Post on 23-Sep-2019
Ravnatelj i stručni suradnik pedagog –suradnjom do kvalitete
Ivana Biljan, prof.viša savjetnica za stručne
suradnike pedagoge, predstojnica Podružnice OsijekAgencije za odgoj i obrazovanje
Zašto govorimo o suradnji?
U svijetu kvalitete (“Sve što želim”-svijetu)
• Osjećam se prihvaćeno, u prijateljskom ozračju.
• Najbolje je što znam i mogu.
• Korisno je biti.
• Dobro se osjećam.
• Stalno napredujem.
• Nikad nema destrukcije i grubosti.
Kvaliteta nije slučajna
…ona je rezultat
ozbiljnih namjera,
iskrenog truda,
inteligentnog vođenja i
vještog djelovanja: ona
predstavlja mudar izbor
između mnoštva
alternativa.Willa A. Foster
Kultura kvalitete odnosi se na socijalno-psihološki
element zajedničkih vrijednosti, uvjerenja, očekivanja i težnji ka kvaliteti u školskom kolektivu.
KULTURA KVALITETE OSIGURAVANJE KVALITETE
Što je posebnost moje škole, po čemu se razlikuje od drugih škola?
• Kako znate?
• Što traži poboljšanje i što poduzimate?
Indikatori kvalitete škole prema područjima
• kurikulum
• postignuća
• učenje i poučavanje
• podrška učenicima
• školska etika
• resursi
• menadžment, rukovođenje, osiguravanje kvalitete
Odlike uspješne škole
Model sadržava dvanaest karakteristika djelotvornih škola
koje se mogu svrstati u tri šire kategorije:
1. Zajednička misija vizije ciljeva i prioriteta škole.
2. Naglasak na učenju.
3. Ozračje pogodno za učenje.
Haltonski projekt djelotvornih škola
(prema Stoll i Fink, 2000: 33-44)
Schein navodi tri dimenzije kulture ustanove
Vidljiva organizacija
škole
Sveukupnost strategija
Podsvjesna vjerovanja
Odlike ravnatelja koji pozitivno djeluju na promjene:
• usko surađuju sa svojim osobljem kako bi odredili i
podržali provođenje inovacija,
• tijekom cijele školske godine surađuju i sa ostalim
čimbenicima promjena,
• razvijaju pozitivne organizacijske strukture,
• konzultiraju se,
• promatraju,
• stalno podupiru proces promjene.
(Fullan,1991)
• Profesionalno predvodništvo
• Zajednička vizija i ciljevi
• Okružje za učenje
• Usredotočenost na poučavanje i učenje
• Velika očekivanja
• Pozitivna potvrda
• Praćenje napretka
• Prava i dužnosti učenika
• Sadržajno poučavanje
• Škola kao organizacija koja uči
• Partnerstvo između doma i škole
11 čimbenika za djelotvorne škole
(Sammons i suradnici, 1995)
Škola kao učeća zajednica
• “je mjesto gdje svi
sudionici, djelatnici i
učenici, kontinuirano
proširuju svoje mogućnosti
kako bi ostvarili željena
postignuća, gdje se
međusobno potiču
kreativnost i inovativnost u
učenju i poučavanju, gdje
ljudi kontinuirano uče kako
učinkovitije učiti.”
Obilježja učećih zajednica
• Osobna kompetentnost
• Refleksivna praksa
• Zajednička vizija
• Timsko učenje
• Sistemski pristup
(prema Senge, 1990)
12 normi kulture ustanove (Jon Sapier and Matethew King,1985, prema V. Buljubašić-Kuzmanović)
• Kolegijalnost
• Istraživanja
• Visoka očekivanja
• Povjerenje
• Vidljiva podrška
• Profesionalni razvoj (ključna znanja područja, diaktika, metodika)
• Priznavanje kvalitetnog rada
• Brižnost, proslave uspjeha i humor
• Uključenost u donošenje odluka
• Zaštita onog što je važno
• Tradicija
• Poštena, otvorena komunikacija
10 kulturnih normi (prema Stoll i FInk,2000)
ZAJEDNIČKI CILJEVI znamo kamo idemo
ODGOVORNOST ZA USPJEH moramo uspjeti
KOLEGIJALNOST zajednički radimo na ovome
KONTINUIRANO UNAPREĐIVANJE uvijek možemo biti bolji
CJELOŽIVOTNO UČENJE svi neprestano uče i razvijaju se
PRIHVAĆANJE RIZIKA učimo pokušavajući nešto novo,
pogreške su normalan dio učenja
PODRŠKA možeš se osloniti na druge
UZAJAMNO POŠTOVANJE svatko može nešto ponuditi
OTVORENOST možemo razgovarati o razlikama
POHVALE I HUMOR zadovoljni smo sobom
Stil vođenja škole/doma utkan je u njezinu djelotvornost i
uspješnost
• Cooperation is a group of two or more individuals or
organizations working together to achieve a common
goal (http://www.nonprofithub.com/cooperation.htm).
• Suradnja je grupa od dva ili više pojedinaca ili
organizacija koje zajednički rade kako bi dosegli
zajednički cilj.
Suradnja je proces i ne može se ostvariti bez:
• svrhe koja je transparentna, svima jasna i svima na
korist,
• ciljeva koji su jasni i korisni,
• uvažavanja različitosti percepcije i različitosti stavova,
• tolerancije prema tuđoj percepciji stvarnosti i tuđim
stavovima,
• kvalitetne komunikacije.
Uloga ravnatelja
Promjenama u društvu i razvojem školstva rukovođenje se promijenilo s instruktivnog na suradničko ili timsko, a suvremeni ravnatelj treba stvarati partnerske i prijateljske odnose s učiteljima, stručnim suradnicima i roditeljima te motivirajuće ozračje.
(Staničić, 2006)
Uspješni ravnatelji imaju holistički pogled na školu kao ustanovu koja uči. Takvi ravnatelji imaju širu perspektivu i bolje razumijevanje odnosa unutar škole, uvažavaju socijalnu strukturu i osobitosti obitelji učenika, uvažavaju njihove kulturu i običaje.
(Pauković,2012)
“Transformacijsko vođenje – pomak od vođenja ljudi
prema vođenju s ljudima” (Resman, 2004)
Transformacijski ravnatelj prema Lionstonu:
• Pomaže zaposlenima razviti i prakticirati profesionalni odnos prema
radu i stvaraju suradničku atmosferu.
• Transformacijski ravnatelji njeguju profesionalni razvoj svojih
suradnika(učitelja/nastavnika, pedagoga, psihologa i dr.)
• Transformacijski ravnatelj pomaže učiteljima/nastavnicima probleme
u školi rješavati uspješnije, potiče ih na posezanje za novim
aktivnostima u obogaćivanju školskog programa i na ulaganje
dodatnog napora u to.
(Staničić, 2006 str. 328-329)
Dinamičan model vođenja promjena
Ravnatelji imaju zadaću strateški voditi svoj kolektiv do promjene, a taj put moguće je sagledati kroz dinamičan model vođenja promjena :
• Vizija i ciljevi – Kamo želimo doći?
• Analiza stanja – Gdje smo sada?
• Izrada strategije – Kako postići poželjne ciljeve polazeći od postojećeg stanja?
• Provođenje strategije – Kako provesti planirano?
• Evaluacija, izvještavanje - Jesmo li ostvarili ciljeve?
• Revizija – Kako dalje?
(Pauković, 2012 prema V. Buljubašić Kuzmanović str. 37)
Područja rada pedagoga
• Pripremanje školskih odgojno-obrazovnih programa
• Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom
procesu
• Vrednovanje odgojno-obrazovnih rezultata, istraživanja,
projekti
• Stalni stručni razvoj nositelja odgojno-obrazovne
djelatnosti u školi
• Bibliotečno-informacijska i dokumentacijska djelatnost
Slažemo li se?
Da se uloga pedagoga u suvremenoj odgojno-obrazovnoj ustanovi promijenila, sukladno tomu, ravnatelja vidimo kao osobu koja upravlja/rukovodi, a pedagoga kao voditelja, odnosno osobu koja utječe na druge, inspirira, motivira,i usmjerava u aktivnostima prema ostvarivanju njihovog cilja.
(Jurić, 2004.)
Suradnički odnosi u školi/domu
Tim za kvalitetu
Samovrednovanje rada
Analiza i unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa
Izrada razvojnih planova
Stručno usavršavanje
Savjetodavni rad
Uvođenje pripravnika
Svakodnevni poslovi…
Model planiranja
1. Gdje smo sada? (procjena početnog stanja)
2. Gdje bismo željeli biti u budućnosti? (planiranje)
3. Koji je najbolji način da krenemo u tom smjeru?
(implementacija)
4. Kako ocjenjujemo promjene koje provodimo?
(evaluacija)
Haltonski projekt djelotvornih škola
(prema Stoll i Fink, 2000: 33-44)
Suradnički odnosi – kurikularni krug
ciljevi
sadržaji
postupci
(metode)
nositelji
(odgovornost)
ostvarenje
vrednovanje
Komunikacijske vještine u školama kao učećim
zajednicama
• Nastavnici uključeni u proces odlučivanja – distribuirano vođenje
škole: vještine dogovaranja i pregovaranja
• Periodičko preispitivanje vrijednosti vizije razvoja škole: grupne
rasprave
• Dijeljenje iskustava u vezi poboljšanja učeničkog učenja –
inovacijskih formi: aktivno slušanje
• Kolektivno učenje osoblja kako bi se pronašla što bolja rješenja
za zadovoljavanje učeničkih potreba: timska suradnja
• Međusobno posjećivanje nastavi:
traženje povratnih informacija od
kolega
• Traženje podrške u široj zajednici
za poboljšavanje uvjeta rada:
zastupanje
• Prikupljanje podataka iz različitih
izvora o djelotvornosti rada:
postavljanje pitanja
• Prezentiranje načina rada,
postignuća i ciljeva široj zajednici:
prezentacijske vještine.
Mijenjajmo neprofesionalne komunikacijske
odnose
• površna komunikacija
• neosposobljenost za argumentiranje
• korištenje stereotipa za organizaciju
• lažni autoritet
• nejasna odgovornost u kolektivu
• manipulacija ovlaštenja i odgovornosti
• neosviještenost glede prava i dužnosti
• govorenje sa stajališta predrasuda
Procjena školske kulture
Trijaža (prema Center for Improving School Culture –CISIC, 2002):
Profesionalnost
Kolegijalnost
Samoodređenje
Za preispitivanje/samovrednovanje
Ključne varijable koje utječu na individualno ponašanje:
VRIJEDNOSTI
STAVOVI
OSOBNOST
MOTIVACIJA
UČENJE
PERCEPCIJA
SPOSOBNOST
INDIVIDUALNO
PONAŠANJE
Bez dobrih suradničkih odnosa
nemoguće je:
1. Oblikovanje vizije škole
2. Planiranje i programiranje rada
3. Ostvarivanje odgojno-obrazovnog procesa
Kako utjecati na druge?
• Dobrim primjerom, uvažavajućim odnosima i jasnim
porukama
• Pozitivnim stavom, pravom mjerom i dinamikom utjecaja
• Uvjerljivim razlozima i nuđenjem razvojnih mogućnosti
• Svladavanjem otpora promjenama – pregovaranjem,
informiranjem, uključivanjem, odobravanjem
Najpodmukliji otpor dolazi od naše vlastite malodušnosti, zbog nedosljednosti, zbog uslužnosti.
Ne želimo remetiti mir, ne želimo da naše kolege pokazuju otpor prema nama, ne želimo se praviti važnima – i tako bez velike potrebe dopuštamo da se događa ono što smatramo pogrešnim.
HENTIG, Hartmut von, Humana škola