Post on 16-Oct-2021
1
HRVATSKI JEZIK
Elementi ocjenjivanja:
KNJIŽEVNOST (usvojenost programskih sadržaja) – u nju se upisuju ocjene dobivene
usmenim ispitivanjem i ocjene kontrolnih zadaća iz područja teorije književnosti, povijesti
književnosti i analiza i interpretacija književnog djela. Gradivo iz književnosti obuhvaća
povijesni slijed stilskih razdoblja, stilske osobitosti i specifičnosti pojedinog razdoblja, razvoj
književnih vrsta i oblika, žanrovske specifičnosti, autore, njihova djela i čitanje, analizu i
interpretaciju tih djela (ulomaka ili djela u cijelosti).
LEKTIRA (usvojenost programskih sadržaja i primjena znanja) – u nju se upisuju ocjene
iz analize i interpretacije književnih djela koja su čitana kao školske lektire. Ocjena se dobiva
na satovima lektire (obično su to dvosati posvećeni razgovoru o pročitanom djelu; sati lektire
mogu biti interpretacije vođene pitanjima profesora na koja učenici samostalno odgovaraju
služeći se vlastitim bilješkama, mogu biti organizirani kao radionice i rad u skupinama, kao
debate, komparativne analize i slično). Osim ocjene koja je na satovima lektire dobivena za
usmeno iznošenje analize i interpretacije, ocjena se može dobiti i iz pisane lektire s kojom je
učenik obvezan doći na satove lektire. Pisani oblik lektire obuhvaća kratku bilješku o piscu
(smještanje pisca u prostor i vrijeme, njegova djela, značenje), bilješke tijekom čitanja,
analizu djela (vrsta djela, tema, motivi, mjesto, vrijeme, kompozicija - unutrašnja, vanjska -
te analiza likova) i zaključak. Prije čitanja svake lektire učenici dobivaju od profesora upute
za čitanje i ako je potrebno specifične interpretacijske zadatke (da nešto usporede s već
pročitanim, posebno obrate pažnju na neki lik ili slično). Ako je pisana interpretacija lektire
manjkava, nedovoljna ili jako loša, profesor može dodatno pitati učenika za pojašnjenja i tek
onda dati konačnu ocjenu. Lektira se u pravilu ne provjerava pisanim testovima, ali se
provjeravaju razine čitanja ili se pišu školski eseji na temu vezanu uz lektirno djelo ili
odgovori (u esejističkom obliku) na šira interpretacijska pitanja (po uzoru na eseje na
državnoj maturi).
Važno je zapamtiti da djela čitana za satove lektire prate povijesni pregled književnosti i služe
kao primjeri kojima se potvrđuje teorija naučena na satovima književnosti. U djelima se
pronalaze i analiziraju stilske osobine književnih razdoblja i pojedinih autora, posebnosti i
odstupanja. Zbog toga lektira ulazi u gradivo iz područja književnosti i ispituje se zajedno s
ostalim gradivom obrađenim na satovima književnosti.
2
Učenik koji na dogovorene sate lektire dođe, a da nije pročitao zadanu lektiru ili nema
bilješke koje prate njegovo čitanje, bit će ocijenjen negativnom ocjenom koju ispravlja tako
da pročita i napiše istu lektiru, a onda se javi, preda lektiru napisanu i odgovara.
IZRAŽAVANJE (vještine i primjena znanja)– u ovu rubriku upisuju se ocjene iz školskih
zadaća i drugih pisanih ostvarenja učenika u kojima se traži sposobnost izražavanja (npr. eseji
ili sastavci na zadanu ili slobodnu temu). Također se u ovu rubriku upisuju ocjene usmenog
izražavanja, npr. obrane zadanog ili odabranog referata i govorenja stihova ili tekstova
napamet.
JEZIK (usvojenost programskih sadržaja i primjena znanja) – gradivo iz područja jezika
provjerava se u pravilu u pisanom obliku – kontrolnim zadaćama, nastavnim listićima
rješavanim na satu ili rješavanjem zadataka iz radne bilježnice. Obuhvaća gradivo jezičnih
pravila i zakonitosti, pravopisna pravila i njihovi primjenu na konkretnim zadacima.
Pismenost se provjerava zadacima na pisanim provjerama znanja iz jezika, ali i u svakom
drugom učenikovom pisanom ostvarenju – sastavcima, esejima i školskim zadaćama.
Domaća zadaća
Domaće zadaće zadaju se učenicima s ciljem da se gradivo obrađivano na satu ponovi i
primijeni. Učenici nikada neće dobiti za domaću zadaću zadatke iz područja koje nije
obrađeno i tumačeno na satu. Ako je za domaću zadaću zadan nekakav tekst koji još nije
obrađivan, onda je to s ciljem pripreme za sljedeći sat i može se od učenika tražiti samo
primjena dotad stečenog znanja, ali ne i samostalno obrađivanje novoga. Od učenika će se
tražiti jedino da detektiraju novo i nepoznato, što će biti motivacija za sljedeći sat na kojemu
će se obrađivati novo gradivo. Pri rješavanju zadataka zadanih za domaću zadaću, učenik je
slobodan služiti se svim dostupnim izvorima znanja: udžbenicima, čitankama, priručnicima.
Ako je gradivo i nakon toga ostalo nejasno ili zadatak neriješen, učenik treba odmah na
sljedećem satu o tome izvijestiti profesora, a profesor je dužan objasniti zadatak i ako je
potrebno još jednom istumačiti dio gradiva koji je ostao nejasan. Učenik se ne može žaliti da
ne zna riješiti domaću zadaću ako nije svladao gradivo koje je potrebno za rješavanje te
domaće zadaće. Domaće su zadaće obvezne, a njihovo se nepisanje bilježi negativnom
ocjenom.
3
Kriteriji vrednovanja - općenito
ODLIČAN – u pisanim provjerama znanja postiže 90% – 100% riješenosti zadataka; ima
vrlo razvijene receptivne, interpretativne i prosudbene sposobnosti te kritičko mišljenje; u
potpunosti usvojena teoretska znanja i uspješna primjena; vrlo razvijeni čitateljski interesi i
stvaralačko-interpretativni pristup djelu; odlično usvojene i točno primijenjene norme
hrvatskog standardnoga jezika; stvaralački pristup temama, razvijeno izražavanje i stil;
pismenost na visokom stupnju; vrlo aktivan na satovima za koje se uglavnom prethodno
pripremi; uvijek napravi školske i domaće zadaće
VRLO DOBAR – u pisanim provjerama znanja postiže 80% – 90% riješenosti zadataka; ima
razvijene receptivne, interpretativne i prosudbene sposobnosti s manjim omaškama; visok
stupanj usvojenosti znanja; redovito pročitane lektire, vrlo dobro poznavanje činjenica o
književnom djelu; pismenost vrlo dobra s manjim pogreškama koje se trudi ispraviti; obrade
tema na razini uspješne reprodukcije; poneke nespretnosti u stilu; usvojeno znanje o normama
standardnog jezika primjenjuje s manjim pogreškama; većinom aktivan na satu, priprema se
za satove, većinom vlada gradivom i izvršava školske i domaće zadaće
DOBAR – u pisanim provjerama znanja postiže 60% – 80% riješenosti zadataka; znanje na
prosječnoj razini; prepoznavanje glavnih i bitnih stilskih odrednica književnih razdoblja;
interpretacija uz pomoć nastavnika; pročitane lektire, ali nepotpuno razumijevanje književnog
djela i manjkavo napisane; pogreške u pisanom i usmenom izražavanju, djelomice usvojene
norme standardnoga jezika; gramatičke i pravopisne pogreške česte ili veće; u pisanju
nejasan i nespretan stil, ali slijedi osnovnu nit – manje uspješna reprodukcija; ne javlja se
samostalno na satovima; znanje je prosječno i rijetko ga samoinicijativno koristi; školske i
domaće zadaće izvršava djelomice i neredovito
DOVOLJAN – u pisanim provjerama obično zadovoljava 50% - 60% riješenosti zadataka; u
usmenim provjerama mora zadovoljiti barem osnovnu terminologiju i odrednice (književno
razdoblje smjestiti vremenski, osnovna obilježja razdoblja, nabrojati autore i kapitalna djela);
znanje na razini prepoznavanja i primjena uz pomoć nastavnika; neredovito čitanje lektire ili
čitanje sa zaostatkom, teško razumijevanje pročitanog; znanje iz područja jezika na početnoj
razini i razini prepoznavanja, sporo primjenjuje stečeno znanje i mnogo griješi; teme samo
prepoznaje, često ne slijedi zadanu temu; na satu neaktivan; znanje je na razini
prepoznavanja; vrlo često ne izvršava školske i domaće zadaće ili ih izvršava polovično i
netočno
4
NEDOVOLJAN – riješenost pisanih zadataka ispod 50%; neusvojena teoretska znanja,
neprepoznavanje gradiva; izbjegavanje i nečitanje lektire; nezainteresiranost za ispravljanje
negativne ocjene i nerazumijevanje pročitanoga; nepoznavanje i neprimjenjivanje normi
standardnoga jezika; neprepoznavanje zadane teme i osnovnih pojmova; nerazumljivo piše i
stilski loše; ne ulaže trud kako bi popravio izražavanje; neaktivan na satu; nema dovoljno
znanja ni inicijative za sudjelovanje u radu; ne izvršava ni školske ni domaće zadaće; ne
reagira na nastavnikov poticaj.
KRITERIJI VREDNOVANJA - nastavni sadržaj 1. razreda
(Kriterije ocjenjivanja vezane uz nastavni sadržaj 1. razreda treba iščitavati u skladu s
kriterijima ocjenjivanja - općenito. Svaka viša ocjena uključuje nastavni sadržaj koji je
potrebno svladati za nižu ocjenu pa će se navesti samo onaj nastavni sadržaj koji čini razliku u
ocjeni.)
Gradivo književnosti po nastavnim cjelinama:
1. Poezija
NEDOVOLJAN – (vidi pod kriteriji ocjenjivanja - općenito)
DOVOLJAN – književnost (naziv i pojam), razlika između usmene i pisane književnosti,
nabrojati književne rodove i vrste, definirati i prepoznati u tekstu osnovne stilske figure
(poredbu, gradaciju, ironiju, onomatopeju, simbol, metaforu, inverziju i retoričko pitanje,
versifikacija (pojam), stih (pojam), strofa (pojam), rima (pojam), definirati domoljubnu,
pejsažnu, ljubavnu, socijalnu i duhovno – religioznu poeziju te navesti pjesmu i autora kao
primjer , definirati tradicionalne lirske oblike te navesti pjesmu i autora kao primjer.
DOBAR – znanost o književnosti (pojam) te objasniti teoriju književnosti, povijest
književnosti i književnu kritiku, opisati i prepoznati obilježja književnih rodova i vrsta,
objasniti lirsko – epske vrste, definirati i prepoznati u tekstu sljedeće stilske figure: hiperbolu,
sarkazam, asonanciju, aliteraciju, anaforu, epiforu, polisindeton, stalne epitete, antitezu;
nabrojati versifikacijske sustave i definirati heksametar, znati vrstu stihova, vrstu rime
(obgrljena, parna…) i vrstu strofa, prepoznati značajke tematske lirike i primijeniti znanje o
osnovnim stilskim figurama na primjerima pjesama iz čitanke, definirati sonet, prepoznati
5
značajke tradicionalnih lirskih oblika i na primjerima pjesama iz čitanke pokazati bazično
znanje usvojeno iz teorije književnosti (slično kao i kod tematske podjele lirike).
VRLO DOBAR - lirska i epska poezija (razlika), objasniti i razlikovati versifikacijske
sustave, znati vrstu rime (pravilna, čista…), lirski i epski deseterac (razlika),definirati i
prepoznati u tekstu sljedeće stilske figure: paradoks, simploku, anadiplozu, elipsu, asindeton,
slavensku antitezu; kod tematske podjele lirike znati interpretirati primjere pjesama iz čitanke
uz primjenu stečenog znanja iz teorije književnosti (figure, stih, rima, pjesničke slike…), znati
interpretirati i primjere tradicionalnih lirskih oblika, također uz primjenu stečenog
književnoteorijskog znanja.
ODLIČAN – dijalektalna poezija povezana s nastavom jezika; znati razliku između
kajkavskoga narječja i hrvatskog standardnoga jezika te osnovne značajke čakavskoga i
štokavskoga narječja te opisati ulogu narječja u hrvatskoj kulturi.
2. Proza
NEDOVOLJAN – (vidi pod kriteriji ocjenjivanja - općenito)
DOVOLJAN – definirati osnovne prozne vrste (roman, pripovijetka, novela…), kompozicija
(pojam), pripovijedanje i opisivanje (pojam); pročitati mitove o Edipu i Fedri, zatim romane
Zlatarovo zlato i Lovac u žitu te novele Fra Cipolla iz Certalda i Ruke.
DOBAR – definirati jednostavne prozne oblike, lik (pojam), fabula (pojam), pripovjedač
(pojam), pročitati mitove: Orfej i Euridika, Dedal i Ikar, Prometej, zatim još dvije
Boccacciove novele i dvije Marinkovićeve novele (Prah i Anđeo), nabrojati vrste romana,
djelomično primijeniti znanje iz teorije književnosti što se tiče proznih vrsta na primjerima iz
lektire i ulomcima djela iz čitanke.
VRLO DOBAR – pouzdan i nepouzdan pripovjedač (pojam), siže (pojam); pročitati mit
Tantalove muke i još jedan po izboru te još dvije Boccacciove novele i Marinkovićevu novelu
Zagrljaj, definirati tradicionalni i moderni roman, samostalno interpretirati lektirna djela i
ulomke iz čitanke što se tiče proznih vrsta uz primjenu stečenih književnoteorijskih znanja.
ODLIČAN – usporedba tradicionalnog i modernog romana, proza u trapericama
(objašnjenje), pročitati mit Sedmorica protiv Tebe i još dva po izboru.
6
3. Drama
NEDOVOLJAN – (vidi pod kriteriji ocjenjivanja - općenito)
DOVOLJAN – drama (pojam), dramski sukob (pojam), dijalog i monolog (pojam), nabrojati
dramske vrste i elemente kompozicije drame, pročitati tragediju Antigona.
DOBAR – objasniti osobitosti dramskoga teksta i kompoziciju drame kao i opća obilježja
tragedije i komedije. Pročitati komediju Tvrdica.
VRLO DOBAR – objasniti podrijetlo tragedije i komedije te podvrste komedije kao i
stvaralaštvo najznačajnijih antičkih tragičara i komediografa. Pročitati tragediju Kralj Edip.
ODLIČAN – objasniti opća obilježja antičke tragedije
4. Književno – znanstvene vrste i publicistika
NEDOVOLJAN – (vidi pod kriteriji ocjenjivanja - općenito)
DOVOLJAN – nabrojati književno – znanstvene i publicističke vrste i definirati esej
DOBAR – prepoznati i razlikovati elemente književnoumjetničkoga i znanstvenoga stila u
eseju
VRLO DOBAR – prepoznati elemente književnoumjetničkoga i znanstvenoga stila u
putopisu, autobiografija (pojam)
ODLIČAN – esej kao književna kritika
5. Povijest književnosti (temeljna civilizacijska djela i antička književnost)
NEDOVOLJAN – (vidi pod kriteriji ocjenjivanja - općenito)
DOVOLJAN – tumačiti Bibliju kao temeljnu knjigu europske civilizacije (naziv, struktura,
jezici i prijevodi) i priču o Juditi; nabrojati razdoblja grčke književnosti s pripadajućim
predstavnicima i kapitalnim djelima, definirati ep, nabrojati Homerova, Alkejeva, Sapfina i
Anakreontova djela, pročitati Ilijadu i Odiseju na razini ulomaka iz čitanke i pogledati film
Troja, nabrojati Eshilova, Sofoklova i Euripidova djela te pročitati i objasniti tragedije
Okovani Prometej i Elektra na razini ulomaka iz čitanke; nabrojati razdoblja rimske
književnosti s pripadajućim predstavnicima i kapitalnim djelima, nabrojati Plautova,
7
Katulova, Horacijeva, Ovidijeva, Vergilijeva djela, interpretirati ulomak komedije Škrtac i
Ovidijevu priču Piram i Tizba kao i mit o Eneji (barem djelomično).
DOBAR – psalmi (pojam), interpretirati Pjesmu nad Pjesmama, znati osnovno o epu
Gilgameš i Kuranu, odrediti za svako razdoblje grčke književnosti pripadajuće književne
vrste, objasniti kompoziciju epa, pročitati tri pjevanja epa Ilijada i dva pjevanja epa Odiseja,
poznavati Alkejevo, Sapfino i Anakreontovo stvaralaštvo na primjerima pjesama iz čitanke,
znati obilježja Eshilovih, Sofoklovih i Euripidovih tragedija kao i njihova dramskoga
stvaralaštva; odrediti za svako razdoblje rimske književnosti pripadajuće književne vrste,
poznavati obilježja Plautovih komedija te Katulova i Ovidijeva stvaralaštva na primjerima iz
čitanke, djelomično poznavati značenje Vergilijeve Eneide i Horacijeve Poslanice Pizonima.
VRLO DOBAR – znati osnovno o Talmudu i staroindijskoj književnosti, objasniti društveno
– povijesni kontekst svakoga razdoblja grčke književnosti, pročitati pet pjevanja Ilijade i tri
pjevanja Odiseje i interpretirati značajke epa na primjerima iz lektire, objasniti alkejsku i
safičku strofu te Pindarovo stvaralaštvo, lokalizirati Eshilovo, Sofoklovo i Euripidovo
stvaralaštvo u književno – povijesni kontekst; objasniti društveno – povijesni kontekst svakog
razdoblja rimske književnosti, objasniti Marcijalovo stvaralaštvo, interpretirati značajke epa
na primjeru drugog i četvrtog pjevanja Vergilijeve Eneide, tumačiti Horacijevu Poslanicu
Pizonima kao svojevrsnu ars poeticu.
ODLIČAN – znati osnovno o staroegipatskoj, japanskoj, kineskoj i perzijskoj književnosti;
objasniti homersko pitanje i pogled antičkoga čovjeka na svijet i život, pročitati mit o Medeji i
objasniti razliku između Eshilove, Sofoklove i Euripidove Elektre; objasniti Plautov odnos
prema grčkoj komediji, poznavati Tibulovo stvaralaštvo.
6. Srednjovjekovna književnost (europska i hrvatska)
NEDOVOLJAN – (vidi pod kriteriji ocjenjivanja - općenito)
DOVOLJAN – objasniti uvod u srednjovjekovnu književnost (datiranje, svjetonazor, poetika,
književne vrste, predstavnici, djela); Hrvati u srednjem vijeku (uvod – objasniti tropismenost i
trojezičnost, postanak glagoljice i hrvatske ćirilice, nabrojati prve tiskane knjige i nazive
srednjovjekovnih djela), poznavati tekst Bašćanske ploče te objasniti njenu važnost za
hrvatsku kulturu.
8
DOBAR – znati srednjovjekovne nacionalne epove; poznavati značenje Vinodolskoga
zakonika, Lucidara, Zapisa popa Martinca, Rumanca Trojskog i interpretirati pjesmu Svit se
konča.
VRLO DOBAR – poznavati stvaralaštvo Aurelija Augustina na primjeru iz čitanke i
trubadursku poeziju; interpretirati na ulomku značenje Aleksandride, Ljetopisa popa
Dukljanina, Lucidara i Šibenske molitve.
ODLIČAN – interpretirati roman o Tristanu i Izoldi u okviru srednjovjekovne poetike;
protumačiti tekst iz čitanke O pismenima i interpretirati srednjovjekovnu dramu na primjeru
Muka svete Margarite.
Gradivo iz jezika provjerava se pisanim provjerama, a kriteriji ocjenjivanja nalaze se pod
općenito. Pisane provjere obuhvaćaju sljedeće nastavne cjeline:
1. jezik i govor, sporazumijevanje, značajke hrvatskoga standardnog jezika, nastanak i
podjela glasova, fonem (fon, alofon) i grafemski sustav
2. glasovne promjene
3. alternacije ije/je/e/i te izgovor i pisanje glasova č, ć i dž, đ
4. naglasni sustav i vrednote govorenoga jezika te povijesni razvoj hrvatskoga jezika do
kraja 15. stoljeća
KRITERIJI VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA ( DRUGI
RAZRED )
U nastavi hrvatskoga jezika pratimo:
a) hrvatski jezik: motiviranost, redovitost i rad; uocavanje jezic nih zakonitosti;
obogaćivanje rjec nika, razumijevanje jezic nih pojava i njihovu primjenu u
svakodnevnom životu; povezivanje jezic nih pojmova i pojava; samostalno
zakljuc ivanje i suodnosne veze s drugim nastavnim podrucjima i predmetima
b) književnost: razumijevanje i uocavanje elemenata zadanih nastavnim programom,
interpretaciju i aktualizaciju književnoga djela; razvijanje kulture citanja, gledanja i
9
slušanja umjetnic koga djela, raspravljanje, kritic ko mišljenje i uvažavanje razlic itih
stavova
c) jezic no izražavanje: način učenikova izražavanja, iznošenja c injenica, misli i stavova;
poštivanje pravogovorne, pravopisne i gramatičke norme; motiviranost i sudjelovanje
u radu, bogatstvo rječnika.
KRITERIJI OCJENJIVANJA TESTOVA
Testovi su prethodno najavljene i planirane pisane provjere znanja i vještina. Test je pouzdan,
jasan i mjerljiv.
POSTOTAK 0-50 50-60 60-80 80-90 90-100
OCJENA 1 2 3 4 5
KRITERIJI OCJENJIVANJA PISANIH RADOVA ( JEZIČNO IZRAŽAVANJE )
Pisani radovi su: školske i domaće zadaće različitih žanrova zadanih nastavnim planom i
programom (eseji, sastavci, zadaće vezane za lektire, plakati, rasprave, problemski clanci,
sažetci, dnevnici, dramatizacije itd.).
Školska zadaća je prethodno najavljena i planirana pisana provjera znanja i vještina na zadanu
temu.
Školska se zadaća vrednuje pa ocjenjuje.
Vrednuju se: ostvarenost teme, kompozicija sastavka, ostvarenost žanra, originalnost,
povezanost recenica, bogatstvo rjec nika i stila, gramatic ka i pravopisna tocnost, citljivost i
urednost, razvidna struktura teksta.
tema nije ostvarena 0
tema je djelomično ostvarena 1
PISANO
IZRAŽAVANJE
OSTVARENOST
TEME
tema je ostvarena u potpunosti 2
10
nesređeno izlaganje 0
nedostaje jedan od dijelova kompozicije 1
KOMPOZICIJA
SASTAVKA
potpuno ostvarena kompozicija 2
neostvaren zadani žanr 0
djelomično ostvaren žanr 1
ŽANR
u potpunosti ostvaren zadani žanr 2
neoriginalno 0
originalnost u nekim motivima 1
ORIGINALNOST
originalno 2
rečenice nisu povezane 0
rečenice djelomično povezane 1
TEKST
rečenice smislene i povezane 2
nedostatak rječnika I stila 0
površnost u izražavanju 1
BOGATSTVO
RJEČNIKA I
STILA
bogatstvo rječnika 2
potpuna netočnost 0
pretežna točnost 1
UPORABA
HRVATSK.
JEZIKA
GRAMATIČKA
TOČNOST
točnost 2
11
netočnost 0
pretežna točnost 1
PRAVOPISNA
TOČNOST točnost 2
dovoljan dobar vrlo dobar odličan
9 – 10 11 – 12 13 – 14 15 – 16
Ostali se pisani radovi mogu vrednovati kao i školska zadaća.
Ako to nije najavljeno učenicima, vrjednuje se i ocjenjuje prema ovim mjerilima:
Dovoljan – učenik slabo poznaje i primjenjuje jezična pravila. Ima siromašan rječnik.
Ponekad rabi elemente zavičajnoga govora/mjesnoga ili nekoga drugog idioma. Tekst ima
nerazumljivu i nesređenu sintaksu, a tema je ostvarena djelomično.
Dobar – učenik osrednje poznaje i primjenjuje gramatičko-pravopisnu normu, izražava misli u
smislene i razumljive rečenice, ima prosječan rječnik i teži jednostavnom izrazu. Skromno
rabi izražajna sredstva.
Vrlo dobar – učenik uglavnom uspješno provodi pravopisna i gramatička znanja u pisanju.
Rječnik je slikovit i bogat.
Odlic an – ucenik je kreativan, maštovit i ima bogat rjec nik; izražava se originalno u
vlastitomu izrazu uz dopuštenu pokoju jezic nu pogrešku.
GRADIVO KNJIŽEVNOSTI PO NASTAVNIM CJELINAMA
1. Rimska književnost
Nedovoljan – (vidi pod kriteriji ocjenjivanja - općenito)
Dovoljan – nabrojati razdoblja rimske književnosti s pripadajućim predstavnicima i
kapitalnim djelima, nabrojati Plautova, Katulova, Horacijeva, Ovidijeva, Vergilijeva djela,
12
interpretirati ulomak komedije Škrtac i Ovidijevu priču Piram i Tizba kao i mit o Eneji (barem
djelomično).
Dobar – odrediti za svako razdoblje rimske književnosti pripadajuće književne vrste,
poznavati obilježja Plautovih komedija te Katulova i Ovidijeva stvaralaštva na primjerima iz
čitanke, djelomično poznavati značenje Vergilijeve Eneide i Horacijeve Poslanice Pizonima.
Vrlo dobar– objasniti društveno – povijesni kontekst svakog razdoblja rimske književnosti,
objasniti Marcijalovo stvaralaštvo, interpretirati značajke epa na primjeru drugog i četvrtog
pjevanja Vergilijeve Eneide, tumačiti Horacijevu Poslanicu Pizonima kao svojevrsnu ars
poeticu.
Odličan– objasniti Plautov odnos prema grčkoj komediji, poznavati Tibulovo stvaralaštvo.
2. Srednjovjekovna književnost (europska i hrvatska)
Nedovoljan – (vidi pod kriteriji ocjenjivanja - općenito)
Dovoljan – objasniti uvod u srednjovjekovnu književnost (datiranje, svjetonazor, poetika,
književne vrste, predstavnici, djela); Hrvati u srednjem vijeku (uvod – objasniti tropismenost i
trojezičnost, postanak glagoljice i hrvatske ćirilice, nabrojati prve tiskane knjige i nazive
srednjovjekovnih djela), poznavati tekst Bašćanske ploče te objasniti njenu važnost za
hrvatsku kulturu.
Dobar – znati srednjovjekovne nacionalne epove; poznavati značenje Vinodolskoga zakonika,
Lucidara, Zapisa popa Martinca, Rumanca Trojskog i interpretirati pjesmu Svit se konča.
Vrlo dobar– poznavati stvaralaštvo Aurelija Augustina na primjeru iz čitanke i trubadursku
poeziju; interpretirati na ulomku značenje Aleksandride, Ljetopisa popa Dukljanina, Lucidara
i Šibenske molitve.
Odličan – interpretirati roman o Tristanu i Izoldi u okviru srednjovjekovne poetike;
protumačiti tekst iz čitanke O pismenima i interpretirati srednjovjekovnu dramu na primjeru
Muka svete Margarite.
3. Predrenesansa, hrvatski humanizam
DOVOLJAN – pojmovi renesansa i humanizam; razumjeti važnost pojave narodnih
književnosti; osobitosti tema i stila predrenesansnih i humanističkih pjesnika; razumjeti
određene pojmove ( sonet, magistrale, novela, dolce stil nuovo, petrarkizam, renesansni
13
individualizam); pregled hrvatskoga humanizma po književnim rodovima i vrstama; pregled
humanističkih središta; žanrovi ( elegija, epigram, ep )
DOBAR – prikazati svjetonazor predrenesansnoga i humanističkoga pjesnika i pojma
književnosti; korelirati s antikom i kršćanstvom; razumjeti formalnu i sadržajnu važnost
Božanstvene komedije; razumjeti brojčanu simboliku djela; uočiti žanrovsku i idejnu važnost
Kanconijera; uočiti simetrijsku i harmonijsku važnost Dekamerona; prepoznavati teme i stil
pjesnika; objasniti nove svjetonazore; poznavati biografske portrete hrvatskih humanista.
VRLO DOBAR – prepoznavati važnost hrvatske latinističke književnosti u razdoblju
humanizma na razini teksta; razlikovati pojmove latinizam i humanizam u književnim
analizama; uočiti važnost Marulićeva djela i života; razlikovati Juditu i Davidijadu na temelju
jezika, građe, kompozicije, vrste stiha, književnoga postupka, namjene djela; prpoznavati
pjesničke slike i stilska izražajna sredstva na razini djela; razlikovati pojmove poeta
christianus, poeta doctus; razlikovati religioznu, refleksivnu i diaktičnu ulogu književnosti;
ODLIČAN – usporedba predrenesansnih djela ( prIpovjedač, uvod, kompozicija, simbolika
brojeva, teme, stil ); uočavati utjecaj srednjovjekovne trubadurske lirike i antike; razlikovati
zvukovni i značenjski sloj pjesama; usporedba tekstova na tematskoj, kompozicijskoj i
jezično-stilskoj razini.
4. RENESANSA
DOVOLJAN – lirika, epika i drama ( predstavnici i djela );razlikovati predstavnike lirike na
sadržajnoj razini; shvatiti važnost razvoja drame; razlikovati i nabrojati žanrove;
karakteristike renesanse.
DOBAR – poznavati biografije i stvaralaštvo književnika; promjene renesansnoga
svjetonazora; renesansni stil ( karakteristike ); renesansni čovjek; narodna književnost (
važnost ); opismenjivanje i funkcija književnosti u nižih i viših staleža; razlikovati
petrarkistički i šekspirijanski sonet; razumjeti pantagruelizam kao dio renesansnoga
svjetonazora;razlikovati karakteristike renesansnoga epa i romana; znati tipove romana;
biografski portreti hrvatskih renesansnih pisaca; žanrovska raznovrsnost Zbornika Nikše
Ranjine; tematska raznolikost hrvatske renesansne lirike ( pokladna, refleksivna, moralistička,
ljubavna…)
VRLO DOBAR - korelirati sa srednjovjekovljem; poznavati srednjovjekovnu ljubavnu liriku,
junačku epiku i dramska prikazanja; analizirati stilove pisaca; pepoznavati stilska izražajna
14
sredstva na razini teksta; važnost epa i renesanse epike; prepoznati idealizam i realizam u Don
Quijoteu kao književne metode; shvaćati na koji način Cervantes objedinjuje sva tri tipa
renesansnoga romana; razumjeti razlike komedija ( commedie erudite i commedie dell’arte);
razlikovati prvu i drugu generaciju petrarkista na primjerima pjesama; razlikovati Držićev i
Menčetićev lirski izričaj ; odlike hrvatske renesansne versifikacije; mitološka i religiozna
motivacija u pjesmama; definirati žanrove( pogotovo one koji se prvi put pojavljuju u
hrvatskoj književnosti); umetnute pjesme, notni zapisi, prijevodi i prepjevi u književnim
djelima hrvatskih renesansnih pisaca; objasniti renesansne antiteze na lektirnim naslovima i
književnim predlošcima;objasniti komediografsku i društvenopovijesnu važnost lika i djela
Marina Držića; utjecaji u Planinama.
ODLIČAN – prepoznavati utjecaj crkvene drame, učene komedije i komedije umijeća na
razini šekspirijanskih komedija; prepoznati književnopovijesni utjecaj religiozne, moralističke
i satiričke pjesme; usporedba srednjovjekovnoga i renesansnoga svjetonazora na formalnoj i
sadržajnoj razini književnih djela.
5. BAROK
DOVOLJAN – klasifikacija autora i djela; objasniti pojmove: barok, marinizam, gongorizam,
kulteranizam, končeto; poznavati četiri književna kruga hrvatskoga baroka
DOBAR – objasniti pojam i definiciju baroknoga čovjeka te baroknoga stila; razumjeti
književnopovijesni i književnoumjetnički kontekst baroka u Europi i Hrvatskoj; prepoznavati
važnost stilskih izražajnih sredstava; razlikovati uzore u lirici, epici i drami; razumjeti važnost
povijesnoga i književnog razvoja jezika u Hrvatskoj; razumjeti pojam katolicizma u
književnom stvaralaštvu
VRLO DOBAR – samostalno pronalaziti končeto; definirati stilska izražajna sredstva u
tekstu; prepoznavati stilske sličnosti i razlike renesanse i baroka; žanrovska, versifikacijska,
tematska raznolikost hrvatskog baroka; važnost lika i djela Gundulića
ODLIČAN – razlikovati značajke baroka kao književne epohe i kao stilske formacije koja u
sebi objedinjuje niz različitih poetika; prepoznati obilježja čakavskoga, kajkavskoga i
štokavskoga narječja u hrvatskih pisaca 17.stoljeća; prepoznati dramske, lirske i epske
elemente u tekstovima;
15
6. KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO
DOVOLJAN – klasifikacija književnih djela i autora; razlikovati pojmove klasicizam i
prosvjetiteljstvo; objasniti filozofske ideje razdoblja; nabrojati i objasniti žanrove
DOBAR – korelirati zakone klasicističke drame s lektirnim naslovima; objasniti poštivanje
dramskih jedinstava; objasniti tip Corneillove klasicističke tragedije; objasniti tip Racineove
klasicističke tragedije; klasicistička komedija; književne vrste hrvatske književnosti 18.
stoljeća;
VRLO DOBAR – razlikovati značajke antičke i klasicističke tragedije; razlikovati baroknu
dramu od klasicističke na razini usporedbe književnih djela; objasniti književnopovijesni
značaj klasicizma i prosvjetiteljstva na razini djela ( Descartesov racionalizam ); razlikovati
Racinea i Corneilla kao pjesnika strasti i pjesnika volje; povijesni razvoj komedije ( sličnosti,
razlike ); društveni problem u djelima ( komedije ); obilježja klasicističke književnosti na
razini filozofije, jezika, teme, uzora, žanra; važnost filozofskoga romana; utjecaj
prosvjetiteljske epike na stvaranje slavenskoga ozračja u vrijeme hrvatskoga narodnoga
preporoda; versifikacija hrvatskoga prosvjetiteljstva; uočiti važnost motivacije pri pisanju
djela; objasniti važnost djela svjetovna sadržaja; prepoznati prosvjetiteljske i klasicističke
ideje u djelima; korelirati Molierea s hrvatskom književnošću
ODLIČAN – uočavati i objašnjavati stilske, jezične, tematske i karakterizacijske značajke na
komediografskom planu; razumjeti važnost karaktera i tipova u komedijama; usporedba
hrvatskoga i europskoga prosvjetiteljstva; povijesni razvoj romana u vodeću književnu vrstu;
žensko pismo ; objasniti utjecaj narodne, biblijske, latinističke i didaktične tematike na
hrvatsku prosvjetiteljsku književnost
GRADIVO JEZIKA PROVJERA SE PISANIM PROVJERAMA KOJE
OBUHVAĆAJU SLJEDEĆE CJELINE:
1. morfologija, morfemi, morfemska analiza
2. imenice
3. glagoli
4. zamjenice, pridjevi, brojevi i nepromjenjive vrste riječi
16
PRIJEDLOG ZA UTVRĐIVANJE KRITERIJA VREDNOVANJA ZA ČETVRTI
RAZRED
za ocjenu dovoljan
- površno interpretira tekst iz čitanke
- prepoznaje neke književnoteorijske pojmove, primjenjuje ih uz poticaj i pomoć
- na satima sudjeluje u interpretaciji samo na poticaj
- teže doživljava tekst i njegov smisao
MODERNA KNJIŽEVNOST
-nabrojati književne pravce u okviru avangarde ( ekspresionizam, nadrealizam, futurizam, dadaizam
), objasniti termine i vremensko određenje
- znati navesti najznačajnijeg predstavnika za svaki pravac
- navesti predstavnike moderne proze i drame
- interpretira tekstove iz čitanke (Lorca, Jesenjin, Kafka)
HRVATSKA KNJIŽEVNOST 1914. – 1929.
- karakteristike hrvatskog ekspresionizma i vremensko određenje
- značaj A. B. Šimića i karakteristike njegova stvaralaštva
- interpretacija dviju pjesama
- navesti Krležina ekspresionistička djela (Hrvatski bog Mars, Kraljevo)
KNJIŽEVNOST 1929. – 1952.
- karakteristike pravaca i vremensko određenje
- navesti predstavnike i najznačajnija djela (Krleža, Povratak Filipa Latinovicza i Gospoda
Glembajevi, Ujević, Cesarić i Tadijanović)
-interpretacija ulomaka iz čitanke (Krleža)
- vremenski odrediti egzistencijalizam i A. Camusa
17
- karakteristike epskog teatra i antidrame
DRUGA MODERNA
- karakteristike pravaca, podjela na razlogovce i krugovaše, vremensko određenje
- navesti predstavnike i najznačajnija djela ( S. Mihalić, I. Slamnig, R. Marinković, A. Šoljan)
POSTMODERNIZAM
- karakteristike pravca, vremensko određenje
za ocjenu dobar
- djelomično usvaja i primjenjuje književnoteorijske pojmove
- razumije pročitani tekst i katkad sudjeluje u interpretaciji
- uz pomoć profesora iznosi osobna zapažanja
- raščlambene i perceptivne sposobnosti su na prosječnoj razini
- povremeno traži pomoć profesora ili ostalih učenika
MODERNA KNJIŽEVNOST
- navesti teme i karakteristike likova moderne proze i drame, strukturu moderne proze
- znati navesti najznačajnije predstavnike za svaki pravac
- interpretacija pjesama iz čitanke ( Lorca, Jesenjin)
- interpretacija ulomaka iz čitanke ( Kafka, Pirandello )
HRVATSKA KNJIŽEVNOST 1914. – 1929.
- interpretacija pjesama iz čitanke (A. B. Šimića, M. Krleža)
- karakteristike ekspresionističke drame
- prepoznavanje ekspresionističkih opisa
- interpretacija ulomaka iz čitanke (M. Krleža, Hrvatski bog Mars, Kraljevo)
KNJIŽEVNOST 1929. – 1952.
18
- interpretacija jedne pjesme svakog pjesnika iz čitanke (Ujević, Cesarić i Tadijanović)
- interpretacija ulomaka iz čitanke (Krleža, Povratak Filipa Latinovicza i Gospoda
Glembajevi, A. Camus, Stranac)
DRUGA MODERNA
- interpretacija jedne pjesme svakog pjesnika iz čitanke (S. Mihalić, I. Slamnig)
- interpretacija ulomaka iz čitanke ( R. Marinković, A. Šoljan)
-poznavanje književnih djela navedenih pisaca
POSTMODERNIZAM
- interpretacija ulomaka iz čitanke ( I. Aralica, P. Pavličić)
za ocjenu vrlo dobar
- djelomično samostalno interpretira pročitani tekst
- uspješno usvaja i primjenjuje književnoteorijske pojmove
- zna objasniti poetiku pojedinog razdoblja
- ima razvijene raščlambene i perceptivne sposobnosti
- ima razvijen kritički stav i argumentirano ga zastupa
- samonicijativan je i kreativan
- rado sudjeluje u interpretaciji teksta i otkriva prenesena značenja
- često koristi i druge izvore znanja
MODERNA KNJIŽEVNOST
- interpretacija pjesama iz čitanke u okviru pravca kojem pripadaju (Lorca, Jesenjin, Neruda)
- interpretacija lektire ( Kafka, Pirandello )
- interpretacija ulomaka iz čitanke ( Proust, Faulkner )
HRVATSKA KNJIŽEVNOST 1914. – 1929.
19
- interpretacija pjesama iz čitanke (A. B. Šimića, M. Krleža)
- interpretacija lektire M. Krleža, Hrvatski bog Mars
KNJIŽEVNOST 1929. – 1952.
- interpretacija lektire (Povratak Filipa Latinovicza, Gospoda Glembajevi,; A. Camus,
Stranac)
- karakteristike egzistencijalizma, navesti predstavnike i najznačajnija djela ( A. Camus, J.P.
Sartre)
- interpretacija pjesama iz čitanke (Ujević, Cesarić i Tadijanović)
- interpretacija ulomka iz čitanke ( Ionesco ili Beckett )
- karakteristike epskog teatra i antidrame, navesti predstavnike i najznačajnija djela
DRUGA MODERNA
- interpretacija pjesama iz čitanke (S. Mihalić, I. Slamnig)
- interpretacija lektire ( R. Marinković, Ruke, Zagrljaj, Anđeo, Prah; A. Šoljan, Kratki izlet)
-poznavanje književnih djela navedenih pisaca
POSTMODERNIZAM
- samostalna interpretacija jednog književnog djela
za ocjenu odličan
- samostalno interpretira pročitani tekst i povezuje s poetikom pravca
-poznaje društveno-političke odrednice vremena
- potpuno usvaja književnoteorijske pojmove, prepoznaje ih u tekstu i zna se njima koristiti u
usmenom i pisanom izrazu
- argumentirano brani postavljene teze tijekom interpretacije književnoga teksta
- izvrsno povezuje stečeno znanje na nove tekstove
- kritički se osvrće na pročitani tekst
20
- ima razvijene prosudbene sposobnosti
- kreativan je i samostalan
- lako pronalazi rješenja za postavljene zadatke
- na satima uvijek aktivno sudjeluje u interpretaciji novih tekstova
-razvijen čitateljski interes i stvaralačko- interpretativni pristup
MODERNA KNJIŽEVNOST
- interpretacija pjesama po izboru (Lorca, Jesenjin, Neruda)
- interpretacija lektire ( Proust, Combray; Kafka, Proces; Pirandello, Šest lica traži autora )
HRVATSKA KNJIŽEVNOST 1914. – 1929.
- interpretacija pjesama (A. B. Šimića, M. Krleže, I. Andrića )
- interpretacija lektire M. Krleža, Hrvatski bog Mars
KNJIŽEVNOST 1929. – 1952.
- interpretacija lektire (Povratak Filipa Latinovicza, Gospoda Glembajevi,; A. Camus,
Stranac, Beckett, U očekivanju Godota)
- interpretacija pjesama po izboru (Ujević, Cesarić i Tadijanović)
- interpretacija pjesama iz čitanke (M. Balota, I. G. Kovačić)
- karakteristike egzistencijalizma, navesti predstavnike i najznačajnija djela ( A. Camus, J.P.
Sartre)
- interpretacija ulomaka iz čitanke ( Ionesco, Brecht, Sartre, Hemingway, Andrić)
DRUGA MODERNA
- interpretacija pjesama svakog pjesnika iz čitanke (S. Mihalić, I. Slamnig)
- interpretacija lektire ( R. Marinković, Ruke, Zagrljaj, Anđeo, Prah; A. Šoljan, Kratki izlet)
-poznavanje književnih djela navedenih pisaca
- interpretacija ulomaka iz čitanke ( S. Novak, V. Desnica)
21
POSTMODERNIZAM
- interpretacija ulomaka iz čitanke (I. Brešan, I. Aralica, N. Fabrio, P. Pavličić)
- interpretacija izborne lektire
JEZIK
Područje jezika provjerava se pismeno. Zadaće obuhvaćaju ove nastavne teme:
1. zadaća provjerava pravopis, uvod u leksikologiju i značenje riječi
2. raslojenost leksika, posuđenice, onomastiku, tvorbu riječi
3. leksikografiju i hrvatski jezik u XX. stoljeću
Učenikov uspjeh u pisanim provjerama u pravilu se (uz moguće iznimke) vrednuje kroz
postotke kako slijedi:
0 – 50 nedovoljan (1)
50 – 60 dovoljan (2)
60 – 80 dobar (3)
80 – 90 vrlo dobar (4)
90 – 100 odličan (5)
za ocjenu dovoljan
- djelomice usvojeni nastavni sadržaji
-prepoznaje i razlikuje jezičnu pojavu, ali ju vrlo rijetko uporabljuje
-naučene nastavne sadržaje djelomično pamti i reproducira, ali ih ne primjenjuje
-često griješi, ne uočava pogreške
-osjećaj za jezik nije dovoljno razvijen
-uočljiva je nesamostalnost u radu
- traži stalnu pomoć i prihvaća savjete
22
- vrlo rijetko piše domaće zadaće
-na nastavi je pažljiv i zapisuje u bilježnicu
za ocjenu dobar
- jezične sadržaje usvojio većim dijelom
- uočava jezičnu pojavu, točno definira, ali primjenjuje s pogreškama
- naučeno pamti i reproducira, ali ne redovito
- teže povezuje sadržaje unutar predmeta
- sposobnosti jezikoslovnoga mišljenja su na prosječnoj razini
- zanimanje za jezično područje je povremeno
- na satima je aktivnost promjenjiva
- rijetko uočava svoje i tuđe pogreške
- uz pomoć uočava i istražuje jezične pojave
- katkada zaboravlja domaće zadaće, a u napisanima ima pogrešaka
- prihvaća savjete za poboljšanje kvalitete rada
za ocjenu vrlo dobar
- s razumijevanjem i skoro u potpunosti usvaja jezične sadržaje
- naučene sadržaje primjenjuje većinom bez pogrešaka, daje naučene primjere
- pokazuje interes za nove jezične sadržaje, na satu sudjeluje u obradi
- ima razvijenu sposobnost analize i sinteze jezičnih pojava
- pokazuje samostalnost i odgovornost u istraživanju novih pojava
- uz poticaj istražuje jezične pojave i izvodi pravila koja uspješno primjenjuje
- redovito piše zadaće s malo pogrešaka
- često uočava i ispravlja svoje i tuđe jezične pogreške u usmenom i pisanom izrazu
23
- rado prihvaća savjete za poboljšanje kvalitete svoga rada
za ocjenu odličan
- nastavne sadržaje usvojio u potpunosti
- lako usvaja nove jezične sadržaje
- pokazuje izrazit interes za jezične sadržaje
- aktivan je na satu, sudjeluje u obradi novih sadržaja, daje primjedbe i vlastite primjere
- samostalno izvodi pravila, usvojeno znanje primjenjuje ispravno i točno u pisanom i
usmenom izražavanju
- razlikuje bitno od nebitnoga, uočava ključne pojmove
- uočava i ispravlja vlastite i tuđe pogreške
- točan i precizan u vježbama raščlambe i otklanjanja pogrešaka
- samostalno istražuje nove gramatičke pojave i izvodi pravilo
- redovito, samostalno i točno piše i rješava domaće zadaće
- temeljit, pedantan i savjestan, brine o vlastitom znanju i uspjehu, rado prihvaća savjete za
poboljšanje kvalitete svoga rada
- samostalno i samoinicijativno služi se dodatnim izvorima (gramatika, pravopis, rječnici,
internet...)
24
STRANI JEZICI
Na sastanku stručnog vijeća profesora stranih jezika, održanog 5. rujna 2016. dogovoreni su sljedeći kriteriji i elementi ocjenjivanja:
KRITERIJI I ELEMENTI OCJENJIVANJA
USMENO IZRAŽAVANJE: Ocjena u rubrici usmeno izražavanje proizlazi iz usvojenosti i razumijevanja obrađenih tema/cjelina i sadržaja i učenikove govorne aktivnosti (dijalog, dramatizacija, vođeno i samostalno izlaganje, verbalna reakcija na verbalni ili neverbalni poticaj i slično. i ne mora uvijek proizlaziti iz formalnog ispitivanja. Opis ocjena: Ocjena odličan : Učenik samostalno i bez poteškoća razumije govor sugovornika, izlaže na stranom jeziku, sudjeluje u i doprinosi diskusiji te donosi zaključke na određenu temu, reagira i odgovara na pitanja primjereno i upotrebljavajući usvojeni vokabular i strukture u širokom rasponu. Izgovor i izlaganje su jasni i tečni uz moguće manje pogreške, koje uglavnom primijeti i ispravlja sam. Pogreške ne utječu na razumijevanje poruke koja se željela prenijeti.
Ocjena vrlo dobar: Učenik samostalno i bez većih poteškoća razumije govor sugovornika, izlaže na stranom jeziku, sudjeluje u i doprinosi diskusiji te donosi zaključke na određenu temu, reagira na pitanja primjereno, no upotrebljavajući usvojeni vokabular i strukture u užem rasponu od odličnog učenika. Moguće su manje pogreške u upotrebi struktura koje ispravlja samostalno, ali nakon upozorenja nastavnika. Pogreške mogu ponekad utjecati na razumijevanje poruke koja se željela prenijeti.
Ocjena dobar: Učenik usmeno sudjeluje u interakciji sa sugovornikom na osnovu razumijevanja osnovnih informacija, izlaže uz pomoć pitanja i potpitanja, na pitanja odgovara kratko i pravilno, ali upotrebljavajući osnovni/jednostavni vokabular i strukture. Pogreške u upotrebi vokabulara i struktura mogu utjecati na razumijevanje poruke koja se željela prenijeti.
Ocjena dovoljan: Učenik razumije samo bit informacija iz sugovornikovog govora, razumije pitanja i na njih odgovara kratko i jednostavno, oslanjajući se na osnovni/jednostavni vokabular i strukture. Pogreške znatno utječu na razumijevanje poruke koja se željela prenijeti.
PISMENO IZRAŽAVANJE: U rubriku PISMENO IZRAŽAVANJE upisuju se ocjene iz slobodnog/vođenog sastavka odnosno određene tekstne vrste (uključujući i diktat) koja je usvojena i uvježbana na nastavi:
npr. oglas, razglednica, SMS, sažetak, pismo – službeno/neslužbeno, osvrt na knjigu/film, biografija, sastavak na (zadanu) temu i sl;
Ocjene se formiraju prema broju bodova ostvarenih za kratki sastavak odnosno duži pisani oblik odabrane tekstne vrste:PRVI STRANI JEZIK za izvršenje zadatka, koherenciju koheziju
25
uz odgovarajući opseg i točnost leksičko-strukturalnih obrazaca je ukupan broj bodova 20.DRUGI STRANI JEZIK za izvršenje zadatka uz odgovarajući opseg i točnost leksičko-strukturalnih obrazaca ukupan je broj bodova 15.
Postoci i ocjene:
Ocjena Postotak
dovoljan 60 -70%
dobar 71 – 80%
vrlo dobar 81 – 90%
odličan 91 – 100%
Ljestvice za ocjenjivanje kratkih i dužih pisanih oblika prikazane su na www.ncvvo.hr u AKTUALNOM Ispitnom katalogu ZA ISPTI MATURE ZA PRVI I DRUGI STRANI JEZIK , ODNOSNO OBJE RAZINE ISPITA.
PISANJE ESEJA SE NAJAVLJUJE SE UČENICIMA, NO NE UPISUJE SE U VREMENIK.
DOMAĆE ZADAĆE , kraći pisani uradci ( uključujući i diktat) koji proizlaze iz nastavnog sata mogu se bilježiti bodovima odnosno ocjenom u rubriku Bilješke o učeniku i srednja ocjena najmanje dvije tako prikupljene ocjene može se upisati u rubriku Pismeno izražavanje.
RAZUMIJEVANJE
Čitanje s razumijevanjem se provjerava testom objektivnog tipa i ispituje slijedeće podvještine:
A1/A2 razina – DRUGI STRANI JEZIK (početnici)
razumijevanje osnovnog smisla čitanog teksta
razumijevanje specifičnih informacija čitanog teksta
detaljno razumijevanje teksta (koherencija i kohezija)
detaljno razumijevanje teksta (leksički i strukturalni obrasci)
B1/B2 razini – PRVI STRANI JEZIK (nastavljači)
razumijevanje osnovnog smisla čitanog teksta
26
razumijevanje specifičnih informacija čitanog teksta
detaljno razumijevanje teksta (koherencija i kohezija)
detaljno razumijevanje teksta (leksički i/ili strukturalni obrasci)
uporabu prikladnih i točnih leksičkih i /ili strukturalnih obrazaca
Slušanje s razumijevanjem se provjerava testom objektivnog tipa i ispituje slijedeće podvještine:
B1/B2 (nastavljači)
razumijevanje glavnih misli i specifičnih informacija
razumijevanje specifičnih informacija
A1/A2 (početnici)
razumijevanje osnovnog smisla i bitnih informacija
Zadaci kojima se provjeravaju vještine čitanja i slušanja s razumijevanjem su zadaci povezivanja, zadaci višestrukog izbora, zadaci dopunjavanja.
Postoci i ocjene:
Ocjena Postotak
dovoljan 60 -70%
dobar 71 – 80%
vrlo dobar 81 – 90%
odličan 91 – 100%
Provjera ČITANJA I SLUŠANJA S RAZUMIJEVANJEM, AKO SE PIŠE ODVOJENO, najavljuje se učenicima, ali se ne upisuje u vremenik jer ne zahtijeva prethodnu pripremu.
JEZIČNE ZAKONITOSTI: U rubrici JEZIČNE ZAKONITOSTI vrednuju se usvojenost jezičnih sadržaja i struktura u okviru obrađenih sadržaja (kratke provjere objektivnog tipa koje se mogu provesti usmeno i/ili pismeno. Opis provjere jezičnih zakonitosti: Ocjena odličan:Učenik točno rješava zadatke iz poznavanja jezičnih zakonitosti i te pravilno upotrebljava gramatičke sadržaje bilo u usmenom ili pisanom izražavanju.
27
Ocjena vrlo dobar:Učenik uglavnom točno rješava zadatke iz poznavanja jezičnih zakonitosti te gramatičke sadržaje upotrebljava uglavnom pravilno bilo u usmenom ili pisanom izražavanju. Pogrešku može ispraviti sam, ako je odgovor usmen.
Ocjena dobar: Učenik je nesiguran u rješavanju zadataka iz poznavanja jezičnih zakonitosti te ih upotrebljava pogrešno. Pogrešku ne ispravlja ili je ispravlja uz pomoć, ako je odgovor usmen.
Ocjena dovoljan:Učenik pokazuje slabo znanje u poznavanju i primjeni jezičnih zakonitosti, griješi često i ne zna se ispraviti, ali poruka koju želi prenijeti je još uvijek razumljiva.
Tablični prikaz postotka uspješnosti pismene provjere jezičnih zakonitosti:
Ocjena Postotak
dovoljan 50 – 64%
dobar 65 – 79%
vrlo dobar 80 – 89%
odličan 90 – 100%
KRATKE PISANE PROVJERE (npr. formativna gramatika, provjera vokabulara i sl.) najavljuju se 5 dana prije pisanja. Ocjena proizlazi iz najmanje dvije takve istovrsne kratke provjere vođene u bilješkama.
NAPOMENE:
Pisane provjere provode se po vremeniku i sastoje se od provjere čitanja i/ili slušanja s razumijevanjem i jezičnih zakonitosti iz čega proizlaze dvije ocjene.
Pišu li se odvojeno, provjeru receptivnih vještina nije potrebno najavljivati jer ne iziskuju posebnu pripremu učenika.
Distribuciju i vrstu svih oblika pismenih provjera predviđa svaki nastavnik za svoj predmet.
Kriteriji ocjenjivanja su prilagodljivi uspješnosti učenika pojedinih razreda odnosno poštuju njihovu različitost i individualnost na razini općeg uspjeha grupe i prilagodljivi su svakoj aktualnoj situaciji u nastavnom procesu.
28
LATINSKI JEZIK
Zbog specifičnosti latinskog jezika predviđeni su elementi ocjenjivanja, različiti u odnosu na
druge strane jezike koji se uče u našoj školi. Elementi i kriteriji ocjenjivanja potvrđeni su
službeno na Državnom stručnom skupu za učitelje i nastavnike klasičnih jezika u Zadru
19.svibnja 2012. , pa će se oni koristiti od ove škol.godine na dalje i u našoj školi.
A.KRITERIJ VREDNOVANJA USMENOG ODGOVORA prema elementima
ocjenjivanja:
RAZUMIJEVANJE TEKSTA:
Prilikom vrednovanja razumijevanja teksta od učenika se očekuje da analizira tekst,uoči
odnose unutar teksta te da ga prevede.
Za ocjenu dovoljan: učenik prepoznaje funkcije u rečenici i imenuje odnose u rečenici,ali
prevodi samo uz nastavnikovo vođenje.
Za ocjenu dobar: učenik uočava funkcije u rečenici,razumije odnose u rečenici i samostalno
prevodi jednostavnije rečenice.
Za ocjenu vrlo dobar: učenik razlikuje funkcije u rečenici,razumije odnose u rečenici i
samostalno prevodi složenije rečenice.
Za ocjenu odličan: učenik samostalno razlikuje funkcije u rečenici,shvaća i povezuje odnose
u rečenici te uspješno prevodi tekstove.
GRAMATIKA :
Prilikom vrednovanja usvojenosti gramatičkih sadržaja od učenika se očekuje da ih razlikuje,
samostalno primjenjuje i preoblikuje.
Za ocjenu dovoljan: učenik može ponoviti i nabrojiti gramatička pravila, prepoznati
gramatičke oblike, ali treba nastavnikovo vođenje pri njihovoj primjeni.
Za ocjenu dobar: učenik razlikuje i točno opisuje gramatičke oblike,deklinira i konjugira
oblike po redu,no nije samostalan pri preoblikovanju gramatičkih oblika i rečeničnih
konstrukcija.
29
Za ocjenu vrlo dobar: učenik samostalno primjenjuje gramatička pravila,preoblikuje
gramatičke oblike,rečenične konstrukcije te sadržaje vezane uz sintaksu rečenice.
Za ocjenu odličan: učenik samostalno primjenjuje gramatička pravila,preoblikuje gramatičke
oblike i rečenične konstrukcije,razlikuje i povezuje sadržaje vezane uz sintaksu rečenice.
VOKABULAR :
Prilikom vrednovanja usvojenosti vokabulara od svakog se učenika očekuje da zna točno
navesti riječi u njihovom rječničkom obliku,antonime i sinonime,riječi istog korijena,kao i
etimologiju riječi.Ocjena ovisi o postotku usvojenosti vokabulara:
- za ocjenu dovoljan očekuje se da je učenik usvojio minimalno 51% zadanog vokabulara
- za ocjenu dobar minimalno 61%
- za ocjenu vrlo dobar minimalno 81%
- za ocjenu odličan minimalno 91%.
KULTURA I CIVILIZACIJA :
Prilikom vrednovanja usvojenosti sadržaja iz kulture i civilizacije od svakog se učenika
očekuje da zna sadržaje određene planom i programom. Ocjena ovisi o postotku usvojenosti
navedenih sadržaja.
B.KRITERIJ VREDNOVANJA ZA PISANE PROVJERE
Za pisane provjere predlažu se kriteriji u postotcima na sljedeći način:
- dovoljan – 50 – 63%
- dobar – 64 – 76%
- vrlo dobar – 77 – 90%
- odličan – 91 – 100%
Navedeni omjer može se u slučaju potrebe prilagoditi sveopćem uspjehu razrednog odjela.
U pisane provjere ubrajaju se:
a) školske zadaće ( jedna u 1.polugodištu, jedna u 2.polugodištu)
b) gramatičke pisane provjere ( jedna u 1.polugodištu, dvije u 2.polugodištu).
30
GLAZBENA UMJENOST
Dana 30. kolovoza 2013. g. održan je sastanak stručnog aktiva za predmet glazbena
umjetnost. Na sastanku su utvrđeni elementi i kriterij ocjenjivanja, s obzirom na ciljeve
predmeta. Dogovoreno je da se učenici ocjenjuju iz tri elementa – usvojenost nastavnih
sadržaja, poznavanje glazbene literature i samostalni rad i aktivnost.
Provjera usvojenosti nastavnih sadržaja može se vršiti usmenim ili pismenim putem.
• USVOJENOST NASTAVNIH SADRŽAJA (usmenim i pisanim načinom)
Učenik treba znati, odnosno moći:
1. opisati šum i ton te sastavnice tona
2. imenovati, opisati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela
3. opisati načine izvođenja glazbenoga djela
4. kronološki odrediti trajanje stilskih razdoblja s pripadajućim predstavnicima i razlikovati
glazbene stilske značajke
5. razlikovati specifičnosti građe glazbenih vrsta i oblika pojedinih stilskih razdoblja
6. usporediti programu i apsolutnu glazbu
7. razlikovati multimedijalne glazbene vrste
8. razlikovati i imenovati načine uglazbljivanja teksta
9. opisati razvoj tonske građe od srednjega vijeka do 20. stoljeća
10. usporediti slobodni atonalitet, dodekafoniju, serijalnu tehniku skladanja i aleatoriku
11. prepoznati i razlikovati načine bilježenja glazbe
12. povezati razvoj tehnologije i glazbe u 20. stoljeću
13. opisati razvoj hrvatske glazbe od srednjega vijeka do 20. stoljeća i usporediti s glazbenim
dostignućima u svijetu.
31
• POZNAVANJE GLAZBENE LITERATURE (analiza glazbenih primjera)
Učenik treba znati, odnosno moći:
1. slušno prepoznati i razlikovati šum i ton te sastavnice tona
2. slušno prepoznati, imenovati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela: izvođače
glazbenoga djela, izvođačke sastave, tempo, metar, ritam, dinamiku, melodiju,
harmoniju, glazbeni oblik i glazbeni slog
3. slušno prepoznati, imenovati i razlikovati načine izvođenja glazbenoga djela
4. razlikovati glazbene značajke pojedinih stilskih razdoblja i pripadajuće predstavnike
5. razlikovati specifičnosti građe glazbenih vrsta i oblika pojedinih stilskih razdoblja
6. razlikovati tehnike skladanja svakoga pojedinoga stilskoga razdoblja
7. razlikovati programu i apsolutnu glazbu
8. slušno prepoznati, razlikovati i imenovati načine uglazbljivanja teksta
9. slušno prepoznati i razlikovati vrste tonske građe od srednjega vijeka do 20. stoljeća.
• SAMOSTALNI RAD I AKTIVNOST
1. Pismeni osvrt na dva posjećena koncerta prema slobodnom izboru u polugodištu
(podrazumijeva se koncert klasične glazbe, jazz koncert, opera, opereta, mjuzikl ili
balet) ocjenjuje se ocjenom odličan (nije obavezno za svakog učenika).
2. Aktivno sudjelovanje na satu i samostalni radovi (npr. powerpoint prezentacije,
referati, izrada plakata, itd.) također se mogu ocjenjivati i ocjena se unosi u gore
navedenu rubriku.
UUSSMMEENNOO IISSPPIITTIIVVAANNJJEE::
- nakon obrađene cjeline vrši se individualna provjera usvojenog znanja iz glazbene
teorije, povijesti glazbe (usvojenost nastavnih sadržaja) i prepoznavanja i slušanja
glazbenih primjera s razumijevanjem (poznavanje glazbene literature)
- provodi se svaki sat (barem jedan učenik)
- pitanja su koncipirana prema težini i postavljaju se učeniku u skladu s ocjenom za
koju odgovara (2, 3, 4 ili 5)
- ukoliko je učeniku potrebno postavljati potpitanja, ocjena mu se može smanjiti (uz
obrazloženje)
32
- kod provjere znanja učenika veću važnost u kreiranju ocjene predstavlja slušanje,
prepoznavanje i analiza glazbenih primjera od poznavanja glazbene teorije i povijesti
glazbe
- tijekom ocjenjivanja glazbenih primjera prioritet je određivanje sastavnica glazbenog
djela, a ne prepoznavanje skladatelja i naziva skladbe
- prilikom usmenog ispitivanja učenik je također dužan pokazati i pribor za nastavu
(udžbenik i bilježnica), kao dokaz praćenja i sudjelovanja u nastavi
Kriteriji ocjenjivanja prema razinama znanja i kognitivnih procesa:
RAZINA ZNANJA RAZINA KOGNITIVNOG
PROCESA
OCJENA
Činjenično znanje Pamćenje Dovoljan (2)
Činjenično znanje Pamćenje s razumijevanjem Dobar (3)
Konceptualno znanje Razumijevanje i sposobnost
analize
Vrlo dobar (4)
Proceduralno znanje Sposobnost analize uz
primjenu i sintezu
Odličan (5)
PPIISSAANNAA PPRROOVVJJEERRAA ZZNNAANNJJAA::
-- vvrrššii ssee bbaarreemm jjeeddaann ppuutt uu ppoolluuggooddiiššttuu
-- ččeeššććee ssee pprroovvooddii uu rraazzrreeddiimmaa ss vveelliikkiimm bbrroojjeemm uuččeenniikkaa,, zzbboogg nneemmoogguuččnnoossttii ddaa ssee
uussmmeennoo iissppiittaa ssvvee uuččeenniikkee
-- ooccjjeennjjuujjuu ssee usvojenost nastavnih sadržaja i poznavanje glazbene literature
-- ooccjjeennaa uuččeenniikkaa oovviissii oo bbrroojjuu bbooddoovvaa kkoojjee jjee uuččeenniikk oossttvvaarriioo ttiijjeekkoomm ppiissmmeennee pprroovvjjeerree
zznnaannjjaa
postotak ocjena
91 – 100% Odličan
81 – 90% Vrlo dobar
71 – 80% Dobar
60 – 70 % Dovoljan
33
-- ttaakkoođđeerr jjee tteežžiiššttee nnaa sslluuššaannjjuu
-- ocjenjivanje poznavanja glazbene literature također se može vvrrššiittii nnaa nnaaččiinn ddaa ssee
ooddaabbeerree mmaannjjaa sskkuuppiinnaa uuččeenniikkaa kkoojjaa ććee bbiittii oocciijjeennjjeennaa ttaajj ssaatt
ZZAAKKLLJJUUČČIIVVAANNJJEE OOCCJJEENNAA::
Zaključna ocjena je najčešće srednja ocjena svih dobivenih ocjena u polugodištu ili u
školskoj godini.
Kada je riječ o prijelaznoj ocjeni (npr. 3,5), zaključna ocjena ne mora nužno biti
određena aritmetičkom sredinom.
U tom slučaju ocjenu određuje učenikov cjelokupni odnos prema radu tijekom cijele
školske godine. Ako je profesor zabilježio pozitivan napredak učenika (npr. trud,
upornost, bolje ocjene u odnosu na početak školske godine), ocjena će biti veća. Ako
je pak zabilježen negativan odnos prema predmetu i radu (npr. nedolično ponašanje,
učestalo neizvršavanje i izbjegavanje radnih obveza, prepisivanje za vrijeme pisane
provjere znanja i sl.), ocjena će biti manja.
CILJEVI PREDMETA:
Obrazovni:
- shvaćanje osnova povijesnog razvoja glazbene umjetnosti
Funkcionalni:
- razvijanje sposobnosti slušanja i uspoređivanja
- poticanje i razvoj osobnih i socijalnih kompetencija
Odgojni:
- osjetljivost na zapažanje stilskih razlika i njihovih estetskih vrijednosti
34
LIKOVNA UMJETNOST
ANALIZA 1 2 3 4 5
Elementi
likovnog jezika
i principa
kompozicije
prilikom
analize
djela
- Učenik
većinom ne
prepoznaje, ne
uspijeva
objasniti i ne
zna
interpretirati
elemente
likovnog
jezika i
principa
kompozicije
prilikom
analize djela
- Učenik
većinom
prepoznaje
temeljne
elemente
likovnog
jezika i
kompozicije,
ali samo
minimalno i
uz pomoć
nastavnika
uspijeva
objasniti i
interpretirati
elemente
likovnog
jezika i
kompozicije
- Učenik
solidno
prepoznaje,
objašnjava i
interpretira
elemente
likovnog
jezika i
principe
kompozicije
prilikom
analize djela.
- Uz manju
pomoć
nastavnika
primjenjuje
elemente
likovnog
jezika i
principe
kompozicije
- Učenik
samostalno i
vješto
prepoznaje ,
objašnjava i
interpretira
elemente
likovnog
jezika i
principe
kompozicije
prilikom
analize djela.
Uz manje
greške
primjenjuje
elemente
likovnog
jezika, a uz
manju pomoć
nastavnika
analizira
principe
kompozicije
- Učenik
samostalno i
vješto
prepoznaje,
objašnjava
.interpretira,
primjenjuje i
analizira
elemente
likovnog
jezika i
principe
kompozicije
prilikom
analize djela.
Analiza djela - Analiza se
više svodi na
površan opis
koji većinom
nije
prihvatljiv.
- Analiza se
svodi na
površan opis,
nedostaje
argumentacije
, a i opis je uz
- U analizi je
potrebna
pomoć
nastavnika,
analiza ima
više opisnosti
- Analiza je
logička i
većinom
argumentirana
, ali manje
detaljna.
- Analiza je
logička,
argumentirana
, detaljna i
originalna
35
- Ne uspijeva
analizirati
djelo ni uz
pomoć
nastavnika.
- Nema
argumentacije
niti logičnog
slijeda
pomoć
nastavnika
od analize, a i
povremeno
mu nedostaje
argumentacije
i logičkog
slijeda
Analiza je
kompleksna,
ali manje
originalna. Za
detaljniju
analizu
potrebna su
potpitanja
nastavnika
Grafički
prikaz
- Uspijeva uz
pomoć
nastavnika
samo
minimalno
grafički
prikazati
temu, tehniku,
elemente
forme,
elemente
oblikovanja i
kompozicijske
elemente
- Uspijeva
djelomično i
uz veću
pomoć
nastavnika
grafički
prikazati
temu, tehniku,
elemente
forme,
elemente
oblikovanja i
kompozicijske
elemente
- Uspijeva
većinom i uz
pomoć
nastavnika
grafički
prikazati
temu, tehniku,
elemente
forme,
elemente
oblikovanja i
kompozicijske
elemente
- Uz manje
greške
uspijeva
grafički
prikazati
temu, tehniku,
elemente
forme,
elemente
oblikovanja i
kompozicijske
elemente
- Samostalno
grafički
prikazuje
temu, tehniku,
elemente
forme,
elemente
oblikovanja i
kompozicijske
elemente
Opisivanje,
tumačenje,
svrstavanje,
usporedba
djela prema
kompozicijski
m
- Niti uz
pomoć
nastavnika ne
može većinom
točno opisati i
tumačiti djelo
prema
kompozicijski
m
elementima,
- Uspijeva sa
čestim
greškama
opisati djela
djelo prema
kompozicijski
m
elementima,
elementima
likovnog
- Uspijeva s
manjim
greškama
opisati i
tumačiti djela
prema
kompozicijski
m
elementima,
elementima
- Učenik
samostalno
opisuje i
tumači djela
prema
kompozicijski
m
elementima,
elementima
likovnog
- Učenik
samostalno
opisuje,
tumači,
svrstava i
uspoređuje
djela prema
kompozicijski
m
elementima,
36
elementima i
elementima
likovnog jezika
te prema
stilskim
karakteristika
ma
elementima
likovnog
jezika te
prema
stilskim
karakteristika
ma
jezika, ali niti
uz pomoć
nastavnika ne
uspijeva
tumačiti,
svrstati ili
usporediti
djela prema
kompozicijski
m
elementima,
elementima
likovnog
jezika te
prema
stilskim
karakteristika
ma
likovnog
jezika, ali
samo uz
pomoć
nastavnika
uspijeva
svrstati ili
usporediti
djela prema
kompozicijski
m
elementima,
elementima
likovnog
jezika te
prema
stilskim
karakteristika
ma
jezika. Uz
manje
pogreške
uspijeva
svrstati ili
usporediti
djela prema
kompozicijski
m
elementima,
elementima
likovnog
jezika te
prema
stilskim
karakteristika
ma
elementima
likovnog
jezika te
prema
stilskim
karakteristika
ma
^ - Pravi jako
puno
pogrešaka i
propusta te se
služi više
natuknicama
- U manjem
dijelu se služi
natuknicama i
povremeno
pokazuje
površnost
- U manjoj
mjeri potrebna
pomoć
nastavnika
- učenik
uočava,
promišlja i
rješava
probleme
vezane uz
nastavne
sadržaje,
sposoban je
sagledavati
problem iz
različitih
pozicija, dati
vlastitu
37
prosudbu i
kritički osvrt
na ponuđena
rješenja, te
jasno
obrazložiti
svoje tvrdnje
- usvojeno
znanje i
principe
analize vješto
primjenjuje i
na nove
primjere
ZNANJE 1 2 3 4 5
VIZUALNI
JEZIK
- ne
prepoznaje
većinu
pojmova
vizualnog
jezika
- prepoznaje
osnovne
pojmove
vizualnog
jezika, ali
samo
minimalno i
uz pomoć
nastavnika
može
objasniti i
primijeniti
temeljne
pojmove
vizualnog
- učenik
solidno
prepoznaje
pojmove
vizualnog
jezika, uz
manju
pomoć
nastavnika
primjenjuje
pojmove
vizualnog
jezika, ali
nije potpuno
samostalan i
- učenik
samostalno
prepoznaje,
objašnjava i
primjenjuje
pojmove
vizualnog
jezika. Uz
manju pomoć
nastavnika
povezuje,
pojašnjava,
razlikuje
pojmove
vizualnog
- Vješto i
samostalno
prepoznaje,
objašnjava,
primjenjuje,
povezuje,
pojašnjava,
razlikuje
pojmove
vizualnog
jezika
38
jezika treba pomoć
prilikom
povezivanja,
pojašnjenja i
razlikovanja
pojmova
vizualnog
jezika
jezika
STILSKE
KARAKTERISTI
KE
POJEDINOG
RAZDOBLJA
- ne
prepoznaje
većinu
stilskih
karakteristi
ka
pojedinog
razdoblja ili
stila
- u većini
slučajeva ne
prepoznaje
stil ili
razdoblje
kojem djelo
pripada
- analizu
stila ne
izvodi niti
uz pomoć
nastavnika
- prepoznaje
i imenuje
većinu
stilskih
karakteristik
a pojedinih
razdoblja ili
stila, ali
minimalno i
uz veću
pomoć
nastavnika
može
odrediti,
objasniti i
pojasniti
stilske
karakteristik
e pojedinih
razdoblja ili
stila
- učenik
solidno
prepoznaje,
imenuje
stilske
karakteristik
e pojedinih
razdoblja ili
stilova, ali
nije potpuno
samostalan u
objašnjavanj
u,
određivanju
stilskih
karakteristik
a pojedinih
razdoblja ili
stilova
-veću pomoć
nastavnika
treba u
povezivanju,
razlikovanju
, pojašnjenju
- učenik
samostalno i
vješto
prepoznaje,
imenuje,
objašnjava i
primjenjuje
stilske
karakteristike
pojedinog
razdoblja ili
stila. Uz
manju pomoć
nastavnika
povezuje,
razlikuje,
uspoređuje i
analizira
stilske
karakteristike
pojedinog
razdoblja ili
stila.
- Vješto i
samostalno
prepoznaje,
imenuje,
objašnjava,
primjenjuje,
povezuje,
razlikuje,
pojašnjava,
uspoređuje,
analizira
stilske
karakteristi
ke
pojedinog
razdoblja ili
stila
39
te usporedbi
i analizi
stilskih
karakteristik
a pojedinih
razdoblja ili
stilova
DJELA I AUTORI - ne
prepoznaje
ili ne zna
imenovati
većinu
likovnih
primjera i
autora
- prepoznaje
većinu
likovnih
primjera, ali
često griješi
u navođenju
imena
autora.
- ni uz
pomoć
nastavnika
ne može
povezati
likovne
primjere i
autora s
razdobljem i
stilom
- učenik
solidno
prepoznaje i
imenuje
djela i uz
manje
pogreške
imenuje
autore djela,
ali treba
pomoć
nastavnika
kod
usporedbe
likovnih
primjera ili
autora te
povezivanje
likovnih
primjera ili
autora s
razdobljima
i stilovima
- Učenik
samostalno
prepoznaje i
imenuje djela
i autore, ali
mu je
potrebna
manja pomoć
prilikom
usporedbe
primjera ili
autora te
povezivanju
likovnog
primjera ili
autora s
razdobljem ili
stilom
- Vješto i
samostalno
prepoznaje,
imenuje,
uspoređuje
likovne
primjera i
autore, te
povezuje
likovne
primjere i
autore s
razdobljima
i stilovima
40
POVIJESNI I
DRUŠTVENI
ASPEKT
NASTANKA
STILA
- minimalno
prepoznaje
povijesne i
društvene
aspekte
nastanka
određenog
stila
- djelomično
prepoznavan
je povijesnog
i društvenog
aspekta
nastanka
određenog
stila.
- bez veće
pomoći
nastavnika,
ne može
objasniti i
interpretirat
i povijesne i
društvene
aspekte
nastanka
određenog
stila
l - učenik
solidno
prepoznaje i
određuje
povijesne i
društvene
aspekte
nastanka
određenog
stila, uz
malu pomoć
nastavnika
objašnjava,
interpretira,
određuje
društvene
aspekte
nastanka
određenog
stila, a uz
veću pomoć
nastavnika
uspoređuje,
povezuje i
pojašnjava
povijesne i
društvene
aspekte
nastanka
određenog
stila
- Učenik
samostalno
prepoznaje,
određuje,
objašnjava,
interpretira,
određuje
povijesni i
društveni
aspekt
nastanka
određenog
stila, ali
usporedbu,
povezivanje i
pojašnjenje
povijesnih i
društvenih
aspekata
nastanka
određenog
stila izvodi uz
manju pomoć
nastavnika
- Vješto i
samostalno
prepoznaje,
objašnjava,
interpretira,
određuje,
uspoređuje,
povezuje,
pojašnjava
povijesne i
društvene
aspekte
nastanka
određenog
stila
41
OSTALO - nije
ovladao
gradivom
- treba
stalnu
pomoć
nastavnika
- u
odgovorima
na osnove
gradiva
pravi
mnoštvo
pogrešaka i
propusta.
- u većem
dijelu
prezentacije
gradiva služi
se
natuknicama
- ponekad
povezuje
novostečeno
znanje s već
stečenim
- nije siguran
u
razlikovanju
bitnog i
nebitnog
- u manjem
dijelu
prezentacije
znanja služi
se
natuknicama
- Učenik je
jasan i rijetko
griješi u
davanju i
argumentiran
ju odgovora.
Struktura i
organizacija
odgovora
pokazuje da
razlikuje
bitno od
nebitnoga
- U manjoj
mjeri
potrebna je
pomoć
nastavnika
- Povezuje
novostečeno
znanje s već
stečenim
- Jasno daje
i
argumentira
odgovore,
dobro
povezuje
nastavne
jedinice,
vješto
razlikuje
bitno od
nebitnoga,
prepoznaje i
izdvaja
ključne
pojmove i
probleme
AKTIVNOST 1 2 3 4 5
ODNOS
PREMA
RADU
- ne
pokazuje ni
minimalan
interes i
zalaganje
na nastavi
- pokazuje
minimalan
interes i
zalaganje na
nastavi i to
samo na
- o temama o
likovnoj
umjetnosti
razgovara malo
i samo na
poticaj
- većinom
aktivan i
zainteresiran na
nastavi.
- O većem
broju tema
- na nastavi
aktivan,
diskutira,
postavlja
pitanja na
zadanu temu,
42
- zadane
zadatke ne
ispunjava
izričit poticaj
nastavnika
nastavnika
- Slabija
aktivnost u
diskusijama
razgovara i
sudjeluje u
diskusijama
istraživački
raspoložen,
donosi
materijale
vezane uz
nastavne
sadržaje
RADNA
DISCIPLINA
- nemaran
je na satu,
- ne
izvršava
zadatke u
zadanom
roku
- zadane
zadatke
morao bi puno
savjesnije i
odgovornije
obavljati
- često
izbjegava
nastavu
- korektno
ispunjava
obveze, u
zadanom roku,
ali bez
naročitog
poleta
- savjesno,
temeljito i
odgovorno
obavlja svoje
obveze
- savjesno,
temeljito i
odgovorno
obavlja svoje
obveze
POSJET
IZLOŽBAMA
- nikada ili
rijetko
odlazi na
izložbe
- zadane
zadatke
morao bi puno
savjesnije i
odgovornije
obavljati
- korektno
ispunjava
obveze, u
zadanom roku,
ali bez
naročitog
poleta
- savjesno,
temeljito i
odgovorno
obavlja svoje
obveze
- savjesno,
temeljito i
odgovorno
obavlja svoje
obveze
43
PSIHOLOGIJA
ELEMENTI OCJE
NA
Kriterij ocjenjivanja Pravila i opaske
5 88%
4 75%
3 63%
PISA
NA
PR
OV
JER
A
2 50%
Tijekom školske godine
pišu se od tri do četiri
provjere nakon obrađenih
cjelina. Provjerava se
teorija (podjele, činjenice i
definicije) kao i sposobnost
korištenja znanja (na
primjerima iz života). U
dogovoru s učenicima
moguće je upisati dvije
ocjene (usvojenost i
razumijevanje)
5 Učenik samostalno, s lakoćom i
u potpunosti iznosi činjenice,
odvaja bitno od nebitnog;
povezuje znanja uz adekvatno
korištenje stručnih pojmova
4 Polako, bez pomoći nastavnika
iznosi bitne činjenice . Gotovo
u potpunosti je u stanju odvojiti
bitno od nebitnog. Učenik može
prepoznati sličnosti i razlike
zadanih pojmova. Iznosi
naučene primjere, a rjeđe
vlastite primjere.
USVOJENOS
T
SADRŽAJA
(uključuje
usmena ili
pismena
provjeravanja
)
USM
ENA
PR
OV
JER
A
3 Učenik uz pomoć nastavnika
reproducira činjenice, većim
Učenik se može sam javiti
za odgovaranje
Dozvoljena je jedna isprika
u polugodištu
Učeniku se postavlja pet do
deset pitanja.
Ocjenjuje se usvojenost
činjenica i razumijevanje.
44
dijelom je usvojio gradivo.
Djelomično razumije gradivo.
Primjere postavlja uz pomoć
nastavnika
2 Znanje nepotpuno, s greškama,
odgovore daje kroz dosjećanje.
Učenik zna definirati pojmove,
ali ne zna primijeniti činjenično
znanje
1 Učenik ne pokazuje osnove
činjeničnog znanja, ne razumije
osnovne pojmove
5 pokazuje izraziti trud i
zalaganje (redovito piše
domaće zadaće, javlja se na
satu
4 učenik pokazuje trud i
zalaganje
3 učenik pokazuje minimalni trud
i zalaganje uz poticanje od
strane nastavnika
2 učenik radi bez osobitog
zalaganja i nije dosljedan u
obavljanju svojih obveza
RAZUMIJEVANJE/A
KTIVNOST
1 učenik ne pokazuje interes i ne
obavlja dogovorene obveze,
ometa nastavni proces, ne piše
domaće zadaće i nema
bilježnicu, ne prati nastavu
uključuje domaće zadaće,
samostalne radove,
referate i seminarske
radove, aktivnost na satu i
razumijevanje sadržaja,
radna disciplina te
povremeno i drugu ocjenu
iz testa koja mjeri
razumijevanje.
45
Zaključivanje ocjena : ocjena se zaključuje na temelju svih ocjena dobivenih tijekom
godine. Veću važnost imaju ocjene koje se odnose na usvojenost i razumijevanje sadržaja , a
manju važnost ocjene iz rubrike ostali oblici rada. Zadnji nastavni sat nije namijenjen za
ispitivanje već za zaključivanje ocjena.
46
LOGIKA I FILOZOFIJA
Logika
Elementi ocjenjivanja:
- usvajanje (teoretska znanja)
- primjena (vježbe i zadaci)
Filozofija
Elementi ocjenjivanja:
- usvajanje (teoretska znanja)
- analiza filozofskog teksta (razumijevanje originalnih filozofskih izvoda i argumenata)
- filozofski rječnik (poznavanje filozofske terminologije i načina njezine upotrebe)
Kriteriji ocjenjivanja:
- dovoljan - učenik može i treba postići više te se očekuje bolji uspjeh i dodatni napor;
učenikovo postignuće zadovoljava minimum (50 % od maksimuma)
- dobar - učenikovo postignuće zadovoljava, jer je napravio ono što je uglavnom opisano u
obrazovnom standardu za nastavni predmet
- vrlo dobar - ispitni rezultat nadmašuje očekivanja i učenik se ističe kvalitetom rada i
uloženim naporom
- odličan / izvrstan - učenik se ističe originalnošću, kvalitetom rada i uloženim naporom
- nedovoljan - učenik ne postiže minimum obrazovnih postignuća
47
SOCIOLOGIJA I POLITIKA I GOSPODARSTVO
ELEMENTI OCJENJIVANJA - usvojenost sadržaja
- razumijevanje / aktivnost (primjena usvojenih sadržaja)
USVOJENOST SADRŽAJA
odličan (5) - učenik jasno i u potpunosti samostalno iznosi činjenice, odvaja bitno od
nebitnog, povezuje znanja stečena u drugim predmetima, adekvatno koristi stručne
pojmove i kreativan je u interpretaciji;
vrlo dobar (4) - učenik bez pomoći nastavnika iznosi bitne činjenice gotovo u
potpunosti, sposoban je odvojiti bitno od nebitnog;
dobar (3) - učenik je većim dijelom usvojio nastavne sadržaje i uz pomoć nastavnika
reproducira činjenice;
dovoljan (2) - učenik reproducira nastavne sadržaje kroz dosjećanje, uz pogreške i
nepotpune odgovore;
PRIMJENA USVOJENIH SADRŽAJA
odličan (5) - učenik razumije pravila i zakonitosti, primjenjuje stečena znanja u novoj
situaciji, s lakoćom uspostavlja uzročno-posljedične veze i koristi vlastite primjere,
konstantno komunicira i aktivno sudjeluje u stvaranju pozitivnog ozračja u razredu;
vrlo dobar (4) - učenik teže uočava uzročno-posljedične veze i koristi već naučene
primjere, pokazuje interes za sudjelovanje u nastavnom procesu;
dobar(3) - učenik djelomično razumije gradivo, a uzročno-posljedične veze uočava
tek uz pomoć nastavnika, povremeno komunicira i sudjeluje u nastavnom procesu;
dovoljan (2) - učenik ne povezuje pravila i zakonitosti te nije u stanju navesti primjere
za naučeno; ne sudjeluje u nastavi osim ako se to od njega izričito ne zatraži;
48
PISMENI ISPIT : bodovi
50% - 60% bodova -- dovoljan (2)
61% - 75% bodova -- dobar (3)
76% - 89% bodova -- vrlo dobar (4)
90% - 100% bodova -- odličan (5)
49
POVIJEST
50
51
GEOGRAFIJA
ELEMENTI OCJENJIVANJA:
1. USVOJENOST NASTAVNIH SADRŽAJA – način ispitivanja UNS – usmeno
izražavanje
2. RAZUMIJEVANJE NASTAVNIH SADRŽAJA – primjena znanja i načini provjere;
samostalni radovi, kreativni radovi, zemljovidi
3. UPORABA KARTE – praktična primjena naučenog gradiva
4. DOMAĆA ZADAĆA – samostalna izrada zemljovida određenih dijelova svijeta:
- karta svijeta
- karte kontinenata
- tematske karte RH
OPISANA I BROJČANA VRIJEDNOST OCJENE:
- ocjenu odličan može dobiti učenik koji je u potpunosti i s razumijevanjem usvojio više
od 90% sadržaja predviđenih nastavnim programom. Učenik usvojenim znanjem
razumije i kritički komentira uzročno – posljedične odnose prirodnih i društvenih
procesa, te poznaje korelaciju geografije s ostalim znanostima
- ocjenu vrlo dobar može dobiti učenik koji je usvojio sadržaje predviđene programom
od 75-89%, te ih izlaže reproduktivno uz pomoć nastavnika
- za ocjenu dobar učenik treba usvojiti od 60-75% nastavnih sadržaja (samo) na
reproduktivnoj razini
- ocjenu dovoljan može dobiti učenik koji je usvojio programske sadržaje na razini
prepoznavanja tj., poznaje uglavnom temeljne činjenice sadržaja (50-59%)
- učenik koji nije udovoljio zahtjevima za ocjenu dovoljan dobiti će ocjenu nedovoljan
STRATEGIJA OCJENJIVANJA
Rezultati usvojenog nastavnog sadržaja provjeravaju se postavljanjem pitanja koja su poznata
učenicima.
Svaki učenik usmeno odgovara po dva puta u svakom polugodištu.
Učenik se može sam javiti za odgovaranje.
52
Ako nema učenika koji žele odgovarati nastavnik odabire slučajnim odabirom (otvaranjem
imenika).
Učenik koji ometa nastavu odgovara usmeno.
(Programom) Nastavnim planom je predviđeno vrijeme tj., satovi na kojima odgovara više
učenika koje određuje profesor.
Pismene provjere nisu obvezatne (dogovoreno sa savjetnikom iz MZOS).
Osim ocjene iz usmenog, učenici su ocjenjeni s dvije ocjene iz domaćih zadaća u svakom
polugodištu (crtanje zemljovida pojedinih dijelova svijeta).
Osim crtanja zemljovida ocjenjuje se kartografska pismenost i uporaba zemljovida, analiza
sadržaja i vještina logičkog razmišljanja.
Vrlo je važno i poticajno ocjenjivanje zalaganja učenika na satu, osobito ako dobro povezuje
već usvojene sadržaje s novima.
Učenik može ispraviti ocjenu kojom nije zadovoljan, u dogovoru s nastavnikom tj., da li će
ispravljati nastavnu cjelinu ili cijelo polugodište.
Kod zaključivanja ocjene uzimaju se u obzir svi navedeni oblici sudjelovanja u nastavi.
53
MATEMATIKA
Na osnovu članka 3., stavka II, te članka 12., stavka II i III, Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Stručni aktiv matematike donosi načine, postupke i elemente vrednovanja učeničkih kompetencija za predmet matematika.
Smjernice sastavljanju bili su Nacionalni kurikulum i Ispitni katalog za državnu maturu, radi usklađivanja odgojno-obrazovnih ciljeva i očekivanih učeničkih postignuća.
Stupanj usvojenosti znanja izražava se uobičajenim brojčanim ocjenama od 1 do 5.
1. ELEMENTI VREDNOVANJA
Elementi vrednovanja su: usvojenost nastavnih sadržaja, razumijevanje i aktivnost. Elementi se mogu provjeravati pisanim ili usmenim putem.
1.1. Usvojenost nastavnih sadržaja
Ovaj element ocjenjuje učenikovo:
- znanje i razumijevanje matematičkih pojmova (označiti, izreći i definirati pojmove, objasniti i koristiti formule i simbole)
- znanje o postupcima (obrazložiti korake u postupku, pouzdano i učinkovito izvršavati postupke, provjeriti rezultate postupaka, prepoznati točne i netočne postupke)
- sposobnost matematičkog prikazivanja i komunikacije (izraziti matematičke ideje, rezultate i znanje usmeno, pisano ili vizualno, upotrijebiti matematički riječnik i oznake, koristiti modele, dijagrame i simbole za prikaz pojmova, prelaziti iz jednog načina prikaza u drugi (tablica-graf), raditi u skupinama ili u paru)
1.2. Razumijevanje
Ovaj element ocjenjuje učenikovu:
- sposobnost rješavanja problema i matematičko modeliranje (primijeniti razne strategije za rješavanje problema, riješiti problem, interpretirati rješenja, postaviti problem)
- sposobnost matematičkog zaključivanja (induktivno zaključivati, prepoznati zakonitosti i formirati pretpostavke, deduktivno zaključivati, analizirati situacije, dokazati)
- sposobnost povezivanja i klasificiranja (povezati matematiku s vlastitim iskustvom, uočiti primjenu u svakodnevnom životu, usporediti, grupirati i klasificirati objekte prema zadanom kriteriju)
54
1.3. Aktivnost
Ocjenjuju se zapažanja o radu učenika, zalaganje na satu, ometanje nastave, redovito nošenje pribora, pisanje domaće zadaće i slično. Navedeno se može opisati riječima ili bilježiti znakovima +/- u rubriku bilješki. Na temelju rubrike bilješki profesor može donijeti ocjenu o učenikovom odnosu prema radu, tj. aktivnosti.
2. NAČINI VREDNOVANJA
2.1. Usmeno ispitivanje
Može se provoditi svaki sat i bez najave. Pod usmenim odgovaranjem ne podrazumijevamo samo odgovaranje „pred pločom“, već se dio učenika može ocijeniti i kontinuiranim praćenjem.
Prilikom usmenog ispitivanja vrijede sljedeći kriteriji:
nedovoljan (1) - učenik ne poznaje pojmove, simbole, poučke, grafove
- nema teorijska obrazloženja rada
- ne reproducira naučeno u izvornom obliku
- ne izvodi točno najjednostavnije operacije i ne rješava zadatke ni uz
pomoć
- ne zna primijeniti postupke, niti ih razumije, ne provjerava rješenja
- ne uočava pogreške i ne zna ih ispraviti
dovoljan (2) - djelomično poznaje matematičke poučke i pravila i primjenjuje ih uz
pomoć
- teorijska obrazloženja rada nisu potpuna ili nisu precizna, ne koristi
matematičku terminologiju
- u stanju je riješiti osnovne zadatke, spor je u rješavanju zadataka,
postupke zna djelomično objasniti
- rijetko provjerava rješenja
- uočava greške uz pomoć i uz pomoć ih ispravlja
55
dobar (3) - učenik poznaje većinu pojmova, simbola, poučaka i grafova
- samostalno rješava srednje teške zadatke, sporiji je u rješavanju
- uz pomoć nastavnika povezuje staro i novo gradivo
- objašnjenja su odgovarajuća ali nepotpuna i nesigurna, rijetko koristi
matematičku terminologiju
- uočava pogrešku uz pomoć i samostalno ju ispravlja
- povremeno provjerava rješenja
vrlo dobar (4) - učenik poznaje pojmove, simbole, poučke i grafove i primjenjuje ih uz
manju pomoć
- teorijska obrazloženja rada su točna i precizna, ponekad koristi
matematičku terminologiju
- probleme rješava uglavnom samostalno birajući najbolje strategije i
uglavnom točno, snalazi se i s težim zadacima, ali uz pomoć
- poznate postupke uspješno primjenjuje u poznatim situacijama
- prepoznaje osnovne matematičke ideje u novim situacijama i
samostalno povezuje novo i staro gradivo
- samostalno provjerava rješenja i ispravlja pogreške,
odličan (5)
- učenik poznaje pojmove, simbole, poučke i grafove
- teorijska obrazloženja rada su točna i precizna
- samostalno rješava netipske i problemske zadatke birajući postupak koji
najviše odgovara zadatku, koristi matematičku terminologiju
- primjenjuje naučeno u složenim situacijama i prepoznaje osnovne
matematičke ideje u novim situacijama
- procjenjuje valjanost ideja i dobivenih rezultata
- bira najjednostavnije načine računanja i rješenja su točna
- rješenja provjerava na više načina
56
2.2. Pisane provjere znanja
Razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 min i kratke pisane provjere u trajanju do 15 min.
U pravilu za pisane provjere znanja vrijede sljedeći kriteriji:
0 44% nedovoljan45 59% dovoljan60 74% dobar75 89% vrlo dobar90 100% odličan
Pisane provjere znanja
Provode se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja.
Učenik ima pravo pisati ispravak koji se ne ubraja u početni planirani broj pisanih provjera. Pokušaj prijevare na provjeri znanja implicira oduzimanje ispita i pedagošku mjeru. Pod prijevarama prilikom provjera znanja podrazumijeva se prepisivanje na pisanim provjerama znanja, došaptavanje, upotreba nedopuštenih elektroničkih naprava i šalabahtera.
U slučaju neočekivanog rezultata, pisana provjera se ponavlja u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju. Nedovoljna ocjena učenika nije neočekivani rezultat ako je održan dovoljan broj sati vježbe u skladu s uočenim mogućnostima učenika u razredu, a učenik nije uložio dovoljno truda u svladavanju postavljenih zadataka (nije pratio na satu, nije vodio bilješke, nije pisao domaće zadaće, ometao je redovni rad profesora i učenika i sl.). Zbog razlike u složenosti pojedinih nastavnih cjelina, moguće su i razlike u postignutim rezultatima provjera znanja.
Kratke pisane provjere znanja
Najavljuju se 5 dana prije provedbe i provjeravaju uglavnom zadatke iz domaće zadaće i usvojenost nastavnih sadržaja. Od pisanih provjera znanja razlikuju se opsegom nastavnih sadržaja. Kratke pisane provjere znanja upisuju se u rubriku bilješki. Ocjena iz elementa usvojenosti donosi se na temelju ukupnog broja bodova dvije kratke pisane provjere ili kombinirano usmenim ispitivanjem.
2.3. Grupni rad, rad u paru, individualni rad
Osim znanja i usvojenosti nastavnih sadržaja provjerava sposobnost komuniciranja u skupinama, sposobnost objašnjavanja, suradnje, brzine, točnosti i preciznosti. Ne mora se najaviti, a učenici mogu koristiti sva nastavna sredstva. Ocjena se donosi na temelju broja točno riješenih zadataka, usmenih odgovora i, za grupni rad, stupnja suradnje.
57
3. ZAKLJUČNA OCJENA
Zaključna ocjena je rezultat ukupnog procesa vrednovanja tijekom nastavne godine i izvodi se temeljem elemenata vrednovanja. Zaključna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena u rubrici po elementima, već se gledaju i bilješke koje profesor upisuje u rubriku bilježaka.
Ukoliko učenik ima dvije ili više cjelina ocijenjene nedovoljnim, zaključna ocjena je nedovoljan. Ukoliko učenik ima jednu nedovoljno ocijenjenu cjelinu, tada je zaključna ocjena pozitivna.
S načinom ocjenjivanja i zaključivanja ocjena učenici su upoznati na prvom nastavnom satu u školskoj godini. Zaključivanje ocjena je u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju.
Profesori provode vrednovanje transparentno, javno i kontinuirano.
58
FIZIKA
dovoljan (2) dobar (3) vrlo dobar (4) odličan (5)
USVOJENOST
NASTAVNIH
SADRŽAJA
Učenik poznaje
osnovne fizikalne
pojmove, zakone i
fizikalne jedinice.
Učenik griješi, ali uz
pomoć nastavnika
dođe do ispravnog
odgovora.
(od 40%-55%
riješenih problemskih
situacija)
Učenik poznaje
sve fizikalne
pojmove, zakone
i fizikalne
jedinice.
(od 56%-70%
riješenih
problemskih
zadataka)
Učenik razumije
fizikalne pojave,
zakone i teorije i
obrazlaže uzročno-
posljedične veze uz
povremenu pomoć
nastavnika. (od
71%-85% riješenih
problemskih
zadataka)
Učenik
potpuno
samostalno
fizikalno i
matematički
interpretira
fizikalne
pojave, zakone
i teorije i
obrazlaže
uzročno-
posljedične
veze, te
primjenjuje
fizikalne
sadržaje u
novim
situacijama.
(od 86%-
100%
riješenih
problemskih
zadataka)
ELEM
ENTI
OC
JEN
JIV
AN
JA
PRIMJENA
ZNANJA
Učenik rješava
najjednostavnije
zadatke. Uz manju
pomoć daje ispravne
odgovore.
Učenik
samostalno
rješava poznate
probleme.
(od 56%-70%
Učenik, uz pomoć
nastavnika, rješava
nove problemske
situacije.
(od 71%-85%
Učenik
samostalno i
točno rješava
problemske
situacije.
59
(do 40%-55%
riješenih točnih
odgovora)
riješenih
problemskih
zadataka)
riješenih
problemskih
zadataka)
(od 86%-
100%
riješenih
problemskih
zadataka)
AKTIVNOST
Učenik rijetko
izrađuje domaću
zadaću, nepotpuno i s
greškama, na nastavi
se čini
nezainteresiran,
uglavnom se ne
uključuje u rasprave,
kasni s izradom
samostalnog/praktičn
og rada, samostalni
radovi su oskudni i
neprikladni.
Učenik uglavnom
izrađuje domaće
zadaće, ali su
često nepotpune
ili s greškama, na
nastavi se čini
nedovoljno
zainteresiran, ali
se ponekad
uključi u
raspravu,
samostalne/prakti
čne radove
izrađuje na
vrijeme, ali
površno, također
su i njegove
prezentacije ili
posteri načinjeni
površno.
Učenik redovito
izrađuje domaće
zadaće, trudi se i
rijetko griješi, na
nastavi je
zainteresiran,
uključuje se u
rasprave, kometira i
postavlja pitanja,
samostalne/praktičn
e radove izrađuje
korektno, na
vrijeme, a i
prezentacije ili
posteri su
pregledni, točni i
uočava se uloženi
trud.
Učenik
redovito
izrađuje
domaće
zadaće,
izrazito se
trudi i vrlo
rijetko griješi,
na
nastavi je
zainteresiran,
uključuje se u
rasprave,
komentira i
postavlja
pitanja.
60
KEMIJA I BIOLOGIJA
KEMIJA
-za dovoljan(2)-potrebno je poznavanje osnovnih kemijskih pojmova i zakonitosti
-za dobar(3)-još i rješavanje jednostavnih tipova zadataka
-za vrlo dobar(4)-samostalno rješavanje i povezivanje teoretskih i praktičnih zadataka
-za odličan(5)-uz sve navedeno i samostalno rješavanje problemskih zadataka
BIOLOGIJA
-za dovoljan(2)-potrebno je poznavanje osnovnih bioloških pojmova
-za dobar(3)-povezivanje bioloških pojmova i sadržaja
-za vrlo dobar(4)-samostalno povezivanje gradiva i rješavanje jednostavnih problemskih
zadataka
-za odličan(5)-uz sve navedeno samostalno donošenje zaključaka, te rješavanje problemskih
zadataka
61
INFORMATIKA
1. Usvojenost sadržaja
2. Praktična primjena
Usvojenost sadržaja: usmenog i pismenog, razumijevanje, poznavanje temeljnih pojmova i
stručnog nazivlja, povezivanje gradiva, logičko zaključivanje na temelju usvojenog znanja
Praktična primjena: primjena usvojenih znanja u radu s računalom, rješavanje problemskih
zadataka, samostalna izrada zadataka, sudjelovanje u grupnom radu
KRITERIJI OCJENJIVANJA:
Usvojenost sadržaja:
- OCJENU ODLIČAN (5) može dobiti onaj učenik koji je u potpunosti i s
razumijevanjem usvojio programske sadržaje, te vlada znanjem na razini samostalnog
donošenja kritičkih sudova; samostalno rješava problemske zadatke.
- OCJENU VRLO DOBAR (4) može dobiti onaj učenik koji je usvojio programske
sadržaje i pokazao reproduktivno znanje, a stečeno znanje ne primjenjuje samostalno,
nego samo uz pomoć nastavnika; samostalno rješava praktične zadatke.
- OCJENU DOBAR (3) može dobiti onaj učenik koji je usvojio programske sadržaje i
pokazao puko reproduktivno znanje; rješava jednostavnije tipove zadataka.
- OCJENU DOVOLJAN (2) može dobiti onaj učenik koji je usvojio programske
sadržaje (uglavnom samo temeljne činjenice), a u gradivu se snalazi na razini pukog
prepoznavanja;
- OCJENU NEDOVOLJAN (1) može dobiti onaj učenik koji nije udovoljio
zahtjevima za ocjenu dovoljan (2).
62
Praktična primjena:
- OCJENU ODLIČAN (5) može dobiti onaj učenik koji je u potpunosti i s
razumijevanjem usvojio programske sadržaje, te vlada znanjem i samostalno traži i
pronalazi rješenja za zadane probleme; samostalno rješava problemske zadatke i
pronalazi vlastita moguća rješenja.
- OCJENU VRLO DOBAR (4) može dobiti onaj učenik koji je usvojio programske
sadržaje i pokazao reproduktivno znanje, a stečeno znanje ne primjenjuje samostalno,
nego samo uz pomoć nastavnika; samostalno rješava praktične zadatke, ali bez
pronalaženja vlastitih mogućih rješenja.
- OCJENU DOBAR (3) može dobiti onaj učenik koji je usvojio programske sadržaje i
pokazao puko reproduktivno znanje; rješava jednostavnije tipove zadataka.
- OCJENU DOVOLJAN (2) može dobiti onaj učenik koji je usvojio programske
sadržaje (uglavnom osnovna znanja za rad s računalom), a u gradivu se snalazi na
razini pukog prepoznavanja;
- OCJENU NEDOVOLJAN (1) može dobiti onaj učenik koji nije udovoljio
zahtjevima za ocjenu dovoljan (2).
Postoci pri ocjenjivanju pisanih provjera usvojenosti nastavnih sadržaja
0% do 49% nedovoljan (1)
50% do 59% dovoljan (2)
60% do 74% dobar (3)
75% do 89% vrlo dobar (4)
90% do 100% odličan (5)
63
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
U nastavi tjelesne i zdravstvene kulture prati se:
1. Redovito nošenje potrebne opreme i sudjelovanje na nastavi.
2. Aktivno sudjelovanje na mjerenjima, testiranjima i provjerama.
3. Stanje i rezultati u motoričkim dostignućima.
4. Napredak u sferi motoričkih sposobnosti.
5. Usvojenost znanja i vještina, ostalih objektivnih sastavnica (sudjelovanje na školskim
natjecanjima)
6. Ocjena nije aritmetički prosjek.
SASTAVNICE OCJENE:
1. MOTORIČKA ZNANJA
2. MOTORIČKA DOSTIGNUĆA
3. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
4. ODGOJNI ZADATAK
KRITERIJ OCJENJIVANJA U NASTAVI TZK-e
1. MOTORIČKA ZNANJA
Motorička znanja su stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih struktura koje mogu
biti na različitim razinama.
Provjeravanje motoričkih znanja potrebno je i zato što od razine tih učenikovih znanja ovisi i
iskoristivost ostalih njegovih potencijala i razina motoričkih dostignuća i razvoj motoričkih
sposobnosti.
Zato bi učenici trebali stjecati motorička znanja:
64
a) na razini zakonitosti (npr. da znaju zašto treba vježbati, kako, kada, kakvi su učinci
vježbanja i si.),
b) u svrhu njihova uvođenja u ostale organizacijske oblike rada,
c) s gledišta svakodnevnih potreba (slobodno vrijeme, urgentne situacije, vrhunski šport i sl.).
Motorička znanja mogu biti obuhvaćena inicijalnim, tranzitivnim i finalnim provjeravanjem.
Osnova za praćenje i provjeravanje motoričkih znanja je tranzitivno provjeravanje.
Elementi za tranzitivno provjeravanje motoričkih znanja izvode se na temelju izvedbenog
programa za određeni razred.
Prema standardnom sustavu ocjenjivanja ocijeniti motorička znanja u tjelesnoj i zdravstvenoj
kulturi možemo na ovaj način:
ODLIČAN (5) - za vježbu izvedenu pravilno i sa sigurnošću u svim fazama, te uz estetsku
dotjeranost
VRLO DOBAR (4) - za vježbu izvedenu pravilno i sigurno uz manje tehničke ili estetske
nedostatke
DOBAR (3) - za vježbu izvedenu s promjenjivim uspjehom uz manju sigurnost i manje
tehničke i estetske nedostatke
DOVOLJAN (2) - za vježbu izvedenu slabo i nesigurno uz veće tehničke i estetske rezultate
NEDOVOLJAN (1) - ako vježbu ne izvodi, odustaje
2. MOTORIČKA DOSTIGNUĆA
Motorička dostignuća su sprega motoričkih znanja i motoričkih sposobnosti, a izražavaju se
putem sposobnosti učenika da ih u konkretnoj motoričkoj aktivnosti poveže i maksimalno
iskoristi radi postizanja što boljeg rezultata.
65
Provjeravamo i ocjenjujemo pomoću mjerenja pri čemu kao rezultat dobijemo konkretne
vrijednosti izražene brojkom i jedinicom mjere (metar, minuta, broj postignutih ponavljanja)
ocjenom:
ODLIČAN (5) - bit će ocijenjen rezultat koji se nalazi u prvoj četvrtini po vrijednosti
dobivenih rezultata
VRLO DOBAR (4) - bit će rezultat druge četvrtine dobivenih rezultata
DOBAR (3) - svi rezultati u trećoj po vrijednosti četvrtini
DOVOLJAN (2) - svi rezultati u posljednjoj po vrijednosti četvrtini izmjerenih rezultata
NEDOVOLJAN (1) - je ocjena za nepotrebno odustajanje, povredu pravila, diskvalifikaciju i
sl.
Primjer: provjeravanje motoričkih dostignuća iz nastavne cjeline trčanje može se provesti
pomoću mjerenja brzog trčanja na 60 m.
Naziv testa: trčanje 60 m
Pomagala: štoperica točnosti 1/10 sekundi, crta starta, startna sprava (starter), dva stalka
visine 1,5 m za označavanje cilja. Mjesto izvođenja: atletska staza ili školsko igralište s
terenom za trčanje u dužini 100 m.
Opis: na zapovijed „Na mjesta", učenik ulazi u startne blokove ili startne jamice (niski start).
Na zapovijed „Pozor", podigne kukove, a rukama i nogama oslonjen je o tlo. Kada je učenik
spreman za trčanje (nepomičan), dajemo znak za start, nakon čega učenik pretrči označenu
stazu maksimalnom brzinom (a da se ne zaustavi ispred cilja). Mjerilac vremena uključuje
štopericu na znak startera, a isključuje kada učenik prijeđe preko crte cilja prsima.
Ocjenjivanje: svaki učenik izvodi zadaću dva puta, a kao konačni rezultat uzima se bolji s
točnošću 1/10 sekundi.
Ocjene:
ODLIČAN (5) - ako postigne vrijeme 8,9 s i manje
VRLO DOBAR (4) - ako postigne vrijeme od 9,0 do 9,4 s
DOBAR (3) - ako postigne vrijeme od 9,5 do 9,9 s
66
DOVOLJAN (2) - ako postigne vrijeme od 10,0 do 10,4 s
NEDOVOLJAN (1) - ako postigne vrijeme 10,5 s i više.
3. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
Ocjenjujemo nakon testiranja tranzitivnog ili finalnog stanja.
Definiraju se kao latentne motoričke strukture koje su odgovorne za beskonačan broj
manifestiranih motoričkih reakcija i mogu se izmjeriti i opisati.
Praćenje i provjeravanje motoričkih sposobnosti obavljamo uz pomoć ovih testova:
Svojstvo – test:
1. brzine-taping rukom
2. eksplozivne snage - skok u dalj s mjesta
3. koordinacije - poligon natraške
4. repetitivne snage - podizanje trupa iz ležanja pogrčenim nogama
5. fleksibilnosti - pretklon raznožno
6. statičke snage - izdržaj u visu zgibom
4. ODGOJNI ZADATAK (briga za zdravlje, higijenske i radne navike, aktivnost,
pomaganje i poticanje drugih učenika, i dr.):
ODLIČAN (5) - radi redovito, ispunjava sve gore navedene zahtjeve
VRLO DOBAR (4) - radi redovito, ispunjava većinu gore navedenih zahtjeva
DOBAR (3) - radi redovito s više opravdanih izostanaka, ne ispunjava dio postavljenih
zadataka
DOVOLJAN (2) - radi neredovito i ne ispunjava većinu gore postavljenih zadataka
NEDOVOLJAN (1) - redovito ne radi
67
ZAKLJUČIVANJE OCJENA
Zaključna ocjena nije nužno aritmetička sredina. Može biti i veća ovisno o iskazanom
interesu, zalaganju, aktivnosti učenika na nastavi TZK i postignutim odgojnim učincima.
68
VJERONAUK
- ZNANJE, USVAJANJE SADRŽAJA
- STVARALAČKO IZRAŽAVANJE
- KULTURA MEĐUSOBNE KOMUNIKACIJE
ZNANJE ili USVAJANJE SADRŽAJA
IZUZETAN TRUD, ODLIČAN – 5
Vjeroučenik(ca) je u potpunosti usvojio programsku jedinicu. Sposobnosti opisivanja,
povezivanja, objašnjavanja, kritičkog mišljenja, dokazivanja, zaključivanja na najvišoj su
razini. Osobito se ističe u posadašnjenju Božje poruke. Vesele ga nove spoznaje, ima
razvijeno logičko zaključivanje, svjesno usvaja sadržaje.Veoma dobro povezuje naučeno sa
svakidašnjim životom. Ima sposobnosti dubljeg doživljavanja i spoznavanja otajstva nauka
Crkve, s lakoćom usvaja sadržaje i uspješno ih reproducira u svakom obliku rada i izlaže ih s
puno detalja…
VELIKI TRUD, VRLO DOBAR – 4
Vjeroučenik(ca) je gotovo potpuno usvojio programsku jedinicu. Naučeno gradivo prihvaća i
primjenjuje u ophođenju s drugima. To je uglavnom prikladno i ispravno. Uz učiteljevu
pomoć uspijeva i u posadašnjenju Božje poruke. Uz više ustrajnog rada mogao bi postići i
bolje rezultate. Vidljiv je napredak, potrebno je ovako nastaviti…
ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD, DOBAR – 3
Vjeroučenik(ca) je većim dijelom usvojio programsku jedinicu. Potpuno i točno poznaje
biblijske osobe, događaje, pripadajuća zemljovidna mjesta. Uz učiteljevu pomoć uspijeva u
povezivanju i tumačenju činjenica. Sposobnosti primjenjivanja naučenog gradiva su na
prosječnoj razini uz poneke pogrješke koje treba usmjeravati na ispravan put. Dobro poznaje
osnovne biblijske sadržaje. Uspjeh postiže uz dosta uloženog truda. Više pozornosti posvetiti
samostalnom učenju…
69
NEDOSLJEDAN TRUD, DOVOLJAN – 2
Vjeroučenik(ca) je programsku jedinicu djelomice usvojio. Uspijeva prepoznati i razlikovati
biblijske osobe, događaje i pripadajuća zemljovidna mjesta. Sposobnosti primjenjivanja
naučenog gradiva su na početnoj razini. Teže usvaja gradivo …
OGRANIČEN TRUD, NEDOVOLJAN – 1
Vjeroučenik(ca) nije usvojio programsku jedinicu. Ne uspijeva prepoznati i razlikovati
osnovne informacije gradiva. Ne pomaže ni učiteljeva pomoć…
STVARALAČKO IZRAŽAVANJE
IZUZETAN TRUD, ODLIČAN – 5
Vjeroučenik(ca) ima izuzetno razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja. Na najvećem je
stupnju pismeni, scenski, glazbeni i likovni oblik izražavanja. Svoje sposobnosti vješto koristi
u izražavanju Božjih poruka na vjeronaučnom susretu. Govorne poruke su u skladu s
naučenim i one su spretno oblikovane Vrlo je uspješan u interpretativnom čitanju biblijskih i
drugih književno-umjetničkih tekstova, ističe se u scenskom prikazivanju biblijskih tekstova,
u usmenom izražavanju otkriva se sposobnost zamišljanja, asociranja i logičkog povezivanja
sadržaja. Uspješan je i kreativan u simboličkom izražavanju, posjeduje osjetljivost za
transcendentno, ima lijep pismeni izričaj, izrazite sposobnosti za likovno izražavanje, izrazito
kreativan i komunikativan…
VELIKI TRUD, VRLO DOBAR – 4
Vjeroučenik(ca) ima razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja, međutim nedovoljno ih
koristi. Na učiteljeve se poticaje prepušta kreativnom stvaranju…
ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD, DOBAR – 3
Vjeroučenik(ca) uglavnom ima razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja prosječna
razina. Stoga se koristi samo dobro usvojenim načinima. Nerado se prepušta kreativnom radu.
Ima vrlo razvijene sposobnosti ali ih ne koristi uvijek. Kad bi rad kod kuće bio temeljitiji
uspjeh bi bio mnogo bolji. Ne ulaže dovoljno napora da razvije svoje prednosti …
70
NEDOSLJEDAN TRUD, DOVOLJAN – 2
Vjeroučenik(ca) ima samo djelomice razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja.
Pokazuje slabo zanimanje za takav način rada, te je potrebno često poticanje…
OGRANIČEN TRUD, NEDOVOLJAN – 1
Vjeroučenik(ca) ima vrlo slabo razvijene sposobnosti. Interes je vrlo slab, a često odbija
učiteljev poticaj…
KULTURA MEĐUSOBNOG KOMUNICIRANJA
IZUZETAN TRUD, ODLIČAN – 5
Vjeroučenik(ca) je naučeno gradivo potpuno integrirao u svoju osobnost.. Pokazuje osobitu
spremnost u svim komunikacijskim situacijama te se opaža spremnost življenja po vjeri.
Ponašanjem prati svoj usmeni izričaj. Vrlo lijepo surađuje s ljubavlju i rado pomaže drugima
(pažljiv i ljubazan, komunikativan i tolerantan, uljudan ). Uzornim ponašanjem pozitivno
djeluje na druge učenike. Svoje mišljenje izražava korektno i s poštovanjem, uvažava druge,
otvoren za suradnju i razgovor i razumijevanje. Pazi na izražavanje, otvoren i susretljiv,
plemenit i spreman pomoći, pouzdan i drži zadanu riječ, iskren i prijateljski raspoložen, gradi
pozitivne međuljudske odnose, zna oprostiti, suosjećajan s drugima. Poštuje starije, pristojan,
pazi na svoje i tuđe stvari, uredan …
VELIKI TRUD, VRLO DOBAR – 4
Vjeroučenik(ca) svoje govorne poruke uglavnom spretno oblikuje u skladu s usvojenim
gradivom i integriranim u svoju osobnost. To se odražava i na njegovo ponašanje. Potreban je
poticaj glede popravljanja istoga što učenik prihvaća i uspješno rješava školske obaveze…
ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD, DOBAR – 3
Komuniciranje i ponašanje vjeroučenik(ca) je na prosječnoj razini. U usmenom izričaju i
ponašanju pojavljuju se elementi koji nisu u duhu integriranog znanja. Na česti poticaj
učenik(ca) je voljan mijenjati se. Treba poticati pozitivnu verbalnu komunikaciju kao i na
pozitivan odnos prema radu i zalaganju na vjeronaučnom susretu. Ponaša se dobro i tek
djelomično izvršava školske obaveze …
71
NEDOSLJEDAN TRUD, DOVOLJAN – 2
U komuniciranju i ophođenju vjeroučenika(ce) vrlo se često pojavljuju elementi koji nisu u
duhu usvojenog integriranog znanja (npr. Neprimjereni izrazi). Mogao bi poboljšati svoj
odnos prema obavezama, te potpuno korigirati ponašanje među vršnjacima u
razredu.Vjeroučenik(ca) teško prihvaća poticaj. Ispoljava osobine neprihvatljivog ponašanja i
tek djelomično ispunjava školske obaveze …
OGRANIČEN TRUD, NEDOVOLJAN – 1
Vjeroučenik(ca) u komuniciranju i ophođenju neizostavno koristi elemente koji nisu u duhu
vjeronaučnog predmeta. Ne pomaže ni učiteljev poticaj. Ispoljava osobine neprihvatljivog
ponašanja i ne ispunjava školske obaveze, ne prihvaća dobronamjerne savjete, ignorira
vršnjake u razredu i starije na javnom mjestu …