Post on 11-Sep-2019
SVEU ILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Lana Labinjan
RAZVOJNA OBILJEŽJA GRADA BUZETA U RAZDOBLJU OD
2008. – 2013.
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2015.
SVEU ILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
RAZVOJNA OBILJEŽJA GRADA BUZETA U RAZDOBLJU OD
2008. – 2013.
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Ekonomika razvoja
Mentorica: prof. dr. sc. Nada Karaman Aksentijevi
Studentica: Lana Labinjan
Studijski smjer: Gospodarstvo Europske unije
JMBAG: 0081129786
RIJEKA, 2015.
Sadržaj
1. UVOD ............................................................................................................................................. 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ......................................................................................... 1
1.2. Radna hipoteza ............................................................................................................................. 2
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................................ 2
1.4. Znanstvene metode ....................................................................................................................... 2
1.5. Struktura rada ............................................................................................................................... 3
2. POVIJESNA, GEOGRAFSKA I DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA GRADA BUZETA ........ 4
2.1. Povijest grada Buzeta ................................................................................................................... 4
2.2. Geografski položaj i veli ina Buzeta ............................................................................................ 7
2.3. Prirodna bogatstva i kulturna baština ........................................................................................... 9
2.4. Stanovništvo ............................................................................................................................... 13
2.4.1. Obrazovna struktura stanovništva Buzeta ........................................................................... 16
3. GOSPODARSKI PROFIL GRADA .......................................................................................... 20
3.1. Struktura gospodarstva ............................................................................................................... 20
3.2. Infrastruktura grada .................................................................................................................... 25
3.3. Poljoprivreda .............................................................................................................................. 27
3.4. Turizam ...................................................................................................................................... 31
4. KRETANJE MAKROEKONOMSKIH AGREGATA GRADA BUZETA U RAZDOBLJU
2008.-2013. ............................................................................................................................................ 34
4.1. Kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti ....................................................................................... 35
4.2. Vanjskotrgovinska razmjena ...................................................................................................... 40
4.3. Kretanje investicija ..................................................................................................................... 43
4.4. Analiza prora una ....................................................................................................................... 45
4.5. Indeks razvijenosti grada Buzeta ................................................................................................ 49
5. ZAKLJU AK .................................................................................................................................. 53
LITERATURA .................................................................................................................................... 55
POPIS TABLICA ................................................................................................................................ 59
POPIS GRAFIKONA ......................................................................................................................... 61
POPIS ZEMLJOVIDA ....................................................................................................................... 62
1
1. UVOD
Buzet je gradi koji se nalazi u samom srcu sjevernog dijela istarske županije. Zajedno s
okolicom, poznatom kao Buzeština, obuhva a 165 km2 i oko 6.000 stanovnika. Ovaj
srednjovjekovni gradi smješten je na brežuljku iznad vrlo plodne doline najve e
istarske rijeke Mirne.
Danas je Buzet najpoznatiji po nazivu „Grad tartufa“, zbog božanskog gomolja ija su
najbolja „lovišta“ u Istri smještena upravo u šumama uz dolinu spomenute rijeke Mirne.
Ono što Buzet ini još posebnijim, u njegovoj okolici nalaze se još nekoliko vrlo
o uvanih srednjovjekovnih gradi a poput Huma- koji je ujedno i poznat po statusu
najmanjeg grada na svijetu. Zbog ovakve bogate materijalne i nematerijalne kulturne
baštine, Buzet je znamenit ne samo diljem Lijepe naše, ve i šire.
Razvoj može zna iti razli ite stvari za razli ite ljude. Stoga, priroda i karakter razvoja,
kao i zna enje koje pridajemo razvoju, moraju biti pažljivo formulirani. Svaki grad, pa
tako i Buzet, svoj razvoj temelji na tradicijskim vrijednostima, kontinuiranom i
održivom razvoju, poboljšanju kvalitete života te u inkovitim, racionalnim i kvalitetnim
djelovanjem gradske uprave kako bi stanovnicima pružao ugodnu, sigurnu i poželjnu
životnu sredinu.
1.1.Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem istraživanja diplomskog rada su zna ajke koje utje u na razvoj grada Buzeta.
Predmet istraživanja obuhva a analizu razvojnih obilježja grada Buzeta u razdoblju od
2008. do 2013. godine.
Objekt istraživanja su razvojne zna ajke grada Buzeta.
2
1.2. Radna hipoteza
Sukladno definiranom problemu, predmetu i objektu istraživanja, postavljena je radna
hipoteza: u razdoblju od 2008.-2013. godine, Grad Buzet se je razvijao.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha istraživanja je analizirati i istražiti važnost razvojnih obilježja grada Buzeta te na
što jednostavniji na in prikazati središnji predmet obrade, a to je analiza ostvarenih
rezultata gospodarstva Buzeta i njegove okolice. Ciljevi istraživanja su utvrditi
temeljne zna ajke razvoja grada Buzeta u promatranom vremenskom razdoblju.
Da bi se riješio problem istraživanja i da bi se postigli ciljevi istraživanja, daju se
odgovori na mnoga aktualna pitanja poput:
- Koje su bitne povijesne injenice grada Buzeta?
- Koja su temeljna geografska i demografska obilježja grada Buzeta?
- Kakav je gospodarski profil grada?
- Kakva je vanjskotrgovinska razmjena grada Buzeta u promatranom razdoblju?
- Kakvo je kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti te investicija?
- Koji je indeks razvijenosti u promatranom razdoblju?
1.4. Znanstvene metode
Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja diplomskog rada s naslovom
„Razvojna obilježja grada Buzeta u razdoblju od 2008. – 2013.“ korištena je
kombinacija nekoliko znanstvenih metoda.
Metodološki koncept polazi od induktivne i deduktivne metode. U teorijskoj analizi
korištene su metode definicije i klasifikacije. Tako er, matemati ke i statisti ke metode
korištene su u analizi kvantitativnih pokazatelja. U radu su prisutne i povijesna te
metode analize i sinteze. Tu e spoznaje, stavovi i mišljenja odre enih autora u
3
kombinaciji s navedenim znanstvenim metodama omogu ila je postizanje odre enog
cilja ovog rada te pomogla u navedenom zaklju ku na kraju rada.
1.5. Struktura rada
Polaze i od postavljenog problema, predmeta i objekta istraživanja, te svrhe i ciljeva
istraživanja, rad je koncipiran u pet me usobno povezanih tematskih cjelina.
U prvom djelu, „Uvod“, istaknuti su predmet, problem i objekt istraživanja te je
prezentirana radna hipoteza, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode i struktura
rada.
U drugom djelu, naslovljenom kao „Povijesna, geografska i demografska obilježja
grada Buzeta“ opisana je povijest grada Buzeta, definirani su geografski položaj i
veli ina, istaknuta je materijalna i nematerijalna kulturna baština grada te stanovništvo.
Tre i dio ima naslov „Gospodarski profil grada“ u kojem je obra ena struktura
gospodarstva, infrastruktura grada te poljoprivreda i turizam.
„Kretanje makroekonomskih agregata grada Buzeta u razdoblju 2008.-2013.“
naslov je etvrte cjeline u ovome radu. U njemu se analiziraju makroekonomski podaci
u navedenom razdoblju poput: vanjskotrgovinske razmjene grada s inozemstvom,
kretanja zaposlenosti, nezaposlenosti te investicija. Tako er, dat je osvrt na indeks
razvijenosti grada te je prezentiran prora un u promatranom razdoblju.
U posljednjem djelu naslovljenom kao „Zaklju ak“ dana je sinteza cjelokupnog
istraživanja i svih bitnih konstatacija do kojih se došlo istraživanjem i analizom danih
podataka.
4
2. POVIJESNA, GEOGRAFSKA I DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA GRADA BUZETA
U nastavku e se govoriti o povijesti grada Buzeta, geografskom položaju i veli ini,
prirodnim bogatstvima, kulturnom baštinom te stanovništvom.
2.1. Povijest grada Buzeta
Buzeština je kraj naseljen od davnina. Tome u prilog govore prapovijesni ostaci
kamenih predmeta na enih u Golupskoj jami, Podrebarskoj špilji i još nekim drugim
špiljama. Iliri su se ovamo doselili u bron ano doba prapovijesti kada su na vrhovima
brežuljaka po eli graditi naselja ogra ena zidovima.
Ovim su podru jem od 177. g. do 476. g. vladali Rimljani. Za vrijeme haranja epidemije
kuge, bolest je mimoišla Buzet, pa su Buze ani 192. g. p. Kr. podigli plo u božici
Augusti koja je zaštitila grad Pinquentum (Buzet) od bolesti. Dakle, Buzet se spominje
prije više od 1800 godina. Zatim je uslijedila vlast Bizantinaca, pa su nakon seobe
naroda doselili Hrvati i Slovenci. Potkraj VIII. st., Istrom su zagospodarili Franci koji su
u naš kraj uveli feudalni sustav. Radi zaštite frana kih posjeda, podigli su se gradovi –
utvrde iji su gospodari postale njema ke obitelji. Otada su ostale poznate ruševine
Crnoga Grada, Bijeloga Grada iznad Ro koga Polja, te kastela Petrapilosa u dolini
rijeke Bra ane. (http://www.tz-buzet.hr/index.php?option=com_content&view=article)
Buzet je godinama pripadao Oglejskom patrijarhu, a od 1421. pa sve do 1797.
Mleta koj Republici. (Jakovljevi , 2005, p:11)
Sredinom XVI. st. grad Buzet živio je punim plu ima, u razdoblju relativnog mira.
Razvijao se obrt, vodila se briga o obrani grada od neprijateljskih nasrtaja, briga o
naoružanju, utvr ivanju gradskih zidina. U to vrijeme obnovljena je Mala šterna,
izgra ena su Velika vrata i Mala vrata. Padom Mleta ke Republike Istra je došla pod
vlast Austrije koja je ostala na ovim prostorima sve do 1918. godine. (http://www.tz-
buzet.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=29&Itemid=41&lang=hr)
5
Vjerojatno ni jedan rat u povijesti nije bio toliko koban i krvav kao Drugi svjetski rat. U
to vrijeme, u Istri, došlo je do strahovitog progona stanovništva, odvoženjem ljudi u
koncentracijske logore i paljenja sela. No to nije obeshrabrilo istarsko stanovništvo. U
kolovozu 1943. formirana je 43. Istarska divizija, a najve i dio boraca u Istri dala je
upravo Buzeština.
Drugi svjetski rat donio je Istri strahovita materijalna razaranja i velike ljudske žrtve.
Ono malo industrijskih objekata koji su postojali u Istri i na Buzeštini bili su
devastirani. Tijekom povla enja Nijemci su minirali postrojenja Istarskog vodovoda i to
izvorište u Buzetu te nekoliko crpnih stanica okolnih podru ja. Petogodišnjim planom
razvoja Jugoslavije bila su predvi ena i zna ajna ulaganja na podru ju Istre i Buzeštine.
Osim razvoja poljoprivrede i sto arstva, bilo je planirano izgraditi više industrijskih
pogona i manjih radionica. Tako je najdinami niji rast imao razvoj tekstilne industrije te
su u skoro svakoj tadašnjoj op ini niknuli novi tekstilni pogoni. Dva su razloga tome:
prvi što su za otvaranje tih kapaciteta bila potrebna skromnija investicijska ulaganja, a
drugi zbog minimalnih ulaganja po zaposlenom i zapošljavanja ve eg broja radne snage.
Tako er, nije manje zna ajan element da su u tim proizvodnim pogonima radile
pretežito žene. Tako je na podru ju Fontane u Buzetu 1961. Izgra en Pogon tvornice
trikotaže „Nada Dimi “ iz Zagreba. Deset godina kasnije, otvoren je Pogon za izradu
dijelova za bicikle koparskog „Tomosa“. (Merli , E., 2009., p: 29 - 30)
Istovremeno na Buzeštini velik zamah dobiva razvoj male privrede. Zbog nižih poreznih
davanja nego u ostalim krajevima zemlje, dio obrtnika iz Slovenije otvara u Buzetu
svoje proizvodne pogone.
Do 1980. sva su doma instva na podru ju Buzeštine elektrificirana, a veliki dio njih
priklju en je na vodoopskrbnu mrežu. Asfaltirano je više od 100 km lokalnih cesta i u
veliki broj doma instava uvedena je telefonska mreža. Izgradnjom i puštanjem u promet
tunela kroz U ku, kao i njegovih pristupnih cesta, ostvaren je san o povezivanju Istre s
maticom zemljom.
Stambena izgradnja u tom je periodu bila vrlo intenzivna. Sagra ena su oko Buzeta
etiri nova satelitska naselja. Tako er, izgra ena je nova zgrada Op ine, Osnovna škola
kao i Dje ji vrti . U periodu od 1945. – 1980. izgra eno je 315 stanova te 248
6
obiteljskih ku a. Na podru ju zdravstva izgra en je novi Dom zdravlja, a u Livadama,
Ro u i Laniš u otvorene su sektorske ambulante.
Iako sedamdesetih godina prošlog stolje a Buzet spada u nerazvijena podru ja i aktivno
traži financijske potpore od tadašnje Zajednice op ina Rijeka i Republike, upravo se to
razdoblje bilježi kao po etak snažnijeg gospodarskog rasta. Tada se grade i proširuju
ve i gospodarski objekti i tvornice kao što su proširenje trikotaže Nade Dimi –
tvornica za proizvodnju odje e, Cimos – tvornica za proizvodnju automobilskih
dijelova, kao nastavak Tomosovog pogona, Drvoplast – tvornica namještaja i plasti nih
proizvoda, a najve a investicija tada je gradnja Istarske pivovare u sklopu
poljoprivredno prehrambenog kompleksa Jadran. Broj zaposlenih u osamdesetim
godinama bio je oko 2.200 radnika, što ini tre inu sveukupnog broja stanovnika.
(Šipuš, J., 2011., p:21) U tom razdoblju valja spomenuti i ustanovu pod nazivom
„Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja Anton Cerovac-Toni “ koja kasnije postaje
Srednja škola Buzet.
Pu ko otvoreno u ilište "Augustin Vivoda" Buzet jedina je profesionalna ustanova u
kulturi na podru ju Grada Buzeta. Iz arhivske gra e i statisti kih pregleda, može se
ustvrditi kako je u prvom razdoblju, od osnivanja pa do 1980. g. pretežita aktivnost bila
odgojno-obrazovna, a u drugom razdoblju, od 1980. do danas – kulturna, to su:
knjižnica, muzej, etno-radionice, izložbe, kreativne radionice, likovne radionice,
glazbeno-scenski programi, kazalište, koncerti, kino predstave, književne ve eri,
festivali i ostalo. (http://www.poubuzet.hr/index.php?id=povijest_ucilista)
Sve što je dosad re eno o poslijeratnom razvoju, ni op ina ni grad Buzet ne bi postigli
da nisu na vrijeme shvatili što zna i ulaganje u razvoj Buzeštine i to školovanjem i
usavršavanjem pretežno svojih kadrova. Putem srednje škole, preko redovnog i
izvanrednog studija na višim i visokim školama, stvoreni su uvjeti za dobivanje
kvalitetnog kadra za zapošljavanje u privrednim i izvan privrednim djelatnostima
Buzeštine. Entuzijazmom stanovništva te razumnom politikom rukovode ih ljudi
stvoreno je sve ono što je Buzeština postigla do kraja 20. stolje a i što postiže i danas.
(Merli , E., 2009., p:30)
7
2.2 Geografski položaj i veli ina Buzeta
Grad Buzet nalazi se na najsjevernijem unutrašnjem dijelu Istre, jugoisto no od
obronaka i arije i sjeverno od akumulacijskog jezera Butoniga. Grani i s op inom
Oprtalj na zapadu, Laniš em na sjeveroistoku, Lupoglavom na istoku, Motovunom,
Cerovljem i gradom Pazinom na jugu. Središte je povijesne, kulturne i gospodarske
mikroregije Buzeštine, koja se proteže izvan gradskog upravnog podru ja na prostor
susjednih op ina.
Grad je smješten na prostoru izme u tri velike gradske cjeline: Rijeke, Trsta od kojih je
udaljen oko 50km i Pule od 90km. Cestovni prometni pravci osiguravaju dobru
prometnu povezanost s ostalim dijelovima Istarske županije te nacionalnim i europskim
prostorom.
Buzet je udaljen 25km od suvremene autoceste tzv. Istarskog ipsilona, što mu osigurava
uklju enost u mrežu autocesta u Hrvatskoj i Europi. Kroz Buzet prolaze cestovne
prometnice državne, županijske i lokalne važnosti.
Zemljovid 1: Položaj grada Buzeta u Istarskoj županiji
Izvor: Grad Buzet, 2012.
8
Grad Buzet je ustrojen kao jedinica lokalne samouprave 1993. godine u kojoj gra ani
odlu uju o svojim potrebama i interesima lokalnog zna aja neposredno ili preko
izabranih tijela.
Površinom od 167,05 km2 i sa 6.133 stanovnika grad Buzet pripada srednje velikim
jedinicama lokalne samouprave u Istarskoj županiji.
Zemljovid 2: Gusto a stanovništva u op inama i gradovima Istarske županije
Izvor: Program zaštite okoliša Istarske županije, 2006.
U sastavu Grada Buzeta je 70 naselja : Buzet, Baredine, Bartoli i, Baruši i, Ben i i,
Blatna Vas, Brnobi i, Cunj, iritež, rnica, Duri i i, Erkov i i, For i i, Gornja
Nugla,Hum, Juradi, Juri i i, Kajini, Klari i, Kotli, Kras, Krkuž, Kompanj, Kosoriga,
Krbav i i, Krti,Krušvari, Mala Huba, Mali Mlun, Marinci, Martinci, Medveje, Negnar,
9
Paladini, Peni i i, Pengari, Perci, Po ekaji, Podkuk, Podrebar, Pra ana, Prodani,
Ra ice, Ra i ki Breg, Rim, Rimnjak, Ro , Ro ko Polje, Salež, Selca, Seljaci, Senj,
Siroti i, Sovinjak, Sovinjska Brda, Sovinjsko Polje, Stanica Ro , Strana, Suši i, Sveti
Donat, Sveti Ivan, Sveti Martin, Š ulci, Škuljari, Štrped, Ugrini, Veli Mlun, Vrh, Zonti.
U sklopu teritorija navedenih naselja nalazi se ve i broj zaseoka koji se tretiraju kao
dijelovi naselja. (Prostorni plan ure enja Grada Buzeta, 2005, p:8)
2.3. Prirodna bogatstva i kulturna baština
„Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedni ko je bogatstvo ovje anstva u
svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita jedan je od važnih imbenika za
prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta. „ (Ministarstvo kulture,
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6 )
Prepoznatljivost grada Buzeta i ostalih podru ja Buzeštine ozna uje kulturno-povijesno
naslije e, dijelovi materijalne i nematerijalne kulture, gastronomska doga anja i
sportske manifestacije. To su ujedno glavne sastavnice identiteta ovog podru ja. Što se
ti e materijalne imovine, veliku ulogu imaju okolna naselja Buzeštine poput Ro a,
Huma, Vrha te Sovinjaka.
Ro , gradi na brdu opasan zidinama nalazi se oko 10km isto nije od Buzeta. Utemeljen
je kao ilirsko naselje, a prerastao je u rimski castrum; u srednjem vijeku preobrazio se u
utvr eni kaštel ogra en zidinama s obrambenim kulama te Velikim vratima i Malim
vratima. Tijekom 15. i 16. stolje a Ro je bio središte hrvatske pismenosti, nakladništva
i tiskarstva temeljenih na najstarijem slavenskom pismu, glagoljici. Kao put kroz
povijest glagoljaštva, podno Ro a je sedamdesetih godina prošlog stolje a utemeljena
Aleja glagoljaša. O glagoljaštvu svjedo i i glagoljski abecedarij na zidu crkve sv.
Antuna. U smislu o uvanja glagoljske baštine, u Ro u se svake godine održava „Mala
glagoljska akademija“ koju poha aju u enici šestih razreda osnovnih škola iz cijele
Hrvatske. Tu u e itati i pisati glagoljicu, te se dublje upoznaju sa glagoljskom
baštinom. (Turisti ka zajednica grada Buzeta,
http://www.tzbuzet.hr/index.php?option=com)
10
Hum se nalazi 14 km jugoisto no od Buzeta te se nerijetko spominje kao „najmanji grad
na svijetu.“ Prema zadnjem popisu stanovništva broji 30 stanovnika. Zajedno s Ro em
predstavlja središte glagoljaštva u Istri. Hum je bio jak glagoljaški centar i iz njega
potje u glagoljaški kodeksi ukrašeni višebojnim inicijalima. Aleja glagoljaša je na
lokalnom putu izme u Ro a i Huma kiparskim djelima simboli no obilježila osobe i
doga aje vezane uz korijene i o uvanje slavenske pismenosti. Od 1977. godine do 1983.
poznati hrvatski kipar Želimir Janeš radio je na 11 lokacija tog slikovnog, sedam
kilometara dugog puta simboli na kamena obilježja u otvorenom prostoru. Idu i putem
od Ro a prema Humu, postavljeni su: Stup akavskoga sabora, Stol irila i Metoda,
Katedrala Klimenta Ohridskog, Glagoljski lapidarij, Klanac Hrvatskoga lucidara,
Vidikovac Grgura Ninskog, Uspon Istarskog razvoda, Zid hrvatskih protestanata i
heretika, Odmorište Žakna Jurja, Spomenik otporu i slobodi te Vrata grada Huma, koja
krasi i kalendarij sa dvanaest medaljona na kojima su simboli ki prikazani mjeseci u
godini. (Travirka, A., 2001., p: 40-41) Hum je poznat i kao Grad biske, istarske rakije s
imelom ija receptura potje e upravo iz tog gradi a. Vrh je staro ruralno naselje u
kojem posebnu kulturnu vrijednost ima župna crkva Uznesenja Marijina iz 13. stolje a.
Specifi nost Vrha je i proizvodnja šampanjca ija je kvaliteta još nedovoljno istražena.
Nematerijalna kulturna baština na podru ju Buzeštine odlikuje se raznim kulturno-
zabavnim manifestacijama koje su ujedno i temelj razvoja kulturnog turizma.
Bogatstvom ovih manifestacija izdvaja se grad Buzet, kao što su Subotina, Vikend
festival istarskih tartufa, Buzetski karneval. Subotina je stara tradicijska pu ka fešta
koja je od 2002. godine oboga ena dodatnim sadržajima (Subotina po starinski) kako bi
se posjetiteljima omogu io što izvorniji prikaz bogate povijesti i kulture ovog kraja.
Buzetski karneval najmasovnije je karnevalsko doga anje sjeverne Istre na kojem svake
godine sudjeluje oko tisu u sudionika, te koje okuplja velik broj gledatelja iz zemlje i
inozemstva.
Veliku važnost treba pridonijeti i šumama u okolici grada koja su staništa poznatog
istarskog tartufa. Tartufi su vrlo cijenjene vrste podzemnih gljiva, a njihovo najpoznatije
nalazište je dolina rijeke Mirne. Upravo je zato grad Buzet 1999. godine proglašen
Gradom tartufa u Zoni tartufa koja se proteže na tri upravna podru ja: Grad Buzet,
Op ina Oprtalj, Op ina Motovun. U središtu tih upravnih podru ja nalazi se
11
Motovunska šuma, stanište istarskog bijelog tartufa (tuber magnatum), skupocjenog
gomolja ija se vrijednost mjeri u gramima. Specifi nog je mirisa, pomalo neuglednog
izgleda, ali zato izvanrednog okusa. Osim bijelog tartufa ovo podru je obiluje i drugim
vrstama crnog tartufa ( Tuber Aestivum Vitt, Tuber ubicatum, Tuber melanu sporum).
(Turisti ka zajednica grada Buzeta, www.tz-buzet.hr )
Raznolikost gastronomske ponude osigurala je prepoznatljivost ovog podru ja
zahvaljuju i istarskom pršutu, sirevima, istarskim rakijama i istarskim fužima, kao što
je i rasprostranjenost vinograda omogu ila stvaranje imidža Buzeštine kao mjesta gdje
se proizvode visokokvalitetna vina. Buzet je poznat i po poduzetništvu i industriji, pa
se grad esto spominje i u kontekstu primjera dobre prakse razvoja poduzetništva i
inovativnosti (tvrtka P.P.C/CIMOS - najzna ajnija je tvrtka za proizvodnju
automobilskih dijelova u Hrvatskoj, visoke tehnološke i inovativne razine).
Sve više ja a raste prepoznatljivost grada Buzeta i kao atraktivnog mjesta za razvoj
ekstremnih sportova, što omogu uju povoljni prirodni uvjeti. Ure ene biciklisti ke i
pješa ke staze, planinarski putovi, lokacije za parajedrili arstvo i speleološki objekti
ine Buzet prepoznatljivom destinacijom za sve ve i broj posjetitelja.
Od prirodnih bogatstva, veoma je važno spomenuti kako podru je Buzeta i njegove
okolice obiluje pitkom vodom koja se ne koristi samo za vodoopskrbu lokalnog
stanovništva, ve i stanovništva znatnog dijela Istre. Istarski vodovod d.o.o. Buzet dio je
Javnog vodoopskrbnog sustava u Istarskoj županiji koji se sastoji još od Vodovoda
Labin i Vodovoda Pula, koji zajedno svojim djelovanjem omogu uju vodoopskrbu za
preko 95% stanovništva županije.
Istarski vodovod, ije je sjedište u Buzetu, djeluje na pet lokacijski odvojenih poslovnih
jedinica (PJ) u Bujama, Buzetu, Pazinu, Pore u i Rovinju i šest ispostava (Karojba,
Kaštelir, Novigrad, Umag, Vrsar i Žminj), a proizvodnja vode odvija se u radnim
jedinicama (RJ), smještenima u blizini izvorišta odakle se crpi voda: Sveti Ivan,
Gradole i Bulaž te akumulacijsko jezero Butoniga. Sveobuhvatne poslovne funkcije se
obavljaju u Stru nim službama u Buzetu, kroz Odjel za financijske i ra unovodstvene
poslove, Odjel za pravne poslove i ljudske resurse, Tehni ki odjel, Odjel za poslove
12
nabave i planiranja, Odjel Informatike i GIS-a. Na javnu vodoopskrbnu mrežu
priklju eno je 99 % stanovništva. (Istarski vodovod Buzet, http://www.ivb.hr/)
Istarski vodovod je danas sustav s proizvodnim kapacitetom od 2.550 litara u sekundi i
rasprostranjenom vodovodnom mrežom dužine 2.314 km. Svojim djelovanjem pokriva
ve i dio Istarske županije, odnosno podru je dvadeset i osam op ina i gradova te dio
op ine Pi an.
Na sljede em zemljovidu, prikazano je podru je djelovanja IVB-a te mreže razli itih
sustava u Istri.
Zemljovid 3: Hidrološki zemljovid Istarskog vodovoda Buzet
Izvor: Istarski vodovod d.o.o., Izvješ e o poslovanju za 2014. godinu
13
2.4. Stanovništvo
Grad Buzet prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 6.133 stanovnika, što ini
oko 3% stanovništva Istarske županije. Stanovništvo Buzeta razmješteno u 70 naselja
koja su koncentrirana oko tri glavna gravitacijska podru ja Buzeštine: Buzet, Vrh i Ro ,
s gusto om naseljenosti od 37 st./na km2.
U sljede oj tablici prikazan je broj stanovnika Buzeta, Istarske županije i Republike
Hrvatske u 2001. i 2011. godini.
Tablica 1: Broj stanovnika Buzeta, Istarske županije i Republike Hrvatske u 2001. i 2011. godini.
Prostorna jedinica/Godine 2001. 2011. 2011./2001.
Grad Buzet 6.059 6.133 101,22
Istarska županija 206.344 208.055 100,83
Republika Hrvatska
4.437.460 4.284.889 96,56
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012.
Grad Buzet i Istarska županija u posljednjih deset godina bilježe rast broja stanovnika
za oko 1%, za razliku od pada broja stanovnika na državnoj razini od 3% u istom
razdoblju (2001.-2010.)
Grafikon prikazuje usporedbu stanovništva (2001./2011.) prema godinama i to u
skupinama od 0-19 godina, 20-64 godina te 66 i više.
14
Grafikon 1: Starosna struktura stanovnika Grada Buzeta prema popisu
stanovništva iz 2001. i 2011. godine
Izvor: Izrada studentice prema podacima iz Državnog zavoda za statistiku, Popis stanovništva,
ku anstava i stanova 2001. i 2011. godine
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine radno aktivno stanovništvo ( 20-64 godina)
ini 63%, slijedi mlado stanovništvo (do 19 godina) sa 22% te staro stanovništvo (66+)
koje je inilo 15% ukupnog stanovništva grada Buzeta. U 2011. godini raste udio radno
aktivnog stanovništva za 2 postotna poena, pada udio mladog stanovništva za 3 postotna
poena te raste udio starog stanovništva za 1 postotni poen.
Sljede a tablica prikazuje popisane osobe, ku anstva i stambene jedinice grada Buzeta i
Istarske županije prema zadnjem popisu iz 2011. godine.
22%
63%
15%19%
65%
16%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
0 19 20 64 66 i više
2001.
2011.
15
Tablica 2: Popisane osobe, ku anstva i stambene jedinice grada Buzeta i Istarske
županije prema popisu iz 2011. godine
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Buzet ima 6.133 stanovnika, što ini
2,9% stanovništva Istarske županije, broji 2.158 ku anstva i 3.147 stambenih jedinica.
Udio buzetskih ku anstva u Istarskoj županiji iznosi 2,7%, a stambenih jedinica 2,3%. Za
Grad Buzet vidi se razlika izme u stambenih jedinica i ku anstva (989) što pokazuje da
ima ak 46% nenaseljenih ili vikendaških stambenih jedinica. Odnos stambenih jedinica i
ku anstva za Istru iznosi 70% što je zna ajnija razlika u odnosu na Buzet zbog bogatije
turisti ke ponude.
Naredna tablica prikazuje kretanje prirodnog prirasta u gradu Buzetu u razdoblju od
2007. do 2012. godine.
Tablica 3: Kretanje prirodnog prirasta u gradu Buzetu u razdoblju od 2008. do
2012. godine
Godina Muški spol Ženski spol Ukupno
ro eni umrli razlika ro ene umrle razlika ro eni umrli razlika
2008. 42 37 5 33 25 8 75 62 13
2009. 37 39 -2 32 28 4 69 67 2
2010. 27 35 -8 25 26 -1 52 61 -9
2011. 37 33 4 31 17 14 68 50 18
2012. 19 26 -7 32 25 7 51 51 0
Ukupno: 162 170 -8 153 121 32 315 291 24 Izvor: Grad Buzet, Upravni odjel za društvene djelatnosti i razvojne projekte, 2013.
Županija/Grad Ukupno
popisane osobe Ukupan broj stanovnika
Ku anstva Stambene jedinice
Istarska županija
213.891 208.055 79.377 134.251
Buzet 6.212 6.133 2.158 3.147
Udio Grada Buzeta u Istarskoj županiji 2,9% 2,9% 2,7% 2,3%
16
U promatranom razdoblju stopa nataliteta je pozitivna, jer se svake godine rodi više
stanovnika nego ih umre, osim 2010. godine kada je razlika izme u umrlih i ro enih 9
osoba. Tako er, iz tablice se vidi kako je u 2012. godini isti broj i ro enih i umrlih.
2.4.1 Obrazovna struktura stanovništva Buzeta
Pravo na obrazovanje zauzima središnje mjesto u „Op oj deklaraciji o ljudskim
pravima“ te kao takvo predstavlja temelj i neophodno je za ostvarivanje svih drugih
ljudskih prava. (Karaman Aksentijevi , N., 2012., p: 238)
Pove anje ulaganja u ljudski kapital odnosno u obrazovanje, jedan je od glavnih
prioriteta ekonomske politike razvijenih zemalja. Uz pozitivne u inke na rast,
obrazovanje se isti e kao prioritet ekonomske politike zbog mogu nosti koje pruža u
pogledu socijalnog uklju ivanja društvenih skupina, nezaposlenih i siromašnih. (Babi ,
Z., 2005., p:30)
Glede obrazovne strukture stanovništva u Buzetu, na bazi podataka iz 2011. godine,
najve i udjel imaju osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem (51,09%), a isti trend
prikazuje se i na razini Istarske županije te Republike Hrvatske. Osobe s visokim
obrazovanjem ine 14,80%, od ega je 4 doktora znanosti, a 0,79% ine osobe bez
formalnog obrazovanja, što je nešto više od prikazanog udjela na razini Istarske
županije (0,72%), ali i znatno bolje od udjela na razini Republike Hrvatske (1,71%).
(Službene novine grada Buzeta, 2013.)
Na slijede oj tablici prikazati e se stanovništvo staro 15 i više godina prema završenom
stupnju obrazovanja, a temeljem podataka iz popisa stanovništva u 2001. te 2011.
godini.
17
Tablica 4: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najviše završenom razredu
osnovne, srednje škole te visokom stupnju obrazovanja prema popisu stanovništva
iz 2001. i 2011. godine
Prostorna
jedinica
Godine Ukupno Bez škole Osnovna
škola
Srednja
škola
Stru ni
studij
Sveu iliš
ni
studij
Doktorat
znanosti
Buzet
2001. 5.125 78 1.277 2.316 208 261 0
2011. 5.287 42 1.232 2.702 344 435 4
indeks 103 54 96 117 165 167 0
Istarska
županija
2001. 173.952 2.546 39.855 88.013 9.308 12.043 188
2011. 179.884 1.303 35.092 100.602 12.913 16.664 297
indeks 103 51 88 114 139 138 158
Republika
Hrvatska
2001. 3.645.572 105.332 801.168 1.733.198 150.167 267.885 7.443
2011. 3.626.496 62.092 773.489 1.911.815 212.059 371.472 11.702
indeks 99 59 97 110 141 139 157
Izvor: Državni zavod za statistiku, Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i
završenoj školi, po gradovima/op inama za 2001. i 2011. godinu
U gradu Buzetu u 2011. godini udio osoba sa samo završenom osnovnom školom ine
23,3% ukupne populacije grada Buzeta što je više u odnosu na Istarsku županiju
(19,5%) te je stoga potrebno razvijati obrazovne programe za ja anje vještina,
kompetencija i znanja slabije obrazovanih gra ana Buzeta. Najve i dio stanovništva ima
srednje obrazovanje (51,1%), a završeno visoko obrazovanje ima 14,3% stanovništva
što je ispod je prosjeka Istarske županije (16,41%) i državnog prosjeka (16,09%). Prema
popisu iz 2011.godine grad Buzet ima 4 doktora znanosti. Stupanj ste ene stru ne
spreme, kako na razini županije pa tako i u gradu Buzetu, ve i je u prosjeku za
muškarce nego za žene.
Uspore uju i podatke stupnja obrazovanja za stanovništvo Buzeta iz 2001. i 2011.
godine, može se vidjeti pozitivan trend obrazovanosti. To je vidljivo iz toga što je udio
stanovništva bez škole smanjeno za 46%, sa završenom osnovnom školom za 4% , a
zna ajno je pove anje stanovnika bilježi se sa završenim visokim obrazovanjem za
67%.
18
Grafikon 2: Struktura obrazovanosti stanovništva starih 15 i više godina na
podru ju grada Buzeta prema popisu stanovništva iz 2011.
Izvor: Izrada studentice prema podacima Službenih novina grada Buzeta, 2013.
Najve i udio ine osobe sa završenom srednjom školom (51%), potom osnovnom
školom (23%) dok visoko obrazovanje koje uklju uje stru ne i sveu ilišne studije te
doktorate znanosti ini 15% stanovnika na podru ju Buzeta.
1% 1%
9%
23%
51%
15%
Bez škole
1-3 razreda OŠ
4-7 razreda OŠ
Osnovna škola
Srednja škola
Visoko obrazovanje (stru ni i sveu ilišni studij, doktorati znanosti)
19
Za kraj ovog poglavlja važno je istaknuti povoljan geografski položaj grada Buzeta
zbog dobre blizine ve ih gradskih cjelina poput Rijeke, Pule i Trsta te cestovnih
prometnih pravaca koji osiguravaju dobru i kvalitetnu prometnu povezanost s ostalim
dijelovima Istre, Hrvatske i Europe.
Prepoznatljivost Buzeta se najviše o ituje kroz kulturno-povijesno naslje e poput
starogradske jezgre grada, kao i obližnjih gradi a poput Ro a i Huma. Veliku važnost
treba pridonijeti šumama u okolici grada koje su staništa vrlo cijenjenih vrsta
podzemnih gljiva – tartufa. Voda, kao jedna od najzna ajnijih prirodnih resursa
distribuira se za veliki dio Istre upravo iz Istarskog vodovoda d.o.o. koji kontrolira
sustav s proizvodnim kapacitetom od 2.550 litara u sekundi i rasprostranjenom
vodovodnom mrežom dužine 2.314 kilometara.
Kroz povijest su zabilježene emigracije stanovništva u Buzetu zbog nepovoljnih
ekonomskih razloga, ali u promatranom razdoblju (2001., 2011.) stanovništvo bilježi
porast te pozitivnu stopu nataliteta. Obrazovna struktura stanovništva je izuzetno
pozitivna sa sve više obrazovnih kadrova što je jedan od bitnih preduvjeta za razvoj
gospodarstva, o emu e biti rije u sljede em poglavlju.
20
3. GOSPODARSKI PROFIL GRADA
U sveop oj globalizaciji poslovanja gradovi imaju sve zna ajniju ulogu u stvaranju
dobrih uvjeta za razvoj gospodarstva, poljoprivrede i turizma, a s druge strane upravo su
to centri odnosno pokreta ke snage za inovaciju, rast i zapošljavanje jednog podru ja.
Takvom postavkom doga aja velike su šanse za pove anje gospodarskih aktivnosti,
pove anje standarda lokalnog stanovništva i demografsku obnovu naselja na podru ju
Grada Buzeta. Nositelj dinami nog gospodarskog razvoja je malo, srednje i veliko
poduzetništvo u sektoru industrije, turizma, ugostiteljstva i poljoprivrede, a turisti ke
djelatnosti i proizvodnja se baziraju na održivom korištenju lokalnih prirodnih resursa i
sirovina i stvaraju visok stupanj dodane vrijednosti.
3.1. Struktura gospodarstva
Grad Buzet je tradicionalno poduzetni ko i industrijsko središte Istarske županije. Kao i
svaki mali ili ve i grad, koji se kontinuirano želi razvijati i doprinositi boljitku na
raznim podru jima lokalnom stanovništvu, Buzet ima i svoje strateške ciljeve i
prioritetne mjere koje želi ostvariti: (Projekt ukupnog razvoja Grada Buzeta 2006.-
2011., 2006.)
Strateški razvojni ciljevi:
- rast industrijske proizvodnje,
- tehnološki razvoj poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s regionalnim
obilježjima prisutnih na hrvatskom i europskom tržištu
- razvoj malog i srednjeg poduzetništva,
- razvoj društvene i komunalne infrastrukture i ulaganje u ljudske resurse koje
e zajedno sa razvojem gospodarstva voditi poboljšanju kvalitete života i
podizanju standarda života svih gra ana
Prioriteti i mjere su:
- razvoj ljudskih i institucionalnih kapaciteta za razvoj turizma,
21
- razvoj cjelovite ponude turisti ke destinacije,
- institucionalna i financijska podrška razvoju poljoprivrede,
- stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva,
- pove anje konkurentnosti tvrtke,
- pove anje razine vještina i znanja radno sposobnog stanovništva u cilju
pove anja njihove konkurentnosti na tržištu rada,
- pove anje kvalitete života lokalnog stanovništva uz primjenu principa
održivog razvoja
Nakon zatvaranja nekoliko tvrtki tijekom 2009. i 2010. godine, broj poduzetnika od
2011. godine raste. U 2013. godini je u Buzetu bilo registrirano 2,64 % svih poduze a
na podru ju Istarske županije i 0,24% svih poduze a u Republici Hrvatskoj.
Najzastupljeniji su mali poduzetnici (96%), a ostatak ine srednji i veliki poduzetnici
(4%)
U nastavku rada se prikazuju i analiziraju trendovi i stanje gospodarstva grada Buzeta
ocijenjeno na osnovu financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Grada.
Tablica 5: Kretanje broja poduzetnika i zaposlenih u sektoru poduzetništva na
podru ju grada Buzeta u razdoblju 2008. – 2013.
Izvor: FINA, 2014.
Godina Broj poduzetnika
Bazni indeks
(2008=100)
Broj zaposlenih
Bazni indeks
(2008=100) 2008. 226 100 2.498 100
2009. 234 103,5 2.178 87,2
2010. 228 100,8 2.164 86,6
2011. 238 105,3 2.224 89,1
2012. 238 105,3 2.351 94,1
2013. 244 108,0 2.535 101,5
22
Nakon 2008. godine broj zaposlenih po eo znatno padati što objašnjava ekonomska
gospodarska kriza. No, ve u 2011. godini i broj poduzetnika i broj zaposlenih u sektoru
poduzetništva po inje rasti te u 2013. godini bilježi najve i broj registriranih
poduzetnika, kao i zaposlenih. Prema izra unatim baznim indeksima u 2013. godini broj
poduzetnika se pove ao za 8% , a broj zaposlenih za 1,5% u odnosu na promatranu
2008. godinu. Na prvom mjestu prema broju zaposlenih su veliki poduzetnici koji
zapošljavaju 46% ukupno zaposlenih u svim poduze ima na podru ju grada Buzeta. U
malim poduze ima je zaposleno 36%, a u srednjim 18% ukupnog broja zaposlenih u
svim poduze ima.
Tablica 6: Ostvareni prihod poduzetnika registriranih na podru ju grada Buzeta u
razdoblju od 2008. – 2013.
Izvor: FINA, 2014.
U promatranom razdoblju (2008. – 2013.) najve i rast prihoda u usporedbi sa
prethodnom godinom bilježila 2010. godina kada su u odnosu na 2009. godinu prihodi
poduzetnika porasli za 7,9%.
Godina 2009. u odnosu na 2008. bilježila je najve i pad prihoda poduzetnika i on iznosi
16%.
Godina Prihodi (u tis.) kn. Verižni indeks
2008. 1.609.879 -
2009. 1.352.251 84,0
2010. 1.458.759 107,9
2011. 1.466.775 100,5
2012. 1.278.944 87,2
2013. 1.286.146 100,6
23
Tablica 7: Broj poduzetnika i prosje an broj zaposlenih na bazi sata rada po
djelatnostima u Buzetu u 2013. godini
Ukupan broj poduzetnika
Prosje an broj zaposlenih na bazi
sata rada
Podru ja djelatnosti Broj Udio (%) Broj Udio (%)
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2 0,82 2 0,81
C Prera iva ka industrija 52 21,31 1.252 50,75
E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
4 1,64 355 14,39
F Gra evinarstvo 26 10,65 233 9,44
G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala
79 32,38 345 13,99
H Prijevoz i skladištenje 13 5,32 21 0,85
I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluge hrane
19 7,79 46 1,86
J Informacije i komunikacije 3 1,23 5 0,20
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
1 0,41
L Poslovanje nekretninama 8 3,28 3 0,12
M Stru ne znanstvene i tehni ke djelatnosti
21 8,61 35 1,42
N Administrativne i pomo ne uslužne djelatnosti
8 3,28 150 6,08
P Obrazovanje 2 0,82 7 0,28
R Umjetnost, zabava i rekreacija 1 0,41 6 0,24
S Ostale uslužne djelatnosti 5 2,05 7 0,28
Ukupno 244 100,00 2.467 100,00
Izvor: Fina, 2014.
Preko polovice ukupne radne snage je zaposleno u prera iva koj industriji (50,75%), a
najmanje u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (0.81%), informacijskim i
komunikacijskim djelatnostima (0.2%) i poslovanju nekretninama (0,12%).
Struktura gospodarstva i udio pojedinih djelatnosti u 2013. godini na podru ju grada
Buzeta prikazana je sljede im grafikonom.
24
Grafikon 3: Udio pojedinih djelatnosti u ukupnoj strukturi gospodarstva grada
Buzeta u 2013. godini
Izvor: Odjel za financije i gospodarstvo grada Buzeta, 2014.
0,82
21,31
1,64
10,65
32,38
5,32
7,79
1,23
0,41 3,28
8,61
3,28
0,82 0,412,05
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Prera iva ka industrija
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
Gra evinarstvo
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluge hrane
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
Poslovanje nekretninama
Stru ne znanstvene i tehni ke djelatnosti
Administrativne i pomo ne uslužne djelatnosti
Obrazovanje
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale uslužne djelatnosti
25
Najzastupljenije djelatnosti su trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i
motocikala (32,4% svih registriranih poduze a), prera iva ka industrija (21,31%) i
gra evinarstvo (10,65%). Najmanji broj poduze a registriran je u podru ju financijskih
djelatnosti i djelatnosti osiguranja (0,40%), umjetnosti, zabave i rekreacije (0,40%) i
poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (0,81%). Prema obliku vlasništva, 95% svih
poduze a na podru ju grada Buzeta su u privatnom vlasništvu, a preostalih 5% u
državnom, zadružnom ili mješovitom vlasništvu.
3.2. Infrastruktura grada
Kada je rije o buzetskoj infrastrukturi (vodovod, elektri na energija, telefonija,
kanalizacija, ceste, željeznice) injenica je da je Grad kao jedinica lokalne samouprave
zadržao svoju potpunu ingerenciju samo nad kanalizacijskim sustavom te jednim
manjim djelom nad cestama. Sve je ostalo integracija državnih ili mješovito državno –
privatnih poduze a. (Službene novine Grada Buzeta, 2013., p:38)
Postoje e prometne veze u Buzetu mogu se klasificirati u cestovne i željezni ke.
Obzirom na geografski položaj, morfologiju, broj naselja stanovnika, grad Buzet
relativno je slabo prometno povezano jer povoljnost položaja uvjetovana razmjerno
malim udaljenostima od važnijih destinacija u znatnoj mjeri narušava kvaliteta
prometnica. Njome prolazi dio državnih cesta D44 Lupoglav – Ponteporton i D201
Buzet – Požane te županijske ceste Ž5013 Buzet – Cerovlje i Ž5011 Buzet – Brest –
Dane, a razgranata je mreža i lokalnih cesta dužene 84,6 km.
Grad Buzet je regionalnom željezni kom prugom Pula – Pazin – Lupoglav – Buzet,
ukupne duljine 91,14 kilometara, povezan s Hrvatskom, Slovenijom i Italijom.
Željezni ka veza s drugim djelovima Hrvatske odvija se preko Slovenije. Putni ki i
teretni promet koji se odvija istom željezni kom prugom veoma je malog intenziteta. Na
podru ju Grada željezni ke stanice su Buzet i Ro , te nekoliko stajališta. (Marketinška
strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na podru ju grada Buzeta, 2012.,
p: 23)
26
Najbliže me unarodne zra ne luke na podru ju Republike Hrvatske nalaze se u Puli i na
otoku Krku (Rijeka). Udaljene su oko 90 kilometara, a za male zrakoplove s
mogu noš u komercijalnog korištenja tu je i sportska zra na luka u blizini Vrsara.
Me unarodna zra na luka za male zrakoplove nalazi se u Portorožu (Slo), a udaljena je
oko 50 kilometara od Buzeta.
Energetski sustav grada Buzeta ine objekti operatora prijenosnog i distribucijskog
sustava elektri ne energije. Objekti prijenosnog sustava su nadzemni dalekovodi
naponske razine 110kV, TS 110/10kV Butoniga i dio transformatorske stanice
110/20kV Buzet. Objekti distribucijskog sustava su dio TS 110/20kV Buzet, nadzemni
i podzemni vodovi naponske razine 20 kV i 0.4 kV, te pripadne distribucijske
transformatorske stanice 20/0,4kV. Postoje a elektroenergetska mreža povezana je
nadzemnim i podzemnim vodovima sa susjednim Pogonima Buje i Pazin. (Marketinška
strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na podru ju grada Buzeta, 2012.
p: 24)
Istarski vodovod d.o.o. Buzet je dio javnog vodoopskrbnog sustava, koji zajedno s
vodovodima Labin i Pula, omogu uje vodoopskrbu za cijelu Istarsku županiju. Valja
naglasiti kako je projekt izgradnje Vodovoda Butoniga, nominalnog kapaciteta 1000 l/s,
jedan je od najve ih i najzna ajnijih projekata u povijesti Istarske županije. U 2011.
godini izgra eno je dodatnih 24 km nove mreže, ostvareno 2.230 novih priklju aka, te
rekonstruirano oko 25 dionica vodoopskrbne mreže. U 2012. godini dovršena je
izgradnja cjevovoda od izvora Bulaž do postrojenja Butoniga ime je osigurana bolja
povezanost sustava.
Trgova ko društvo “Park” d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti u 100%-tnom je
vlasništvu Grada Buzeta. Društvo ima isklju ivo ovlaštenje obavljanja djelatnosti
odvodnje, skupljanja, odvoza i postupanja s komunalnim otpadom na podru ju Buzeta,
kao i održavanja i upravljanja odlagalištem otpada „Griža“. Valja napomenuti kako su
zapo eti projekti kojima e se stvoriti tehni ki preduvjeti (infrastruktura) za cjelovito
gospodarenje otpadom pa e jedna od najvažnijih aktivnosti biti ekološka edukacija,
odnosno podizanje ekološke svijesti gra ana o važnosti zaštite okoliša i privilnog
gospodarenje otpadom, koji bi trebao postati uobi ajeni dio naših života i naslje a
budu im naraštajima.
27
3.3. Poljoprivreda
Podru je Grada Buzeta prostire se središnjim djelom Istre na površini od 16 500
hektara. Od toga se oko 9 000 ha smatrati poljoprivrednim zemljištem, a 5 500 ha
obradivim.
Sam geografski smještaj ovog prostora odre uje neke njegove specifi nosti. Rije je
naime o podru ju u kome se susre u kontinentalna (istok - sjeveroistok - sjever) i
mediteranska klima (zapad - jugozapad). Iako nema direktnog doticaja s morem, dolina
rijeke Mirne i njene pritoke služe kao "kanali" kojima mediteranski utjecaj prodire
duboku u kopno, i uvjetuje mogu nost uzgoja nekih tipi no mediteranskih
poljoprivrednih kultura. Sa druge strane masivi U ke i i arije direktno utje u na klimu
i vegetaciju isto nog i sjeveroisto nog djela ovog podru ja. Reljef je tipi no brežuljkast,
ispresijecan vodotocima i uskim dolinama uz njih, što tako er uvjetuje niz
mikrolokacijskih specifi nosti. Kao važan imbenik poljoprivredne proizvodnje
(pojedinih grana) ne može se zaobi i vjetar (ponajprije bura) koja u periodu listopad-
travanj zna dosezati veliku snagu i pri injavati štete poljoprivrednim kulturama.
Oborina, sumarno gledaju i, ima dovoljno (preko 1000 mm), me utim njihov
neravnomjeran raspored uvjetuje sušne ljetne periode. Od istoka ka zapadu Buzeština bi
se mogla podijeliti u nekoliko poljoprivrednih zona. Roština ini isto ni dio gradskog
podru ja. To je pretplaninski kraj koji otvoreno gleda na U ku. Ovdje tradicionalno
dominira sto arska proizvodnja (uglavnom krave montafonske pasmine), koju
omogu uju pašnja ke i livadske površine (ponegdje vrlo kvalitetne), a prati je
proizvodnja krmnog bilja i ratarstvo. Mogu se na i i manji vinogradi na zašti enim
položajima, me utim to je rubna zona vinogradarske proizvodnje. Idu i prema zapadu
dolazimo do samog grada Buzeta. Od njega prate i rijeku Mirnu i njene pritoke
prolazimo kroz najkvalitetnije ratarske površine (Sv.Ivan, Štrped, Škuljari, Opatija). Tu
se uzgajaju kukuruz, je am, pšenica , krumpir, sto na repa, lucerka, tikve. Doline su
vrlo plodne (rije ni nanosi i zemljište erodiralo sa obližnjih brežuljaka), emu samo
pogoduje injenica da su ljetne suše ovdje znatno ublažene bo nim kretanjem vode
rijeke Mirne i potoka kroz tlo, kao i mogu nostima za navodnjavanje. Sto arska
proizvodnja ovdje prati ratarsku, dok su ostale proizvodnje (vo arstvo, vinogradarstvo)
28
ograni ene injenicom da je ipak rije o položajima gdje se javljaju ja i kasni mrazovi.
Penju i se cestom Buzet - Pazin od rijeke Mirne ka mjestu Svi Sveti dolazimo do zone
vinogradarske proizvodnje, koju upotpunjuju maslinici, ratarske i povrtlarske kulture.
Upravo tereni uz samu cestu sa lijeve strane (idu i od Buzeta) ine granicu, gdje
hladniji tereni Humštine prelaze u klimatski pitomije podru je sela Prodani, Krušvari,
Pašuti i. Oni se dalje šire na jugozapad (selo Juradi) i zapad (Sv. Donat, Sovinjsko
polje, Sovinjska brda, Sovinjak, te Klari i, Vrh, Baruši i, Mar anegla, Paladini) sve
tako do jezera rje ice Botonege. Ovdje vinogradarstvo dominantna poljoprivredna
grana. Najzastupljeniji je kultivar Istarska malvazija, a prati je teran, muškat bijeli,
merlot te "starinske sorte" pod narodnim imenima garganija, ušnjevina, pagadebito, a u
novije vrijeme sorte chardonay i souvignion.
(http://www.istriaholiday.com/buzet/cro/polj01.html)
Maslinici su, tako er, nezaobilazan dio ovih krajolika. Usprkos injenici da u prosjeku
svakih desetak godina stradaju uslijed ja e zime, oni ipak opstaju, a sade se i novi.
Pored ostataka drevnih uljara, "toklarija" koje imaju više kulturno - povijesnu vrijednost
ure uju se, privatnom inicijativom i nove suvremene koje maslinarima daju bolje
mogu nosti u preradi i proizvodnji kvalitetnog ulja. Budu i je ovdje rije o
brežuljkastim terenima koji esto ljeti trpe od suše ratarsku proizvodnju odlikuju manji
ali kvalitetniji prinosi, dok povrtlarstvo (pogotovo uz navodnjavanje) tek postaje
zna ajnija proizvodnja. I ovdje se zadržalo tradicionalno držanje stoke (krava) koliko
zbog mlijeka toliko zbog stajskog gnoja koji se koristi ponajviše u vinogradarstvu. Vrlo
sli na obilježja imaju i povišeni tereni s druge strane Mirne (sela Mali Mlun, Veli Mlun,
pa dalje na sjeveru Trkusi i Salež). Ovim opisom ostale su neobuhva ene lokacije sela
Abrami, Seljaci, Perci i rnica gdje nam položajima zašti enim od vjetra, pogotovo uz
izvore vode postoje za sad neiskorištene mogu nosti uzgoja vo a i povr a.
(http://www.istriaholiday.com/buzet/cro/polj01.html)
Usprkos tome što je Istarska županija me u prvima u Hrvatskoj prepoznala važnost i
prednosti ekološke poljoprivrede, ona je ipak nedovoljno razvijena unato zna ajnim
potencijalima. Gradsko vije e Grada Buzeta je usvojilo Program potpore poljoprivredi i
ruralnom razvoju za razdoblje od 2013. do 2015. godine kojim su utvr ene mjere za
unaprje enje poljoprivrede i ruralnog razvoja:
29
Najvažniji ciljevi Programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju grada Buzeta za
razdoblje 2013.-2015. (Programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju grada Buzeta
za razdoblje 2013.-2015, l. 2.):
1. bolje korištenje poljoprivrednih površina u svrhu pove anja primane
poljoprivredne proizvodnje i podizanja stupnja prerade poljoprivrednih
proizvoda kroz proizvodnju hrane
2. pove anje konkurentnosti obiteljskih gospodarstava i drugih robnih proizvo a a
iz poljoprivrede
3. podizanje kvalitete života i proširenje gospodarskih programa na cijelom
(ruralnom) podru ju grada Buzeta
Kao prioritetne mjere za ostvarenje najvažnijih ciljeva, utvr uju se (Programa potpore
poljoprivredi i ruralnom razvoju grada Buzeta za razdoblje 2013.-2015, l. 3.):
1. održivo korištenje poljoprivrednog zemljišta na cijelom podru ju gospodarenja
putem poticanja ekološke proizvodnje i kultiviranja poljoprivrednog zemljišta
2. poticanje interesnog povezivanja poljoprivrednih proizvo a a kroz klastere,
zadruge, proizvo a ke organizacije, udruge i lokalnu akcijsku grupu radi
pove anja njihove konkurentnosti, zajedni kog nastupa na tržištima i podizanje
kvalitete poljoprivrednih proizvoda
3. poboljšanje kvalitete života na cijelom ruralnom podru ju putem potpora
razvoju malog gospodarstva iz poljoprivrede, razvoju seoskog turizma i
poboljšanju komunalne infrastrukture
Grad Buzet e za provedbu Programa do 2015. godine osigurati 1.740.000,00 kuna.
(Službene novine grada Buzeta, 2013., p. 158.)
Na temelju izre enog, može se re i da Buzeština jest i nije poljoprivredni kraj. Jest u
toliko što gotovo svaka obitelj neovisno o tome jesu li lanovi zaposleni van
gospodarstva ili ne, obra uje odre ene površine i posjeduje osnovnu mehanizaciju.
Me utim nije, kad se razmišlja na na in da poljoprivredna proizvodnja treba proizvoditi
i znatne koli ine proizvoda za tržište, a ne samo za vlastite potrebe. Organizirano se
otkupljuje samo mlijeko, ime me utim proizvo a i nisu sasvim zadovoljni.
30
Broj ano govore i Buzeština, što se najvažnijih poljoprivrednih proizvodnji ti e,
raspolaže sa oko 250ha vinograda (cca 2 000 tona grož a), 15 000 stabala maslina (cca
70 tona ploda maslina godišnje), 700 muznih krava (tržni viškovi cca 1 150 000 litara
mljeka godišnje ), 150 hektara pod pšenicom (cca 420 tona godišnje), 120 ha pod
je mom (cca 360 tona godišnje), 280ha pod kukuruzom (cca 1 120 tona godišnje)
Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije (2008.-2013.) navodi da je jedan
od razvojnih prioriteta u sektoru poljoprivrede za LAG Buzet razvoj sto arstva i to:
uzgoj svinja i muznih krava, ov arstvo i kozarstvo, uzgoj Istarskog goveda i p elarstvo.
Ovaj tradicionalno sto arski kraj gotovo da i nema zna ajnije sto arske proizvodnje,
osim govedarstva, zahvaljuju i dugogodišnjem osiguranom otkupu mlijeka. Prema
postoje im podacima broj krava i junica je oko 650 grla i to ve inom sme eg goveda,
od ega su njih 30% pod selekcijom. Od ostalih vrsta stoke najzastupljenije su svinje s
oko 505 komada, te zanemarivi broj stoke sitnog zuba s oko 426 komada. S obzirom da
se broj grla krupne i sitne stoke prije 50-takgodina izražavao u desecima tisu a, što zbog
migracije stanovništva, burnih politi kih i ekonomskih promjena, što zbog sve ve ih
cijena inputa u proizvodnji (ispaša je gotovo napuštena), broj stoke se drasti no
smanjio. Ove promjene su najviše pogodile središnji (Buzeština) i planinski ( i arija)
dio Istre. Promatraju i distribuciju prema vrsti i broju stoke na podru ju LAG-a Buzet,
na podru ju Grada Buzeta od ukupnog broja goveda evidentirano je oko 57,8%, 76,9%
svinja, oko 50,2% ukupnog broja ovaca i koza. Po broju najzastupljenija je perad, a od
ukupnog broja 79,26% evidentirano je na podru ju Grada Buzeta. U Gradu Buzetu
nalazi se oko 91% ukupnog broja p elinjih zajednica-košnica. (Agencija za ruralni
razvoj Istarske županije, Strategija ruralnog razvoja Istarske županije 2008.-2013.,
2008.)
Strateškim programom ruralnog razvoja Istarske županije (2008.-2013.) izražena je
potreba udruživanja ruralnih zajednica Istre u LAG-ove i upravljanje ruralnim razvojem
prema na elima LEADER pristupa Europske unije. Provedbom Programa, u ožujku
2011. godine zapo eo je postupak osnivanja Lokalne akcijske grupe (LAG) Sjeverna
Istra potpisivanjem Sporazuma o postupku i mjerama za osnivanje LAG-ruralnog
podru ja sjeverne Istre, a završen je usvajanjem Statuta i upisom LAG-a Sjeverna Istra
u Registar udruga u srpnju 2012. godine.
31
LAG Sjeverna Istra obuhva a osam jedinica lokalne samouprave u Istarskoj županiji i
to: Brtonigla, Buje, Buzet, Grožnjan, Laniš e, Novigrad, Oprtalj, Umag. Na površini od
677 etvornih kilometara živi 32 045 stanovnika odnosno 47, 34 st./ km2 što je znatno
niže od prosje ne gusto e naseljenosti Istarske županije (oko 74 st./ km2). Utvr eni
sektori koji trebaju biti prioriteti razvoja LAG-a Sjeverna Istra su: turizam, obrtništvo,
trgovina, poljoprivreda, ribarstvo i industrija. (Strategija ruralnog razvoja Istarske
županije 2008.-2013., 2008.)
Grad daje subvencije za sto arstvo i p elarstvo te prijevoz mlijeka. Tako er postoje i
poticaji za stru no osposobljavanje i usavršavanje poljoprivrednika te za osiguranje
sto arske proizvodnje. Postoje i ideje o otvaranju mljekare i sirane za što bi bili bitni
zna ajniji kapaciteti.
3.4.Turizam
Turizm zbog njegovih ukupnih resursa, potencijala i dostignutog stupnja razvijenosti
ima osobitu važnost u razvoju Istarske županije.
Za Istru se može re i kako raspolaže vrijednim, atraktivnim i važnim prirodnim,
povijesnim i kulturnim resursima. Tako er, snažan i o uvan regionalni identitet osnova
je dosadašnjeg dinami nog razvoja. Prema turisti kom prometu, Istra i dalje zauzima
vode e mjesto u Hrvatskoj. Tre ina ukupnog broja no enja u Hrvatskoj i etvrtina
ukupnog broja dolazaka turista u Hrvatsku i dalje otpada na Istru.
Taj se udio tijekom desetogodišnjeg razdoblja stalno smanjuje, kako zbog ubrzanog
rasta turisti kog prometa u drugim dijelovima Hrvatske, koji je od svih godina bilježio
niske stope popunjenosti, tako i zbog dostignute visoke razine popunjenosti raspoloživih
kapaciteta u Istri. (Županijska razvojna strategija istarske županije 2011. – 2013. p:57)
Istru se uobi ajeno dijeli na „Plavu Istru“ i „Zelenu istru“, što se ti e njene turisti ke
ponude. Plava Istra – obiluje velikim brojem hotela i apartmana kategorizacije od 1 – 5
zvjezdica s bogatom ponudom sportskih, rekreacijskih, ugostiteljskih i zabavnih
sadržaja. Zelena Istra, s druge strane, za turiste željne mira prirode nudi veliki broj
agroturisti kih punktova (danas ve oko 200). (http://histrica.com/hr/g/turizam/9)
32
Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011.-2013. definira sedam županijskih
turisti kih klastera koji se razlikuju specifi nim svojstvima i posebnostima koji su
osnova oblikovanja njihovih turisti kih proizvoda i usluga. Prema takvoj kategorizaciji,
grad Buzet, s okolnim op inama, pripada klasteru unutrašnjosti Istre iji turisti ki razvoj
treba pozicionirati u smjeru o uvanja tradicionalnog života, kulturnog i povijesnog
naslije a, te bogate gastronomske ponude.
Polovicom 20. stolje a dolazi do pove anja platežne mo i stanovništva Istre zbog
orijentacije na turizam, što dovodi do brojnih promjena „na jelovniku“ stanovništva
Istre, ali i onome kojeg nude turistima. (Kockovi Zaborski, T., 2013., p: 30)
Upravo zato, i grad Buzet ima svoju raznoliku gastronomsku ponudu uz veliki naglasak
na istarski tartuf, po kojem je Buzet gastronomski najpoznatiji. ari ove posebne
podzemne gljive, specifi na mirisa i okusa primamljuje turiste iz cijelog svijeta, no ne
samo radi konzumiranja spomenutog. Naime, mnoge buzetske obitelji bave se
pronalaskom ove specifi ne gomoljaste gljive uz pomo posebno dresiranih pasa, a uz
prijašnji dogovor, turisti svakako mogu i prisustvovati u „lovu“ na ovu poznatu
gastronomsku deliciju.
Osim bogate gastronomske ponude, grad Buzet svojim turistima može ponuditi ve
spomenutu raznolikost kulturne baštine, mnogobrojne prirodne ljepote i bogat sportski
sadržaj atraktivan za turiste poput: parajedrili arstva, biciklizma, jahanja i slobodnog
penjanja. Upravo je na buzeštini izgra ena najatraktivnija stijena za penjanje u regiji
(bolder) koja je smještena u Domu kulture u Ro u.
Sljede om tablicom prikazani su turisti ki dolasci i no enja u gradu Buzetu od 2010. do
2013. godine.
33
Tablica 8: Turisti ki dolasci i no enja na podru ju grada Buzeta od 2010. do 2013.
godine
Godina Turisti ki dolasci Verižni indeks Turisti ka
no enja Verižni indeks
2010. 5.008 - 15.771 -
2011. 7.394 148 21.195 134
2012. 9.219 125 29.231 138
2013. 10.106 110 35.037 120
Izvor: Turisti ka zajednica grada Buzeta, 2014.
Na podru ju grada Buzeta je 2011. godine ostvareno 7.394 turisti kih dolazaka, što ini
0,2% ukupnih turisti kih dolazaka u Istarsku županiju te iste godine. Iste je godine
ostvareno 21.195 turisti kih no enja doma ih i inozemnih turista odnosno svega 0,1%
ukupnih turisti kih no enja u Istarskoj županiji. Iz tablice se vidi kako je u 2011. godini
broj dolazaka pove an za ak 48% u odnosu na prethodnu, 2010. godinu dok je broj
no enja pove an za 34%. U 2012. i 2013. godini tako er se bilježi porast dolazaka i
no enja, ali po nešto nižim stopama. Od inozemnih turista najve i broj dolazaka i
no enja ostvarili su turisti iz Njema ke, Italije, Velike Britanije i Austrije.
Na kraju ove cjeline, zaklju uje se kako je za razvoj „zdravog“ gospodarstva potrebna
pozitivna poduzetni ka klima u raznim sektorima poput industrije, turizma,
ugostiteljstva i poljoprivrede. Grad Buzet je tradicionalno industrijsko i poduzetni ko
središte Istarske županije koje, u promatranom razdoblju, bilježi porast broja
poduzetnika. Nakon 2008. godine ekonomska kriza nije zaobišla Buzet, pa je broj
zaposlenih u sektoru poduzetništva po eo znatno padati, ali ve u 2011. godini broj
zaposlenih po inje rasti. Ruralna podru ja Buzeštine vrlo su plodna i obiluju
maslinicima, vo njacima i vinogradima koja u kasnijoj preradi rezultiraju kvalitetnim
proizvodima koji su nerijetki nositelji prestižnih nagrada na nacionalnim i svjetskim
natjecanjima. Ugodna priroda, gastronomske delikatese, blizina mora, kulturna baština
i razne zabavne manifestacije samo su neki od razloga turisti kih posjetitelja koji u
promatranom razdoblju bilježe porast dolazaka i no enja. Nakon osvrta na gospodarski
profil Grada Buzeta, prelazi se na analizu kretanja makroekonomskih agregata Grada.
34
4. KRETANJE MAKROEKONOMSKIH AGREGATA GRADA BUZETA U RAZDOBLJU 2008.-2013.
Razvojna ekonomija ima širi opseg. Pored toga što se bavi efikasnom raspodjelom
postoje ih nedovoljnih (ili neiskorištenih) proizvodnih resursa i njihovim postepenim
održivim razvojem, ona se mora baviti i ekonomskim, socijalnim, politi kim i
institucionalnim mehanizmima – kako javnim tako i privatnim – potrebnim da bi se
donijela brza i opsežna poboljšanja nivoa života ljudi. (Todaro, M.P.,Smith, S.C., 2006.,
p:8)
Op enito, pod makroekonomskim agregatima podrazumijevaju se sve relevantne
ekonomske veli ine ekonomije jedne zemlje u kojima su zbirno izraženi njeni resursi i
ostvareni rezultati.
Pod „resursima“ se podrazumijevaju svi faktori koji se koriste da bi se ostvarila
odre ena ekonomska aktivnost poput zaposlenosti, proizvodnog kapaciteta, prirodnih
resursa, ukupnog broja poduze a itd.
Pojedina ne se veli ine grupiraju i zbrajaju u makroekonomske agregate (BDP,
zaposlenost, uvoz/izvoz). Ovako iskazani agregati služe kao indikatori za procjenu
uspješnosti nacionalnih ekonomija i upravo su oni osnova za donošenje ekonomskih
odluka. Pra enje ponašanja, odnosno kretanja bitnih makroekonomskih agregata,
ukazuje na njihove me uutjecaje što omogu ava shva anja ne samo dosadašnjih
makroekonomskih zbivanja ve i predvi anja njihovih kretanja u dugom i kratkom
roku.
Pra enje makroekonomskih agregata nije nužno na nacionalnoj razini, ve dapa e, oni
se mogu promatrati i na lokalnoj i regionalnoj razini. U sljede im e poglavljima biti
rije o makroekonomskim agregatima grada Buzeta. Dan je osvrt na: kretanje
zaposlenosti i nezaposlenosti, investicija, pra enje kretanja vanjskotrgovinske razmjene
kao i osvrt na analizu prora una te indeks razvijenost grada.
35
4.1. Kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti
Zbog velike svjetske ekonomske krize, tijekom proteklog desetlje a tržište rada u
Hrvatskoj nije uspjelo držati korak s gospodarskim rastom. Zadnja financijska kriza je
zbog svoje dubine i me upovezanosti sa subjektima u privredi i društvu imala vrlo
široke implikacije po cijelu realnu ekonomiju. Veliki broj trgova kih društava završilo
je u ste aju ili likvidaciji te su mnogi izgubili svoja radna mjesta.
Grad Buzet, kao i ostatak Hrvatske, od pojave gospodarske krize bilježi porast stope
nezaposlenosti, što se može vidjeti u sljede oj tablici.
Tablica 9: Registrirana nezaposlenost u gradu Buzetu, Istarskoj županiji i
Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008. - 2014.
Godina Grad Buzet Verižni Indeks
Istarska županija
Verižni Indeks
Republika Hrvatska
Verižni Indeks
2008. 81 - 5.325 - 236.741 -
2009. 140 172,8 6.740 126,6 263.174 111,2
2010. 198 141,4 7.949 117,9 302.425 114,9
2011. 207 104,5 7.914 99,6 305.333 101,0
2012. 227 109,7 8.185 103,4 324.323 106,2
2013. 242 106,6 9.071 110,8 345.112 106,4
2014. 183 75,6 7.953 87,7 328.187 95,1
Izvor: Izrada studentice prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 2014.
Zaklju uje se kako brojevi nezaposlenih u Buzetu, Istarskoj županiji i Republici
Hrvatskoj u promatranom razdoblju 2008. - 2013. rastu. Prema najnovijim podacima
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u 2014. godini taj se broj smanjuje u svim trima
promatranim prostornim jedinicama, što ukazuje na lagani oporavak gospodarstva.
36
Slijedom podataka iz prethodne tablice, u sljede em grafi kom prikazu, prikazan je
trend nezaposlenosti za Grad Buzet, Istarsku županiju i Republiku Hrvatsku.
Grafikon 4: Registrirana nezaposlenost u gradu Buzetu, Istarskoj županiji i
Republici Hrvatskoj od 2008. – 2014. godine
Izvor: Izrada studentice prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 2014.
Broj nezaposlenih je u svim trima prostornim jedinicama rastao od 2008. do 2013.
godine, ali u 2014. taj je broj opadaju i.
Uspore uju i nezaposlenost izme u istarskih gradova Buzeta, Pazina i Labina, kao i
Istarske županije, vidljivo je da usporedno s po etkom ekonomske krize u 2008. godini
0
50
100
150
200
250
300
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Grad Buzet
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Istarska županija
0
100.000
200.000
300.000
400.000
Republika Hrvatska
37
zapo inje trend rasta broja nezaposlenih osoba u svim gradovima. Stanje prosje ne
nezaposlenosti te postotnih udjela u broju nezaposlenih na razini Istarske županije
najmanji je na podru ju Buzeta, zatim Pazina te naposljetku Labina. (Strategija razvoja
grada Pazina do 2020. godine, 2015., p. 45.)
Što se zaposlenosti ti e, ukupan broj zaposlenog stanovništva determiniran je ukupnim
broj stanovnika, njegovom ekonomskom strukturom, dobnom i spolnom strukturom.
Ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske, prema popisima od 2001. (4.437.460) do
2011. (4.284.460) smanjen je za 152.571 ili 3,4%. (Poslovni info, 2015.
http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/gospodarstvo-rh/zaposlenost-i-nezaposlenost-u-
hrvatskoj-i-eu-%281%29/
U narednoj tablici prikazan je ukupan broj zaposlenih od 2008. do 2013. godine.
Tablica 10: Broj zaposlenih u gradu Buzetu, Istarskoj županiji i Republici
Hrvatskoj u razdoblju 2008.-2013. godine
Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Indeks
2013./2008.
Grad Buzet
2.203 2.178 2.164 2.224 2.339 2.535 115,1
Istarska županija
65.840 64.037 62.279 60.551 61.222 59.264 90,1
Republika Hrvatska
(u tisu ama)
1.555 1.499 1.432 1.411 1.395 1.338 86,0
Izvor: Državni zavod za statistiku – Statisti ka izvješ a, 2013.
Iz tablice se vidi kako je u 2013. godini u gradu Buzetu zaposleno je ukupno 2.535
osoba, što je 15,1% više u odnosu na 2008. godinu. Istarska županija u 2013. broji
59.264 zaposlenih što ini pad od 9,9% u odnosu na 2008. godinu, dok RH bilježi 1.338
zaposlenih u 2013. godini, što bilježi pad od 14%.
Grafi kim prikazom prikazano je kretanje zaposlenosti u gradu Buzetu.
38
Grafikon 5: Kretanje zaposlenosti u gradu Buzetu u razdoblju 2008.- 2013.
Izvor: Izrada studentice
Unato razdoblju teške financijske krize, Buzet je u 2009. i 2010. godini zabilježio pad
zaposlenih no ve u 2011. godini bilježio se porast zaposlenosti u nizu od 3 godine
(2011. – 2013.).
Analiza Financijske agencije ra ena je me u 20 gradova, koji su na Forbesovoj listi
ocijenjeni kao najbolji gradovi za život i poslovanje. Prema prosje nom broju
zaposlenih po jednom poduzetniku u 2014. godini, na prvom je mjestu s 15 zaposlenih
na jednog poduzetnika grad Bakar, a slijede gradovi Buzet, Varaždin, Sveta Nedelja i
akovec s 11 zaposlenih po poduzetniku. Poduzetnici Velike Gorice ostvarili su najve i
porast ukupnih prihoda od 15,7% u odnosu na ostale gradove na promatranoj listi.
Slijede ih Buzet (15,4%), zatim Pore (14,2%) i Pula (11,1%), što je potvrda uspješnosti
poduzetnika Istarske županije. Poduzetnici iz Pule najviše su, za 99,8 posto, smanjili
iskazani neto gubitak - s 504,7 milijuna kuna u 2013. na 834 tisu e kuna u prošloj
godini, dok su poduzetnici s podru ja Buzeta u tom razdoblju gubitke smanjili za oko
120 milijuna kuna - sa 148 na 28 milijuna kuna.
(http://www.buzet.hr/index.php?id=111&tx_ttnews%5Btt_news%5D=3024&tx_ttnews
%5BbackPid%5D=33&cHash=f19b8f8173)
2.2032.178 2.164
2.224
2.339
2.535
1.900
2.000
2.100
2.200
2.300
2.400
2.500
2.600
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Grad Buzet
39
Sljede a tablica prikazuje nam Forbesovu listu najbolje ocijenjenih gradova za život i
poslovanje u 2015. godini.
Tablica 11: Forbesova lista najbolje ocijenjenih gradova za život i poslovanje u
2015. godini
RB Grad RB Grad
1. Split 11. Velika Gorica
2. Zagreb 12. Šibenik
3. Rovinj 13. Sveta Nedjelja
4. Pore 14. Varaždin
5. Rijeka 15. Kastav
6. Dubrovnik 16. Zadar
7. akovec 17. Bakar
8. Solin 18. Buzet
9. Karlovac 19. Novigrad
10. Pula 20. Samobor
Izvor: Poslovni dnevnik, 2015.
Forbesova lista najbolje ocijenjenih gradova za život i poslovanje sastoji se od tri
skupine pokazatelja. Prvi pokazatelji su ekonomski, kao što je ukupan ostvareni prihod
poduzetnika. Isto tako, uspore uju se ekonomski indikatori s 2008. godinom kako bi se
vidjelo kakva je ekonomska otpornost na krizu. Drugi indikatori odnose se na gradske
prora une te mjere ovisnosti o državnom prora unu. Uzimaju se u obzir gradska
davanja za unaprje enje kvalitete stanovanja stanovnika poput prostora za rekreaciju ili
kulturu. Tre a skupina indikatora su pokazatelji kvalitete života koji se primarno odnose
na kulturnu aktivnost gradova kao što su kinoprojekcije i muzeji.
(http://www.telegram.hr/politika-kriminal/forbes-je-objavio-listu-top-20-hrvatskih-
gradova-za-zivot-i-poslovanje/)
Iz tablice se vidi ak pet prisutnih gradova u Istarskoj županiji, a na 18. mjestu na
ljestvici nalazi se i Buzet.
40
4.2. Vanjskotrgovinska razmjena
Globalno gledaju i, me unarodna razmjena roba i usluga jest ukupnost trgovine robama
i uslugama me u rezidentima razli itih zemalja svijeta. Ona gotovo kontinuirano bilježi
porast, uvjetuju i sve ve u me uovisnost nacionalnih ekonomija i potrebu za
koordinacijom i stvaranjem me unarodnog institucionalnog okvira. Republika
Hrvatska, kao zemlja s veoma malim nacionalnim tržištem, ima izraženu potrebu za
ja im integriranjem u svjetsko gospodarstvo sa ciljem ostvarivanja pobrojanih
ekonomskih u inaka. No, za njegovo ostvarivanje potrebna je visoka kvaliteta i
prihvatljiva cijena finalnih proizvoda i usluga.
Ekonomski rast i razvoj uklju uje mnogo ve i broj varijabli, nego što je to
vanjskotrgovinska razmjena. Za mala je gospodarstva osobito zna ajan njihov stupanj
otvorenosti. Naime, što je nacionalna ekonomija otvorenija, to je više inozemne
konkurencije na njezinom doma em tržištu, pa je priljev inovacija ve i, a ujedno su i
doma i gospodarski subjekti primorani uvoditi nove tehnologije i suvremena
dostignu a. Upravo to podiže razinu konkurentnosti cjelokupne nacionalne privrede.
Ve om izvoznom propulzivnoš u pove ava se malo nacionalno tržište i ostvaruju se
u inci ekonomije obujma. (Škufi , L., Ladavac, J., 2001., p:12)
Problemi izvoza i uvoza odraz su stanja nacionalnog gospodarstva, a podizanje
efikasnosti i konkurentnosti izvoza predstavlja klju no hrvatsko razvojno pitanje. Stoga,
visoke stope ekonomskog rasta, smanjenje deficita platne bilance i inozemne
zaduženosti nisu mogu i bez pove anja me unarodne konkurentnosti hrvatskog
gospodarstva i bržeg rasta izvoza od uvoza.
U vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni grad Buzet ima veoma zna ajnu ulogu u strukturi
Istarske županije. Sljede om tablicom prikazane su vrijednosti robne razmjene s
inozemstvom u Republici Hrvatskoj, Istarskoj županiji i gradu Buzetu u razdoblju od
2008. – 2013. godine.
41
Tablica 12: Vrijednost robne razmjene s inozemstvom u gradu Buzetu, Istarskoj
županiji i Republici Hrvatskoj od 2008. do 2013. godine (u tisu ama kuna)
IZVOZ
2008 2009 2010 2011 2012 2013
Grad Buzet 389.987 412.853 481.229 549.600 538.770 490.834
Istarska županija
4.800.890 5.001.061 6.766.374 7.121.690 5.208.334 3.840.034
Republika Hrvatska
51.380.320 55.180.038 64.891.583 71.289.778 72.200.000 67.994.473
UVOZ
2008 2009 2010 2011 2012 2013
Grad Buzet 367.987 378.584 389.599 427.057 404.877 390.401
Istarska županija
5.997.651 5.861.488 5.530.013 5.446.028 5.055.070 4.420.666
Republika Hrvatska
109.765.900 111.739.738 110.296.840 120.997.127 121.500.000 119.566.494
POKRIVENOST UVOZA S IZVOZOM - %
Grad Buzet 106 109 124 129 133 126
Istarska Županija
80 85 122 131 103 87
Republika Hrvatska
47 49 58 59 59 57
Izvor: Upravni odjel za financije i gospodarstvo Grada Buzeta, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske – robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom 2014.
Grad Buzet, u promatranom razdoblju, konstantno ostvaruje ve i izvoz od uvoza. U
2013. godini došlo je do pada vrijednosti izvoza, no i dalje se bilježi suficit
vanjskotrgovinske bilance. Istarska županija u 2008., 2009. i 2013. godini bilježi deficit
vanjskotrgovinske bilance, ali u 2010., 2011. i 2012. bilježila je suficit. RH je u svim
promatranim razdobljima bilježila deficit što nikako nije pohvalno za razvoj daljnjeg
gospodarstva.
42
U skladu s tabli nim podacima, slijede i grafikon prikazuje robnu razmjenu s
inozemstvom grada Buzeta u razdoblju od 2008. – 2013. godine.
Grafikon 6: Robna razmjena grada Buzeta s inozemstvom u razdoblju od 2008. –
2013. godine
Izvor: Izrada studentice prema podacima Upravnog odjela za financije i gospodarstvo
Grada Buzeta, 2014.
U promatranom razdoblju (2008. – 2013.) Grad Buzet kontinuirano ostvaruje ve i izvoz
od uvoza što se o ituje suficitom vanjskotrgovinske bilance. U 2008. godini Buzet je
ostvario 8,1% ukupnog izvoza, a u 2013. godini ak 12,8% izvoza u Istarskoj županiji
otpada na Grad Buzet. U 2013. godini grad Buzet ostvario je pad vrijednosti izvoza za
oko 9% i pad vrijednosti uvoza za oko 3,6% u odnosu na 2012. godinu no i dalje je
nastavljen trend pozitivnog salda vanjskotrgovinske bilance (100.433.000 kuna).
Od ukupnog broja poduzetnika registriranih u 2013. godini na podru ju Buzeta, njih
16,8% su izvozno orijentirani. Prema veli ini poduze a, me u izvoznicima su
- 100.000 200.000 300.000 400.000 500.000 600.000
2008
2009
2010
2011
2012
2013
GRAD BUZET - UVOZ
GRAD BUZET - IZVOZ
43
najzastupljeniji mali poduzetnici (89,93%), ali najve u vrijednost izvoza u 2013. godini
su ostvarili veliki poduzetnici (88,04% vrijednosti ukupnog izvoza).
Najve i buzetski izvoznik je Cimos (nekada Tomos), hrvatsko-slovenskog vlasnika, koji
zapošljava oko 600 ljudi i ima izvoz oko 50-ak milijuna dolara godišnje. Gotovo 50
posto izvoza tvornica koje se bave auto-proizvodnjom u Hrvatskoj je iz Cimosa Buzet,
gdje se radi za Ford, Citroen, BMW, Cryshler, zna i za tu kompletnu vode u svjetsku
autoindustriju. Manji buzetski izvoznici su još i poduze a: PAB Akrapovi d.o.o.
(zaštitne kacige i ostala zaštitna oprema), Drvoplast d.o.o. (plasti ni profili), Delicija
d.o.o. (keksi)
4.3. Kretanje investicija
Investicija se može interpretirati kao bilo kakvo ulaganje, primarno nov anih sredstva,
radi stjecanja odre enih ekonomskih koristi, odnosno profita. Pri tome se može ulagati
u financijske oblike imovine i s njima izjedna ene investicije ili pak u realne oblike
imovine koji omogu avaju ostvarivanje ekonomskih koristi tj. profita kroz odre ene
produktivne poslovne aktivnosti.
Investicije su imale važnu ulogu u stimuliranju gospodarskoga rasta prije financijske i
ekonomske krize i svakako bi morale biti jedan od klju nih imbenika oporavka i rasta
poslije krize. (Mari i suradnici, 2011., p:15)
Investiranje je važno za razvoj lokalne samouprave, županije i cijele države, posebno
ako se ono doga a unutar gospodarstva što je iznimno bitno s obzirom da je to preduvjet
za rast poslovanja u budu nosti.
Sljede om je tablicom prikazano kretanje investicija u gradu Buzetu u razdoblju od
2008. – 2013. godine te su izra unati bazni i verižni indeksi.
Tablica 13: Investicije na podru ju grada Buzeta u razdoblju 2008. – 2013.
Godine
Ukupne investicije na podru ju grada Buzeta
Bazni indeks Verižni indeks
2008 65.998.239 100,00 /
44
2009 69.010.457 104,56 104,56
2010 70.904.206 107,43 102,74
2011 100.710.398 152,60 142,04
2012 108.945.544 165,07 108,18
2013 160.583.514 243,31 147,40
UKUPNO 2008-2013
576.152.358
Izvor: FINA, 2014
Ukupne investicije u promatranom razdoblju su se konstantno pove avale. Izra unom
baznih indeksa u odnosu na baznu godinu (2008.) najve i porast se bilježi u 2013.
godini i to za 143,31%. U odnosu na prethodnu 2012. godinu, najve i porast investicija
ostvario se tako er u 2013. godini i to za 47,40%. Najmanji porast u odnosu na
prethodnu godinu zabilježen je u 2010. godini i to za samo 2,74%.
Slijedom prethodne tablice, dan je i grafi ki prikaz kretanja investicija.
Grafikon 7: Ukupne investicije na podru ju grada Buzeta u razdoblju 2008. – 2013.
Izvor: Izrada studentice prema FINA podacima
-
20.000.000
40.000.000
60.000.000
80.000.000
100.000.000
120.000.000
140.000.000
160.000.000
180.000.000
2008 2009 2010 2011 2012 2013
Kretanje investicija
45
4.4. Analiza prora una
Prora un je instrument pomo u kojega jedinice lokalne samouprave prikupljaju i
raspore uju sredstva. Zada a prora una je pridonijeti gospodarskom i socijalnom
razvoju lokalne zajednice.
U Republici Hrvatskoj postoje tri razine prora una: državni prora un, prora un
izvanprora unskih fondova i prora un jedinica lokalne i regionalne samouprave, a sva
tri zajedno ine prora un op e države. Da bi se razli ite potrebe i želje prora unskih
korisnika ostvarile neophodno ih je uskladiti s financijskim mogu nostima dok se
prora unska sredstva moraju koristiti ekonomi no, u inkovito i djelotvorno. (Grad
Buzet, Prora un u malom, 2015.)
Prora un se odnosi na fiskalnu godinu koja obuhva a razdoblje od dvanaest mjeseci, a
po inje od 1. sije nja te završava 31. prosinca svake kalendarske godine.
Osnovne smjernice za izradu godišnjeg prora una se donose prije izrade financijskog
prora una, a temelje se na zakonskim propisima, namjenskom i svrsishodnom
korištenju sredstava te nastojanju da se uvažavaju potrebe gra ana i svih drugih
asocijacija koje djeluju na podru ju grada. Smjernice se grupiraju prema godišnjim
mogu nostima i prioritetima u pojedinoj godini, a navode se na slijede i na in: (Grad
Buzet, Prora un u malom, 2015.)
održivi raznoliki ekonomski razvoj, izgra en na konkurentnom gospodarstvu,
ruralnom turizmu i poljoprivredi
razvoj komunalne infrastrukture
razvoj ljudskih resursa putem obrazovanja uskla enog s potrebama tržišta
porast zapošljavanja kroz poticaje malom i srednjem poduzetništvu
porast životnog standarda kroz razvoj komunalne, prometne, socijalne i
društvene infrastrukture
pove anje aktivnosti privatnog sektora
uspostava sustava odgovornog, kontroliranog i strateškog upravljanja javnim
rashodima i kontrola trošenja namjenskih prihoda
46
Narednom tablicom prikazani su prora unski prihodi i rashodi grada Buzeta od 2008. do
2013. godine.
Tablica 14: Prora unski prihodi i rashodi grada Buzeta od 2008. do 2013. godine
Stavka 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupni prihodi:
52.901.941 42.290.700 41.163.287 39.064.402 43.348.921 40.458.221
prihodi poslovanja
51.944.764 41.675.787 39.831.867 37.761.696 42.098.684 39.772.271
prihodi od prodaje
nefinancijske imovine
957.177 614.913 1.331.420 1.302.706 1.250.237 685.950
Ukupni rashodi:
52.649.731 41.154.981 38.198.332 37.129.904 40.226.645 37.128.780
rashodi poslovanja
49.991.031 35.213.618 34.237.528 33.076.425 35.465.057 32.382.144
rashodi za nabavu
nefinancijske imovine
2.658.700 5.914.363 3.960.804 4.053.479 4.761.588 4.746.636
Izvor: Upravni odjel za financije i gospodarstvo Grada Buzeta, 2014.
U promatranom razdoblju od 2008. do 2013. godine, prora un grada Buzeta kre e se na
razini od oko 40-tak milijuna kuna, osim 2008. godine kada je ve i. Prema podacima iz
Godišnjih izvješ a grada Buzeta, u strukturi ukupnih prihoda gradskog prora una grada
Buzeta prevladavaju prihodi poslovanja koji ine oko 95% ukupno ostvarenih prihoda.
Ostatak predstavljaju prihodi ostvareni prodajom nefinancijske imovine. Ve ina prihoda
poslovanja ostvaruje se kroz prihode od poreza, teku ih potpora iz državnog i
županijskog prora una te od komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Manji dio su
prihodi od imovine, namjenske pomo i iz prora una i ostalih subjekata te prihodi po
posebnim propisima. Najve i udio u prihodima poslovanja imaju prihodi od poreza koji
se ubiru iz poreza i prireza na dohodak, poreza na dobit i poreza na imovinu.
47
Grad Buzet je u promatranom razdoblju imao brdsko – planinski status što je bitno
utjecalo na ve u visinu prihoda prora una kroz dodatne povrate iz državnog prora una.
Promjenom niza zakonskih propisa u 2014. godini grad Buzet gubi status brdsko –
planinskog podru ja ime gubi oko 13 milijuna kuna godišnje. (Marketinška strategija
i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na podru ju grada Buzeta, p: 2012.)
U 2008. godini je prora un grada bio najve i s 52,9 milijuna kuna jer obuhva a oko 8,9
milijuna prijenosa viška sredstava iz prethodnog razdoblja za nerealizirane projekte ili
projekte u tijeku. U ostalim promatranim godinama prora un je vrlo ujedna en i
uravnotežen s visinom od oko 40 milijuna kuna. Prihodna strana prora una se tijekom
svih godina realizira na gotovo planiranoj visini ili ak ve oj od planiranih iznosa.
Unato recesijskim godinama, gospodarstvo se uspijeva održati bez zna ajnijih
smanjenja broja zaposlenih pa su porezni prihodi na gotovo ujedna enoj visini. Isto se
odnosi i na ostale grupe prihoda.
Sljede im grafikonom prikazano je kretanje ukupnih prihoda i rashoda Grada Buzeta u
razdoblju 2008.- 2013. godine.
Grafikon 8: Kretanje ukupnih prihoda i rashoda Grada Buzeta u razdoblju
2008. – 2013. godine
Izvor: izrada studentice prema podacima Upravnog odjela za financije i gospodarstvo
Grada Buzeta, 2014.
0
10.000.000
20.000.000
30.000.000
40.000.000
50.000.000
60.000.000
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Ukupni prihodi:
Ukupni rashodi:
48
Rashodi prora una uskla eni su sa realnim prihodima i realiziraju se sukladno
planiranim aktivnostima.
Promatraju i strukturu rashoda tijekom godina, najve i udio u istima imaju rashodi za
prostorno ure enje i komunalnu djelatnost (47%), koje ine: održavanje javnih i zelenih
površina, održavanje, sanacija i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta, zbrinjavanje
krupnog otpada, održavanje i obilježavanje naselja i ulica, održavanje groblja,
održavanje javne rasvjete i atmosferskih voda.
Druga skupina su rashodi za društvene djelatnosti (27%), a tu spadaju: rashodi za
predškolski odgoj, kulturu, sport, socijalnu skrb i zdravstvo, razne udruge te rashodi za
projekte s EU financiranjem – IPA Adriatic CBC, REVITAS. (Godišnja izvješ a grada
Buzeta od 2008. – 2013.)
Za Vatrogasnu službu iz prora una se izdvaja oko 7%, za izvršna tijela gradske uprave
7%, subvencije ku anstvima 3%, za ostale materijalne troškove i donacije 6% te za
poticanje poljoprivrede i gospodarstva 2%.
U promatranom razdoblju najve a kapitalna izdvajanja bila su za: dogradnju osnovne
škole u Buzetu i podru ne škole u Vrhu, izgradnja parkirališta u starom gradu,
rekonstrukcija ulica II Istarske brigade i Sjeverne ulice, sanacija odlagališta,
rekonstrukcija nerazvrstanih cesta, dogradnja dje jeg vrti a, izgradnja infrastrukture u
poduzetni koj zoni te izgradnja nove mreže za vodu i odvodnju.
49
4.5. Indeks razvijenosti grada Buzeta
Prema Uredbi o indeksu razvijenosti („Narodne novine“ broj 63/10. i 158/13.) indeks
razvijenosti izra unava se na temelju slijede ih pokazatelja:
1. stope nezaposlenosti,
2. dohotka po stanovniku,
3. prora unskih prihoda jedinica lokalne, odnosno podru ne (regionalne)
samouprave po stanovniku,
4. op ega kretanja stanovništva,
5. stope obrazovanosti
Izra un se temelji na podacima u razdoblju od tri godine koje prethode postupku
ocjenjivanja, odnosno podataka prema rezultatima zadnjeg popisa stanovništva, ukoliko
godišnje serije podataka nisu dostupne.
Grad Buzet, prema razvijenosti pripada u IV skupinu hrvatskih gradova i op ina ija je
vrijednost indeksa razvijenosti izme u 100 i 125% u odnosu na prosjek Republike
Hrvatske. Indeks razvijenosti izra unava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova
Europske unije. Prema tom indeksu grad Buzet ima natprosje nu razvijenost pa tako za
2011. zauzima 49. mjesto od ukupno 560 jedinica lokalne samouprave u Republici
Hrvatskoj. (Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na
podru ju grada Buzeta, p: 57, 2012.)
Sljede a tablica prikazuje indeks razvijenosti grada Buzeta za period 2006. – 2008.
godine.
50
Tablica 15: Indeks razvijenosti Buzeta u razdoblju od 2006. – 2008. godine
VRIJEDNOSTI OSNOVNIH POKAZATELJA za grad
BUZET
2006-2008 Prosje ni dohodak per capita 34.220 2006-2008 Prosje ni izvorni prihodi per capita 3.569 2006-2008 Prosje na stopa nezaposlenosti 2,5% 2008-2001 Kretanje stanovništva 96,3%
2007 Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 63,7 %
VRIJEDNOSTI STANDARDIZIRANIH
POKAZATELJA U ODNOSU NA NACIONALNI PROSJEK
2008-2010 Prosje ni dohodak per capita 141,8% 2008-2010 Prosje ni izvorni prihodi per capita 108,7% 2008-2010 Prosje na stopa nezaposlenosti 120,2% 2010-2001 Kretanje stanovništva 102,9%
2007 Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 93,1% INDEKS RAZVIJENOSTI 117,21%
GRAD BUZET JE RAZVRSTAN U III GRUPU
RAZVIJESNOSTI U RH IV GRUPA (100-
125%)
Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2009.
U periodu 2006. – 2008. vidljivo je da su gotove sve vrijednosti osnovnih pokazatelja za
grad Buzet u odnosu na vrijednosti za nacionalni prosjek ve e. Prosje ni dohodak per
capita je ve i za 41,8%, prosje ni izvorni prihodi per capita za grad Buzet su ve i su za
8,7%, a prosje na stopa nezaposlenosti raste u odnosu na RH za 20,2%. Pokazatelj
udjela obrazovnog stanovništva u ukupnom stanovništvu za grad Buzet u odnosu na RH
je manji za 6,9%, a kretanje stanovništva pada za 3,7%.
Grad Buzet je po indeksu razvijenosti za 17,21% ve i od prosjeka RH, ime se
razvrstava u IV grupu razvijenosti. Najve a je V grupa razvrstavanja.
Tablica 16: Indeks razvijenosti Buzeta u razdoblju od 2008. – 2010. godine
VRIJEDNOSTI OSNOVNIH POKAZATELJA ZA GRAD
BUZET
2008-2010 Prosje ni dohodak per capita 35.525 2008-2010 Prosje ni izvorni prihodi per capita 3.707 2008-2010 Prosje na stopa nezaposlenosti 4,4% 2010-2001 Kretanje stanovništva 99,7
2009 Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 63,7 %
51
VRIJEDNOSTI STANDARDIZIRANIH POKAZATELJA
U ODNOSU NA NACIONALNI PROSJEK
2008-2010 Prosje ni dohodak per capita 124,92% 2008-2010 Prosje ni izvorni prihodi per capita 108,6% 2008-2010 Prosje na stopa nezaposlenosti 32,11% 2010-2001 Kretanje stanovništva 100,3%
2009 Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 100% INDEKS RAZVIJENOSTI 115,55%
GRAD BUZET JE RAZVRSTAN U IV GRUPU
RAZVIJESNOSTI U RH IV GRUPA (100-
125%)
Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2011.
Iz tablice indeksa razvijenosti u periodu 2008. – 2010. je vidljivo da su i dalje gotovo
sve vrijednosti osnovnih pokazatelja za grad Buzet u odnosu na vrijednosti za
nacionalni prosjek ve e. Prosje ni dohodak per capita je ve i za 24,92%, prosje ni
izvorni prihodi per capita za grad Buzet su ve i su za 8,6%, a prosje na stopa
nezaposlenosti pada u odnosu na RH za 67,89%. Pokazatelj udjela obrazovnog
stanovništva u ukupnom stanovništvu za grad Buzet u odnosu na RH je na istoj razini
kao i prosjek RH., a kretanje stanovništva raste za 0,3%.
Grad Buzet je za navedeno razdoblje po indeksu razvijenosti pao za 1,66 postotnih
poena odnosno izra unat je indeks razvijenosti na nivou 115,55%. Istim se i dalje
razvrstava u IV grupu razvijenosti.
Tablica 17: Indeks razvijenosti Buzeta u razdoblju od 2010. – 2012. godine
VRIJEDNOSTI OSNOVNIH POKAZATELJA ZA
GRAD BUZT
2010-2012 Prosje ni dohodak per capita 35.963 2010-2012 Prosje ni izvorni prihodi per capita 3.032 2010-2012 Prosje na stopa nezaposlenosti 6,6% 2010-2001 Kretanje stanovništva 99,7
2011 Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 75,18 %
VRIJEDNOSTI STANDARDIZIRANIH
POKAZATELJA U ODNOSU NA NACIONALNI PROSJEK
2010-2012 Prosje ni dohodak per capita 133,3% 2010-2012 Prosje ni izvorni prihodi per capita 102,3% 2010-2012 Prosje na stopa nezaposlenosti 124,3% 2010-2001 Kretanje stanovništva 100,5%
2011 Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 94,4%
52
INDEKS RAZVIJENOSTI 115,21%
GRAD BUZET JE RAZVRSTAN U IV GRUPU
RAZVIJESNOSTI U RH IV GRUPA (100-
125%)
Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2013.
Iz tablice koja obuhva a podatke za zadnji izra unski period odnosno za razdoblje od
2010. – 2012. vidljivo je da je dohodak per capita u visinom od 35.963 za 33,3% ve i
od nacionalnog prosjeka ali i za 1,2% ve i od istog za prethodno razdoblje. Bitnije pada
izvorni prihod per capita te je za 18% manji od prethodnog perioda. Tako er raste i
prosje na stopa nezaposlenosti za 2,2 indeksna poena.
Indeks razvijenosti je u padu za 0,34 postotna poena te iznosi 115,21.
Me u gradovima i op inama u Istarskoj županiji, grad Buzet po osnovnim
pokazateljima (prosje ni izvorni prihodi/pc, kretanje stanovništva, udio obrazovnog
stanovništva u stanovništvu 16-65 godina, indeks razvijenosti) nalazio se na dnu
ljestvice. Tako er, po tim pokazateljima i indeksu razvijenosti je ispod prosjeka Istarske
županije. Suprotno tome, po prosje nom dohotku per capita i prosje noj stopi
nezaposlenosti nalazi se me u prvima na ljestvici i iznad je županijskog prosjeka.
Analiziraju i pokazatelje grada Buzeta, može se zaklju iti da je Buzet od pojave
gospodarske krize (2008. g.) bilježio porast stope nezaposlenosti, kao što je bio slu aj u
cijeloj Republici Hrvatskoj. Tek u 2014. godini dolazi do smanjenja nezaposlenosti u
svima trima promatranim jedinicama. Broj zaposlenih se pove ao za 16, 39% više u
odnosu na 2009. godinu. U promatranom razdoblju, Buzet konstantno ostvaruje ve i
izvoz od uvoza, a ukupne investicije konstantno su se pove avale. Indeks razvijenosti u
prosjeku je iznosio 116% i minimalno je oscilirao u trima grupama promatranih
razdoblja.
53
5. ZAKLJU AK
Buzet, kao najsjeverniji grad u unutrašnjosti Istre, po broju stanovnika i površini,
pripada srednje velikim gradovima odnosno jedinicama lokalne samouprave u županiji i
Republici Hrvatskoj. S obzirom na svoje geografske, klimatske i prometne
karakteristike te prirodne resurse predstavlja mjesto u kojem je kvaliteta života
stanovnika visoko pozicionirana. Vrlo mala udaljenost i dobra prometna povezanost od
tri velike gradske cjeline Rijeke, Trsta i Pule ine ga vrlo interesantnim za razvoj
ruralnog turizma, trgovine, servisnih i uslužnih djelatnosti te gospodarstva u cijelosti.
Zadovoljavaju a je i gradska infrastruktura, što ini temelj za visoki standard
stanovništva i gospodarstva. Voda, odvodnja, elektri na energija, telefon, briga o otpadu
te prometnice dostupni su gotovo svakom stanovniku, a u nedostaju e infrastrukturne
mreže istih, planski se ulaže iz godine u godinu s ciljem dostizanja optimalne
pokrivenosti.
Buzet ima veliki potencijal za održivi gospodarski razvoj jer su postoje e aktivne
djelatnosti u gospodarstvu po strukturi i sektorima dobra baza za daljnji razvoj.
Oslonac buzetskog gospodarstva je prera iva ka industrija u kojoj je zaposleno preko
50% ukupne radne snage kroz proizvodnju i preradu dijelova za motorna vozila,
proizvodnju plasti nih proizvoda, namještaja, proizvodnje piva te mnogih drugih
povezanih obrtni kih i servisnih djelatnosti. Tijekom promatranog razdoblja, unato
krizi i gospodarskoj stagnaciji u cijeloj RH, gospodarstvo u gradu Buzetu je svojim
rezultatima i pokazateljima uspijevalo odolijevati izuzetno teškom razdoblju.
Nezaposlenost u analiziranom periodu ima trend porasta, no stopa nezaposlenosti je
daleko manja u odnosu na prosjek županije i na prosjek u RH. Broj poduzetnika je u
2013. godini bilježio porast za 8% u odnosu na 2008. godinu, dok je broj zaposlenih u
sektoru poduzetništva porastao za 1,5% u odnosu na istu promatranu godinu. Uo ava
se napor u gospodarstvu da se redukcijom prihoda smanjuju i troškovi pa je evidentan
pad u prosje nom prihodu per capita. Bitno je zaklju iti da nijedno veliko trgova ko
društvo nije u fazi ste aja ili likvidacije, što je rezultiralo da zaposlenici zadrže svoja
radna mjesta.
54
Veliku ulogu u promatranju održivosti i razvoju gospodarstva ine investicije koje su
bilježile konstantan rast u svim promatranim godinama, a u 2013. godini bilježile su ak
47% porasta u odnosu na 2008. godinu. Ulaganja su preduvjet za budu i razvoj i rast
poslovanja. Prosje ni dohodak per capita, u promatranom periodu, ima trend porasta i
gotovo je za tre inu ve i od nacionalnog prosjeka. Nositelji ukupnog razvoja su lokalni,
ali i ostali hrvatski i inozemni poduzetnici, a uloga Grada Buzeta odnosno njene uprave
i samouprave ima obvezu stvaranja preduvjeta za prostorno – planske pretpostavke,
izgradnje infrastrukture te koordinacije s županijom, ministarstvima te ostalim tijelima
radi podrške i inicijative razvoja.
Prora un je velikim dijelom namijenjen prostornom ure enju i komunalnim
aktivnostima i investicijama. Veliki angažman je u zadnjim godinama posve en
apliciranjima na natje aje EU fondova, a neki su uspješno realizirani ili su u procesu
provedbe. Novim zakonskim odredbama, prihode prora unskih sredstava e biti manji,
zbog gubitka brdsko – planinski statusa, što e smanjiti potpore iz državnog prora una.
U pogledu indeksa razvijenosti, grad Buzet pripada iznadprosje noj grupi gradova i
op ina u RH po mjerenju istog. Prosje ni indeks razvijenosti iznosi 116%. Svi
parametri izra una indeksa su daleko ve i od prosjeka što ukazuje na dobar trend i
uspješnost, a naro ito s obzirom na teške recesijske godine. Grad Buzet se danas nalazi
na prekretnici društvene i gospodarske preobrazbe, svjestan da razvojne izazove mora
tražiti prvenstveno u vlastitim snagama. Prednost prema konkurenciji, Buzet treba
tražiti u valorizaciji i ja anju postoje eg industrijskog i ostalog dijela sekundarnih i
tercijarnih djelatnosti.
Poseban zna aj imaju nove gospodarske poduzetni ke zone gdje su stvoreni uvjeti u
pogledu prostora, korištenja zajedni ke infrastrukture, za dobro poslovanje i
zapošljavanje novih djelatnika kroz obrte i male poduzetnike. Prioriteti razvoja morali
bi biti i u poljoprivredi, naro ito vinogradarstvu, maslinarstvu, uzgoju vo a i povr a te
sto arstvu. Iskorištavanje prirodnih resursa i definiranja mnogih novih cjelogodišnjih
turisti kih proizvoda i ponude je svakako prostor za napredak. Buzet ima predispozicije
za ja anje agroturizma – nu enjem eko proizvoda, lovnog, sportsko rekreacijskog,
kulturnog turizma- otvaranjem i valorizacijom Starog grada.
55
Uzimaju i u obzir sve promatrane pokazatelje u razdoblju 2008. – 2013. godine
potvr uje se po etna hipoteza ovog rada da se Grad Buzet razvijao. Razvoj društvene i
fizi ke infrastrukture te ulaganje u znanje e zajedno s razvojem gospodarstva voditi još
ve oj kvaliteti života i ostanku mladih u gradu Buzetu te podizanje standarda života
svih gra ana.
56
LITERATURA
Knjige:
1. Jakovljevi , B., 2005., Na zapadnim i južnim obroncima Buzeštine,
REPREZENT D.O.O., Ra ice
2. Karaman–Aksentijevi , N., 2012., Ljudski potencijali i ekonomski razvoj,
Ekonomski fakultet Sveu ilišta u Rijeci, Rijeka
3. Merli , E., 2009., Buzetska pri a o starim razglednicama, Grad Buzet, Pazin –
Buzet
4. Šipuš, J., 2011., Novinarski zapisi o Buzetu i Buzeštini, REPREZENT D.O.O.,
Ra ice
5. Todaro, M. P., Smith, S. C., 2006., Ekonomski razvoj, Deveto izdanje, TKD
ŠAKINPAŠI , Zagreb
6. Travirka, A., 2001., Istra – Povijest, kultura, umjetni ka baština, FORUM –
Zadar
lanci:
7. Babi , Z., 2005., lanak: „Participacija i ulaganje u obrazovanje u Hrvatskoj“,
Privredna kretanja i ekonomska politika, vol. 14, no.101, dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/18523
8. Kockovi Zaborski, T., 2013., lanak: „Povijest tartufarenja u Istri“, Vjesnik
istarskog arhiva, Vol.20, dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=180099
9. Mari , Z., Maleti , I., Rukelj, D., 2011., lanak: „Analiza agregatnih investicija
i perspektiva njihova kretanja u hrvatskoj s posebnim naglaskom na mogu nosti
korištenja europskih fondova“, Ekonomski pregled, Vol. 62, no. 1-2, dostupno
na: http://hrcak.srce.hr/64983
10. Škufi , L., Ladavac, J., 2001., lanak: „Analiza vanjskotrgovinske razmjene
Republike Hrvatske po županijama“, Ekonomski pregled, vol. 52, no.7-8,
dostupno na: http://hrcak.srce.hr/28766
57
Ostali izvori:
11. Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. (AZRRI), 2008., Strateški program
rurlnog razvoja Istarske županije (2008. – 2013.), Pazin
12. Coin d.o.o., 2009., Strategija razvoja grada Pazina, Pula
13. Grad Buzet - Godišnja izvješ a grada Buzeta od 2008. – 2013., Buzet
14. Grad Buzet – Ustupljeni podaci Odjela za financije i gospodarstvo grada Buzeta,
2014.,Buzet
15. Grad Buzet, 2013., Buzetski list, Buzet
16. Grad Buzet, 2013., Program potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Grada
Buzeta za razdoblje 2013. – 2015., Buzet
17. Institut za me unarodne odnose IMO, 2012., Marketinška strategija i Akcijski
plan razvoja zdravstvenog turizma na podru ju grada Buzeta – projekt AHVN,
Grad Buzet
18. Institut za primijenjenu ekologiju OIKON d.o.o., 2006., Program zaštite okoliša
Istarske županije, Zagreb
19. Istarski vodovod d.o.o. Buzet, 2015., Izvješ e o poslovanju za 2014. godinu,
Buzet
20. Izvješ a FINA-e za razdoblje 2008. – 2013.
21. Micro project d.o.o., 2011., Županijska razvojna strategija Istarske županije
2011. – 2013.
22. Project Management Consulting, Projekt ukupnog razvoja Grada Buzeta 2006. –
2011., 2006.
23. Urbis 72 d.d., 2005., Prostorni plan ure enja grada Buzeta (Knjiga 1.), Buzet
58
Internetske stranice:
24. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, ku anstava i stanova, 2011., dostupno
na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf
25. Državni zavod za statistiku, Statisti ki ljetopis 2012., dostupno na:
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2012/sljh2012.pdf
26. Grad Buzet, dostupno na: http://www.buzet.hr/index.php?id=41
27. Hrvatski zavod za zapošljavanje, registrirana nezaposlenost, dostupno na:
http://statistika.hzz.hr/statistika.aspx?tipIzvjestaja=1
28. Istarski vodovod Buzet, dostupno na: http://www.ivb.hr/
29. Ministarstvo kulture, dostupno na: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6
30. Ministarstvo regionalnog razvoja – indeksi razvijenosti, dostupno na:
http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405
31. Narodne novine, 2013., dostupno na: http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_12_147_2751.html
32. Poslovni dnevnik, 2015., dostupno na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/tri-
zupanijska-grada-na-forbesovoj-listi-najboljih-gradova-295249
33. Poslovni info., 2015., dostupno na: http://www.poslovni-
info.eu/sadrzaj/gospodarstvo-rh/zaposlenost-i-nezaposlenost-u-hrvatskoj-i-eu-
%281%29/
34. Prora un Grada Buzeta, dostupno na: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405
35. Pu ko otvoreno u ilište „Augustin Vivoda“ Buzet, dostupno na:
http://www.poubuzet.hr/index.php?id=povijest_ucilista
36. Službene novine grada Buzeta, 2013., dostupno na:
http://www.buzet.hr/index.php?id=51
37. Turisti ka zajednica grada Buzeta, dostupno na: http://www.tz-buzet.hr/
59
POPIS TABLICA
Redni br. Naslov tablice Stranica
1.
Broj stanovnika Buzeta, Istarske županije i Republike Hrvatske u 2001. i 2011. godini.
13
2.
Popisane osobe, ku anstva i stambene jedinice grada Buzeta i Istarske županije prema popisu iz 2011. godine
15
3.
Kretanje prirodnog prirasta u gradu Buzetu u razdoblju od 2008. do 2012. godine
15
4.
Stanovništvo staro 15 i više godina prema najviše završenom razredu osnovne, srednje škole te visokom stupnju obrazovanja prema popisu stanovništva iz 2001. i 2011. godine
17
5.
Kretanje broja poduzetnika i zaposlenih u sektoru poduzetništva na podru ju grada Buzeta u razdoblju 2008. – 2013.
21
6.
Ostvareni prihod poduzetnika registriranih na podru ju grada Buzeta u razdoblju od 2008. – 2013.
22
7.
Broj poduzetnika i prosje an broj zaposlenih na bazi sata rada po djelatnostima u Buzetu u 2013. godini
23
8.
Turisti ki dolasci i no enja na podru ju grada Buzeta od 2010. – 2013.
33
9.
Registrirana nezaposlenost u gradu Buzetu, Istarskoj županiji i Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008. - 2014.
35
60
10.
Broj zaposlenih u gradu Buzetu, Istarskoj županiji i Republici Hrvatskoj u razdoblju 2008.-2013.
37
11.
Forbesova lista najbolje ocijenjenih gradova za život i poslovanje u 2015. godini
39
12.
Vrijednost robne razmjene s inozemstvom u gradu Buzetu, Istarskoj županiji i Republici Hrvatskoj od 2008. do 2013. godine
41
13.
Investicije na podru ju grada Buzeta u razdoblju 2008. – 2013.
43
14.
Prora unski prihodi i rashodi grada Buzeta od 2008. do 2013. godine
46
15.
Indeks razvijenosti Buzeta u razdoblju od 2006. – 2008. godine
50
16.
Indeks razvijenosti Buzeta u razdoblju od 2008. – 2010. godine
50
17.
Indeks razvijenosti Buzeta u razdoblju od 2010. – 2012. godine
51
61
POPIS GRAFIKONA
Redni br. Naslov grafikona Stranica
1.
Starosna struktura stanovnika Grada Buzeta prema popisu stanovništva 2011. godine
14
2.
Struktura obrazovanosti stanovništva starih 15 i više godina na podru ju grada Buzeta prema popisu stanovništva iz 2011.
18
3.
Udio pojedinih djelatnosti u ukupnoj strukturi gospodarstva grada Buzeta u 2013. godini
24
4.
Registrirana nezaposlenost u gradu Buzetu, Istarskoj županiji i Republici Hrvatskoj od 2008. – 2014. godine
36
5.
Kretanje zaposlenosti u gradu Buzetu u razdoblju 2009.- 2013.
38
6.
Robna razmjena grada Buzeta s inozemstvom u razdoblju od 2008. – 2013. godine
42
7.
Ukupne investicije na podru ju grada Buzeta u razdoblju 2008. – 2013.
44
8.
Kretanje ukupnih prihoda i rashoda Grada Buzeta u razdoblju 2008. – 2013. godine
47
62
POPIS ZEMLJOVIDA
Redni br. Naslov slike Stranica
1.
Položaj grada Buzeta u Istarskoj županiji
7
2.
Gusto a stanovništva u op inama i gradovima Istarske županije
8
3.
Hidrološki zemljovid Istarskog vodovoda Buzet
12
63