Post on 08-Nov-2014
KASNA ODRASLA DOB
STARENJE je vremenski ovisna promjena nekog objekta ili sustava (Yates 1996)
STARENJE predstavlja pravilne ili redovite promjene reprezentativnih organizama u reprezentativnoj okolini koje se zbiva protokom vremena (Birron i Birron, 1990)
Obuhvaća razdoblje od 60 godine pa do kraja života
Kronološka dob nesavršeni pokazatelj funkcionalne dobi, odnosno stvarnih sposobnosti i učinaka.
Ljudi biološki stare različitom brzinom i stoga stručnjaci razlikuju: mlađe starije (65-75 godina)
stare starije (od 75-85) i najstarije starije (od 85-90)
Očekivana duljina života
Postoje procjene o duljini života ali ne i biološka mjera kojom će neka osoba ostarjeti
Aktivni životni vijek znači broja godina aktivnog zdravog života koje rođena osoba može očekivati
Genska granica duljine života ili maksimalni životni vijek varira između 70 i 110 godina za većinu ljudi s prosjekom od oko 85 godina
Najstarija potvrđena životna dob koju je netko doživio je 122 godine
TJELESNE PROMJENE
ŽIVČANI SUSTAV: težina mozga se smanjuje tijekom cijele odrasle dobi a postaje veća nakon 60 godine i iznosi od 5-10% do dobi od 80 godina, a događa se zbog odumiranja neurona i povećanja prostora unutar mozga
Otpuštanje više hormona stresa u krv
Osjetni sustav
Slabije vide i čuju, a moguća je i manja osjetljivost na području okusa, mirisa i dodir
Vidna oštrina se pogoršava nakon 70 godine Vid- rožnica postaje prozračnija i raspršuje
svjetlo što zamagljuje sliku i povećava osjetljivost na blještanje
Leća žuti što narušava razlikovanje boja MAKULARNA DEGENERACIJA- osnovni uzrok
sljepoće kod starijih
SLUH
Dolazi do smanjene opskrbe krvlju i prirodnom gubitku stanica u unutrašnjosti uha i slušnom korteksu te skrućivanja membrana poput bubnjića
smanjuje se reprezentativnost na jake i iznenadne zvukove i postaje teže razlikovanje tonskih obrazaca
OKUS I MIRIS
Nakon 60 godine smanjena osjetljivost na 4 temeljna okusa-slatko, slano, kiselo i gorko
Broj mirisnih receptora se smanjuje nakon 60 godine i time opada osjetljivost na mirise što izaziva određene posljedice.
DODIR: smanjuje se osjetljivost na šakama osobito na vrhovima prstiju te u manjini na rukama i usnama
KARDIOVASKULARNI I RESPIRATORNI SUSTAV
Mišić srca postaje krući= srce pumpa krv s manje snage, otpada broj otkucaja i usporava se protok krvi kroz cirkulacijski sustav
Između 25 i 80 godine tkivo pluća gubi elastičnost
Količina zrak za izdah i udah se smanjuje napola
Krv apsorbira manje kisika i izlučuje manje ugljičnog dioksida
Imunosni sustav
Veća vjerojatnost od različitih oboljenja: zaraznih poput gripe, kardiovaskularnih, rak, dijabetes…
Hormon stresa jedan od uzročnika slabljenja imuniteta i njegoa količina se povećava sa dobi
Tjelovježba i zdrava prehrana štite sustav u poznoj dobi dok debljina ugrožava
SPAVANJE
Potrebna jednaka količina sna svake noći kao i kod mlađe odrasle dobi (7h)
Teškoće sa spavanjem kod muškaraca se javljaju nakon 30 godine a kod žena nakon 50 godine
Muškarci do dobi od 70 ili 80 godina imaju više smetnji sa spavanjem zbog uvećanja prostate i potrebe za češćim mokrenjem
Skloni apeneji pri spavanju odnosno stanju gdje disanje prestaje na 10 sekundi ili dulje= izaziva kratkotrajna buđenja
Tjelesni izgled
Boranje i labavljenje kože Gruba i ispucala koža zbog žlijezda lojnica koje postaju
manje aktivne Staračke pjege, madeži Vidljivije krvne žile jer je koža prozirnija zbog gubitka
masnih slojeva koji su je podupirali Širi se nos i uši Zubi mogu požutjeti, postati lomljivi, a zubno meso se
povlači Kosa se stanjuje i vlasište postaje vidljivije kod oba spola Visina se nastavlja smanjivati osobito kod žena nakon 60 godine dolazi i do gubitka tejelesne mase
POKRETLJIVOST
U razdoblju od 60/70 godinu otpada 10-20% mišićne snage a u dobi od 70/80 godinu 30-50%
Slabi snaga kostiju te snaga i fleksibilnost zglobova, tetiva i ligamenata
SEKSUALNOST
Transverzalna istraživanja izvještavaju o opadanju spolne želje i učestalosti seksualne aktivnosti kod starijih ljudi
Kod muškaraca neki od razloga prestanka seksualne aktivnosti su: poremećaji autonomnog živčanog sustava, kardiovaskularne bolesti i dijabetes dok kod žena loše zdravlje i nedostatak partnera
Tjelesna invalidnost
Određene tjelesne i mentalne bolesti koje su povezane sa dobi, ne znače da su uzrokovane starenjem
Razlikujemo: PRIMARNO STARENJE-(biološko starenje) genski uzokovano propadanje koje pogađa sve pripadnike naše vrste i onda kada je cjelokupno zdravlje dobro
SEKUNDARNO STARENJE: propadanje zbog nasljednih manjkavosti i negativnih utjecaja iz okoline poput nedostatka prehrane, vježbanja, stresa…
KOGNITIVNI RAZVOJ
Kako stariji mogu najbolje iskoristit svoje kognitivne sposobnosti?
SELEKTIVNA OPTIMIZACIJA UZ KOMPEZACIJU- oni sužavaju svoje ciljeve, selekcionirajući osobno vrijedne aktivnosti kao način da maksimiliziraju dobit od energije koju su uložili, a koja polako nestaje.
PAMĆENJE
U usporedbi s dosjećanjem, pamćenje prepoznavanjem manje trpi u kasnoj dobi jer su u okolini prisutni mnogi znakovi koji pomažu dosjećanje
Javlja se nedostatak asocijativnog pamćenja ili teškoća stvaranja i dosjećanja veza između dijelova
Prema istraživanjima osobe između 50 i 90 godina dosjećaju se davnih i nedavnih događaja češće nego događanja između toga vremenskog razdoblja, a nedavne događaje spominju češće
Prospektivno pamćenje se odnosi na prisjećanje aktivnosti koje planiramo u budućnosti i takvo pamćenje zasnovano na vremenu uvelike opada u kasnoj dobi
Jezik i pamćenje su blisko povezani. Dolazi do teškoća sa pronalaskom pravih riječi koje bi održavale njihove misli, govor je sporiji, češće pauze
Planiranje toga što će reći i kako će to reći je teže u kasnoj dobi
Mudrost- sposobnost za koju se smatra da doseže vrhunac u starijoj dobi
Istraživanja pokazala da dob nije bila garancija za mudrost, no vrsta životnog iskustva je bila bitna (posebice osobe zaposlene u uslužnim djelatnostima postizale su visoke rezultate)
Mirovina utječe na kognitivne promjene i pozitivno i negativno.
Nakon 75 godine kognitivni pad je povezan sa blizinom smrti
Terminalni pad se odnosi na stalan, značajan pad u kognitivnom funkcioniranju prije smrti i prosječno traje oko 5 godina
Propadanje kognitivnog funkcioniranja jest znak gubitka vitalnosti i nadolazeće smrti.