirodnih ograničenja, nije u mogućnosti da
proizvede. Tako npr. Francuska vina se mogu proizvesti
samo u Francuskoj, tropska voća samo u tropskim
zemljama itd.;
različite cijene koštanja, odnosno različita visina prodajnih
cijena. Najvažniji razlozi za postojanje razlika u cijenama
proističu prije svega iz različitosti u prirodnim bogatstvima,
klimatskim uslovima, cijenama rada, visini deviznog kursa,
ekonomije obima, različite tehnike proizvodnje, državne
subvencije itd.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 36 11/16/2015
Osnovni tokovi dobara u
međunarodnoj ekonomiji Za izvoz, uvoz i neto izvoz kažemo da su osnovni tokovi
dobara u međunarodnoj trgovini.
Izvoz podrazumijeva prodaju dobara i usluga
proizvedenih unutar granica domaće zemlje drugim
zemljama.
Uvoz je obratna situacija, kada jedna (domaća) zemlja
kupuje proizvode i usluge proizvedene u drugoj/drugim
zemljama.
Neto izvoz predstavlja razliku između vrijednosti ukupno
izvezenih dobara i usluga i vrijednosti ukupno uvezenih
dobara i usluga.
Prof. dr Jugoslav Jovičić 37 11/16/2015