JADRANSKI PROJEKT DUPIN - LOŠINJ

sinergija znanosti i zaštite prirode

• 1987. Jadranski projekt dupin - Znanstveno istraživanje dobrih dupina (Tursiops truncatus)

u Jadranu

• najduže kontinuirano istraživanje jedne populacije dobrih dupina u Sredozemnom moru

• Cilj projekta je istraživanje ekologije i biologije dobrih dupina i ostalih vrsta kitova u Jadranu

• Svjetski priznati primjer dobre prakse – mnogobrojni međunarodni partneri i suradnje sa

stručnjacima iz područja biologije i ekologije morskih sisavaca

• 1999. osnivanje Institut Plavi svijet

• Istraživanje morskog okoliša i morskih organizama, edukacija javnosti i zaštita

mora

• IPS djeluje na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini

• širenje znanstvenih saznanja potrebnih za učinkovitu zaštitu mora

• informiranje javnosti o problemima u okolišu

• predlaganje konkretnih aktivnosti zaštite

• podizanje svijesti javnosti i uključivanje u zaštitu morskih ekosustava i resursa

ISTRAŽIVAČKE BAZE

Lošinj (1987),

Vis (2007)

Murter (2013)

TERENSKI RAD

1995 - 2018 Lošinj

Ukupna udaljenost 111858 km

Udaljenost u dobrim uvjetima za istraživanje 86719 km

Vrijeme provedeno na moru 7112 h

Vrijeme provedeno s dupinima 1754 h

N opažanja 1785

N dupina 1747

N novorođenih mladunaca 335

Prosječna veličina skupine 7,61

• FOTOIDENTIFIKACIJA

• BIOAKUSTIKA

• GENETIKA

• KORIŠTENJE STANIŠTA

• ISTRAŽIVANJE PREHRANE

• STUDIJE PONAŠANJA

ISTRAŽIVANJA:

FOTOIDENTIFIKACIJA

• Fotografiranje i identifikacija jedinki na temelju vidljivih ožiljaka i ureza

ŠTO ZNAMO O NJIMA?

KVARNERIĆ 1995 - 2003 KVARNERIĆ 2004 - 2011

• Trenutno oko 200 dobrih dupina stalno obitava na području Kvarnerića

BIOAKUSTIKA

• Monitoring zvučnog onečišćenja

• Praćenje promjena u akustičnom ponašanju jedinki

BIOAKUSTIKA

• Cresko – Lošinjski akvatorij karakterizira značajan porast buke pod morem tijekom ljeta

• Dupini značajno mijenjaju svoje glasanje u okolišu u kojem su izloženi buci kako bi

kompenzirali maskiranje njihovog uobičajenog glasanje

• Izmjene u zvučnom ponašanju dupina energetski su zahtjevne

• Dupini izbjegavaju bučna područja

STUDIJE PONAŠANJA

• Utvrđivanje sveukupnog budžeta ponašanja

• Identifikacija osnovnih čimbenika koji uzrokuju promjene ponašanja

0

5

10

15

20

25

30

35

40

ATF DT D T T-slow S MB

Bro

j op

ažan

ja

Kategorija ponašanja zabilježena na početku susreta sa skupinom

• Najveći broj negativnih intereakcija s brzim rekreativnim plovilima(kraće vremena utroše na

hranjenje i druženje, a više vremena provode putujući)

• Važni čimbenici su broj prisutnih plovila u blizini skupine i njihovo ponašanje

• PRAVILA PONAŠANJA!

STUDIJE PONAŠANJA

• Jasno strukturiranje populacije u Jadranu - razlike između pojedinih dijelova Jadrana i

okolnih područja Sredozemlja

• Glavni „kolonizacijski” pravci od sjevera prema jugu i od zapada prema istoku Jadranskog mora

• Ženke glavni medijatori u procesu miješanja gena u Jadranu

• Postojanje regionalne jedinice koje zahtjevaju poseban pristup upravljanja kako bi se spriječili

mogući negativni utjecaji

GENETIČKA ISTRAŽIVANJA

KORIŠTENJE STANIŠTA

• Utvrđivanje područja kretanja rezidentnih jedinki

• Razlike između mužjaka i ženki

• Koće i promet rekreativnih plovila - glavni čimbenici

koji utječju na veličinu područja kretanja

ISTRAŽIVANJE IZ ZRAKA

Dobri dupin (Tursiops truncatus)• procjenjena brojnost od oko 10.000 jedinkiPrugasti dupin (Stenella coeruleoalba)• procjenjena brojnost od oko 40.000 jedinki

ISTRAŽIVANJE IZ ZRAKA

1. Obalna područja (Tt)2. Južnojadranska kotlina (Zc i Gg)3. Područja važna za vrste koje se

hrane planktonom

ISTRAŽIVANJE IZ ZRAKA

Gustoća u raspodjeli dobrih dupina:

Tt1: sjeverni Jadran (područje srednje do visoke gustoće)Tt2: područje sjeveroistočnog Jadrana(područje srednje do visoke gustoće)Tt3: sjeverozapadni Jadran(područje niske do srednje gustoće)Tt4: srednji Jadran(područje srednje do visoke gustoće)Tt5: južni Jadran(područje srednje do visoke gustoće)

ISTRAŽIVANJE IZ ZRAKA

Glavata želva (Caretta caretta):• procjena brojnosti > 31 000 jedinki

• Gustoća u raspodjeli glavate želve:Cc1: obalno područje sjeveroistočnog Jadrana(uključuje zone max. gustoće)Cc2: Otvorenija područja od Istrarskog poluotokado Dugog otoka (visoka do max. gustoća)Cc3: obalna područja sjevernog i sjeverozapadnog Jardana (područja od niže do najviše gustoće)Cc4: otvorena područja južnog Jadrana(niža gustoća u raspodjeli jedinki)

ZAŠTITA

• NATURA 2000 ekološka mreža

• 6 NATURA 2000 SCI važnih za vrstu dobri dupin

• Cres- Lošinj SCI (HR3000161)

• 2003. - Otvaranje Lošinjskog Edukacijskog Centra o Moru

• Rezultati znanstvenih istraživanja postaju dostupni široj javnosti radi podizanja svijesti javnosti

o životu morskih sisavaca i morskih ekosustava općenito, u cilju njegove učinkovite zaštite

LMEC

HVALA NA PAŽNJI