Post on 18-Jan-2020
1
GRAD PRIJEDOR
INTEGRALNA STRATEGIJA RAZVOJA
GRADA PRIJEDORA ZA PERIOD 2014-2024. GODINE
Prijedor, 2013. godine
2
SADRŽAJ
1.UVOD ....................................................................................................................................................... 4
2. METODOLOGIJA KREIRANJA STRATEGIJA RAZVOJA ...................................................................... 5
SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA ................................................................................................................. 7
3.1. OPŠTI PODACI O GRADU PRIJEDORU ................................................................................... 7
3.1.1. Istorijat grada Prijedora ........................................................................................................ 7
3.1.2. Geografski položaj ................................................................................................................. 7
3.1.3. Klima ........................................................................................................................................ 8
3.1.4. Reljef ....................................................................................................................................... 8
3.1.5 Turistički potencijali .............................................................................................................. 10
3.2. DEMOGRAFIJA ......................................................................................................................... 11
3.2.1. Broj i struktura stanovništva .............................................................................................. 11
Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske ............................................................. 11
3.2.2. Prostorni raspored stanovništva ........................................................................................ 12
3.2.3. Prirodni priraštaj .................................................................................................................. 12
3.2.4. Migracije ................................................................................................................................ 12
3.3. PREGLED STANJA I KRETANJA U EKONOMIJI .................................................................... 13
3.3.1 Broj i struktura preduzeća i preduzetničkih radnji ........................................................... 14
3.3.2. Kretanje ukupnih prihoda i rashoda po granama djelatnosti ........................................ 15
3.3.3 Kretanje ukupnih prihoda i rashoda prema veličini preduzeća ...................................... 16
3.3.4. Spoljnotrgovinska razmjena i najznačajnija izvozna preduzeća i proizvodi ................ 17
3.3.5. Prosječne plate..................................................................................................................... 18
3.3.6. Veće investicije u privredi ................................................................................................... 18
3.3.8. Turistički potencijali i turistička infrastruktura ................................................................. 21
3.3.9. Poljoprivredni potencijali i proizvodi ................................................................................. 22
3.3.10. Šumarstvo ........................................................................................................................... 28
3.4 TRŽIŠTE RADA .......................................................................................................................... 33
3.4.1 Zaposlenost............................................................................................................................ 33
3.4.2 Nezaposlenost ....................................................................................................................... 34
3.4.3. Penzionerska populacija ..................................................................................................... 35
3.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ........................................................................................... 36
3.5.1. Obrazovanje ......................................................................................................................... 36
3.5.1.1. Predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ............................................................... 36
3.5.2 Kultura .................................................................................................................................... 39
3.5.3. Sport ...................................................................................................................................... 41
3.5.4. Omladinski sektor ................................................................................................................ 42
3.5.4. Zdravstvena i socijalna zaštita ........................................................................................... 43
Strateški ciljevi razvoja socijalne zaštite grada Prijedora .......................................................... 48
3
3.5.5. Stanovanje ............................................................................................................................ 48
3.5.9. Civilno društvo (nevladine organizacije)........................................................................... 49
3.6. FIZIČKA INFRASTRUKTURA I KOMUNALIJE ....................................................................... 50
3.6.1 Stanje prostorno-planske dokumentacije i dokumenata prostornog uređenja ............ 50
3.6.2. Stanje saobraćajne infrastrukture ..................................................................................... 52
3.6.3 Stanje tehničke infrastrukture ............................................................................................. 53
3.6.4 Stanje komunalne infrastrukture i usluga ..................................................................... 56
3.6.4.2. Groblja ............................................................................................................................... 59
3.6.5. Stanje administrativnih usluga lokalne uprave ................. Error! Bookmark not defined.
3.5.7. Socijalna, imovinska i lična sigurnost građana; .............................................................. 64
3.7. STANJE ŽIVOTNE SREDINE ................................................................................................... 65
3.8. BUDŽET .................................................................................................................................... 70
3.8.2 Kretanje poreskih prihoda ................................................................................................... 71
3.8.3 Struktura rashoda prema funkcionalnoj klasifikaciji ........................................................ 72
3.8.4 Kretanje odnosa kapitalnih i administrativnih izdataka ................................................... 72
3.8.5. Kreditna zaduženost i kreditni potencijal ......................................................................... 74
4. STRATEŠKO FOKUSIRANJE ............................................................................................................... 75
4.1. SWOT ANALIZA GRADA PRIJEDORA ............................................................................................ 75
4.2. STRATEŠKI FOKUSI ......................................................................................................................... 78
Opis strateških fokusa .................................................................................................................... 78
5. VIZIJA GRADA PRIJEDORA ................................................................................................................ 80
6. STRATEŠKI CILJEVI ........................................................................................................................... 80
7. SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI ...................................................................................................... 82
8. IMPLEMENTACIJA, MONITORING I EVALUACIJA ........................................................................... 94
9. INFORMISANJE JAVNOSTI ................................................................................................................ 94
10. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................................ 94
II PRILOZI ................................................................................................................................................ 95
PRILOG 1-PROJEKTI ............................................................................................................................... 95
PRILOG 2-FINANSIJSKI ASPEKTI STRATEGIJE ................................................................................. 105
PRILOG 3-UČESNICI U PROCESU IZRADE STRATEGIJE .................................................................. 105
4
1.UVOD
Strategija integrisanog razvoja 2014 – 2024. godine je ključni strateško-planski dokument
opštine Prijedor, koji treba da podstiče budući rast i razvoj zajednice. Strategija razvoja obuhvata
društvenu i ekonomsku sferu, ali i aspekte zaštite i unapređenja životne sredine i prostora. Strategija je
izrađena kao okvir za definisanje zajedničkih ciljeva, podsticanja lokalnih snaga, ali i kao odgovor na
izazove budućeg razvoja opštine i sveukupnog života u njoj.
Opština se angažovala u procesu izrade Strategije vođena uvjerenjem da strateško planiranje
predstavlja ključni instrument za proaktivno i odgovorno upravljanje lokalnim razvojem. Proces izrade
Strategije razvoja, iniciran od strane načelnika Opštine i podržan od strane Skupštine opštine, je
započeo potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između Opštine Prijedor i UNDP-a u aprilu 2012.
godine, te formiranjem radnih tijela – Opštinskog razvojnog tima i Partnerske grupe.
Proces je operativno vodio Opštinski razvojni tim, a u samom procesu stvoreni su mehanizmi za
snažno građansko učešće, dominantno kroz rad Partnerske grupe – konsultativnog tijela kojeg su činili
predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora. Poseban naglasak je stavljen na uključivanje i
adekvatno prepoznavanje potreba potencijalno ranjivih kategorija stanovništva. U proces je bio uključen
i veliki broj građana putem organizovanja javnih rasprava.
Strategija informiše sveukupnu javnost i privatne ulagače o razvojnom putu opštine, predstavlja
osnovu za izradu detaljnih planova i programa u pojedinim sektorima, kreira osnovu za praćenje
napretka, te ohrabruje saradnju i dogovor u planiranju različitih nivoa vlasti i društveno-ekonomskih
partnera.
Preduslov kvalitetne i pravovremene implementacije Strategije jeste prepoznavanje njenog
značaja od strane sveukupne lokalne zajednice i viših nivoa vlasti, ali i uspostavljanje Strategijom
predviđenih mehanizama za njenu implementaciju, izvještavanje, ažuriranje i sveukupnu
operacionalizaciju, a što je zadatak koji Opštini, ali i svim drugim akterima u lokalnoj zajednici, predstoji
u narednom periodu.
5
2. METODOLOGIJA KREIRANJA STRATEGIJA RAZVOJA
U izradi strateškog plana razvoja opštine Prijedor korištena je standardizovana Metodologija za
integrisano planiranje lokalnog razvoja (MiPRO), prihvaćena i preporučena od strane entitetskih vlada te
saveza opština i gradova oba entiteta. MiPRO je u potpunosti usklađena sa postojećim zakonskim
okvirom kojim je definisano planiranje razvoja na lokalnom nivou, gdje je opštinska administracija
nosilac procesa izrade i implementacije strategije, uz maksimalno uključivanje i svih drugih aktera života
u lokalnoj zajednici. Nadalje, miPRO je u potpunosti usaglašena sa vodećim principima i pristupima
strateškom planiranju koje promoviše Evropska unija.
Vodeći principi na kojima se zasniva Strategija razvoja opštine Prijedor su održivost i socijalna
uključenost. Održivost kao princip integriše ekonomski i aspekt životne sredine, dok princip socijalne
uključenosti podrazumijeva jednake šanse za sve i pravičnost u smislu identifikovanja potreba i interesa
marginalizovanih i socijalno isključenih grupa stanovništva. Nadalje, Strategiju razvoja karakterišu
integracija (što znači da su ekonomski, društveni i aspekt zaštite životne sredine posmatrani kao
neodvojivi dijelovi jedne cjeline) i participacija (svi zainteresovani akteri su angažovani i doprinijeli su
izradi Strategije).
Strategija razvoja predstavlja putokaz za sveukupni razvoj opštine Prijedor, a obuhvata ekonomski,
društveni i plan zaštite i unapređenja životne sredine, uz poštivanje prostornog aspekta. Polazna tačka
za izradu strategije razvoja opštine Prijedor je bila analiza postojećih strateških dokumenata, nivoa
njihove realizacije, te stepena razvijenosti ljudskih resursa neophodnih za izradu i implementaciju
strategije. Ova analiza je bila nadograđena na osnovu analize relevantnih kvantitativnih i kvalitativnih
podataka iz primarnih i sekundarnih izvora.
Noseći i najvažniji dio Strategije predstavlja njen strateški dio, tj. strateška platforma, a koja obuhvata
socio-ekonomsku analizu, strateške fokuse, viziju razvoja i strateške ciljeve razvoja. Strateška platforma
je dominantno djelo Opštinskog razvojnog tima. Vizija razvoja te strateški ciljevi razvoja opštine
definisani su na period od 10 godina.
Prihvatajući činjenicu da postavljanje ciljeva podrazumijeva ne samo odgovor na pitanje „šta“, već i
„kako“, te da je odgovor na ovo pitanje od ključnog značaja za kvalitetnu implementaciju Strategije,
Opštinski razvojni tim je, u saradnji sa sektorskim grupama i partnerskom grupom za razvoj, izradio
sektorske planove i operativni dio Strategije. Sektorski planovi, operativni ciljevi, programi, projekti i
mjere, usmjereni ka poboljšanju kvaliteta života u opštini, definisani su na period od 5 godina.
U završnom dijelu procesa, Opštinski razvojni tim je, na bazi principa integracije, objedinio i uskladio
sektorske dokumente, te izradio okvirne trogodišnje i detaljne jednogodišnje planove implementacije,
uključujući i plan razvoja organizacijskih kapaciteta i ljudskih potencijala neophodnih za proces
implementacije Strategije. Kako bi se omogućila djelotvorna implementacija Strategije, finansijski okvir
Strategije i opštinski budžet za 2014. godinu su u potpunosti usklađeni. Okvirni operativni planovi su
izrađeni za naredne tri, a detaljni akcioni planovi za godinu dana.
Bitno je naglasiti da Strategija obuhvata i listu prioritetnih programa i projekata u svakom sektoru, a
koji omogućavaju dosezanje postavljenih ciljeva putem provođenja operativnih aktivnosti, čime se
stvara osnova za sveukupnu implementaciju Strategije. Nadalje, prioritetni programi i projekti nisu samo
osnova za korištenje opštinskih i drugih domaćih izvora sredstava, nego i dobra osnova za pristup
eksternim izvorima sredstava, poput IPA programa Evropske unije, ali i drugih programa podrške u
Bosni i Hercegovini.
Kod izrade Strategije razvoja opštine Prijedor posebno se vodilo računa o ostvarivanju horizontalne
intersektorske usklađenosti, te vertikalne usklađenosti Strategije sa strategijama i planovima na drugim
nivoima. Kao takva, Strategija razvoja je u skladu sa ostalim lokalnim sektorskim strategijama i
6
planovima, strategijama i politikama na višim nivoima vlasti i prostornim planovima na lokalnom i višim
nivoima. Dodatan značaj je poklonjen mogućim inicijativama međuopštinske saradnje.
7
SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA
3.1. OPŠTI PODACI O GRADU PRIJEDORU
3.1.1. Istorijat grada Prijedora
Geo-arheološka istraživanja pokazuju da je područje današnjeg Prijedora bilo naseljeno oko
4.000 godina prije nove ere, a u pred-rimsko doba na ovim terenima je živelo pleme Mezeja. U istorijskim dokumentima, Prijedor se prvi put pominje u pismima grofa Adama Baćanija, za vrijeme
opsade Beča 1683. godine kao palanka Prijedor. Godine 1834. u Prijedoru je postojala srpska osnovna škola, a od 1885. godine i Srpsko crkveno
pjevačko društvo „Vila“. Nekoliko godina prije dolaska Austrougara, kroz Prijedor je prošla i prva
željeznička pruga u Bosni i Hercegovini. Razvoj i procvat Prijedor je doživio tek nakon 1882. godine, kada se zapalio tadašnji „fočanski han“, a požar je progutao cijelu varoš. Izgorilo je preko 400 kuća, kao
i crkva brvnara koja se nalazila na mjestu sadašnje crkve Svete Trojice. Austrougarska je 1901. godine donijela prvi urbanistički plan izgradnje Prijedora, po kome se
ulice grade pod pravim uglom, na način na koji su se gradili srednjevekovni gradovi. Od 1902. godine, u Prijedoru je postojalo i Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ i štamparija Nikodima Mijatovića. Pred
sam Drugi svjetski rat, 1939. godine, Prijedor je već bio toliko razvijen i imao je toliki broj zanatskih i
trgovačkih radnji, da je taj broj dostigao tek šezdesetih godina dvadesetog vijeka. U Drugom svjetskom ratu potkozarski kraj je izgubio oko 40.000 ljudi, a od toga 18.000 djece. Kozara je dala i 40 narodnih
heroja.
3.1.2. Geografski položaj
Grad Prijedor geografski je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine (u entitetu Republika Srpska), na obalama rijeka Sane i Gomjenice, te na brežuljucima kojima se planina Kozara
spušta u prijedorsko polje. Ukupna površina grada iznosi 834 km2.
Gradsko područje se nalazi se na 44°, 48' i 30'' SGŠ i na 16°, 42' i 53'' IGD, dok je nadomorska visina 135 m.
Slika 1. Geografski položaj Prijedora
Zahvaljujući povoljnom geostrateškom položaju i postojećoj saobraćajnoj infrastrukturi, grad
Prijedor je dobro povezan (drumskim saobraćajnicama i željezničkom mrežom) sa bližim i širim
okruženjem.
Grafikon br.1 Udaljenost Prijedora od pojedinih gradova
km
B.Luka
(BiH)
Sarajevo
(BiH)
Zagreb
(Hrvatska)
Beograd
(Srbija)
Trst
(Italija)
Budimpešta
(Mađarska)
Beč
(Austrija)
Prijedor 54 250 173 380 412 474 547
8
Izvor: Via Michelin
Grafikon br 2. Udaljenost Prijedora od auto-puta, luka i aerodroma
km Auto-put (Zg-Bg)
Aerodrom Banja Luka
Aerodrom Zagreb(HR)
Aerodrom Sarajevo
Luka Šamac
Luka Split (HR)
Luka Ploče (HR)
Prijedor 62 66 180 260 185 261 389
Izvor: Via Michelin
3.1.3. Klima
Klima na području Prijedora je umjereno-kontinentalna, temperaturama u rasponu od –20°C do +40°C. Prosječna godišnja temperatura je 11° C. U toku godine prosječno 80 dana je sa temperaturom
većom od 25 oC, a oko 90 dana sa temperaturom ispod 0 oC, dok je u toku 200 dana temperatura ispod 12 oC, kada je neophodno zagrijavanje radnih i stambenih prostorija. Prosječan broj sunčanih dana je
60.
Slika 2. Vremenski uslovi
60 dana 150 dana 155 dana
Prosječna količina godišnjih padavina iznosi 979 litara/m2. Snijeg pada prosječno 26 dana, a sniježni pokrivač se zadržava oko 45 dana. Posebnu
karakteristiku ovog područja čini pojava magle uz pojas toka rijeke Sane koja se registruje oko 80 dana u toku godine.
Srednja relativna vlažnost vazduha kreće se u granicama oko 80%, a godišnje se javlja 10-ak
dana sa elementarnim nepogodama (olujni vjetrovi, grad i sl).
3.1.4. Reljef
Reljef Grada Prijedora obuhvata sljedeća područja:
Nizijsko područje, koje obuhvata doline rijeka Sane i Gomjenice i zahvata površinu od oko 16.000 ha;
Brežuljkasto područje, koje obuhvata podnožje planine Kozare i zahvata površinu od oko 38.000
ha; Brdsko područje, koje obuhvata dijelove MZ Ljubija i planine Kozare i zahvata, uglavnom,
šumsko zemljište u površini od oko 30.000 ha. Planina Kozara se proteže pravcem sjeverozapad – jugoistok. Dugačka je 70 km, a široka 20 – 30 km, sa najvišim vrhom od 978 m (Lisina).
9
3.1.4.1 Zemljište
Grad Prijedor raspolaže sa 83.406,60 ha zemljišnih površina, od čega je 44.740,20 ha obradivih
površina (u privatnom i javnom vlasništvu). Oranice i bašte, kao najplodnija zemljišta, obuhvataju površinu od 37.333,40 ha, dok livade, voćnjaci i vinogradi obuhvataju površinu od 7.149,40 ha (voćnjaci
2.404,20 ha; livade 4.740,20 ha; vinogradi 5 ha). Površina pašnjaka je 4.263,00 ha, ribnjaka 1.300,00
ha, dok 3.974,60 ha od ukupnih zemljišnih površina spada u neplodno zemljište. Na osnovu podataka Republičke geodetske uprave, područna jedinica Prijedor, na teritoriji
opštine Prijedor postoji 12.986 posjednika zemljišta, uz prosječnu veličinu posjeda od 3,75 ha. Ukupne zemljišne površine su podijeljene na 86.878 parcela, prosječne veličine 0,55 ha.
Prema podacima poljoprivredne službe, na području Grada poljoprivrednom proizvodnjom se bavi oko 13.000 domaćinstava, što predstavlja oko 50% ukupnog stanovništva. U ukupnoj vlasničkoj
strukturi dominira zemljište privatnih vlasnika.
3.1.4.2. Šume
Šumsko zemljište na području Prijedora zauzima površinu od 29.380,20 ha, od čega je u
privatnom sektoru 12.362,80 ha, dok državnom sektoru pripada 17.017,40 ha šuma. Šumsko privrednim područjem „Kozaračko“, koje obuhvata teritoriju 5 opština i grad Prijedor
(Prijedor, Kozarska Dubica, Novi Grad, Kostajnica, Oštra Luka i Krupa na Uni), gazduje i upravlja Šumsko gazdinstvo „Prijedor“.
Šumsko gazdinstvo „Prijedor“ se sastoji od 5 organizacionih jedinica – Šumskih uprava (ŠU
Prijedor, ŠU Kozarska Dubica, ŠU Novi Grad, ŠU Oštra Luka i ŠU Kostajnica), a gazduje i upravlja sa 42.016,57 ha državnih i 32.149,00 ha privatnih šuma.
U okviru šuma u državnoj svojini, visoke šume zauzimaju oko 67% i niske 27%, dok ostatak predstavljaju površine nepodesne za gazdovanje.
U strukturi šuma preovlađuju lišćari, dok su četinari manje zastupljeni i čine ih uglavnom
vještački nasadi – šumske kulture (80% bukva, 10% hrast, 10% jela).
3.1.4.3. Planina Kozara
Kozara se proteže pravcem sjeverozapad – jugoistok. Dugačka je 70 km, a široka 20 – 30 km, sa najvišim vrhom od 978 m (Lisina). Kozara ima potencijal za razvoj različitih vidova turizma, naročito
sportskog i zdravstvenog.
3.1.4.4. Vodene površine (rijeke i jezera)
Ukupna površina grada koju pokrivaju vodotoci i stajaće vode iznosi 2.152.3 ha ili 2,47% od
ukupne površine opštine u koju ulazi i površina ribnjaka i vještačkih jezera. Osnovno hidrografsko obilježje grada Prijedor daje vodotok rijeke Sane sa svojim pritokama.
Slivno područje rijeke Sane iznosi cca 3.191 km2.
Bilans vodnih površina : - vodne površine hidrografske mreže 718,7 ha
- površina ribnjaka Saničani 1.254,7 ha
- površina akumulacija 50,4 ha
- površina jezera, močvara, kanala 128,5 ha
U K U P N O : 2.152,3 ha
3.1.4.5. Mineralna bogatstva1
Ljubijska metalogenetska oblast zahvata prostor od oko 1200 km2, sjeverozapadnog dijela
Republike Srpske sa brojnim ležištima metaličnih, nemetaličnih i energetskih mineralnih sirovina.
Posebno se ističu ležišta gvozdene rude kao metalurške sirovine i dijelom kao mineralni pigmenti, zatim ležišta i pojave: barita, fluorita, gipsa, krečnjaka, dolomita, glina (kaolinskih,
bentonitskih, keramičkih i opekarskih), kvarcnog pijeska, uglja i dr.
1 Izvor: Rudarski Institut Prijedor
10
Ležišta mineralnih sirovina su različitog morfogenetskog tipa, porijekla i vremena formiranja, a
karakterišu se različitim stepenom proučenosti i istraženosti. Od ukupno 23 mineralne sirovine u Ljubijskoj metalogenetskoj oblasti dovoljno je istraženo, ili
se nalazi u eksploataciji 12, nedovoljno istraženo, a perspektivno 8 i neizvjesno-perspektivno 3.
Pored izuzetno povoljnog geografskog položaja Prijedor raspolaže sa značajnim prirodnim resursima koji mu daju značajne komparativne predneosti u odnosu na druge
sredine, a koji mogu biti značajna okosnica njegovog razvoja u narednom periodu. Strateški izazov je kako u budućnosti valorizovati ove resurse, bez značajnijeg ugrožavanja
životne sredine.
3.1.5 Turistički potencijali
Na području Grada Prijedora nalaze se značajni prirodni potencijali za razvoj turizma od kojih se ističu: planina Kozara i „Nacionalni park Kozara“, rijeka Sana sa svojim pritokama, ribnjak Saničani,
Eko centar „Ljekarice“, te vještačka jezera u Ljubiji, Tomašici i Gradini. Smještajni objekti predstavljaju značajan potencijal za razvoj turističke djelatnosti a čine ih: 4
hotela, 4 motela, 2 pansiona, 2 prenoćišta - bungalovi, 4 planinarska doma i objekti privatnog
smještaja u seoskim domaćinstvima. Navedeni objekti raspolažu sa 902 ležaja. Pored navedenih smještajnih kapaciteta, na području grada Prijedora postoji 40 ležaja u
privatnom smještaju (u 15 domaćinstava koje se nalaze na seoskom području). Iako u seoskom turizmu postoje značajni turistički potencijeli oni još uvijek nisu dovoljno iskorišteni.
Pored smještajnih kapaciteta, na području grada Prijedora u 2012. godini bilo je registrovano 466 ostalih ugostiteljskih objekata različite namjene i djelatnosti.
Ustanove kulture (muzej, biblioteka, pozorište, galerija, kino, ljetna bašta – otvoreni amfiteatar i
druge) i kulturno-umjetnička društva (ukupno 11 društava) su nosioci kulturnih dešavanja i očuvanja kulture, tradicije i običaja ovog kraja. Oni predstavljaju značajan potencijal za razvoj kulturnog turizma
u Prijedoru. Veliki značaj za razvoj turizma ima i Memorijalni kompleks na Mrakovici koga čine: Spomenik,
Memorijalni zid i Muzej, te drugi spomenici iz II svjetskog rata.
U Prijedoru se nalaze i stari objekti koji imaju graditeljske vrijednosti: Kuća Lazara Stojanovića – Čvrke, Kapetanov konak, Kuća Čirkinagića (Lovački dom), spomen kuća porodice Stojanović, zgrada
Muzeja Kozare, zgrada Gimnazije, Stara kula u Kozarcu, Muzički paviljon u Ljubiji, Jereza, željeznička stanica.i drugi.
Vjerski objekti su jedna od značajnih odrednica bogatstva grada Prijedora i potencijal za razvoj
vjerskog turizma. Crkve brvnare, karakteristične za Potkozarsku regiju, nalaze se u selima Marićka, Omarska, Busnovi, Jelićka i Rakelići, a postoje i manastir Klisina – Ništavci, Župa Šurkovac – Šurkovac,
Pravoslavna crkva Svete Trojice, Čaršijska džamija, Katolička crkva “Sveti Josip”, Stara pilana u Kozarcu (Mehmedova crkva) - NP “Kozara”, te Ukrajinska crkva u Trnopolju.
Od objekata značajnih za razvoj sportskog turizma izdvajaju se sportski aerodrom “Urije”, Gradski stadion, sportska dvorana „Mladost“, teniski tereni i tri otvorena bazena. Pored toga, na
području Nacionalnog parka Kozara uređena je jedna skijaška staza za odrasle i jedna dječija skijaška
staza, kao i sportsko – rekreativni centar Benkovac sa uređenim fudbalskim, rukometnim i odbojkaškim terenima. Za ljubitelje avanturističkih sportova uređena je stijena za penjanje na Zečijem kamenu. Za
turističke posjetioce uređeno je nekoliko staza za pješačenje, a na Mrakovici se nalazi i trim staza za djecu.
Na području grada Prijedora se nalazi 5 lovišta koja mogu pružiti veliki doprinos za razvoj
lovnog turizma i to: posebno lovište “Kozara”, privredno lovište “Saničani, lovište “Ljubija, lovište “Omarska” i lovište „Mrakovica“. Pored lova na području Prijedora se razvio i ribolov, jer rijeka Sana i
jezera na području grada Prijedora pružaju mogućnost za razvoj sportskog ribolova. Na području grada Prijedora održava se veliki broj manifestacija, koje mogu biti osnov za razvoj
manifestacionog turizma, a neke od najznačajnijih su: „Međunarodne ulične trke”, „Teniski memorijal dr. Mladen Stojanović“, „Petrovdanski padobranski kup“, Međunarodni festival horova ”Zlatna vila“,
„Književni susreti na Kozari“, „Likovna kolonija Sreten Stojanović“, „Dani zime na Kozari“, „Dani meda“,
„Dani cvijeća“, „Zlatne ruke Potkozarja“, „Gastroprezentacija“, „Prijedorsko kulturno ljeto“, „Dan rijeke Sane”, „Kozarske poklade“, „Biciklijada”, „Moto susreti Prijedor“, „Dragotinjske večeri” i druge.
11
Prijedor ima i dobre potencijale za razvoj ekološkog turizma, ali turistička ponuda u ovom
domenu do sada nije dovoljno dobro osmišljena i promovisana.
Pored povoljnog geografskog položaja, u kontekstu blizine EU i dobre saobraćajne
povezanosti, Prijedor raspolaže i sa značajnim prirodnim resursima koji mu daju važne komparativne prednosti u odnosu na druge sredine i mogu predstavljati okosnicu njegovog
razvoja u narednom periodu. Najvažnije prirodne pogodnosti prijedorskog područja uključuju mineralna, šumska i vodna bogatstva, te zemljište.
Eksploatacija ruda i drveta obezbjeđuje pretpostavke za obavljanje privrednih aktivnosti, posebno u domenu energetike i prerađivačke industrije, ali ujedno sa sobom
nosi izazove održivog upravljanja ovim resursima. S druge strane, prirodne pogodnosti i
ljepote i bogata istorija, pretpostavka su za osmišljavanje novih i kvalitetnijih turističkih sadržaja, u čemu već postoje ozbiljni koraci.
Strateški izazov je kako u budućnosti valorizovati ove resurse, bez značajnijeg
ugrožavanja životne sredine.
3.2. DEMOGRAFIJA
3.2.1. Broj i struktura stanovništva
Podatke o stanovništvu treba uslovno prihvatiti, jer je zadnji popis izvršen daleke 1991. godine. Prema procjenama Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, u Prijedoru je na dan
31.12.2012. godine bilo nastanjeno 93.622 stanovnika naseljenih u 71 naseljenom mjestu
(organizovanih u 49 mjesnih zajednica), od čega je oko polovine seosko stanovništvo. Prosječna veličina domaćinstva je 3 člana. U narednom grafikonu data je procjena kratanja stanovništva grada Prijedora u
periodu d 2008. do 2013. godine:
Grafikon br. 3: Procjena broja stanovnika na području grada Prijedora za period 2008. do 2013. g.
Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske
Iz prethodnog grafikona se može zaključiti je broj stanovnika na području grada Prijedora u
stalnom opadanju. U periodu 2008-2012. godina, broj stanovnika se smanjio za 1.539, odnosno za 1,62%.
U ovu tabelu nisu uključeni podaci o migracijama
12
3.2.2. Prostorni raspored stanovništva
Na području grada Prijedora obrazovano je i funkcioniše 49 mjesnih zajednica2. Mjesne
zajednice su obrazovane za određeno područje na osnovu interesa stanovništva da zajednički odlučuju o svojim potrebama na prostoru gdje žive, vodeći pri tome računa da takvo određeno područje čini
teritorijalnu i funkcionalnu cjelinu.
Osim gradskog naselja Prijedor, najveća naselja na teritoriji Grada su:
o naselje Kozarac sa 8.000 stanovnika;
o naselje Čirkin Polje sa 6.000 stanovnika; o naselje Gomjenica sa 5.100 stanovnika;
o naselje Omarska sa 4.990 stanovnika; o naselje Donja Puharska sa 4.300 stanovnika;
Prosječna gustina naseljenosti na području grada Prijedora je 112 stanovnika po km2.
3.2.3. Prirodni priraštaj
U narednom grafikonu dat je prikaz kretanja stanovništva grada Prijedora po osnovu prirodnog
priraštaja:
Grafikon br. 4 Kretanje broja rođenih i umrlih na području Grada Prijedora
Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske
Iz prethodnog grafikona se vidi da je u periodu od 2008. do 2012. godine prirodni priraštaj na području grada Prijedora bio negativan, obzirom da je u posmatranom periodu rođeno 3.264, a umrlo
4.565 lica. U periodu 2008-2012. godine, po osnovu prirodnog priraštaja, broj stanovnika se smanjio za
1.301, odnosno za 1,5%.
3.2.4. Migracije3
U periodu 2008-2012. godine, kao posljedica migracija, broj stanovnika na području grada Prijedora je povećan za 233. Naime, u posmatranom periodu, broj stanovnika koji se odselio sa
područja Prijedora je 2.301, a broj stanovnika koji se doselio na područje grada Prijedora u istom
2 Izvor: Savjet mjesnih zajednica
3 Izvor: Zavod za statistiku RS
13
periodu je 2.534. Razlozi za migracije su brojni, od obrazovanja i zapošljavanja do portage za boljim
kvalitetom života.
Grafikon br. 5 Broj stanovnika koji su doselili i odselili iz Grada Prijedora ( Izvor: Zavod za statistiku RS)
Naprijed navedeni podaci o kretanju stanovništva u periodu od 2008. do 2012. godine pokazuju da se u Prijedoru, kao uostalom i u većini opština i gradova u Republici
Srpskoj, dešava negativan priodni priraštaj. U navedenom periodu, po osnovu prirodnog
priraštaja, broj stanovnika na području grada Prijedora se smanjio za 1,62%. Negativan prirodni priraštaj je posljedica ekonomske krize, pada životnog standarda građana i
nedostatka sistemske demografske politike. Jedan od najvažnijih zadataka rukovodstva grada Prijedora u narednom periodu uključiće preduzimanje aktivnosti radi zaustavljanja
negativnih demografskih trendova, uz aktiviranje instrumenata podrške pronatalitetnoj
politici na području grada.
3.3. PREGLED STANJA I KRETANJA U EKONOMIJI
Do 1992. godine, privreda grada Prijedora je bila zasnovana na razvoju industrijskih kapaciteta
bazne industrije. Nosioci privrednog razvoja su bili veliki poslovni sistemi u oblasti proizvodnje željezne rude i proizvodnji celuloze i papira. Osim navedenih privrednih sistema, u Prijedoru su bile razvijene i
ostale grane industrije: metaloprerađivačka, drvoprerađivačka, prehrambena i tekstilna industrija,
industrija građevinskih materijala, građevinarstvo, saobraćaj i druge djelatnosti. U toku rata, kao i u poslijeratnom periodu, privredna struktura na području Grada je dobrim dijelom razgrađena i
devastirana, kako u tehnološkom, tako i u ekonomskom i kadrovskom pogledu. Od procesa privatizacije bivših državnih preduzeća se mnogo očekivalo, ali ona nije dala
očekivane rezultate. Jedan od razloga neuspjele privatizacije nalazi se i u tome što jedinice lokalne samouprave nisu imale gotovo nikakav uticaj na proces privatizacije. Osim toga, državna preduzeća su
preuzeli ljudi koji nisu imali dovoljno znanja, iskustva, a ni kapitala, da vode i dalje razvijaju kupljena
preduzeća. U najvećem broju slučajeva osnovni cilj kupovine bivših državnih preduzeća bilo je nastojanje da se ostvari određena zarada na preprodaji imovine, prvenstveno nekretnina, kupljenih
preduzeća. Iz navedenih razloga, većina privatizovanih preduzeća u Prijedoru, kao uostalom i u čitavoj BiH, a i u okruženju, je završila u stečaju i likvidaciji, a radnici su ostali bez posla.
Poslednjih godina, struktura preduzeća grada Prijedora doživljava značajne promjene usljed
djelovanja raznih faktora, počev od vlasničke transformacije, zakonskih promjena, restruktuiranja privrednih potencijala, uvođenja tržišnog koncepta privređivanja, umjesto dogovorne ekonomije, i sl.
14
Grad je započeo mnogo aktivnosti i projekata za oživljavanje privrede i za stimulisanje otvaranja
novih privrednih subjekata, sa posebnim akcentom na otvaranje proizvodnih prerađivačkih kapaciteta, jer upravo ovi privredni subjekti imaju veliki i značajan potencijal u rješavanju ekonomskih problema.
3.3.1 Broj i struktura preduzeća i preduzetničkih radnji
U narednoj tabeli dat je pregled broja pravnih lica prema vrsti djelatnosti:
Tabela 1. Broj registrovanih pravnih lica prema vrsti djelatnosti
Područje
djelatnosti Vrsta djelatnosti 2008 2009 2010 2011 2012
%
2012
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 26 28 30 31 32 2,804
B Vađenje ruda i kamena 11 11 11 11 12 1,07
C Prerađivačka industrija 150 160 163 167 161 14,31
D
Proizvodnja i snabdijevanje
električnom energijom, gasom,
parom i klimatizacija 1 1 1 1
1
0,09
E
Snabdijevanje vodom; kanalizacija,
upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije (remedijacije) životne
sredine 2 2 2 2
9
0,80
F Građevinarstvo 54 56 59 58 60 5,33
G Trgovina na veliko i na malo; popravka motornih vozila i
motocikala 302 315 326 337
345
30,67
H Saobraćaj i skladištenje 43 46 48 52 50 4,44
I Djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane;
hotelijerstvo i ugostiteljstvo 7 8 8 8
9
0,80
J Informacije i komunikacije 10 10 11 11 12 1,07
K Finansijske djelatnosti i djelatnosti
osiguranja 2 2 4 4
4
0,36
L Poslovanje nekretninama 51 52 51 55 45 4,00
M Stručne, naučne i tehničke
djelatnosti 6 6 6 6
5 0,44
N Administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti 12 13 13 14
14 1,24
O Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje 5 5 5 5
5
0,44
P Obrazovanje 29 29 30 29 34 3,02
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i
socijalnog rada 12 14 20 38
35
3,11
R Umjetnost, zabava i rekreacija 88 90 92 94 96 8,53
S Ostale uslužne djelatnosti 135 139 150 164 196 17,42
Ukupno 946 987 1.030 1.087 1.125 100,00
Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske
Prema prethodno navedenim podacima, broj registrovanih pravnih lica na području Grada
Prijedora na dan 31.122012. godine iznosio je 1.125, što je za 38 pravnih lica više u odnosu na prethodnu godinu.
U ukupnoj strukturi dominiraju pravna lica iz oblasti trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala, koja su u ukupnom broju pravnih lica na dan 31.12.2012. godine
učestvovala sa 30,67%. Zatim slijede pravna lica iz oblasti prerađivačke industrije sa učešćem od
14,31%, potom pravna lica iz oblasti građevinarstva sa 5,33%, itd.
15
U tabeli broj 2 dat je pregled kretanja broja preduzetnika prema vrsti djelatnosti za period od
2008. do 2012. godine.
Tabela 2. Broj preduzetnika prema vrsti djelatnosti
Preduzetnici 2008 2009 2010 2011 2012 % 2012
Trgovačke radnje 1.046 984 927 844 819 39,45
Ugostiteljske radnje 453 448 460 438 457 22,01
Zanatske radnje 488 471 482 441 457 22,01
Poljoprivredna djelatnost 72 83 103 98 103 4,96
Prevoznici 162 146 132 117 118 5,68
Auto škole 0 0 0 0 0 0,00
Taxi - prevoznici 43 45 44 41 39 1,88
Ostali 90 85 88 80 101 4,00
Ukupno 2.354 2.262 2.236 2.059 2.076 100,00
Izvor: Odjeljenje za privredu i poljoprivredu, Grad Prijedor
U ukupnoj strukturi preduzetnika dominiraju preduzetnici iz oblasti trgovine (39,45%), zatim slijede ugostiteljske i zanatske radnje sa učešćem od 22,01%, itd.
Iz prethodne tabele se vidi i da je od 2008. godine započeo trend smanjenja broja radnji, a taj je trend zaustavljen u 2012. godini. Na smanjenje broja radnji najviše je uticala svjetska ekonomska
kriza koja je dotakla sve sfere poslovanja. Također, podsticajne mjere koje Grad Prijedor provodi na polju samozapošljavanja u velikoj mjeri su uticale na povećanje broja preduzetničkih radnji na području
Grada Prijedora.
Prijedor karakteriše nepovoljna privredna struktura, prije svega u kontekstu dominacije
trgovačke i ugostiteljske djelatnosti, što ukazuje na neophodnost podsticanja razvoja
industrijske proizvodnje, proizvodnih djelatnosti i zanatstva, kao najvećih generatora novog zapošljavanja.
Pored nepovoljne strukture u pogledu djelatnosti, Prijedorsku privredu, karakteriše i loša struktura privrednih subjekata s obzirom na veličinu preduzeća. Ovaj je problem
moguće prevazići pružanjem podrške razvoju klastera, što se i do sada pokazalo kao dobar instrument za bolju saradnju i koordinaciju između postojećih malih i srednjih preduzeća
na prijedorskom području.
3.3.2. Kretanje ukupnih prihoda i rashoda po granama djelatnosti
Tabela 3. Prikaz ostvarenih prihoda i rashoda po granama djelatnosti (u 000 KM)
Naziv_Područija
2010 2011 2012
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Broj zapos.
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Broj zapos.
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Broj zaposl.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 6.579 6.627 163 5.782 5.973 151 6.097 6.198 147
Rudarstvo 77.653 74.802 729 116.588 107.730 818 100.986 89.938 847
Prerađivačka industrija 104.535 102.835 2.356 119.391 112.720 2.322 125.210 118.448 2.302
Snabdevanje električnom energijom, gasom, parim i klimatizacija 5.940 5.961 57 6.847 6.938 54 11.983 9.112 54
Snabdevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada i slične aktivnosti 13.036 13.313 293 17.652 16.225 301 15.070 15.367 306
16
Građevinarstvo 59.281 55.430 595 54.413 51.877 521 43.965 42.756 466
Trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala 195.315 192.546 1.175 239.437 232.199 1.077 244.538 238.664 1.019
Saobraćaj i skladištenje 16.326 14.056 276 19.776 20.787 277 23.737 21.004 272
Usluge smeštaja i ishrane 3.514 2.780 99 3.409 3.259 107 2.852 2.494 73
Informisanje i komunikacije 1.249 1.066 29 1.409 1.096 31 1.353 1.006 29
Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja 0 2 1 9 9 1 0 0 0
Poslovanje nekretninama 1.561 1.478 12 2.200 2.189 10 1.472 1.429 8
Stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti 7.107 6.217 180 6.715 5.631 172 7.182 5.617 173
Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti 430 453 30 404 385 24 447 424 29
Državna uprava i odbrana; Obavezno socijalno osiguranje 227 202 4 192 188 6 79 158 5
Obrazovanje 921 656 15 1.429 756 18 736 737 19
Zdravstvena i socijalna zaštita 26.994 28.241 976 26.478 30.611 1.032 29.137 31.788 1.047
Umetnost; Zabava i rekreacija 217 203 8 224 224 8 222 217 8
Ostale uslužne delatnosti 613 609 19 601 585 16 383 355 14
Ukupno 521.498 507.477 7.017 622.955 599.382 6.946 615.447 585.711 6.818
Iz prethodne tabele se vidi da u strukturi ukupnih prihoda (a i rashoda) u 2012. godini najveće učešće imaju prihodi preduzeća iz oblasti trgovine (39,73%), zatim slijede preduzeća iz oblasti
prerađivačke industrije (20,34%), te preduzeća iz oblasti rudarsta (20,34%). Kada je u pitanju broj zaposlenih, struktura je nešto drugačija. U ukupnom broju zaposlenih
koje zapošljavaju pravna lica, na dan 31.12.2012. godine najveće učešće imaju preduzeća iz oblasti prerađivačke industrije (sa 33,76%), zatim slijede preduzeća iz oblasti trgovine (sa
učešćem od 14,95%), preduzeća iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite (15,36%), preduzeća iz oblasti
rudarstva (sa učešćem od 12,42%), itd.
3.3.3 Kretanje ukupnih prihoda i rashoda prema veličini preduzeća
Tabela 4. Ostvareni prihodi i rashodi prema veličini preduzeća
Veličina preduzeća
2010 2011 2012
Bro
j
pre
duze
ća
Ukupni
prihodi
(u 000 K
M)
Ukupni
rash
odi
(u 000 K
M)
Bro
j
zaposl
enih
Bro
j
pre
duze
ća
Ukupni
prihodi
(u 000 K
M)
Ukupni
rash
odi
(u 000 K
M)
Bro
j
zaposl
enih
Bro
j
pre
duze
ća
Ukupni
prihodi
(u 000 K
M)
Ukupni
rash
odi
(u 000 K
M)
Bro
j
zaposl
enih
Mala 362 177.288 172.669 2.706 368 193.442 189.972 2.665 356 192.926 186.522 2.457
Srednja 30 113.144 108.430 1.842 26 102.387 96.889 1.481 30 118.325 111.680 1.654
Velika 7 197.509 192.301 2.341 9 269.574 256.834 2.662 9 240.343 225.716 2.571
Ukupno 399 487.941 473.400 6.889 403 565.403 543.695 6.808 395 551.595 523.918 6.682
Izvor: Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge Banja Luka
Iz prethodne tabele se vidi da mala preduzeća imaju dominantno učeće u ukupnom broju pravnih lica koja su registrovana i djeluju na području Grada Prijedora. U ukupnom broju pravnih lica u
2012. godini, mala preduzeća su učestvovala sa 90,13%, srednja preduzeća sa 7,59%, a velika sa 2,28%.
U periodu od 2010. do 2012. godine, najveće prihode (a i rashode) su ostvarivala velika
preduzeća (43,57% od ukupnih prihoda ostvarenih u 2012. godini). Zatim slijede mala preduzeća sa učešćem od 34,98%, te srednja preduzeća sa učešćem od 21,45% u ukupnim prihodima u 2012.
godini.
17
Kada je u pitanju zapošljavanje, velika preduzeća su u periodu od 2010. do 2012. godine imala
najviše zaposlenih (u 2012. godini 38,48% od ukupnog broja zaposlenih), zatim slijede mala preduzeća sa učešćem od 36,77%, te srednja preduzeća sa 24,75%.
Perspektive razvoja grada Prijedora podjednako leže i u velikim i u malim
preduzećima. U narednom periodu, rukovodstvo grada Prijedora treba nastaviti aktivnosti na unapređenju povoljnog poslovnog ambijenta koji će pospješiti proces privlačenja
(domaćih i stranih) investitora, čije firme pozitivno posluju i zapošljavaju veći broj radnika
i čije je poslovanje prevashodno biti zasnovano na korišćenju domaćih (prirodnih i ljudskih) potencijala. Također, treba nastaviti sa aktivnostima koje će doprinijeti osnivanju novih i
razvoju postojećih malih i srednjih preduzeća, koja sve više učestvuju u stvaranju prihoda i
zapošljavanju na području grada Prijedora.
3.3.4. Spoljnotrgovinska razmjena i najznačajnija izvozna preduzeća i proizvodi
U narednoj tabeli navedeni su podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni grada Prijedora za period
od 2007. do 2012. godine. Tabela 5. Spoljnotrgovinska razmjena (u 000 KM)
2007 2008 2009 2010 2011 2012
Izvoz 165.418 151.703 108.105 90.812 121.267 138.765
Uvoz 120.681 130.220 99.128 102.011 107.861 98.979
Obim 286.099 281.923 207.233 192.823 229.128 237.744
Saldo 44.737 21.483 8.977 -11.199 -121.267 39.786
Pokrivenost 137,10% 116,50% 109,10% 89,00% 112,4% 140,20%
Izvor: Spoljnotrgovinska komora BiH
Trend uvoza i izvoza na području Grada Prijedora u 000 KM
Tabela 6. Učešće izvoza i uvoza
Područje Izvoz
u 000 KM
Učešće, I-XII 2012.
Uvoz u 000 KM
Učešće, I-XII 2012.
u izvozu područja
Komore BL
u izvozu RS
u uvozu područja
Komore BL
u uvozu RS
Prijedor 138.765 9,20% 5,80% 98.979 3,20% 2,20%
Ukupno područje Komore BL
1.510.422 100,00% 63,60% 3.123.463 100,00% 69,60%
18
Ukupno RS 2.374.338 157,20% 100,00% 4.487.543 143,70% 100,00%
Izvor: Spoljnotrgovinska komora BiH
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, među pedeset najvećih izvoznika u 2012. godini u Republici Srpskoj, sa teritorije grada Prijedora, nalaze se četiri privredna društva.
Tabela 7. Najveća prijedorska izvozna preduzeća u 2012. godini Pozicija izvoznika
u R. Srpskoj prema vrijednosti izvoza Naziv privrednog društva
8 ArcelorMittal Prijedor d.o.o.
23 Mira a.d.
37 Sconto-prom d.o.o.
47 Lipa drvo d.o.o.
Iz prethodnih podataka se vidi da je privreda grada Prijedora izvozno orijentisana i da značajno učestvuje u izvozu (ali i uvozu) Banjalučke regije i Republike Srpske. Od 2007.
godine, izvoz je veći od uvoza, sa izuzetkom 2010. godine. Strateško opredjeljenje u narednom periodu treba biti nastavak podrške i podsticaja
izvozno orijentisanim preduzećima, kao i privlačenju novih preduzeća koja su izvozno
orijentisana.
3.3.5. Prosječne plate
U periodu 2008-2012, iznos prosječne bruto plate koju su primali zaposleni na području Grada
Prijedora je bio u konstantnom porastu.
Grafikon 7. Prosječni bruto iznosi plata na području Grada Prijedora
Izvor: Područna privredna komora Banja Luka
3.3.6. Veće investicije u privredi
Raspoloživo industrijsko zemljište na području Grada Prijedora ukjljučuje kategorije greenfield i brownfield lokacija.
19
Greenfield lokacije prikazane su kumulativno, a na osnovu površina koje su Prostornim planom
definisane kao lokacije za razvijanje poslovnih/industrijskih zona na području grada. Prostornim planom definisano je 5 lokacija čija ukupna površina iznosi oko 180 ha zemljišta, čiji je manji dio (oko 10 ha) u
vlasništvu Grada Prijedora. Ostatak zemljišta je uglavnom u javnom vlasništvu i vlasništvu fizičkih lica. Lokacije koje su Prostornim planom planirane za formiranje industrijskih zona na području
Grada Prijedora uključuju sljedeće zone:
Industrijska zona “Celpak”, površine cca 10 ha;
Industrijska zona “Čirkin polje”, površine cca 22 ha;
Industrijska zona Baltin bare, površine cca 58 ha; Industrijska zona “Paljuge”, površine cca 75 ha;
Industrijska zona “Kamičani”, površine cca 13 ha.
Strateško opredjeljenje Grada Prijedora je formiranje i infrastrukturno uređenje industrijskih
zona na za to predviđenim lokacijama. Opredjeljenje za ovakav pristup inicirano je činjenicom da se privredna aktivnost na području grada trenutno odvija na lokacijama čiji su kapaciteti ograničeni
širenjem ili na lokacijama koje infrastrukturno nisu opremljene za obavljanje privrednih aktivnosti. Česti problemi kod snabdjevanja proizvodnih objekata električnom energijom i vodom i ostalom komunalnom
infrastrukturom, su posljedica obavljanja poslovanja na neadekvatnim lokacijama. Formiranjem
industrijskih zona na lokacijama predviđenim za obavljanje privrednih aktivnosti, stiču se uslovi za organizovan i adekvatan razvoj privrede na području grada, te direktno utiče na smanjenje troškova
izgradnje neophodne infrastrukture, kako za potencijalne investitore, tako i za Grad Prijedor. Prijedor ima bogato industrijsko nasljeđe. Trenutno na području grada posluje značajan broj
proizvodnih preduzeća u čijem vlasništvu udio imaju strani investitori, što je dodatni razlog da se
organizovanje privrede i njen razvoj, posebno sa lokacijskog i infrastrukturnog aspekta, postavi kao primaran cilj i u budućim strateškim opredjeljenjima. Najznačajniji strani investitori iz sektora
proizvodnje i prerade su: “Arcelor Mittal”, vađenje ruda i kamena, sa oko 800 zaposlenih,
“Mira” - članica Kraš grupe, proizvodnja keksa i vafla, sa oko 450 zaposlenih,
“Nova Ivančica”, proizvodnja gornjih dijelova obuće, sa oko 220 zaposlenih,
“Lipa drvo” - članica Cora grupe, primarna prerada drveta, sa oko 70 zaposlenih,
“Nuti Due”, proizvodnja donjih dijelova obuće, sa oko 70 zaposlenih,
“Cummins RepSerp”, održavanje i servis mašina za rudarstvo i građevinarstvo, sa oko 15
zaposlenih,
“Nor Bos”, metalska industrija, sa oko 10 zaposlenih,
“Cemex”, cementni terminal, sa oko 5 zaposlenih.
Brownfield lokacije obuhvataju površinu uglavnom nekadašnjih proizvodnih objekata koji su
izgubili svoju prvobitnu namjenu i čije je vlasništvo mješovito. Dio objekata je kroz privatizaciju prešao
u vlasništvo pravnih i fizičkih lica, dok je jedan dio u vlasništvu Grada Prijedora, što je rezultat prenosa vlasništva nad zemljištem i pripadajućim objektima sa Vlade Republike Srpske na Grad Prijedor. U ovu
kategoriju spadaju objekti u krugu preduzeća "Autotransport Prijedor" AD, ukupne bruto površine objekata oko 13.000 m2 i neizgrađenog zemljišta površine oko 20.000 m2, te objekat bivšeg
proizvodnog pogona "Selena", ukupne bruto površine objekta oko 5.600 m2. Brownfield lokacije uglavnom imaju zadovoljavajuću infrastrukturu, a istu je moguće
prilagođavati u prema potrebama i zahtjevima investitora. Na području grada postoji određeni broj
manjih brownfield lokacija. Značajniji objekti površina u rasponu od 500 do 15.000 m2, bez obzira na vlasničku strukturu, uvršteni se u zvaničnu investicionu ponudu Grada Prijedora. Značajnije brownfield
lokacije su: Lokacija “Autotransport” - objekti ukupne bruto korisne površine oko 13.000 m2, objekti
u rasponu od 200 do 2.500 m2, sa kompletnom infrastrukturom i pripadajućim
neizgrađenim građevinskim zemljištem površine oko 20.000 m2, u vlasništvu Grada .
Lokacija “Vatrostalna” - objekti ukupne bruto korisne površine oko 15.000 m2,
fleksibilne unutrašnjosti, sa kompletnom infrastrukturom i pripadajućim zemljištem površine oko 53.000 m2, u privatnom vlasništvu.
Lokacija “Lasta Kompani” - objekti ukupne bruto korisne površine oko 38.000 m2, od
toga oko 8.000 m2 u upotrebljivom stanju, dok je ostatak prostora potrebno značajno rekonstruisati, sa djelimično uređenom infrastrukturom i pripadajućim zemljištem površine
oko 18.000 m2, u privatnom vlasništvu.
20
Lokacija “Selena” - ukupna bruto korisna površina objekta oko 5.600 m2, fleksibilne
unutrašnjosti, sa djelimično uređenom infrastrukturom i pripadajućim zemljištem od 350
m2, u vlasništvu Grada Prijedora. Lokacija “Protekt” sa objektom ukupne bruto korisne površine oko 3.600 m2, uključujući
administrativni dio i pomoćne objekte, sa kompletnom infrastrukturom i pripadajućim
zemljištem površine oko 19.000 m2, u većinskom državnom vlasništvu. Lokacija “Javor” - objekti ukupne bruto korisne površine oko 7.500 m2, na nekoliko
lokacija u urbanom centru, sa različitim stepenom uređenosti infrastrukture i pripadajućim
zemljištem, u privatnom vlasništvu. Lokacija “Čajavec” - ukupna bruto korisna površina objekata oko 2.500 m2, višeetažni
objekat sa administrativnim dijelom, sa kompletnom infrastrukturom i pripadajućim
zemljištem površine oko 3.200 m2, u privatnom vlasništvu.
Lokacija “AutoMax” - ukupna bruto korisna površina objekata oko 1.800 m2 (2 x 900
m2), novi objekat u odličnom stanju, sa kompletnom infrastrukturom i pripadajućim zemljištem, obezbjeđenim parkingom i prilazima objektu, u privatnom vlasništvu.
Greenfield lokacije nemaju izgrađenu infrastrukturu, a određenu pogodnost predstavlja
činjenica da je većina greenfield lokacija smještena u neposrednoj blizini glavnih saobraćajnih pravaca i
željezničkog kolosjeka, te da, u tom smislu, imaju olakšan pristup primarnoj infrastrukturi (zone Celpak, Svale - Čirkin polje, Baltin bare, Paljuge). Ovo je posebno važno sa aspekta troškova izgradnje
infrastrukture na predmetnim lokacijama, odnosno priključenja istih na primarne infrastrukturne vodove. Postoje i druge, uslovno manje lokacije, čije je stanje i infrastrukturna opremljenost mogu
prilagoditi potrebama obavljanja raznih vidova djelatnosti zainteresovanih investitora.
U poslednjih desetak godina, u Prijedor došlo oko deset stranih investitora, a svi oni su kontinuirano povećavali obim poslovanja, prihode, dobit i broj zaposlenih.
Strateško opredjeljenje u narednom periodu treba biti nastavak aktivnosti na unapređenju poslovnog ambijenta, te uređenju i opremanju industrijskih zona, u cilju
privlačenja novih i povećanja obima poslovanja postojećih investitora.
3.3.7. Poslovno udruživanje
Klaster drvne industrije i industrije namještaja "DRVO" sa sjedištem u Prijedoru je osnovan 1. avgusta 2005. godine na incijativu lokalnih preduzeća i uz podršku Agencije za ekonomski
razvoj opštine Prijedor – PREDA. Klaster “DRVO “Prijedor je organizacija čiji su ciljevi poslovno
povezivanje, edukacija, razmjena informacija i praćenje tehničko-tehnoloških dostignuća i unapređenje poslovanja preduzeća i preduzetnika iz oblasti drvne industrije i industrije namještaja, te usklađivanje
zajedničkih interesa. Cilj Klastera “DRVO” Prijedor je da svojim aktivnostima poboljša konkurentnost drvne industrije i industrije namještaja, i pruži podršku firmama u podizanju nivoa finalizacije proizvoda.
U tom smislu, organizovanje zajedničkih posjeta sajmovima i proizvođačima opreme, studijskih posjeta,
stučnih seminara i treninga u skladu sa potrebama članova, značajno doprinosi ostvarenju navedenog cilja.
S obzirom da Klaster "DRVO" Prijedor trenutno ima 40 članova iz Prijedora i 5 susjednih opština i gradova (Banja Luka, Kostajnica, Kozarska Dubica, Novi Grad i Prijedor), može se reći da isti
ima regionalni karakter. Zajedno sa klasterima drvne industrije iz Srbije, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Makedonije,
Klaster “DRVO” Prijedor je osnovao mrežu klastera koja za cilj ima razvoj ovog sektora kroz saradnju
klastera na nivou cijelog Balkana. Značajnu podršku klasterima u Republici Srpskoj, a time i Klasteru “DRVO” Prijedor, daje i Investiciono-razvojna banka Republike Srpske, koja za poslovne subjekte i
članove Klastera obezbjeđuje povoljnije uslove kreditiranja investicionih programa (umanjena kamatna stopa).
U skladu sa svojom misijom, Klaster “DRVO” je za svoje članove obezbjedio podršku kroz:
povoljnije uslove kreditiranja i niže kamatne stope putem kreditne linije Investiciono-
razvojne banke Republike Srpske, niže cijene usluge usaglašavanja sistema kvaliteta sa međunarodnim standardima
(sertifikacija sistema upravljanja kvalitetom u skladu sa EN ISO 9001:2000 i ostalih sistema
21
upravljanja u skladu sa referentnim standardima, provođenje postupka certifikacije
proizvoda CE, GS i drugim oznakama), javno zastupanje i zagovaranje interesa drvne industrije i industrije namještaja,
razvoj ljudskih resursa,
promociju preduzeća i proizvoda,
posredovanje na tržištu,
redovno informisanje po svim pitanjima od značaja za drvopreradu,
besplatne usluge po zahtjevu članova,
prezentacije usluga i proizvoda različitih dobavljača i dr.
3.3.8. Turistički potencijali i turistička infrastruktura
Na području grada Prijedora turizam je oduvijek imao značajnu ulogu i mjesto u razvoju
privrede i u sveukupnom procesu polovanja i življenja. Nažalost, u ratnom i poslijeratnom periodu, došlo je do naglog pada turističke djelatnosti u svim njegovim oblicima. Međutim, u nekoliko poslednjih
godina, ovaj je trend zaustavljen i pokrenut je proces ponovnog rasta aktivnosti u turističkom sektoru.
I u budućem privrednom razvoju Prijedora, turistička djelatnost može zauzeti značajno mjesto sa aspekta potencijala kojima grad raspolaže. Sa svojom bližom i daljom okolinom, Grad Prijedor ima
značajne mogućnosti za razvoj ekološkog, banjskog, seoskog, lovnog i ribolovnog, sportsko-rekreativnog, manifestacionog i vjerskog turizma, kao i turizma zasnovanog na kulturno-istorijskom
nasljeđu. Osnovni nosioci razvoja turizma na području Prijedora su Turistička organizacija grada Prijedora
i postojeći turistički subjekti.
3.3.8.1. Turistički promet
Na području Grada Prijedora turizam je oduvijek imao značajnu ulogu i mjesto u razvoju
privrede i u sveukupnom procesu polovanja i življenja. Nažalost, u ratnom i poslijeratnom periodu, došlo
je do naglog pada turističke djelatnosti u svim njegovim oblicima. Međutim, u nekoliko poslednjih godina, ovaj je trend zaustavljen i pokrenut je proces ponovnog rasta aktivnosti u turističkom sektoru.
I u budućem privrednom razvoju Prijedora, turistička djelatnost može zauzeti značajno mjesto sa aspekta potencijala kojima grad raspolaže. Sa svojom bližom i daljom okolinom, Grad Prijedor ima
značajne mogućnosti za razvoj ekološkog, banjskog, seoskog, lovnog i ribolovnog, sportsko-
rekreativnog, manifestacionog i vjerskog turizma, kao i turizma zasnovanog na kulturno-istorijskom nasljeđu.
Osnovni nosioci razvoja turizma na području Prijedora su Turistička organizacija grada Prijedora i postojeći turistički subjekti.
U narednoj tabeli prezentovani su podaci o turističkom prometu na području grada Prijedora u
periodu od 2008. do 2012. godine.
Tabela 8. Broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u Prijedor
Godina
Dolasci turista Noćenja turista
Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani
2008 9.404 5.606 3.798 18.100 9.542 8.558
2009 7.158 4.264 2.894 15.074 7.268 7.806
2010 7.741 4.835 2.906 11.801 6.824 4.977
2011 8.751 5.162 3.589 15.270 8.358 6.912
2012 8.346 5.570 2.776 14.928 9.205 5.723
Izvor: Statistički godišnjak RS, 2012. godina,
22
U toku 2012. godine, ostvareno ukupno 8.346 dolazaka turista, što je za 1.058 ili 11,25%
dolazaka manje nego u 2008. godini. Od ukupnog broja dolazaka turista u 2012. godini, na strane turiste odnosi se 2.776 dolazaka, što je za 1.022 ili 26,91% dolazaka manje u odnosu na broj dolazaka
stranih turista u 2008. godini. Ukupan broj dolazaka domaćih turista u 2012. godini bio je 5.570, što je za 36 ili 0,64% manje u odnosu na 2008. godinu.
Ostvareni broj noćenja u 2012. godini bilježi pad od 3.172 ostvarena noćenja, što je za 17,52%
manje u odnosu na 2008. godinu. U okviru ukupno ostvarenog broja noćenja, u 2012. godini učešće domaćih gostiju iznosi 61,66%, a stranih 38,34%.
Smanjenje broja noćenja rezultat je pojave velike svjetske ekonomske i finansijske krize i pada standarda ne samo u našoj zemlji, već i u većini zemalja u okruženju i u svijetu.
3.3.8.2. Mogućnosti unapređenja turizma
Grad Prijedor posjeduje značajne potencijale za razvoj različitih vrsta kontinentalnog turizma. Međutim, i pored toga, izražena je pojava sezonalnosti koja je ponajviše posljedica nedovoljne
infrastrukturne uređenosti na pojedinim područjima i nedostatka popratnih sadržaja. Smještajni kapaciteti postoje, ali svi ne uključuju potpune usluge (doručak, internet, organizovani izleti, wellness,
itd.). Postojeći sadržaji nisu integrisani i uključeni u jedninstvenu ponudu, u okviru koje bi svi učesnici
radili na stvaranju zajedničkog turističkog brenda i jedinstvenog turističkog proizvoda koji zadovoljava sve potrebe savremenih turista na jednoj lokaciji, čime bi se stvorile mogućnosti za produžetak
turističke sezone i povećanje broja turističkih dolazaka. Promocija, obogaćivanje i integrisanje ponude, kao i ulaganje u turističku infrastrukturu, bitan
su segment održivog razvoja i poboljšanja konkurentnosti ovog područja. Kako bi se stvorila integrisana turistička ponuda, bazirana na potencijalima, potrebno je pripremiti i implementirati projekte u oblasti
ruralnog, manifestacionog, sportsko-rekreativnog, omladinskog, lovnog i ribolovnog turizma. Za
značajniji razvoj turizma također je potrebno edukovati turističke radnike i preduzetnike, te udružiti različite subjekte potrebne za stvaranje ponude u skladu sa savremenim zahtjevima u oblasti turizma.
Evidentno je da na području grada Prijedora postoje značajni turistički potencijali (prirodni, kulturni i drugi) i turistički sadržaji (pješačke staze, biciklističke rute, različite
manifestacije itd.), što je dobar osnov za razvoj turizma kao oblasti u kojoj se mogu
ostvariti značajni prihodi i otvoriti nova radna mjesta. Jedan od najvećih problema predstavlja nepostojanje turističkih proizvoda, kao i turističkih agencija koje se bave
receptivnim turizmom, a koje bi prijedorske turističke proizvode promovisale turistima i posjetiocima.
Strateško opredjeljenje u narednom periodu treba uključiti osmišljavanje turističkih
proizvoda i sadržaja grada Prijedora i edukaciju ljudi koji već rade ili namjeravaju da rade
u oblasti turizma.
3.3.9. Poljoprivredni potencijali i proizvodi
3.3.9.1. Poljoprivredno zemljište
U okviru ukupne površine grada Prijedora (83.406 ha), poljoprivredno zemljište obuhvata površinu od 48.370 ha (57,99%), a 44.123 ha (52,9%) se smatra obradivim zemljištem. Poljoprivredno
zemljište je većinom u privatnoj svojini (43.464 ha ili 89,86%), a samo 10,14%, odnosno 4.906 ha, je u
državnoj svojini (od čega je oko 430 ha dodijeljeno u zakup ili koncesiju za obavljanje poljoprivredne proizvodnje).
Prema strukturi korištenja zemljišta, oranice i bašte zauzimaju najveći dio zemljišnih površina - 37.053 ha, dok ostali dio čine voćnjaci i vinogradi sa 2.362 ha i prirodne livade sa 4.708 ha. Ostatak
poljoprivrednih površina čine pašnjaci čija ukupna površina iznosi 4.247 ha. Šume obuhvataju površinu od 28.872 ha, odnsono 34,62% ukupne teritorije grada. Za razliku
od poljoprivrednog zemljišta, šumsko zemljište je pretežno u državnom vlasništvu (16.335 ha ili 56,58%
ukupnih šumskih površina). Dominantna zemljišta su u tipu pseudogleja, aluvijalna zemljišta, smeđa degradirana zemljišta
na glinama, smeđa kisela, te smeđa karbonatna zemljišta. Jedan dio navedenih zemljišta su niske
23
prirodne plodnosti, a njihova opšta karakteristika je slaba obezbijeđenost potrebnim biljnim hranjivima,
visoka kiselinska vrijednost i nepovoljan vodno-vazdušni odnos.
Tabela broj 7: Prikaz zemljišnih površina na području grada Prijedora
Kategorija zemljišta Površina (ha)
Državno % Privatno % Ukupno %
Oranice i vrtovi 3.036 77 34.017 85 37.053 44,5
Voćnjaci 307 8 2.053 5 2.360 2,8
Vinogradi - 0 2 0 2 0,0
Livade 574 15 4.134 10 4.708 5,6
Ukupno obradivo zemljište: 3.917 100 40.206 100 44.123 52,9
Pašnjaci 989 100 3.258 100 4.247 5,1
Ribnjaci 0 0 0 0,0
Ukupno poljoprivredno zemljište: 4.906 100 43.464 100 48.370 58,0
Šumsko zemljište 16.335 97 12.537 91 28.872 34,6
Neplodno zemljište 4.97 3 1.194 9 6.164 7,4
Ukupno: 26.211 100 57.195 100 83.406 100
Izvor: Geodetska uprava RS, PJ Prijedor
Na osnovu podataka Republičke geodetske uprave, područna jedinica Prijedor, na teritoriji
grada Prijedora postoji 12.986 posjednika zemljišta, sa prosječnom veličinom posjeda od 3,75 hektara. Prema procjenama, poljoprivrednom proizvodnjom se bavi oko 12.000 domaćinstava, odnosno oko 50%
ukupnog stanovništva opštine. Od navedenog broja najveći dio proizvođača se bavi ratarskom te stočarskom i voćarskom proizvodnjom.
3.3.9.2 Ratarska proizvodnja
Ratarska proizvodnja se odvija uglavnom na usitnjenim posjedima. To je sezonska proizvodnja visokih ulaganja, sa prinosima koji rijetko pokrivaju troškove proizvodnje, a služi za podmirivanje
potreba u vlastitom domaćinstvu. Ozbiljniji pristup za bavljenje ovom vrstom prizvodnje zavisi od razvijenosti stočarske proizvodnje i potreba prerađivačke industrije.
Osnovni problemi u uzgoju ratarskih kultura su niski prinosi po jedinici površine, odvijanje proizvodnje na usitnjenim parcelama, visoka ulaganja, neznatna podsticajna sredstva za ovu
proizvodnju, koja variraju po godinama, pa se na njih ne može sa sigurnošću ni računati, dotrajala
mehanizacija i prisutnost tradicije u proizvodnji, odnosno slabija primjena novih naučnih dostignuća u ovoj oblasti poljoprivredne proizvodnje.
Od ratarskih kultura najviše su zastupljeni kukuruz, koji se sije na površini oko 4.000 - 5.000 ha, pšenica, koja se sije na oko 700 - 800 ha, te krmno bilje koje se sije na površini od oko 2000 ha.
U tabeli broj 10 dat je pregled zasijanih površina i ostvarenih prinosa ratarskih kultura za period
od 2008. do 2012. godine.
Tabela 10. Zasijane površine (ha) i prinos (tona) ratarske kulture
Ratarska
kultura
2008 2009 2010 2011 2012
Površina Prinos Površina Prinos Površina Prinos Površina Prinos Površina Prinos
Pšenica 1.004 3.912 764 2.291 752 2.405 850 2.720 700 2.240
Raž 29 116 40 128 10 30 10 30 10 30
Ječam 667 2304 650 2.150 311 943 400 12 340 10
Zob 557 1.671 536 1.370 120 120 300 - 80 714
Kukuruz 6.202 27.906 2.361 10.620 2.043 4.499 4.500 14.850 4.500 14.850
Soja - 13 26 6 9 30 60 300 60
Ukupno: 8.459 35.909 4.364 16.585 3.242 8.006 6.090 17.672 5.660 17.904
24
Izvor: Odjeljenje za privredu i poljoprivredu, Grad Prijedor
Iz prethodne tabele se vidi da je u periodu od 2008-2010 zabilježen pad proizvodnje ratarskih
kultura. U 2011. i 2012. godini taj pad je zaustavljen i dolazi do porasta proizvodnje ovih kultura, što je uzrokovano povećanjem broja farmi muznih krava i ukupnog broja grla stoke.
U oblasti mlinsko-pekarske industrije, na području Prijedora egzistiraju 4 privredna subjekta:
„Žitoprerada“ Omarska, „Žitopromet“ Prijedor, „Klaspromeks“ Bišćani i „Mlin Jeftić“ Omarska. Od navedenih subjekata, dva subjekta („Žitopromet“ Prijedor i „Klaspromeks“ Bišćani) već duži period ne
obavljaju osnovnu djelatnost, dok su preostala dva subjekta („Žitoprerada“ Omarska i „Mlin Jeftić“ Omarska) od poljoprivrednih proizvođača iz Prijedora otkupljuju minimalne količine žitarica, dok se
najveći dio uvozi iz Mađarske i Srbije.
3.3.9.3 Voćarska proizvodnja
Područje grada Prijedora raspolaže svim neophodnim prirodnim, zemljišnim i drugim
potencijalima za uspješnu voćarsku proizvodnju. Potkozarski kraj je poznat po voćarskoj proizvodnji, a podatak da ovo područje učestvuje sa više od 70% u ukupnoj proizvodnji jabuke u BiH za tržište,
najbolje oslikava stanje i značaj ove oblasti poljoprivredne proizvodnje. Proizvođači pokazuju sve veći interes za voćarstvo, a zasnovano je oko 160 ha novih voćnjaka
jabuke, kruške i šljive, prosječne površine od 0,3 do 3 ha. U ovim voćnjacima su ispoštovani standardi visoko intezivne integralne proizvodnje, a svi proizvođači su korisnici novčanih podsticaja. Pitanje
navodnjavanja i zaštite od mraza i grada nije riješeno u najvećem broju voćnjaka zbog ograničenih
novčanih sredstava vlasnika i nedovoljnih podsticaja. U toku 2010. godine, formirano je i „Udruženje voćara Prijedor“ koje broji 65 članova. I pored interesa za podizanje novih savremenih voćnjaka, još
uvijek se ne proizvodi dovoljna količina jabuke, kruške i šljive da bi se podmirile potrebe domaćeg tržište.
Prisustvo prerađivačkih firmi („Prijedorčanka“ AD Prijedor i „Vitaminka“ AD Banja Luka), kao i
otkupljivača („Unaplod“ AD Kozarska Dubica) u bližem okruženju pogodovalo je razvoju voćarske proizvodnje u Prijedoru. U 2012. godini navedene firme su od poljoprivrednih proizvođača sa područja
Prijedora otkupile oko 295 tona voća jabuke, kruške i šljive. Preostale količine voća poljoprivredni proizvođači su samostalno prodavali na lokalnim tržnicama u Prijedoru i okruženju.
Veliki problem za voćare predstavlja nedostatak vlastitih skladišnih kapaciteta (hladnjača). Kako ne bi došlo do kvarenja voća, proizvođači su, zbog nedostatka vlastitih skladišnih kapaciteta, primorani
prodavati svoje proizvode odmah nakon berbe. U vrijeme berbe je konkurencija velika i tada su cijene
voća jako niske. Izgradnjom hladnjače i sušara za voće na prijedorskom području, uveliko bi se doprinjelo proširenju voćarske proizvodnje.
Struktura i obim najvažnijih voćarskih kultura koje se proizvode na teritoriji Grada Prijedora po godinama, predstavljena ja na narednim grafikonima.
Grafikon broj 9: Broj stabala voća (u kom)
Izvor: Odjeljenje za privredu i poljoprivredu, Grad Prijedor
25
Grafikon broj 10. Prinos po voćnim vrstama ( u t)
Izvor: Odjeljenje za privredu i poljoprivredu, Grad Prijedor
Na području Prijedora postoji rasadnik voća od 13 ha koji je registrovan 2000. godine, a
trenutna godišnja proizvodnja je oko 100.000 sadnica. Rasadnik prati aktuelni sortiment, a u saradnji sa proizvođačima voća planiraju se i uvode nove sorte i vrste u proizvodnju. U proizvodnji se nalaze
sadnice jabuke, kruške, šljive, trešnje, višnje, breskve, kajsije, nektarine, oraha, lijeske i kestena. U Prijedoru i njegovoj okolini ne postoji tradicija proizvodnje bobičastog voća. Površine pod
jagodičastim voćem su zanemarive i ovoj proizvodnji se u budućnosti treba posvetiti značajnija pažnja.
3.3.9.4 Povrtlarska proizvodnja
Posljednjih godina primjetno je povećanje površina pod zasadima povrća i prinosa iz povrtlarske
proizvodnje, kako na otvorenom tako i u zatvorenom prostoru. Od ukupno obradivih poljoprivrednih površina, proizvodnja povrća na otvorenom polju je zastupljena na 3,76 ha, a u plastenicima na oko 4
ha. Najčešće kulture koje se uzgajaju su: paradajz, paprika, krastavac, luk i salata, te rasad povrća i cvijeće, koji se proizvode na oko 2 ha plastenika.
Prodaja povrtlarskih proizvoda se obično odvija neposredno nakon branja, prije svega zbog
nemogućnosti čuvanja proizvoda (nedostatak skladišnog prostora ili proizvodi niskog kvaliteta). Osim povećavanja skladišnog prostora, potrebno je poboljšati upravljanje poslije žetve, kao što je pranje,
kalibracija i oprema za pakovanje trajnog povrća, u skladu sa standardima EU i zahtjevima tržišta. Popularizaciji proizvodnje cvijeća doprinijela je i organizacija manifestacije „Dani cvijeća“, koja
se posljednje četiri godine održava u Prijedoru.
Pretpostavke za brži razvoj povrtlarstva uključuju obezbjeđenje sigurnog tržišta i veće angažovanje prerađivačkih kapaciteta na otkupu povrtlarskih proizvoda. Podizanje novih skladišnih
kapaciteta omogućilo bi upravljanje prodajom povrtlarskih proizvoda, čime bi se eliminisale ekstremne situacije niskih cijena u vrijeme berbe (zbog velike konkurencije) i visokih cijena van sezone (zbog
nemogućnosti čuvanja proizvoda).
3.3.9.5 Stočarska proizvodnja
Stočarska proizvodnja je značajnije zastupljena na teritoriji grada Prijedora, a najzastupljeniji je
uzgoj muznih krava, odnosno proizvodnja mlijeka. S obzirom da na području Prijedora ne postoje veći otkupljivači žive stoke, trgovina ovom
vrstom stoke se obavlja na stočnim pijacama, tako da ne postoje konkretni podaci o proizvodnji mesa. Situacija sa otkupom mlijeka je drugačija jer za 95% proizvodnje postoje podaci na dnevnom nivou.
Popularizaciji ove proizvodnje doprinosi činjenica da je otkup svakodnevan, kao i to što otkupljivači,
osim što isplaćuju proivođače na mjesečnom nivou, isplaćuju i stimulaciju na osnovu dnevnih otkupnih količina mlijeka. Otkupljene količine mlijeka iz godine u godinu variraju, a otkup obavljaju 4 mljekare
(Mlijekoprodukt – Kozarska Dubica, Naturavita – Teslić, Milko – Prijedor i Megle – Bihać), koje su u 2012. godini otkupile oko 7.500.000 litara.
Posljednjih godina prisutna je tendencija porasta broja većih svinjogojskih farmi, bilo da je riječ
o tovu ili uzgoju rasplodnih grla. Trgovina ovom vrstom stoke odvija se na stočnim pijacama.
26
Organizovani otkup tovnih svinja prethodnih godina obavljele su dvije fabrike za preradu mesa, ali su
one prestale sa radom, što dodatno otežava prodaju ove vrste stoke. Iako na području Prijedora postoje prirodni uslovi pogodni za uzgoj ovaca (adekvatna staništa-
pašnjaci i livade, te pitka voda), ovčarstvo je manje zastupljeno od govedarstva. Sistem uzgoja se u najvećem broju slučajeva može okarakterisati kao ekstenzivan, gdje oplodnja i jagnjenje imaju sezonski
karakter, gdje je parenje slobodno i dešava se ljeti, a jagnjenje zimi i karakteriše ga jedno jagnjenje
godišnje. U ljetnom periodu ishrana je od maja do oktobra na otvorenom prostoru, a osnovna hrana u zimskom periodu je sijeno, dok je ishrana koncetrovanim hranjivima gotovo nezastupljena.
Ozbiljnijom proizvodnjom brojlera i držanjem koka nosilja po savemenim uzgojnim metodama se bavi svega nekoliko proizvođača.
Broj košnica u 2012. u odnosu na 2008. godinu je uvećan, uslijed popularizacije pčelarske proizvodnje. U toku septembra 2013. godine, po 8. put se organizuje manifestacija „Dani meda“.
Osim mlijeka za koje u Odjeljenju postoje zvanični podaci o proizvodnji i prodaji za ostale
proizvodnje ne postoje podaci o proizvodnji i prodaji (meso, med i sl.).
Grafikoni 10. i 11. Procjena brojnog stanja stoke
Izvor: Odjeljenje za privredu i poljoprivredu, Grad Prijedor
U sektoru stočarstva u budućnosti treba preduzeti mjere koje se odnose na ukrupnjavanje
gazdinstava, izgradnu objekata i prostora za skladištenje đubriva, te kupovinu mehanizacije i ostale fiksne opreme i sl. Za voćarsku i povrtlarsku proizvodnju posebno su važni otkupni i skladišni kapaciteti,
u vidu otkupnih stanjca i hladnjača.
3.3.9.6. Ribarstvo
Prvi ribnjak na području grada Prijedora osnovan je 1903. godine, kao privatno preduzeće, a
prestao je da radi u toku II svjetskog rata. Obnovljen je 1949. godine kada i nastavlja sa radom kao Poljoprivredno dobro "Saničani" Prijedor. Od tada je bilo više statusnih promjena, od OOUR-a, radne
organizacije, do kombinata, a promjenom oblika svojine Preduzeće je 14.09.2001. godine registrovano kao akcionarsko društvo sa punim nazivim: Preduzeće za ribarstvo "SANIČANI" A.D.
Prijedor. Sjedište preduzeća je u Saničanima bb.
Preduzeće za svoj rad koristi cca 1.300 hektara zemljišta, od toga 1.150 ha je pod ribnjacima. U sastavu te površine nalazi se: 15 ribnjaka (jezera); 6 mladičnjaka; 3 matičnjaka; 2 rastilišta; 30
zimovnika; 2 dovodna kanala, desni i lijevi; centralni kanal; 50 km puteva; nasipi. Preostali dio od oko 150 ha služi kao površina za obavljanje djelatnosti (50 km puteva, pristupno zemljište oko
infrastrukturnih objekata (ustave, brane, propusti, obale, sipovi, nasipi), zemljište predviđeno za izradu
novih ribogojilišta, uprava sa ekonomskim krugom i dr. Osnovna djelatnost preduzeća je proizvodnja ribe i riblje mlađi, te promet slatkovodne i
smrznute morske ribe. Preduzeće obavlja spoljno-trgovinsk/u djelatnost, uvoz i izvoz iz okvira
27
registrovane djelatnosti. Obzirom da gazduje sa prirodnim lovištem površine 5.972 ha, preduzeće se
bavi i lovom i lovnim turizmom. Preduzeće je svoju poslovnu djelatnost obavljalo preko tri radne jedinice i to: RJ "Proizvodnja",
RJ "Promet", i RJ "Lovstvo i lovni turizam". Lovište je sa pretežno niskom divljači: divlje patke, fazani, zečevi. Koriste ga inostrani lovci (Italijani) i domaći lovci. Prihod je oko 50.000 KM godišnje, rashod oko
20.000 KM. Takođe, postoje uslovi za daljni razvoj lovišta.
Preduzeće je na početku 2013. godine imalo u stalnom radnom odnosu 51 radnika sljedeće kvalifikacione strukture:
Kvalifikacija NK PK KV VKV SSS VŠ VSS Ukupno
Broj radnika 5 13 14 1 13 3 3 51
Osim radnika koji su zaposleni na neodređeno vrijeme, preduzeće tokom godine u dva navrata (proljećni i jesenji izlov ribe) zapošljava po 15 radnika na određeno vrijeme – sezonaca.
U 2012. godini ostvarena je proizvodnja oko 800.00 kg ribe, radi se o lošijoj godini usled prirodnih i drugih razloga, a plan je proizvodnja od 1.200.000 kg ribe za naredne godine.
Proizvedena riba je realizovana na tržištu preko: - veleprodaje, na tržište BiH, 48,50% od ukupne prodaje,
- izvoz, isključivo u Srbiju, 33,90%.
- maloprodaju, kroz dva vlastita prodajna objekta u Prijedoru i Bijeljini, 17,60%. Izvoz se odvija isklučivo u Srbiju i to samo živa riba jer ne postoji prerađivački objekat. Za izvoz u
EU ili CEFTU trebaju mnogi uslovi: - povećana i stabilna proizvodnja ribe da bi se učvrstili na tom tržištu,
- prerada ili vakumiranje ribe,
odgovarajući sertifikati za proizvodnju, - efikasniji rad carine, veterinarske inspekcije, sanitarne, certifikovane labaratorije za - - ispitivanje
kvaliteta ribe i ostalo, - novi i savremeni kamioni bazeni za prevoz po EU.
Ribnjak je godišnje zadužen od strane Agencije za vodu RS za potrošnju 23.000.000 kubika vode. Do prošle godine za utrošenu i zagađenu vodu plaćno je 130.000 KM godišnje a prošle godine je naknada
smanjena na oko 30.000 KM.
Grad Prijedor ima značajne pogodnosti za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koje se ogledaju u klimi, geografskom položaju, zemljišnim, vodnim i ljudskim resursima. Oblasti
poljoprivredne proizvodnje u kojima Prijedor ima komparativne prednosti su: stočarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo i ribarstvo.
Razvoj poljoprivrede u narednom periodu treba biti usmjeren na modernizaciju i
promjenu proizvodne strukture, u pravcu veće tržišne orijentacije i poboljšanja ukupne efikasnosti agrara. Proizvodno i tehnološko restrukturiranje i rast produktivnosti u
poljoprivredi, kao i veća konkurentnost na tržištu, treba da se baziraju na ekološkim, energetskim i ekonomskim kriterijumima, koji će omogućiti prehrambenu sigurnost
stanovništva, u što većoj mjeri, konkurentnim domaćim poljoprivrednim proizvodima. U
narednom periodu neophodno je preduzimati aktivnosti na: razvoju poljoprivredne tržišne infrastrukture;
poslovnom povezivanju u poljoprivredi;
osiguranju primjerenih životnih uslova u ruralnom području;
održivoj upotrebi prirodnih resursa, očuvanju i zaštiti prirode i okoline;
povećanju efikasnosti stručnih službi, asocijacija proizvođača i otkupljivača.
28
3.3.10. Šumarstvo
Šume i šumsko zemljište su prirodna dobra od opšteg interesa i uživaju posebnu brigu i zaštitu
Republike Srpske. Kao takve, šume moraju da se održavaju, obnavljaju i koriste tako da se očuva i poveća njihova vrijednost i opštekorisne funkcije, obezbjedi trajnost produkcije, zaštita i stalno
povećanje prirasta i prinosa. Zakonom je regulisano da se šumama i šumskim zemljištem gazduje
prema smjernicama Šumskoprivredne osnove i Projekata za izvođenje radova. Pored proizvodnje drvne mase, kao jedne od funkcija šuma, veoma su važne i opšte-korisne
funkcije. Pod opšte-korisnim funkcijama šuma podrazumijevaju se sportsko-rekreativne, zaštitne, kulturne-istorijsko i druge funkcije.
Šumama u Republici Srpskoj gazduje i upravlja Javno preduzeće “Šume Republike Srppske” sa sjedištem u Sokocu, u okviru kojeg djeluju Šumska gazdinstva. Odlukom Vlade RS („Službeni glasnik
RS“, br. 101/05) formirano je ŠPP „Kozaračko“, kojim upravlja i gazduje Šumsko gazdinstvo „Prijedor“,
sa sjedištem u Prijedoru, i u okviru kojeg djeluju Šumske uprave smještene u Kozarskoj Dubici, Novom Gradu, Oštroj Luci i Kostajnici.
Ovo područje se odlikuje umjereno-kontinentalnom klimom, sa izvjesnim uticajem atlantske i panonske klime, a na manjem dijelu, koji predstavlja viši pojas Kozare, postoji i blagi uticaj planinske
klime (vegetacioni period od 140-180 dana).
Tabela 11. Struktura vlasništva šuma
Organizacioni dio Privatne šume ha Državne šume ha UKUPNO ha
ŠU Prijedor 12.432 13.441 25.873
Izvor: Šume RS, Šumsko gazdinstvo Prijedor
Procentualno izraženo, od ukupne površine pod šumom i šumskim zemljištem oko 48% pripada
privatnim šumovlasnicima, dok je preostalih 52% u državnom vlasništvu. Najveću površinu čine visoke šume sa prirodnom obnovom (6.611,15 ha), zatim izdanačke
šume (4.946,09 ha), šumske kulture-zasadi određenih vrsta (1.443,14 ha). Ostale površine su minirane
površine izdanačkih šuma, površine podesne i nepodesne za pošumljavanje i gazdovanje i uzurpacije. Od vrsta, najviše su prisutne bukva, jela, smrča, bor i hrast.
Na narednim grafikonima predstavljene su količine i struktura prodane drvne mase u državnim šumama u periodu od 2008. do 2012. godine.
Grafikon 12. Prodane količine drvne mase iz šuma u državnoj svojini (u m3) 2008-2012
Izvor: Šume RS, Šumsko gazdinstvo Prijedor
29
Nešto manja količina prodaje u odnosu na plan u 2009. i 2010. godini nastala je usljed
smanjenja potražnje drveta na tržištu. ŠG Prijedor svoje sortimente uglavnom plasira kupcima u regiji. U nekoliko posljednjih godina
sortimenti se više plasiraju kupcima van područja Grada Prijedora, a razlog tome je u poslovnoj politici Šuma RS, prema kojoj prednost u kupovini drvnih sortimenata imaju kupci koji imaju viši stepen
prerade drvnih sortimenata. Područje je otvoreno magistralnim putevima Banja Luka - Prijedor,
Kozarska Dubica - Prijedor, Novi Grad – Prijedor i Sanski Most-Prijedor. Na osnovu Zakona o šumama, član 39, šumama i šumskim zemljištem u privatnoj svojini
upravljaju i gazduju njihovi vlasnici. Također, poslove zaštite, čuvanja i korišćenja obavljaju vlasnici. Javno preduzeće šumarstva obavlja stručno-tehničke poslove.
Na narednom grafikonu predstavljena je realizacija drvne mase iz privatnih šuma u periodu od 2008. do 2011. godine.
Grafikon 14. Realizacija drvne mase iz privatnih šuma za period 2008-2011
Izvor: Šume RS, Šumsko gazdinstvo Prijedor
3.3.10.1 Planirane količine drvne mase za period 2009-2018
Sa produkcionog stanovišta, cilj gazdovanja šumama je trajno povećanje prirasta, a time i prinosa šuma, i usklađivanje strukture prinosa sa potrebama privrede, kako u pogledu vrsta drveća,
tako i asortimana šumskih proizvoda (trajnost produkcije). Za trajno obezbjeđenje ujednačenih prihoda u drvetu, formiraju se odgovarajući sastavi šuma. To su normalni sastavi šuma (normale) za
odgovarajuće gazdinske klase, odnosno kategorije šuma. Time se na najbolji način obezbjeđuju kako
proizvodne tako i sve druge opštekorisne funkcije šuma (trajnost gazdovanja šumama). Odabrane vrste drveća i njihov omjer smjese treba da obezbjede ostvarivanje funkcija šuma,
njenu stabilnost i potreban asortiman prinosa. Za pravilan izbor vrsta drveća na ovom šumsko-privrednom području poslužila su provedena tipološko-pedološka kartiranja.Na bazi kartiranja, domaće
autohtone vrste drveća imaju prednost nad stranim vrstama, ukoliko ostvaruju isti ili veći prinos po
količini i kvalitetu. Izbor vrste drveća i omjera smjese predstavljaju prosjek za gazdinsku klasu i planiraju se kao dugoročni ciljevi gazdovanja šumama.
Za realizaciju šumsko-privredne osnove u svim njenim postavkama, plan sječa ima višestruki značaj. Utvrđivanjem plana sječa, predviđaju se svi drugi planovi: plan šumsko-uzgojnih radova, plan
iskorišćavanja šuma, plan šumskih komunikacija i dr.
3.3.10.2 Plan sječe za period 2009-2018
U narednoj tabeli dat je Plan sječe za državne šume u ŠG Prijedor, za period od 2009. do 2018.
godine, po planskom dokumentu (Šumsko-privredna osnova):
Tabela 12. Plan sječe, ukupno
30
NAZIV SORTIMENATA
Vrsta drveća
Četinari Lišćari Ukupno
m3 % m3 % m3
FiL 424 0,50 7.645 1,29 8.069
PT 1. klase 4.333 5,09 24.335 4,12 28.668
PT 2. klasa 7.467 8,77 40.517 6,86 47.984
PT 3. klasa 8.039 9,44 64.830 10,97 72.869
TT 11.340 13,32 - - 8.039
Jamsko drvo 461 0,54 - - 11.340
Sitno tehničko drvo 1.724 2,03 - - 461
Celulozno drvo 24.692 29,01 93.391 15,81 118.083
Ogrevno drvo - - 187.857 31,80 187.857
UKUPNO SORTIMENTI 58.480 68,71 418.575 70,84 477.055
Otpadak 26.634 31,29 172.263 29,16 198.897
SVEUKUPNA DRVNA MASA 85.114 100 590.838 100 675.952
3.3.10.3 Plan korišćenja ostalih šumskih proizvoda
Pri izradi šumsko-privrednih osnova ostalim proizvodima šume u predhodnom periodu uglavnom
se poklanjala neznatna pažnja. Prema podacima posljednjeg uređivanja šuma, a u skladu sa zakonskom
regulativom, mogu se na prijedorskom šumsko-privrednom području koristiti sljedeći sporedni šumski proizvodi:
sakupljanje i proizvodnja raznih šumskih plodova, sakupljanje i proizvodnja jestivog i ljekovitog bilja,
sakupljanje i proizvodnja jestivih gljiva, i
proizvodnja drvenog ćumura. Ekonomska vrijednost koja se očekuje od proizvodnje ostalih šumskih proizvoda nije
beznačajna, posebno kada se uzme u obzir vrijednost koja se očekuje od ove proizvodnje. Ova djelatnost ima poseban značaj kada su u pitanju rješavanja tehnoloških viškova i zapošljavanje radne
snage u okviru šumskog gazdinstva. Na osnovu podataka o učestalosti i rasprostranjenosti ljekovitog bilja, utvrđena je pojava
sljedećih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja: Divlji luk-Crijemuša (Allium ursinum L.), Kantarion
(Hypericum perforarum L.), Hajdučka trava (Achillea millefolium), Majčina dušica (Thymus serpillum L.), Kupina (Rubus hirtus w.et.k), Smreka (Juniperus communis) i dr. Navedene biljne vrste nalaze se na
njihovim prirodnim staništima i javljaju se pojedinačno ili u većim grupama. Pored ljekovitog i aromatičnog bilja značajnog za farmaceutsku proizvodnju lijekova i hemijsku
preradu, tu su i korisne vrste gljiva i njihove proizvodne mogućnosti. Najvrednije vrste jestivih gljiva na
prijedorskom području su Vrganj (Boletus edullis Bull.), Mlječnica (Lactarius piperatus L.), Lisičarka (Centharellus cibarius Fr.) i dr. Materijalna korist od organizovanog sakupljanja gljiva je velika i poznata,
pa je zato potrebno uraditi kvalitetne programe u cilju boljeg korišćenja ovog prirodnog potencijala.
Na području Grada Prijedora postoje značajni šumski potencijali koji mogu biti osnova za dalji razvoj drvne industrije, ali također i za razvoj turizma (Nacionalni park
Kozara). Veći stepen finalizacije proizvoda od drveta u domaćim prerađivačkim kapacitetima stvorio bi dodatne pozitivne privredne efekte, posebno u pogledu novog
zapošljavanja, te većih prihoda i izvoza.
3.3.11. Rudarstvo
Rudarenje i kopanje željezne rude na području grada Prijedora, po pisanim dokumentima,
započelo je još prije nove ere. Prvi rudari su bili Feničani i Iliri. U periodu od preko 400 godina Rimljani
31
su vadili i topili željeznu rudu na lokalitetu Ljubije, te kopnenim putem i rijekama (Sana, Una, Sava i
Dunav) transportovali gvozdene poluge na dalju preradu. U Srednjem vijeku na ovom području vađena je i topljena željezna ruda, što potvrđuju ostaci
majdana i primitivnih topionica. Industrijska proizvodnja željezne rude na ovom području traje 92 godine. Prozvodnja željeznih ruda na industrijski način započela je otvaranjem Rudnika „Ljubija“ 1916.
godine. Rudnik Ljubija otvorila je Austrougarska monarhija za svoje potrebe u toku Prvog svjetskog
rata i tada su izgrađeni rudarski objekti, saobraćajna i druga infrastruktura. Godine 1967. otvoren je Rudnik „Tomašica“, a 1985. godine otvoren je rudnik „Omarska“. Sva
tri rudnika („Ljubija“, „Tomašica“ i „Omarska“) su radila u sastavu zajedničkog preduzeća koje se zvalo Rudnici Željezne rude „Ljubija“ Prijedor. Od 1916. godine do danas, industrijski je proizvedeno preko 85
miliona tona rude željeza. Rudnici željezne rude „Ljubija“ su zaustavili korištenje kapaciteta u aprilu 1992. godine zbog
ratnih dejstava u Bosni i Hercegovini. Poslije završetka rata i raspada bivše Jugoslavije proizvodnja se
nije mogla nastaviti zbog izgubljenog tržišta, tranzicije i nedostatka sredstava. Tek poslije 12 godina „LNN“, sada „ArcelorMittal“ omogućila je pokretanje proizvodnje, time što je kao strateški partner
zaključila ugovor sa kompanijom Rudnici željezne rude „Ljubija“, po osnivanju zajedničkog novog preduzeća sa nazivom „Novi rudnici Ljubija“. Ugovor je zaključen na paritetu 51 : 49 % u korist
komapnije „LNN“. Zajedničko preduzeće je registrovano 12.08.2004. godine. Od 19.07.2006. godine
preduzeće je imalo naziv „Mittal Rudnici Prijedor“, a sada se zove „ArcelorMittal Prijedor“. Komercijalna proizvodnja i otprema koncentrata željeznih ruda iz rudnika „Omarska“ počela je
17.12.2004. godine. U 2012. godini proizvedeno je 2,08 miliona tona željezne rude. Proizvedena željezna ruda prodavala se na domaćem i ino trržištu unutar ArcelorMittal grupacije od čega je 69%
isporučeno željezari u Zenici, a 31% je izvezeno u Poljsku (Katovice) i Češku (Ostravu). U 2012. godini preduzeće je ostavrilo ukupan prihod od 97.789.374,00 KM, ukupan rashod od
87.056.955,00 KM, dobitak prije oporezivanja u iznosu 10.732.419,00 KM.
Preduzeće je u 2012. godini realizovalo 7,38 miliona KM u investicije, od čega je 4,14 miliona KM uložilo u površinski kop „Buvač“, 3,24 miliona KM su uložena za redovnu zamjenu opreme,
investiciono održavanje, kompjutersku opremu, građevinsko - zanatske radove, unapređenje proizvodnje, zaštitu na radu i zaštitu životne sredine.
U 2012. godini preduzeće je zapošljavalo prosječno 843 radnika, a ostvarena prosječna neto
plata po jednom radniku je iznosila 1.026,00 KM, što je za 25% više od prosjeka ostvarenog u Republici Srpskoj.
Glavni ciljevi preduzeća u narednom periodu su sljedeći: poboljšanje zaštite na radu,
uvođenje savremenih međunarodnih standarda i procedura,
povećana proizvodnja koncentrata željezne rude (preko 2,1 milion tona godišnje), optimizacija proizvodnje i odnosa rovne rude i jalovine,
ispunjavanje zahtjeva kupaca u pogledu traženih količina, asortimana i kvaliteta koncentrata željezne rude,
obezbjeđenje dugoročnih ugovora o koncesiji sa Vladom RS, prestruktuirati radnu snagu prema potrebama proizvodnje,
povećati investiciona ulaganja u nabavku i ugradnju opreme, infrastrukturne objekte i
druga ulaganja koja su uslov za dalji razvoj Rudnika.
3.3.12 Prerađivačka industrija
3.3.12.1 Metaloprerađivačka djelatnost
Metaloprerađivačka djelatnost je imala do sada značajnu ulogu u razvoju grada Prijedora.
Metaloprerađivački sektor privrede grada Prijedora nije integrisan u jedinstven poslovni sistem, kao što je to slučaj u drvnoj industriji. Sastoji se od više manjih osnovanih preduzetničkih radnji i par srednje
registrovanih privrednih društava od kojih su značajniji sljedeći:
„Metalna industrija Prijedor“ (MIP) a.d. Prijedor „Bosnamontaža“ a.d. Prijedor
„Zavarivač“ d.o.o. Prijedor „Metalmont - Mijić“ d.o.o. Novi Grad, p.j. Prijedor
„Makos“ d.o.o. Prijedor
32
Metaloprerađivačka djelatnost, iako je imala značajnu ulogu u razvoju grada Prijedora, nije u
mjeri u kojoj je to bilo moguće, generisala nove kapacitete i tehnologije. Po bogatstvu sirovina na kojima počiva metaloprerađivačka djelatnost ( željezna ruda i slično), grad Prijedor spada u najbogatije
krajeve u BiH i RS. Isto tako, i njihova izvozna djelatnost nije organizovana u jedinstven sistem, već izvoz i uvoz
obavljaju putem vlastitih komercijalnih službi i špediterskih organizacija koje same po svom interesu i
potrebama angažuju. Za ovaj sektor je karakteristično da imaju značajan udio u ukupnom izvozu sa područja grada
Prijedora (%).
3.3.12.2. Agroindustrijiski sektor
Agroindustrijiski sektor je jedan od najvećih i ekonomsko važnijih sektora u gradu Prijedoru. Ovaj sektor je prije rata bio organizovan u regionalni agroindustrijski kompleks „AIPK“ Bosanska Krajina
i lokalno u zemljoradničku zadrugu „Agrounija“ Prijedor.
Sada, privredni subjekti u oblasti poljoprivrede najviše djeluju samostalno ili putem malih poljoprivrednih udruženja organizovanih po različitim vrstama poljoprivrednih djelatnosti koje obavljaju
(pčelarstvo, voćarstvo, stočarstvo, ratarstvo i sl.). Najveće preduzeće koje djeluje u ovoj oblasti je „Imi Tranzit“ d.o.o.
3.3.12.3. Tekstilna industrija
Privredni subjekti koji se bave proizvodnjom u obalsti tekstila uglavnom djeluju samostalno. Iako je u prethodnom periodu formirano udruženje tekstilaca, ono nije imalo funkciju zajedničkog
nastupa na tržitu. Takođe, u velikoj mjeri, lokalni kapaciteti se koriste uglavnom za „loan“ poslove. Od većih privrednih subjekata iz ove oblasti, na području grada su registrovana sledeća
pšreduzeća: „Sconto-prom“ d.o.o.
„Mile-Tex“ d.o.o.
„Cimms“ d.o.o. „Austronet“ d.o.o.
“Nova Ivančica”, d.o.o. “Nuti Due” d.o.o.
3.3.12.4. Prehrambena industrija
U zadnjih nekoliko godina, kao i ostale industrije, prehrambena industrija grada Prijedora je doživjela znatne promjene koje se ogledaju u promjeni obima i asortimana proizvoda, proširenju
kapaciteta, u broju zaposlenih radnika i slično. Nažalost, jedan od najvažnijih prehrambenih kapaciteta grada Prijedora, mesna industrija
„Impro“ je ugašena i dovedena u stečaj, što uveliko ima negativnog odraza na ostale rezultate
privrednog poslovanja u oblasti poljoprivrede i prehrambeno preradjivačke industrije. Okvirom na raspoložive prirodne resurse, izgrađene prerađivačke prehrambene kapacitete,
tradiciju, potrebe domaćih tržišta, prehrambenoj industriji treba dati veći značaj putem uvođenja posticajnih mjera i boljom organizacijom, posebno uvođenjem kooperativnih i partnerskih odnosa sa
svim subjektima u lancu poslovanja. Posebno treba tražiti rješenja u organizovanju otkupa poljoprivrenih proizvoda sa individualnih
gazdinstava, njihovoj preradi i plasmanu na tržište, kao i otkupu šumskih plodova, ljekobilja i slično.
Otkup navedenih proizvoda za sada je simboličan i neorganizovan i učestvuje vrlo malo u ukupim
potrebama. Od prehrambenih kapaciteta koji obavljaju prerađivačku djelatnost značajniji su:
„Prijedorčanka“ a.d. Prijedor „Mira“ a.d. Prijedor
„Saničani“ a.d. Prijedor
„Žitoprerada“ d.o.o. Prijedor
33
3.3.12.5. Drvna industrija i industrija namještaja
Na osnovu evidentiranih pokazatelja o izvozu kojeg ostvaruju privredni subjekti sa područja grada Prijedora, može se konstatovati da izvoz proizvoda i usluga Prijedorske
privrede nije usklađen sa njenim mogućnostima, odnosno, izvozi se znatno manje nego što
je to objektivno moguće, a uvozi znatno više nego što objektivno treba. Grad Prijedor treba izgraditi program razvoja sa znatno anbicioznijim izvozom i smanjenim uvozom svih onih
proizvoda za koje se mogu angažovati proizvođači koji bi izvršili supstituciju uvoza, proizvodnjom domaćih proizvoda za potrebe vlastitog tržišta, a po mogućnosti i za izvoz.
Treba da se što prije oslobodimo uvoza nekih prehrambenih proizvoda i proizvoda široke potrošnje kako bi smanjili stepen zavisnosti od uvoza.
Zbog djelovanja svjetske ekonomske krize otežan je privredni razvoj, koji je u sve
većoj mjeri pod uticajem vanjske i svjetske privrede. Da bi se ublažilo nepovoljno djelovanje stranog tržišta potrebno je investirati u zdravu proširenu produkciju sa
podsticajnim mjerama da se poboljša njena efikasnost u međunarodnoj razmjeni i smanji otuđivanje novostvorene vrijednosti iz proizvodne u prometnu sferu po osnovu obavljanja
poslova razmjene sa inostranstvom.
Tercijarne djelatnosti !!!!!!! Građevinarstvo je gotovo zamrlo kao posljedica ratnih dešavanja
3.4 TRŽIŠTE RADA
3.4.1 Zaposlenost
Loša ekonomska situacija i svjetska ekonomska kriza, uticale su i na pokazatelje tržišta rada. U
periodu od 2008. do 2011. godine, broj zaposlenih se konstantno smanjivao, da bi ovaj trend bio zaustavljen u 2012. godini, kada je na području grada Prijedora bilo zaposleno ukupno 14.480 lica. U
ukupnoj strukturi zaposlenih u 2012. godini, muškarci ušestvuju sa 56,5%, a žene sa 43,5%.
Tabela 13. Ukupan broj zaposlenih prema polnoj strukturi
Godina 2008 2009 2010 2011 2012 %
2012
Muškarci 8.656 8.104 7.496 7.318 8.182 56,5
Žene 6.885 6.483 6.026 5.882 6.298 43,5
Ukupno 15.541 14.587 13.522 13.200 14.480 100,0
Izvor: Poreska uprava RS, Područni centar Prijedor
Ako se posmatra struktura zaposlenih po vrstama privredne djelatnosti, može se zapaziti da je najviše zaposlenih angažovano u prerađivačkoj industriji, zatim u trgovini i ugostiteljstvu i drugim
uslužnim djelatnostima, mada je i u ovim djelatnostima došlo do znatnog pada zaposlenosti usljed ekonomske i finansijske krize.
Tabela broj 14. Ukupan broj zaposlenih prema vrstama djelatnosti
Privrede djelatnosti 2008 2009 2010 2011 2012 %
2012
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 238 221 222 194 208 1,44
Ribarstvo 75 78 67 70 72 0,50
34
Vađenje ruda i kamena 769 738 751 865 902 6,23
Perađivačka industrija 3.181 3.027 2.697 2.592 2.984 20,61
Proizvodnja i snabd. električnom
energijom, plinom i vodom 346 349 346 341
355 2,45
Građevinarstvo 593 627 579 495 485 3,35
Trgovina na veliko i malo i
održavanje 3.702 3.330 2.713 2.590
3.092 21,35
Ugostiteljstvo 1.430 1.100 948 915 965 6,66
Transport, skladištenje i komunikacije
630 698 984 963
974 6,73
Finansijsko posredovanje 126 211 202 196 198 1,37
Nekretnine, iznajmljivanje i
poslovne usluge 491 481 344 355
418 2,89
Javna uprava i odbrana 854 869 834 828 842 5,81
Zdravstvo i socijalni rad 1.150 1.193 1.190 1.155 1.182 8,16
Ostale društvene, socijalne i vlastite uslužne aktivnosti
1.956 1.665 1.645 1.641
1.803 12,45
Ukupno 15.541 14.587 13.522 13.200 14.480 100,00
Izvor: Poreska uprava Republike Srpske
Kada je u pitanju broj zaposlenih, struktura je nešto drugačija. U ukupnom broju zaposlenih
koje zapošljavaju pravna lica, na dan 31.12.2012. godine, najveće učešće imaju preduzeća iz oblasti prerađivačke industrije (sa učešćem od 33,76%), zatim slijede preduzeća iz oblasti trgovine
(sa učešćem od 14,95%), preduzeća iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite (15,36%), preduzeća iz oblasti rudarsta (sa učešćem od 12,42%) itd.
3.4.2 Nezaposlenost
U narednoj tabeli prikazan je broj nezaposlenih lica prema obrazovnoj strukturi.
Tabela 15. Broj registrovanih nezaposlenih lica prema obrazovnoj strukturi
Obrazovna struktura 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. %
2012
Bez škole 5 4 1 0 0 0,00
NK 3.964 4.027 3.964 4.006 3.522 29,59
PK 247 244 236 264 161 1,35
KV 4.315 4.739 5.026 4.883 4.378 36,78
SSS 2.597 2.777 2.975 3.155 3.046 25,59
VKV 152 139 137 120 55 0,46
Viša 171 205 194 203 186 1,56
Viša spec. 0 0 0 0 0 0,00
VSS 134 225 285 421 550 4,62
Magistri i doktori nauka 1 5 5 4 5 0,04
Ukupno 11.586 12.365 12.283 13.056 11.903 100,00
Izvor: Zavod za zapošljavanje RS, filijala Prijedor
Iz tabele se vidi da se broj nezaposlenih lica na području grada Prijedora konstantno povećavao u periodu od 2008. do 2011. godine, da bi u 2012. godini taj trend bio zaustavljen. Na kraju 2012.
godine, broj nezaposlenih lica na području grada Prijedora iznosio je 11.903 lica, što je za 1.153 lica
manje nego u 2011. godini. Posmatrajući stručnu spremu nezaposlenih, najviše je bilo kvalifikovanih radnika (36,78%), zatim NK radnika (29,59%), te radnika sa srednjom stručnom spremom (25,59%).
35
Tabela 16. Broj registrovanih nezaposlenih lica prema starosnoj strukturi Starosna
struktura 2008 2009 2010 2011 2012
%
2012
15-18 20 30 24 19 25 0,21
18-24 1.643 1.805 1.794 1.750 1.904 16,00
24-30 1.730 1.960 2.129 2.218 2.254 18,94
30-35 1.595 1.628 1.647 1.653 1.640 13,78
35-40 1.662 1.700 1.821 1.812 1.793 15,06
40-45 1.759 1.879 1.852 1.848 1.751 14,71
45-50 1.544 1.648 1.777 1.849 1.708 14,35
50-60 1.623 1.693 1.752 1.860 1.126 9,46
60+ 10 22 27 47 2 0,00
Ukupno 11.586 12.365 12.823 13.056 11.903 100,00
Izvor: Zavod za zapošljavanje RS, filijala Prijedor
Sa aspekta starosne strukture nezaposlenih, najviše nezaposlenih u 2012. godini je bilo iz kategorije od 24 do 30 godina (18,94%), mada je nezaposlenost podjednako zastupljena u svim
starosnim kategorijama. Evidentno je i to da veliki broj mladih lica ima namjeru tražiti zaposlenje u inostranstvu što ima dvostruku konotaciju za lokalno društvo: nemoguće je vratiti uloženo u školovanje,
a dolazi i do odliva najproduktivnije radne snage. Sa stanovišta zapošljavanja veliki problem grada Prijedora predstavljaju nezaposlena lica u
starosnoj dobi preko 40 godina (kojih je na dan 31.12.2012. godine bilo 4.587). Ova su lica u najvećem
broju ranije radila u preduzećima koja su otišla u stečaj.
U odnosu na 1991. godinu (kada je u Prijedoru bilo 27.000 zaposlenih) broj zaposlenih se smanjio za 12.520. Ovo smanjenje rezultat je više faktora od koji su najznačajniji: raspad bivše države i ratna dešavanja, loši efekti privatizacije, svjetska
ekonomska kriza, itd. Za razliku od 1991. godine, kada je dvije trećine zaposlenih radilo u
primarnim djelatnostima, dok je svega jedna trećina radila u sekundarnom i tercijarnom sektoru, danas od ukupnog broja zaposlenih dvije trećine radi u sekundarnim i tercijarnim
djelatnostima, dok svega jedna trećina radi u primarnim djelatnostima. Takođe je evidentno da je nepovoljna kvalifikaciona i starosna struktura
nezaposlenih lica. Niže kvalifikovanih, te starija lica i mladi, koji tek dolaze na tržište rada,
predstavljaju najteže zapošljive kategorije. Strateško opredjeljenje u narednom periodu je rad na unapređenju poslovnog
ambijenta i privlačenju investitora, i to prevashodno iz oblasti proizvodnje, jer one zapošljavaju veći broj ljudi. Posebno značajan segment predstavlja sistemska podrška
zapošljavanju teže zapošljivih kategorija, bilo kroz njihovu dokvalifikaciju i prekvalifikaciju, u skladu sa potrebama tržišta rada, ili kroz dodatno stimulisanje
poslodavaca.
3.4.3. Penzionerska populacija
U narednoj tabeli dati su podaci o kretanju broja penzionera u periodu od 2008. do 2012. godine.
Tabela 17. Broj penzionera prema osnovu za primanje penzije
Vrsta penzije Broj penzionera % Prosječna penzija
2008 2009 2010 2011 2012 2012 2012
Starosna 6.159 6.460 6.669 6.892 7.267 53,87 312.21
Invalidska 1.482 1.571 1.603 1.655 1.641 12,16 262.99
Porodična 4.459 4.556 4.599 4.582 4.583 33,97 235.55
36
Ukupno 12.100 12.587 12.871 13.129 13.491 100,00 280,18
Izvor: Fond PIO, filijala Prijedor
Iz tabele se vidi da je u periodu od 2008. do 2012. godine evidentan porast korisnika penzija po sva tri osnova: starosna, invalidska i porodična. Ovaj trend je u skladu sa postojećim kretanjima na
tržištu rada što u znatnoj mjeri otežava funkcionisanje penzijskog sistema u RS. Kao posljedica prethodno navedenog, u narednom periodu će biti neophodna izmjena zakonskih rješenja u ovoj
oblasti.
3.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA
3.5.1. Obrazovanje
3.5.1.1. Predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje
U narednim tabelama predstavljen ja broja učenika u prijedorskim predškolskim ustanovama i osnovnim i srednjim školama u posljednjih pet školskih godina.
Tabela 18. Pregled obrazovnih ustanova (predškolsko i osnovno obrazovanje)
Naziv ustanove
Broj područ-
nih škola
Broj učenika Broj djece
sa posebnim
potrebama (2012.
godina) 2008 2009 2010 2011 2012
OŠ „Desanka Maksimović“
Prijedor 1 984 916 848 802 770 10
OŠ „Petar Petrović Njegoš“ Busnovi
5 234 218 218 231 208 0
OŠ „Mladen Stojanović“ Ljubija 5 366 320 285 264 240 6
OŠ „Branko Ćopić“ Prijedor (Centralna šk)
1 1.062 984 1.001 961 922 28
OŠ „Dositej Obradović“ Prijedor 6 818 799 757 750 694 12
OŠ „Kozarac“ Kozarac 1 380 381 373 363 344 10
OŠ „Ćirilo i Metodije“ Trnopolje 3 248 242 234 215 202 11
Spec. osn. i sred. škola „Đorđe Natošević“ Prijedor
- 80 83 73 80 83 80
OŠ „Vuk Karadžić“ Omarska 5 648 621 609 591 507 21
OŠ „Petar Kočić“ Prijedor 3 1.505 1.418 1.313 1.275 1.218 13
OŠ „Jovan Cvijić“ Brezičani 4 245 236 214 207 181 8
OŠ „Branko Radičević“ Petrovo 3 268 261 258 245 239 18
OŠ „Jovan Dučić“ Lamovita 2 294 273 251 211 211 10
Ukupno - OŠ 38 6.148 5.836 5.586 5.393 5.819 221
Ukupno - vrtići 5 328 369 346 361 400 21
Izvor: Odjeljenje za društvene djelatnosti, Grad Prijedor
Tabela 19. Pregled obrazovnih ustanova (srednje škole)
Naziv ustanove i vrsta obrazovanja Broj učenika
2008 2009 2010 2011 2012
Medicinsko-tehnološka i građevinska škola 689 675 688 714 696
Poljoprivredno-prehrambena škola 493 426 507 564 528
Elektrotehnička škola 528 482 500 527 515
37
Mašinska škola 549 563 580 623 609
Ugostiteljsko-ekonomska škola 806 711 674 600 623
JU Muzička škola "Savo Balaban" 58 73 72 74 67
Gimnazija "Sveti Sava" 440 440 456 486 503
Ukupno 3.563 3.370 3.477 3.588 3.541
Izvor: Odjeljenje za društvene djelatnosti, Grad Prijedor
Iz pregleda je vidljivo da je broj učenika u prijedorskim osnovnim i srednjim školama u stalnom
opadanju. Ovo ukazuje na lošu demografsku sliku u Prijedoru, što je nažalost karakterstika i ostalih područja Republike Srpske.
U izradi prijedloga plana upisne politike bile su uključene osnovne i srednje škole, lokalna
zajednica, Zavod za zapošljavanje, Agencija za ekonomski razvoj opštine Prijedor „PREDA-PD“ i lokalni privrednici. Planiranju upisne politike u Gradu, posvećuje se sve veća pažnja. Uvažavaju se potrebe
lokalnog tržišta rada, u višim razredima osnovnih škola vrši se profesionalna orijentacija učenika, uspostavlja se bolja saradnja preduzeća i ustanova sa školama i lokalnom zajednicom, poštuje se
djelatnost i postojeća mreža srednjih škola, a sve u cilju školovanja učenika u onim zanimanjima koja će po završetku škole omogućiti brzo zapošljavanje. Doprinos navedenom cilju dala bi i adaptacija i
prenamjena određenih poslovnih prostora (u okviru društvenih i/ili privatnih privrednih objekata) u
radionice za izvođenje praktične nastave učenika srednjih škola radi sticanja praktičnih znanja i vještina. Dodatno bi se u istim radionicama vršila doobuka ili prekvalifikacija određenih zanimanja u skladu sa
potrebama lokalnog tržišta rada. O stanju u sektoru obrazovanja se može konstatovati sljedeće:
da je broj učenika osnovnih i srednjih škola u stalnom opadanju,
da je mreža osnovnih i srednjih škola ostala ista,
da stanje i opremljenost školskih objekata, još uvjek ne zadovoljava propisane standarde i
normative,
da po pitanju nacionalne strukture učenika i nastavnika u obrazovnim ustanovama najviše
je Srba i Bošnjaka, da je stepen obuhvata djece u predškolskim ustanovama prilično nizak,
da nema evidencija o učenicima, koji napuštaju osnovno i srednje obrazovanje,
da se stalno povećavaju budžetska sredstva za za finasiranje vaspitno-obrazovnih ustanova,
da stalno rastu budžetska sredstva namijenjena za stipendiranje studenata i učenika
srednjih škola.
Obrazovanje odraslih je na nivou republičkih institucija (Zavod za obrazovanje odraslih RS – Banja Luka). Na osnovu Javnog konkursa koji objavljuje Zavod, organizacije i škole, koje ispunjavaju
uslove, mogu organizovati programe obrazovanja odraslih. U Prijedoru, samo Mašinska škola organizuje program obrazovanja odraslih za zanimanja mašinske struke.
3.5.1.2 Visoko obrazovanje
Na području grada Prijedora djeluju tri visokoškolske ustanove: Rudarski fakultet Prijedor, Visoka medicinska škola Prijedor i Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor. Problem Rudarskog
fakulteta i Visoke medicinske škole je nedostatak prostornih kapaciteta za funkcionalan i adekvatan rad
ovih visokoškolskih ustanova. S obzirom na broj studenata svih visokoškolskih ustanova u Prijedoru pokazala se potreba za izgradnjom studentskog doma.
Rudarski fakultet Prijedor
U okviru Tehnološkog fakulteta Banja Luka, 1997. godine osnovan je Rudarski odsjek sa
sjedištem u Prijedoru. Transformacija Odsjeka u Rudarski fakultet izvršena je 12. maja 2009. godine. Rudarski fakultet djeluje u okviru Univerziteta u Banjoj Luci. Na Rudarski fakultet su upisana 132
studenta, a 30 studenata je upisano u 2011/12. godini. Školovanje na Rudarskom fakultetu je završilo 56 studenata u 14 generacija koliko ih je prošlo kroz Fakultet.
Visoka medicinska škola Prijedor
38
Odlukom Vlade Republike Srpske, Viša medicinska škola u Prijedoru osnovana je 03. 07. 1997.
godine. Odlukom Ministarstva prosvjete i kulture RS od 14. 06. 2007. godine data je saglasnost na statusnu promjenu Više medicinske škole u Visoku medicinsku školu Prijedor.
U akademskoj 2011/12. godini studij pohađa ukupno 921 student (835 studenata na Visokoj medicinskoj školi i 86 studenata na Višoj medicinskoj školi). U prvu godinu studija u akademsku
2011/12. godinu upisano je ukupno 207 studenata (redovnih i vanrednih). Od 1997/98. do 2006/07.
školske godine studij Više medicinske škole upisalo je 10 generacija, a od 2007/08. do 2011/12. školske godine 5 generacija Visoke medicinske škole.
Na Višoj medicinskoj školi diplomirala su ukupno 1.173 studenta, a na Visokoj medicinskoj školi ukupno 256 studenata.
Na Visokoj medicinskoj školi Prijedor studenti pohađaju nastavu na 4 studijska programa: Studijski program zdravstvene njege, Studijski program fizioterapije, Studijski program sanitarnog
inženjerstva, Studijski program medicinsko-laboratorijskog inženjerstva.
Nastavu na Visokoj medicinskoj školi Prijedor u akademskoj 2011/12. godini realizuje ukupno 39 nastavnika i saradnika.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor je osnovana i licencirana pod nazivom Visoka
škola "Koledž za informatiku i menadžment Janjoš" Prijedor, ali je 21.6.2010. promijenila naziv u "Visoka škola za ekonomiju i informatiku" Prijedor. Do promjene naziva došlo je zbog uvođenja novog
licenciranog studija ekonomije i novog zvanja "diplomirani ekonomist" koje se stiče nakon četvorogodišnjeg studija.
U narednoj tabeli dat je broj studenata koji su bili upisani u navedene škole u periodu od 2008. do 2012. godine.
Tabela 20. Pregled broja studenata po godinama (visoke škole i fakulteti)
Naziv ustanove i vrsta obrazovanja Broj studenata
2008 2009 2010 2011 2012
Visoka medicinska škola Prijedor 0 0 893 893 823
Rudarski fakultet Prijedor 63 63 146 146 ???
Visoka škola za ekonomiju i informatiku - - - - -
Ukupno: 63 63 1.039 1.039 823
Izvor: Odjeljenje za društvene djelatnosti, Grad Prijedor
Grad Prijedor posjeduje zadovoljavajuću mrežu osnovnih i srednjih škola. U prethodnom perodu učinjeni su značajni napori od strane lokalne uprave i resornog
ministarstva na poboljšanju uslova rada u školama. Najveći problem predstavlja kontinuirano smanjenje broja učenika u osnovnim i srednjim školama.
Kada je u pitanju visoko obrazovanje, situacija nije zadovoljavajuća, kako po pitanju mreže ustanova visokog obrazovanja, tako i po pitanju uslova za rad u postojećim
visokoškolskim ustanovama.
Jedan od velikih problema obrazovnog sistema u Prijedoru (kao uostalom u čitavoj RS i BiH) je neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada i nedostatak
praktičnih znanja svršenih učenika i studenata. Zbog toga je strateško opredjeljenje u narednom periodu rad na stvaranju uslova za izvođenje praktične nastave učenika srednjih
škola i studenata radi sticanja praktičnih znanja i vještina. U ovim radionicama bi se, pored
obuke učenika, vršila doobuka ili prekvalifikacija nezaposlenih lica (odraslih) u skladu sa potrebama lokalnog tržišta rada.
Strateško opredjeljenje u narednom periodu takođe treba biti obezbjeđenje boljih uslova za rad visokoškolskih ustanova u Prijedoru (izgradnja objekata za rad Visoke
medicinske škole i Rudarskog fakulteta), te obezbjeđenje uslova za smještaj učenika i
studenata (izgradnja đačkog i studentskog doma).
39
3.5.2 Kultura
Kultura, kao tekovina i suština svake civilizacije, kao socijalna, kulturna i psihološka potreba
čovjeka-pojedinca i kolektiviteta, uvijek predstavlja duhovni milje određenog naroda u određenom vremenu i prostoru. Bez nacionalne kulture nema ni nacionalne samosvijesti, nacionalnog identiteta.
Danas, na ovim prostorima, duhovna kultura ima naglašeniji značaj, ulogu i funkciju, nego u nekom bogatijem i pitomijem vremenu i duhovno manje „zagađenom“ prostoru. Uz funkciju
očovječivanja čovjeka i društva, kultivisanja i oplemenjivanja njegovih duhovnih potencijala i potreba,
duhovna kultura svih naroda mora da ima integrativnu i edukativnu funkciju. Ona mora svestrano i nacionalno da nadahnjuje, da ima visok stepen tolerancije i uvažavanja drugih, da motiviše i
neposredno utiče na multietičnost u kulturi na ovim prostorima, ne kruneći pri tome svoju tradiciju i nacionalnu samobitnost. Multikulturalnost, kako u Evropi, široj regiji, tako i ovdje kod nas u Gradu
Prijedoru, danas znači uvažavanje potreba svih stanovnika neke regije, bez obzira na njihov etnički, socijalni i polni karakter. Dakle, uz tri temeljne društvene institucije: porodicu, školu i vjerske zajednice,
sve ustanove kulture kao organizovani oblici stvaranja i djelovanja kulturnih proizvoda, imaju višestruki
značaj i mnogostruku ulogu u ukupnom životu razvoja čovjeka i njegovih kolektiviteta. U savremenom društvu ne može se sačiniti dobra strategija razvoja nekog društva bez sagledavanja mjesta i uloge
kulture u tom razvoju. Grad Prijedor je već ranije prepoznao da je kultura važan elemenat razvoja grada zbog čega joj
je dato značajno mjesto u Programu rada i u budžetu Grada. Da bi se ostvarila istinska kulturna
strategija potrebno je prvenstveno imati dobar uvid u trenutno stanje kulturnih ustanova i kulturnih sadržaja u odnosu na ekonomsku snagu našeg grada, njegove privrede i budžeta.
Kulturne institucije, uz stručni kadar, pravilan izbor sadržaja i solidno ispunjavanje svih materijalno-tehničkih pretpostavki, predstavljaju temelj kulturnog razvoja društva. One spajaju prošlost
i sadašnjost i trasiraju puteve u budućnost. Bez kulturnih institucija nema ni definisanja kulturnog
naslijeđa, a kamoli njegove zaštite. Kulturne institucije su trajni nosioci i zaštitnici nacionalne kulture u svim njenim bogatim oblicima.
Na području Grada Prijedora uspješno rade dvije ustanove kulture koje se prema pozitivnim zakonima finansiraju iz budžeta Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i budžeta Grada. To su
Narodna biblioteka „Ćirilo i Metodije“ Prijedor i Muzej Kozare Prijedor. Postoje i tri ustanove koje se finansiraju iz budžeta Grada: Pozorište „Prijedor“ Prijedor, Galerija 96 Prijedor i Javna ustanova „Centar
za prikazivanje filmova“ Prijedor.
Tabela 21. Pregled korisnog prostora ustanova kulture
Naziv ustanove m2 korisnog prostora u funkciji
2008 2009 2010 2011 2012
Narodna biblioteka “Ćirilo i Metodije” 336 336 336 336 336
Muzej “Kozare” 667 667 667 667 667
Pozorište „Prijedor“ 1616 1616 1616 1616 1616
“Galerija 96” 80 80 80 80 80
JU „Centar za prikazivanje filmova“ Prijedor 366 366 364+
1894
364+
1894
364+
1894
Ukupno 3065 3065 4957 4957 4957 Izvor: Odjeljenje za društvene djelatnosti, Grad Prijedor
Kulturno umjetnička društva i udruženja se dijelom sufinansiraju iz budžeta Grada, u skladu sa
Kriterijumima o sufinansiranju. Trenutno na prostoru Grada aktivno radi 11 kulturno-umjetničkih
društava (SKUD „Dr. Mladen Stojanović“, KUD „Kozara“, KUD „Osman Džafić“, SPCPD „Vila“, KUD
Kozara“, Čirkin polje, KUD „Omarska“ Omarska, KUD „Kozara“ Kozarac, KUD „Čigre“ Petrovo, KUD „Milan Egić“ Brezičani, KUD „Saničani“ Saničani, KUD „Brdo“ Hambarine), te Udruženje muzičkih
umjetnika RS „Atma“ Prijedor, Udruženje književnika RS - Podružnica Prijedor i Udruženje likovnih umjetnika Prijedor.
40
U nastavku je dat tabelarni pregled kulturno-umjetničkih društava aktivnih na prijedorskom
području koja su, zajedno sa ustanovama kulture, ujedno i glavni nosioci svih kulturnih sadržaja i događaja u Prijedoru.
Tabela 22. Osnovni podaci o prijedorskim kulturno-umjetničkim društvima
R. br.
Naziv KUD-a Godina osnivanja
Objekat-
prostor (m2)
Oprema Broj sekcija
Broj
članova 31.12.2012
1.
SKUD
„Dr Mladen Stojanović“
1885-194 Vila od 1947-1993 RKUD
od 1993. SKUD
„Dr M. Stojanović“
400 + 30
-nošnje (za 10 koreog.) -muz. instr. za tamburaški i narodni orkestar
-horske uniforme i kompj.
8
304
2. SPCPD
„VILA“
1885-1941.
*2001-
zgrada
crkvene opštine
-nošnje -muzički instrumenti
1 104
3. KUD „Kozara“
Čirkin Polje
Zgrada MZ
Č. polje
-nošnje -muzički instrumenti
6 200
4. KUD
Osman DŽafić
1971-1992.
obnovnjen 2003.
Omladinski dom,.233
m2
harmonika:5 bubnjevi:1+1 def. 3.gitare2 mikrofoni 2
4
150
5. KUD „Kozara“ Donja LJubija
Prva:1974. Druga:14.11.03.
Društv.
dom D. LJubija
-nošnje -muzički instr. i računar
5 96
6. KUD „Omarska“
Omarska
Prva:1955.
Druga:26.4.2007.
Dom
kulture Omarska
-nošnje -intrumenti
3 131
7. KUD „Kozara“ Kozarac
Prva:6.2.1978./1991.
Druga:17.4. 2002. Treća: 4. 12. 2009
F-1-287/09.
Društv.
dom
Kozarac
-nošnje -intrumenti
3 103
8. KUD „ČIGRE“ Ćela
F-1-95/08. 5.6.2008.
(rad u Osnovnoj
školi)
-musl. nošnje -12 defova -CD plejer i 2 p.
1
25
9. KUD „Milan Egić“ Brezičani
F-1-25/10. 15. april 2010.
Društveni dom
Brezičani
3
67
10. KUD „Saničani“
Saničani
F-1-139/10
1.10.2010.
Društveni
dom
„Ostoja Žeželj
3
65
11. KUD„Brdo“
Hambarine
23. 3. 2008.
F-1-231/08.(1)? 1 28
Izvor: Odjeljenje za društvene djelatnosti, Grad Prijedor
S obzirom da Narodna biblioteka „Ćirilo i Metodije“ Prijedor za svoj rad koristi
prostorije u okviru objekta Muzeja “Kozare” Prijedor, neophodna je izgradnja objekta Narodne biblioteke. U sklopu navedenog objekta projektom je predviđena izgradnja i
koncertne dvorane koja bi upotpunila potrebe kulturno-umjetničkih manifestacija u Gradu
Prijedoru.
41
Mnoštvo kulturnih događaja odvija se u društveno-kulturnim domovima u ruralnim područjima grada. Ipak, u pojedinim područjima je potrebna adaptacija ili izgradnja takvih
objekata kako bi se i u tim područjima odvijao zdrav kulturni život zajednice. Na području Grada Prijedora djeluje i lokalna medijska kuća Informativno-poslovni
centar (IPC) “Kozarski vjesnik” koja se finansira iz budžeta Grada Prijedora. Ovaj medijski centar ne posjeduje svoje prostorije i radi sa zastarjelom opremom. Stoga je neophodna
izgradnja objekta i kupovina opreme u cilju njegovog boljeg funkcionisanja i informisanja
građana o lokalnim i regionalnim temama.
3.5.3. Sport
Prve sportske aktivnosti na području grada Prijedora registrovane su u 19. vijeku. Godine 1907.
osnovano je Društvo za tjelesni odgoj nazvano Srpski soko. Prijedor se može pohvaliti jednim od najstarijih teniskih klubova na ovim prostorima, koji je osnovao dr. Mladen Stojanović 1914. godine, a
fudbalski klub OFK Prijedor (danas: FK Rudar Prijedor - Prijedor) je osnovan 1919. godine. Zanimljivo je
da je tokom šezdesetih godina 20. vijeka u Prijedoru postojao i vaterpolo klub koji se takmičio u Prvoj ligi Jugoslavije, iako su vaterpolisti trenirali i takmičili se u ograđenom dijelu rijeke Sane.
Danas u Prijedoru postoji 60 sportskih klubova I udruženja koji okupljaju preko 4000 sportista. Najzastupljeniji sport u Prijedoru je fudbal, zatim slijede rukomet, košarka, tenis, stoni tenis,
odbojka, borilački sportovi, atletika, aero sport, moto sport kao i sportske aktivnosti planinarskih društava.
Na području grada Prijedora postoji veliki broj sportskih objekata koje koriste registrovani
klubovi I udruženja, škole, a i ostali stanovnici grada Prijedora koji se rekreativno bave sportskim aktivnostima. Najvažniji sportski objekti su: gradski stadion, gradska dvorana, aerodrom Urije i drugi.
Nedavno je završen projekat dogradnje gradskog stadiona i upotpunjavanje neophodnog sadržaja koji ovaj sportski objekat približava evropskim standardima i bliži je održavanju evropskih
utakmica, što bi za grad Prijedor bio veliki uspjeh u svakom smislu.
Sportska dvorana „Mladost“ raspolaže sa 3.000 m² prostora. Neki dijelovi dvorane zahtjevaju adaptaciju, kao što je velika dvorana gdje je potrebno zamjeniti oštećeni parket, a potrebno je
poboljšati klimatske uslove u dvorani (u zimskom periodu adekvatnijim grijanjem i u ljetnom periodu bolji sistem hlađenja). U fazi izgradnje je nova sportska dvorana u naselju Urije, za više sportova, koja
bi svojom veličinom zadovoljavala potrebe grada za održavanje treninga i utakmica sportskih klubova iz Prijedora.
U toku je realizacija međunarodnog projekta (IPA-CAN) kojim će se unaprijediti kapaciteti
lokalnog aero kluba i stvoriti uslovi za bolju organizaciju sada već tradicionalnih aero takmičenja. Sportski klubovi se jednim dijelom finansiraju iz budžeta grada Prijedora (oko 2% od ukupnih
rashoda budžeta), a jednim dijelom iz članarina i donacija. Međutim, navedena sredstva ni izbliza nisu dovoljna za obavljanje redovne aktivnosti registrovanih klubova.
Administrativna služba grada Prijedora, odnosno Odjeljenje za društvene djelatnosti, u narednom periodu planira nastaviti aktivnosti na stvaranju boljih uslova za rad sportskih klubova i udruženja, te na obezbjeđenju većeg iznosa finansijskih sredstava za njihov rad. Najvažnije planirane
aktivnosti su: Izrada strategije razvoja sporta na području grada Prijedora kojom bi se na cjelovit način pokušala
definisati problematika razvoja sporta u našem gradu i definisati projekti koji će dovesti do
poboljšanja stanja u ovoj oblasti (klasifikacija sportova i klubova, način finansiranja, kriteriji za
raspodjelu budžetskih sredstava sportskim klubovima i udruženjima, definisanje I jasno razdvajanje
profesionalnog od amaterskog sporta, rad I edukacija ternerskog kadra, način podrške talentovanim
sportistima itd.);
Pokretanje inicijative prema Vladi i Skupštini RS za izmjenu Zakona o porezu na dobit, u dijelu koji
se odnosi plaćanje poreza na dobit na sponzorstvo. U navedenoj inicijativi će se predložiti da se
sponzorska sredstva za sport oslobode plaćanja poreza na dobit, što bi dovelo do povećanja
ulaganja u sport po osnovu sponzorstva i donatorstva;
Pokretanje inicijative prema Vladi i Skupštini RS za izmjene Zakona u sportu i Zakona o privatizaciji.
Izmjenama navedenih zakona bi se omogućilo osnivanje privatnih sportskih klubova, te privatizacija
postojećih klubova. To bi dovelo do povećanja ulaganja privatnih sredstava u oblast sporta, čime bi
se smanjilo pritisak sportskih klubova na raspodjelu budžetskih sredstava.
42
Zajedno sa Ministarstvom prosvjete i kulture RS raditi na rekonstrukciji i opremanju postojećih
školskih dvorana u cilju omugućavanja manjim sportksim klubovima da u njima treniraju i održavaju
utakmice, u periodu kada iste ne koriste škole;
Nastavak aktivnosti na poboljšanju uslova na postojećiim vanjskim terenima (tamo gdje to nije do
sada urađeno) kako bi se povećalo njihovo korištenje u ljetnom periodu (asvaltiranje, osvjetljenje,
postavljanje vještačke trave);
Gradski stadion je potrebno u dogledno vrijeme osvjetliti i prilagoditi za noćne utakmice u Premijer
ligi.
Na osnovu naprijed navedenog može se zaključiti da grad Prijedor ima tradiciju i kapacitete (materijalne i ljudske) za razvoj sporta. Najveći problem za dalji razvoj sporta predstavlja nedostatak finansijskih sredstava.
Strateško opredjeljenje u narednom period će biti rad na izradi lokalne strategije
razvoja sporta kojom će se na cjelovit i sveobuhvatan način pokušati sagledati ova oblast društvenog života i definisati prijedlozi i projekti koji će dovesti do poboljšanja stanja u
ovoj oblasti društvenog života grada Prijedora. Pored toga radiće se i na pokretanju inicijative na izmjeni zakonskih propisa (Zakon
o porezu na dobit, Zakon o sportu, Zakon o privatizaciji i drugi) koji predstavljaju kočnicu
za dalji razvoj sporta i veći priliv finansijskih sredstava u ovu oblast.
3.5.4. Omladinski sektor
U poslednjih desetak godina Grad Prijedor je preduzeo značajne korake u organizovanju
omladinskog sektora i definisao osnovne institucionalne mehanizme angažovanja i uključivanja mladih ljudi u osnovne društvene tokove. U tom cilju izrađen je dokument Omladinska politika za period 2008-
2012. godine kojom se uređuju osnovni ciljevi, pravci razvoja mladih i zadaci u omladinskom sektoru, kao što su pitanja i vaspitanja mladih te njegovanje moralnih, estetskih, kulturnih i sportskih vrijednosti,
socijalne i zdravstvene zaštite i dr. Ovom politikom utvrđeni su najveći problemi mladih i definisan je
strateški plan sa konkretnim programima za period od pet godina iz najvažnijih sfera društvenog života mladih: socijalna politika za mlade, politika zapošljavanja mladih, stambena politika za mlade,
zdravstvena politika, obrazovna politika i politika informisanja, slobodno vrijeme, kultura i sport, participacija mladih u društvu, omladinski rad i mobilnost. Isto podrazumjeva formiranje krovne
omladinske organizacije tzv. Omadinskog savjeta grada, koji je partner grada i osnovni kanal
komunikacije gradskih vlasti sa omladinskim organizacijama, takođe je formiran budžet za mlade i značajan iznos sredstava se izdvaja iz budžeta za omladinske projekte. Formiranje Komisije za mlade i
otvaranje pozicije saradnika za omladinu i pitanja mladih u Gradskoj upravi značajno je doprinijelo razvoju omladinskog sektora.
Trenutno na području grada djeluje 10-15 omladinskih organizacija i drugih subjekata koji se bave pitanjima mladih, a koje se mogu podijeliti na nekoliko kategorija. Uglavnom organizacije svoje
aktivnosti provode od projekta do projekta ili u vidu manjih akcija, što znači da je jedan od velikih
izazova održati kontinuitet u radu omladinskih organizacija. Suština formiranja navedenih tačaka trebala je biti sinergijsko djelovanje u pravcu konstantne
progresije kapaciteta posmatranog sektora. Isto bi se trebalo očitovati formiranjem kvalitetne mreže omladinskih organizacija, kritične mase školovanih omladinskih radnika, kvalitetno opremljenih
prostorija za mlade i definisanog spektra omadinskih manifestacija. Raditi na institucionalnoj i
sistematskoj podršci zapošljavanja mladih i razvoju omladinskog preduzetništva, podsticajima zapošljavanju i samozapošljavanju mladih, podršci preduzetničkom ambijentu za mlade i ostanku mladih
na selu.
U cilju podsticanja aktivnijeg uključivanja mladih u opštedruštvena kretanja na području Grada Prijedora neophodna je:
1. Izgradnja kapaciteta i precizno definisanje uloge i načina rada Omladinskog centra.
u Republici Srpskoj postoje intencije da se Omladinski centar u zakon ugradi kao obaveza svake lokalne zajednice,
43
takođe je nastojanje da se omladinski rad standardizuje, što bi profilisalo kategoriju Omladinski
radnik.
2. Razvijanje omladinskih kapaciteta u ruralnim sredinama.
mnoga sela imaju bivše domove kulture koji bi se u godinama koje slijede mogli postepeno
obnoviti i dati na upravljenje mladim ljudima, školovanih i aktivnih mladih ljudi na selu ima dovoljno, što se pokazalo kroz djelovanje
određenih omladinskih organizacija iz ruralnih područja.
3. Izrada nove Omladinske politike za period 2013-2017. godinu.
3.5.4. Zdravstvena i socijalna zaštita
Zdravstvenu zaštitu stanovnika grada Prijedora obavljaju dvije javne zdravstvene ustanove (JZU Bolnica “Dr Mladen Stojanović” Prijedor i JZU “Dom zdravlja” Prijedor) i nekoliko privatnih
zdravstvenih ustanova (laboratorije, ordinacije, optičarske radnje i sl.). Do 1994. godine navedene zdravstvene ustanove su funkcionisale u okviru Medicinskog centra “Dr Mladen Stojanović” Prijedor koji
je prestao sa radom, a navedene ustanove su nastavile sa radom kao samostalne zdravstvene
ustanove. U narednom grafikonu dat je pregled broja ustanova i površini objekata javne zdravstvene zaštite na području grada Prijedora.
Grafikon broj 15: Broj ustanova zdravstvene zaštite
Izvor: Odjeljenje za društvene djelatnosti, Grad Prijedor
Grafikon 16: Površina objekata objekata javne zdravstvene infrastrukture
Naziv
ustanove Bolnica
Dom
zdravlja
Područne
ambulante
Hitna
pomoć Savjetovališta
Površina (m²) 25.631 3.480 2.123 220 44
Izvor: Odjeljenje za društvene djelatnosti, Grad Prijedor
3.5.4.1. Javna zdravstvena ustanova Bolnica „Dr Mladen Stojanović“ Prijedor
Bolnica „Dr Mladen Stojanović“ Prijedor je osnovana odlukom Vlade Republike Srpske broj: 02-276 od 20.06.1994. godine kao javna zdravstvenu ustanova u državnoj svojini pod nazivom „Opšta
bolnica“ Prijedor. Upisana je u sudski registar kod Osnovnog suda u Banja Luci pod brojem U/1474/94
44
od 03.01.1995. godine. U 2012. godini ova ustanova je promijenila naziv i sada djeluje pod nazivom
Javna zdravstvena ustanova Bolnica „Dr Mladen Stojanović“ Prijedor, a pod ovim nazivom je upisana i u sudski registar kod Okružnog privrednog suda u Banja Luci (Broj: 057-0-Reg-12-003101 od 25.12.2012.
god). Bolnica je zdravstvena ustanova drugog nivoa (u kategorizaciji bolnica) na koji se upućuju
oboljeli i povrijeđeni građani radi ispitivanja i liječenja metodom složene dijagnostike i liječenja koja ne
mogu biti zbrinuta na nivou primarne zdravstvene zaštite, izuzev hitnih slučajeva koji se direktno upućuju u Bolnicu. Bolnica je osnovana u cilju pružanja zdravstvenih usluga stanovništvu na teritoriji
sljedećih opština: Prijedor, Oštra Luka, Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica i Kozarska Dubica(dio koji gravitira Prijedoru).
Prema planu mreža zdravstvenih ustanova Bolnica za bolničko liječenje na sekundarnom nivou ima planiranih 377 bolesničkih postelja, a prosječan broj zaposlenih u 2012. godini bio je 501. Bolnica je
organizovana po službama, a ima zadatak da putem specijalističkih službi i bolničkog liječenja,
doprinese poboljšanju zdravstvene situacije na teritoriji koju pokriva, da obezbijedi efikasno i kvalitetno ispitivanje i liječenje, vodi brigu da bolesnici budu zadovoljni liječenjem i postupanjem zdravstvenih
radnika. Organi uprave Bolnice su: Upravni odbor i direktor, koje imenuje Vlada Republike Srpske na
period od četiri godine.
Bolnica posluje sredstvima u državnoj svojini te samostalno istupa u pravnom prometu u svoje ime i za svoj račun, sa potpunom odgovornošću
3.5.4.1. Javna zdravstvena ustanova „Dom zdravlja“ Prijedor
Do 1994. godine “Dom zdravlja” Prijedor je funkcionisao u okviru Medicinskog centra Prijedor,
kada je, na osnovu odluke Skupštine Opštine Prijedor, izdvojen iz sastava Medicinskog centra u
samostalnu zdravstvenu ustanovu. “Dom zdravlja” Prijedor je zdravstvena ustanova u državnoj svojini koja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu po modelu porodične medicine, a koja je osnovana za
područje grada prijedora. U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti RS “Dom zdravalja”obezbjeđuje i organizuje:
porodičnu medicine, imunizaciju i higijensko-epidemiološku djelatnost, laboratorijsku dijagnostiku
(biohemijsku, hematološku i stomatološku), poslove radiološke i UZV dijagnostike, snabdijevanje lijekovima i medicinskim sredstvima, hitnu medicinsku pomoć i hitan sanitetski prevoz, preventivnu,
dječiju i opštu stomatologiju, fizikalnu medicine i rehabilitaciju u zajednici (CBR), zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici (CMZ), specijalističko-konsultativnu zaštitu iz pedijatrije, ginekologije i akušerstva i
obezbjeđuje posjete specijalista-konsultanata.
Dom zdravlja raspolaže prostorom na više lokacija na teritoriji grada Prijedora. Pored glavnog objekta smještenog u centru grada, Dom zdravlja raspolaže i objektima u urbanim i ruralnim mjesnim
zajednicama, a planira i daljnju sanaciju i izgradnju ambulanti porodične medicine na nekoliko novih lokacija u skladu s Planom mreže ambulanti porodične medicine na teritoriji Grada, sa ciljem
obezbjeđenja dostupnije, efektivnije, efikasnije, kvalitetnije i sigurnije zdravstvene zaštite stanovništvu grada Prijedora.
Na dan 31.12.2012. godine ukupan broj ambulanti porodične medicine je 35, u kojima radi 42
tima porodične medicine. Pored ambulanti porodične medicine u okviru “Doma zdravlja” radi i pet službi (služba hitne medicinske pomoći, služba laboratorijske dijagnostike, služba radiološke i
ultrazvučne dijagnostike , stomatološka služba i higijensko epidemiološka služba sa mikrobiologijom), dva centra (centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u zajednici-CBR i centar za mentalno zdravlje-
CMZ), dvije ambulante (pedijatrijaks I ginekološka ambulanta), te služba pravnih, kadrovskih I opštih
poslova I služba ekonomsko-finansijskih poslova. Na dan 31.12.2012. godine u “Domu zdravlja je bilo 317 zaposlenih, od čega su 233 medicinski
radnici, dok su 84 zaposlena bili nemedicinski radnici. Od ukupnog broja medicinskih radnika 69 su ljekari-specijalisti, 48 su viši medicinski tehničari, a 116 su medicinski tehničari.
Prema podacima sa kojima raspolaže “Dom zdravlja” I Fond zdravstvenog osiguranja RS na dan 31.12.2012. godine na području grada prijedora je bilo 71.529 registrovanih korisnika zdravstvene
zaštite čija struktura je data u narednoj tabeli:
45
Tabela broj: 28 Struktura korisnika zdravstvene zaštite
Pol Starosna struktura
Ukupno 0-6 7-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60 i više
Muško 1.297 4.893 4.460 4.836 4.884 5.409 8.975 34.754
Žensko 1.223 4.623 4.316 4.504 4.688 5.395 12.026 36.775
Ukupno: 2.520 9.516 8.776 9.340 9.572 10.804 21.001 71.529
Izvor: Odjeljenje za društvene djelatnosti, Grad Prijedor
Korisnici usluga Doma zdravlja i pripadajućih radnih jedinica Omarske i Ljubije je cijela populacija na nivou opštine Prijedor. Međutim, u tako velikoj populaciji, poseban problem predstavlja
mali broj aktivno osiguranih lica u Opštini (za koja se redovno uplaćuju doprinosi za zdravstvo), a to je oko 54.000 osiguranih lica, što je u odnosu na prosjek Republike značajno niže.
Osnovni problemi u poslovanju Doma zdravlja su:
Ukupno ugovorena cijena sa Fondom zdravstvene zaštite, pa tako I cijena po osiguranom licu, nije adekvatna troškovima liječenja iz razloga što navedeni Fond ne doznačuje sredstva
korisnicima prema stvarnim troškovima zdravstvene zaštite, već prema raspoloživim sredstvima Fonda;
Nerealno planirana sredstva za receptirane lijekove, tako da povećana potrošnja lijekova pada
na teret Doma zdravlja; Kompletna zdravstvena zaštita sa receptiranim lijekovima, za lica smještena u državnim I
privatnim ustanovama za stara lica I Domu za djecu ometenu u razvoju, ide na teret Doma zdravlja,
Oprema u “Domu zdravlja”, je značajno zastarila (stepen otpisanosti iste na dan 31.12. je bio 79,35%);
Neadekvatno riješeno pitanje finansiranja Službe hitne pomoći.
U narednom periodu neophodno je nastaviti sa sanacijom I rekonstrukcijom objekata “Doma zdravlja”, te ulaganja u novu opremu u skladu sa finansijskim mogućnostima. Na prvom mjestu
neophodno je izvršiti sanaciju I rekonstrukciju Službe hitne pomoći, te riješiti način finansiranja iste. Takođe je neophodno na drugačiji način riješiti pitanje ugovaranja finansiranja zdravstvene zaštite sa
Fondom zdravstvenog osiguranja RS.
3.5.4.2. Zdravstvena gradska ustanova „Gradska apoteka“ Prijedor
Osnovne djelatnosti ustanove su:
Medicinsko snabdijevanje stanovništva, zdravstvenih ustanova i drugih organizacija lijekovima i
pomoćnim ljekovitim sredstvima, Stručna uputstva za upotrebu lijekova,
Izrada magistralnih lijekova i galenskih preprata, Praćenje savremenih naučnih dostignuća u oblasti farmakoterapije.
Svoju djelatnost, promet lijekova na malo – neposrednom prodajom za gotovinu i slobodnom
razmjenom sa Fondom zdravstvenmog osiguranja (putem recepata – fakture za lijekova sa pozitivne
liste), obavlja preko 6 apoteka otvorenog tipa: apoteka «Kozara» Prijedor,
apoteka «16. maj» Prijedor, apoteka «8. mart» Prijedor,
apoteka «Internova» Prijedor,
apoteka «Omarska» Omarska i apoteka «Rudar» Ljubija.
3.5.4.3. Opštinska oganizacija Crvenog krsta Prijedor
Opštinska oganizacija Crvenog krsta Prijedor je masovna, dobrovoljna nevladina humanitarna
organizcija od posebnog društvenog interesa.
Svoje humanitarne ciljeve ostvaruje kao sastavni dio Crvenog krsta Republike Srpske koja je i konstituvni dio Društva Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine.
46
U svom radu ova organizacija sarađuje sa: Opštinom Prijedor, Odsjekom Štaba Civilne zaštite
Prijedor, Centrom za socijalni rad Prijedor, Bolnicom i drugim zdravstvenim ustanovama, obrazovnim ustanovama na svim nivoima, socijalno-vaspitnim ustanovama kao što su: Dom u Čirkin Polju, Dom
penzionera, Specijalna škola i slično, sa svim Udruženjima i drugim nevladinim organizacijama na području Prijedora, Nacionalnim humanitarnim društvima kao što su «Merhamet», «Karitas» «Kolo
Srpskih sestara» i slično, sa organizacijama Crvenog krsta susjednih država a posebno sa Crvenim
krstom Srbije i Crvenim krstom Crne Gore te sa mnogim Međunarodnim organizacijama od kojih posebno sa Međunarodnim Komitetom Crvenog krsta – kancelarija u Banja Luci čiji smo i ogranak u
humanitarnom pogledu.
3.5.4.4. Socijalna zaštita
Na području grada Prijedora djeluje nekoliko ustanova socijalne zaštite koje omogućavaju
raznovrsnost i dostupnost usluga socijalne zaštite i socijalnog zbrinjavanja građana i to: JU Centar za socijalni rad kao lokalni nosilac socijalne zaštite i usluga socijalnog rada na području opštine Prijedor,
dvije ustanove socijalne zaštite za smještaj korisnika i to Dom za penzionere i stara lica Prijedor, te JU Dom za muška lica sa invaliditetom Prijedor. Takođe, na području opštine postoje dva privatna Doma za
smještaj penzionera i starih lica te nekoliko NVO, tačnije udruženja građana osnovanih u cilju pružanja
psihosocijalne i edukativne podrške vulnerabilnim kategorijama stanovništva. Javna ustanova socijalne zaštite Dom za penzionere i stara lica Prijedor je osnovan
odlukom Vlade Republike Srpske i počeo je sa radom 1999. godine. Pored zgrade Doma koji se nalazi u užem centru grada, Dom u svom sastavu ima i gerijatrijsko odjeljenje koje je smješteno u bivšoj zgradi
Opšte bolnice Prijedor. Gerijatrija je u potpunosti renovirana u 2010. godini sredstvima izdvojenim iz budžeta Republike Srpske. Socijalno-zdravstvena služba Doma obavlja poslove socijalnog rada,
primarne zdravstvene zaštite korisnika, fizikalnu terapiju, higijene i njege korisnika, radno-okupacione
terapije, društvenih i rekreativnih aktivnosti korisnika, održavanje higijene prostorija i poslove vešeraja. JU Dom za muška lica sa invaliditetom Prijedor na trajnom smještaju ima 205 korisnika
od kojih je 13 djece do 18 godina starosti. Od navedenog broja, po kategorijama ometenosti 15 lica je stepena ometenosti laka mentalna retardacija, 96 umjerena mentalna retardacija, 21 lice je sa teškom
mentalnom retardacijom, 42 lica su sa višestrukim smetnjama, 3 lica su sa drugim smetnjama MKB- 10,
2 lica ne podliježu razvrstavanju po Pravilniku. Pored intelektualne insuficijencije, kod većine lica sa umjerenom težom i teškom mentalnom retardacijom, evidentne su i različite vrste psihofizičkih
poremećaja, u čijoj osnovi leže posljedice poznatih i nepoznatih oštećenja ili oboljenja nervnog, mišićnog ili koštanog sistema. Dom obezbjeđuje potpuno i trajno zbrinjavanje (stanovanje, ishrana,
njega, zdravstvena zaštita, kulturno-zabavne, sportske i druge aktivnosti) u skladu sa potrebama i
psihofizičkim sposobnostima štićenika, odgovarajuće oblike vaspitanja, obrazovanja i osposobljavanja za rad i radne aktivnosti u skladu sa potrebama i psihofizičkim sposobnostima štićenika, radi na ublažanju
ili otklanjanaju posljedica onesposobljenja, vrši radno angažovanje štićenika pod posebnim uslovima i u skladu sa osposobljenošću za rad.
Specijalna osnovna i srednja škola u Prijedoru, kao i novootvoreni centar „Sunce“ nudi usluge osnovnoškolskog obrazovanja lako, umjereno i teže mentalno retardiranih učenika i učenika
sa višestrukim smetnjama, srednje stručno obrazovanje LMR učenika u trajanju od tri (3) godine koji se
osposobljavaju za KV radnike, te radno osposobljavanje umjereno i teže mentalno retardiranih učenika te učenika sa višestrukim smetnjama, psihomotornu reedukaciju, logopedski i fizioterapeutski rad. U
školi se obrazuju učenici sa LMR, UMR, TMR te višestrukim smetnjama, koji su, pored smanjenih mentalnih sposobnosti, opterećeni ugrožavajućim socio-ekonomskim prilikama u kojima žive. Sva djeca
su razvrstana po stepenu ometenosti, a prema Rješenju o razvrstavanju. Osim vaspitno obrazovnih
aktivnosti, škola provodi i vannastavne aktivnosti među kojima značajno mjesto zauzimaju fizioterapeutske vježbe i rehabilitacijski tretmani, logopedske vježbe-korekcija i rehabilitacija govora,
sekcije (sportske, rukotvorine, ekološke, vezije itd.), podrška redovnim školama na području inkluzije.
Nosilac socijalne zaštite na području grada Prijedora je javna ustanova sa posebnim ovlaštenjima JU Centar za socijalni rad, koji je osnovan 14.11.1961. godine odlukom Skupštine
Opštine, s ciljem ostvarivanja prava utvrđenih Zakonom o socijalnoj zaštiti, usmjerenih prema različitim
kategorijama socijalno ugroženog stanovništva. Sredstva za rad CSR se obezbjeđuju iz budžeta Opštine Prijedor i Republike, dok se prava predviđena Zakonom o dječijoj zaštiti finansiraju iz sredstava JFDZ
RS.
47
JU CSR Prijedor raspolaže sa dobro opremljenim i uslovnim poslovnim prostorom veličine 860
m2, uz obezbjeđenu pristupačnost za osobe sa invaliditetom. Takođe, CSR je dosta dobro tehnički opremljen sredstvima za komunikaciju, vlastitim automobilima i terenskim vozilima, računarskom
opremom, umreženim internet pristupom svih kancelarija, te operativnom bazom podataka koja je od nedavno u primjeni. U JU CSR Prijedor 38 radnika je zaposleno na neodređeno radno vrijeme, dok 2
radnika rade kao volonteri. Struktura zaposlenih profesionalaca je sledeća: 2 magistra nauka (10%), 13
stručnih radnika sa visokom školskom spremom (65 %), te 5 sa višom (25 %). Socijalni radnici predstavljanju najbrojniju grupu stručnih radnika (45 %), od kojih znatan broj čine socijalni radnici sa
višom stručnom spremom. Polna struktura zaposlenih govori o znatno većem učešću žena, jer je 85 % zaposlenih stručnih radnika CSR ženskog pola. Starosna struktura govori u prilog zapošljavanja mladih
visokoobrazovanih kadrova (30% zaposlenih starosti od 25-35 god.), gdje se može govoriti o smjeni generacija i prelasku sa tradicionalnih formi rada na primjenu novih, savremenih metodologija u radu sa
klijentima.
Struktura korisnika prava i usluga JU CSR Prijedor
Prema istraživačkim pokazateljima te na osnovu izvještaja o radu CSR Prijedor, analitička služba JU CSR Prijedor koja evidentira i prati socijalne potrebe građana i probleme u oblasti socijalne
zaštite te predlaže mjere u rješavanju socijalnih potreba građana, izvještava da je da je tokom
2012.godine evidentirano 18. 642 lica koja su se po raznim osnovama obratili Centru za socijalni rad. Preko prijemno-trijažerske kancelarije, evidentiraju se lica koja se obraćaju, njihov status, područje
stanovanja, razlog obraćanja, kao i referenti kojima se upućuju klijenti.
Tabela broj: -- Pregled broja obraćanja Centru za socijalni rad
Razlozi obraćanja 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Bračne nesuglasice 431 467 478 481 497 503
Donacije 112 115 121 130 500 450
Inf o postupku po podnesenim zahtjevima 1241 1654 1747 1810 2161 2340
Izdavanje uv. licima u stanju soc. potrebe 326 731 898 932 232 272
Nasilje u porodici 130 148 152 158 164 196
Novčana pomoć-jednokratna 158 283 292 302 761 772
Novčana pomoć-osnovna 165 222 246 270 663 670
Ostvarivanje prava iz oblasti dječije zaštite 5908 4136 4320 4430 4500 4532
Podošenje zahtjeva za ocjenu ometenosti u razvoju 324 354 351 230 274 195
Pomoć u namirnicama, knjigama, garderobi i ogrevu 168 725 737 765 770 775
Poslovi maloljetničke delikvencije 145 177 183 195 199 220
Poslovi mirenja i brakorazvoda 154 173 175 185 187 192
Stambena problematika klijenata i otkup stanova 142 150 152 160 162 175
Subvencije električne energije 144 3180 3973 4250 4450 4630
Tuđa pomoć i njega 350 392 398 412 650 687
Usluge defektologa 138 155 162 250 620 650
Usluge psihologa 143 160 169 230 249 483
Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti 276 313 301 325 204 19
Vanbračne zajednice 154 173 178 190 192 198
Zdravstvena zaštita klijenata 513 565 572 617 451 230
Starateljstvo 324 388 392 395 330 356
Smještaj u ustanove i porodice 56 79 81 94 91 97
UKUPNO 11762 15042 15978 16611 18307 18642
Izvor: CSR Prijedor
Najveći problemi u socijalnoj zaštiti su:
Nedostatak sredstava za podmirivanje zakonom predviđenih prava i usluga prema korisnicima te novoidentifikovanih potreba i usluga prema građanima
Nedovoljan broj zaposlenih stručnih radnika obzirom na narastajući broj klijenata i njihovu kompleksnu psihosocijalnu problematiku te propisane zakonske normative
48
Kadrovka i materijalna onemogućenost za razvoj preventivnih psihosocijalnih programa i
aktivnosti prema vulnerabilnim kategorijama stanovništva Nedostatak situacionih analiza stanja i potreba korisničkih kategorija
Neusklađenost projekata pomoći i podrške prema građanima između javnog, nevladinog i privatnog sektora (zastupljenost samo određenih kategorija prema kojima su usmjereni projekti
psihosocijalne podrške, istovrsnost mjera pomoći i podrške, kratkoročnost efekata)
Sektorski fokusi - strateški pravci djelovanja
Garantovanje adekvatnog nivoa socijalne zaštite. Osnaživanje i unapređenje nivoa socijalne sigurnosti građana Prijedor kroz realno sagledavanje potreba i mogućnosti za obezbeđenje
prostornih, finansijskih i ljudskih resursa za funkcionisanje socijalne zaštite u opštini Prijedor; Racionalno i usmjereno korišćenje postojećih lokalnih i nacionalnih resursa i identifikovanjenovih
kreativnih rješenja za pribavljanje sredstava za inovativne usluge;
Podsticanje i unapređenje međusektorske saradnje i pluralizma u pružanju usluga socijalne zaštite, uz institucionalizaciju partnerstva;
Kvalitetne usluge za sve korisnike, sa naglaskom na najosjetljivije i nevidljive društvene grupe, uvažavajući princip jednake dostupnosti;
Unapređenje kvaliteta života i poboljšanje društvenog položaja manjinske populacije;
Kontinuirano senzibilisanje javnosti za samoprepoznavanje i prepoznavanje osoba u stanju socijalne potrebe;
Poboljšanje društvenog položaja porodice kao institucije u opštini kroz konstantnu afirmaciju porodičnih vrednosti i poboljšanja uslova i kvaliteta života.
Strateški ciljevi razvoja socijalne zaštite grada Prijedora Unapređenje postojećih usluga socijalne zaštite za osjetljive društvene grupe građana na
teritoriji opštine Prijedor kroz povećanje obima i kvaliteta usluga, broja korisnika i uz
intersektorski pristup i pluralizam pružaoca usluga; Povećanje nivoa socijalne zaštite posebno osjetljivih društvenih grupa građana u opštini Prijedor
kroz uvođenje inovativnih organizacionih oblika lokalnih usluga socijalne zaštite na principima saradnje i partnerstva među sektorima i uz pluralizam pružaoca usluga;
Jačanje lokalnog sistema socijalne zaštite kroz razvijanje održivih mehanizama međusektorske
saradnje i institucionalizacije istih, utemeljene na ravnopravnosti pružaoca usluga iz javnog, privatnog i civilnog sektora: izgradnja ljudskih resursa i cjelovitih kapaciteta sistema;
Informisanje i edukovanje javnosti za smanjenje diskriminacije posebno osjetljivih grupa i aktiviranje svih odgovornih činilaca iz javnog, privatnog i civilnog sektora u ovom pravcu;
Smanjenje siromaštva kod Roma;
Smanjenje siromaštva kod osoba sa invaliditetom lica sa poteškoćama u mentalnom zdravlju; Efikasna primjena postojećih i definisanje novih programa, mjera i aktivnosti direktno
usmjerenih na najsiromašnije i socijalno ugrožene grupe naročito u najmanje razvijenim područjima;
Evidentno je da grad Prijedor ima razvijenu mrežu ustanova zdravstvene i socijalne
zaštite i da se ovoj oblasti posvećuje velika pažnja. Zajedničkim učešćem lokalne zajednice i resornih ministarstava u poslednjih 8 godina izgrađen je značajan broj ambulanti
porodične medicine, kako u urbanim, tako i u ruralnim dijelovima grada, čime je poboljšana dostupnost navedenih ustanova svim stanovnicima grada Prijedora, a takođe je poboljšan I
kvalitet navedenih usluga. U narednom periodu neophodno je nastaviti sa sanacijom i rekonstrukcijom
objekata “Doma zdravlja”, te ulaganjima u novu opremu u skladu sa finansijskim
mogućnostima. Na prvom mjestu neophodno je izvršiti sanaciju i rekonstrukciju Službe hitne pomoći, te riješiti način finansiranja iste. Takođe je neophodno na drugačiji način
riješiti pitanje ugovaranja finansiranja zdravstvene zaštite sa Fondom zdravstvenog
osiguranja RS.
3.5.5. Stanovanje
Stambena politika predstavlja jednu od najznačajnijih državnih politika koja ima jasne
posljedice na razvoj jednog prostora i svih njegovih komponenti (prirodna, socio - ekonomska,
49
tehnička komponenta). Oblast stanovanja predstavlja i razvojno pitanje, jer bi pokretanjem ciklusa
stanogradnje došlo do aktiviranja potencijala velikog broja različitih privrednih grana. Nažalost, Republika Srpska i Bosna i Hercegovina ne posjeduju strateški dokument o stambenj politici, a oblast
stanovanja nije čak ni regulisana zakonskim propisima. Ta činjenica se negativno odražava na brojne oblasti društvenog života i prostor u cjelini.
Problematika stanovanja u sadašnjim uslovima razvoja grada Prijedora u osnovi predstavlja
jedno od egzistencijalnih pitanja njenih građana. Nakon masovne privatizacije stambenog fonda koja je započeta 2000 godine u BiH, a samim tim i u gradu Prijedoru, stambena oblast je gotovo potpuno
prepuštena tržištu i njegovim mehanizmima. Međutim, u sadašnjoj ekonomskoj situaciji kupovina stanova na tržištu je nedostupna za većinu stambeno ugroženog stanovništva, tako da mnogi građani
sa prosječnim primanjima neće biti u mogućnosti da kupe stan, tako da će život provesti kao zakupci. Na osnovu podataka dobijenih istarživanjem, odnosno procjenm, na području Grada Prijedora
se nalaze 34.953 stambene jedinice od čega su 29.583 kuće, dok preostali broj od oko 5.000 čine
stanovi. Od ukupnog broja kuća oko 4.500 su novoizgrađeni stambeni objekti u privatnom vlasništvu koji su izgrađeni u naseljima u kojima je Grad Prijedor dodijelio građevinsko zemljište izbjeglim i
raseljenim licima radi rješavanja njihovog stambenog pitanja. Grad Prijedor je vlasnik 140 stanova, od čega je 20 neraspoređenih stambenih jedinica.
Alternativni smještaj putem Ministarstva za izbjegla i raseljena lica koriste porodice iz kategorije
izbjeglih i raseljenih lica i to: 93 porodice koriste nepotraživane stanove, 20 porodica objekte drugih vlasnika, 65 porodica koristi objekte izgrađene sredstvima Vlade RS, 45 porodica koriste smještaj putem
individualnog zakupa, a 34 lica korisnici su Doma penzionera. Ne vode se evidencije o broju podstanara na području Grada.
Za smještaj porodica demobilisanih boraca izgrađeno je 58 stanova. Za potrebe porodica palih boraca izgrađeno je 17 stambenih jedinica, a iz sredstava Vlade RS za navedenu kategoriju 50
stambenih jedinica su useljene.
U narednom periodu težiće se izgradnji stanova putem donatorskih sredstava za one kategorije stanovništva koje nisu u mogućnosti da vlastitim sredstvima ili uz pomoć kredita riješe svoje stambeno pitanje. Takvi stanovi bi se davali u zakup navedenim kategorijama
stanovništva po minimalnim cijenama zakupa, a tako stvorenim stambenim fondom bi raspolagala država, odnosno lokalna zajednica. Svi ostali vidovi stanovanja i izgradnje
stanova odnosili bi se na individualno stanovanje i gradnju stambenih jedinica koje bi bila
svojina fizičkih lica.
3.5.8. Osjetljive/ranjive grupe
3.5.9. Civilno društvo (nevladine organizacije)
Na području Grada djeluju 42 nevladine organizacije koje su osnovane i djeluju u skladu sa odredbama Zakona o udruženjima i fondacijama Republike Srpske. Između Administrativne službe
Grada Prijedora i NVO sektora postoji uspješna i korektna saradnja dugi niz godina. U želji da finansira projekte, a ne i administrativne troškove NVO, Grad Prijedor je 2009. godine potpisao Sporazuma o
međusobnoj saradnji i partnerstvu između opštine Prijedor, Skupštine opštine Prijedor i nevladinih
organizacija. Od tad Gradonačelnik Prijedora svake godine raspisuje javni konkurs za sufinansiranje ili finansiranje najpovoljnijih projekta nevladinih organizacija. Konkurs se raspisuje u skladu sa Odlukom o
kriterijumuima, načinu i postupku raspodjele sredstava udruženjima i fondacijama. Odluku je donijela Skupština opštine Prijedor 2006. godine, za najpovoljniji projekat u oblasti zapošljavanja, poljoprivrede,
privrede, turizma, zdravstva, obrazovanja, kulture, socijalne zaštite, ekologije, ljudskih prava, jačanja demokratskog društva i razvoja sporta. Osim toga, Grad Prijedor svake godine raspisuje javni konkurs
za izbor najpovoljnijeg projekta u oblasti poboljšanja položaja mladih na koji se mogu prijaviti sve
omladinske organizacije koje djeluju na području grada Prijedora. Takođe, u budžetu postoji stavka za direktno finansiranje socijalno humanitarnih udruženja i udruženja nacionalnih manjina. Važno je
napomenuti da je Grad Prijedor prvi grad u Bosni i Hercegovini koji je u budžetsko finansiranje uvrstio nacionalne manjine. Izdvajanje serdstava iz budžeta Grada Prijedora za finansiranje i sufinansiranje
NVO sektora povećava se svake godine, što omogućuje bolji i kvalitetniji rad ovog sektora
50
Nevladin sektor treba da preuzme veću ulogu u pripremi za implementaciju i samoj implementaciji strategije razvoja. Informacije sa kojima ovaj sektor raspolaže i njegovi
kapaciteti treba da značajno pomognu javnim akterima i nosiocima pripreme i
implementacije razvojnih projekata, a time i ove strategije. Pri tome, ne treba iz fokusa gubiti zainteresovanost i važnost uključivanja aktera iz privatnog sektora, a posebno u
projektima i aktivnostima čija održivost zavisi od budućih finansijskih efekata.
3.6. FIZIČKA INFRASTRUKTURA I KOMUNALIJE
3.6.1 Stanje dokumenata prostornog uređenja
Prema Zakonu o uređenju prostora i građenju (Sl. glasnik Republike Srpske br. 55/10), prostorno planiranje u lokalnim zajednicama se obezbjeđuje donošenjem dokumenata prostornog uređenja i
drugih dokumenata i propisa određenih ovim Zakonom. Dokumentima prostornog uređenja određuje se organizacija, namjena i način korištenja i upravljanja prostorom, te kriterijumi i smjernice za uređenje i
zaštitu prostora lokalne zajednice. U tom smislu, dokumenti prostornog uređenja mogu biti strateškog nivoa (prostorni plan
jedinice lokalne samouptave i urbanistički plan koji se donosi za urbana područja jedinice lokalne
samouprave) i sprovedbenog nivoa (zoning planovi, regulacioni planovi, urbanistički projekti i planovi parcelacije), koji se donose za manje prostorne cjeline u sklopu područja jedinice lokalne samouprave.
U svrhu ostvarivanja jedinstvenog sistema planiranja i programiranja razvoja i prostornog planiranja kao njegovog sastavnog dijela koriste se prvenstveno strateški dokumenti prostornog uređenja.
Grad Prijedor ima važeći Prostorni plan opštine Prijedor 2008-2018 (Sl. glasnik opštine Prijedor
br. 10/09), donesen u vrijeme kada je ova lokalna zajednica imala status opštine. Ovaj strateški dokument prostornog uređenja je prema Zakonu o uređenju prostora i građenju važeći dokument. U
toku je izrada Urbanističkog plana Prijedor (planski period 2013-2023) kao najvećeg urbanog područja u sklopu teritorije grada Prijedora. Također, u toku je izrada i strateškog dokumenta prostornog uređenja
- Prostorni plan područja posebne namjene nacionalni park „Kozara“ 2011-2031, a aktivnosti na njegovoj izradi vodi Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Vlade RS. U periodu
od donošenja Prostornog plana opštine Prijedor izrađena je Studija saobraćaja urbanog područja
Prijedora i njeni rezultati se koriste za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja oba nivoa i u druge svrhe. Prostornim planom opštine Prijedor, utvrđena je obaveza i dinamika pribavljanja više
planskih strateških dokumenata iz raznih oblasti relevantnih za oblast prostornog planiranja i uopšte planiranja i programiranja razvoja lokalne zajednice od kojih je izrađen mali broj, što je vidljivo iz
pregledne tabele u prilogu. Ova lokalna zajednica raspolaže sa još 30 važećih sprovedbenih dokumenata
prostornog uređenja. Kad su u pitanju obaveze iz Strategije razvoja opštine Prijedor u periodu od 2008. do 2013.
godine, iste su većim dijelom izvršene, a preostale su u realizaciji i trebaju da budu izvršene u toku 2013. godine.
51
Tabela 25. Spisak važećih dokumenata iz oblasti prostornog uređenja
PROSTORNI PLANOVI
1. PROSTORNI PLAN OPŠTINE PRIJEDOR
2008-2018 «SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 10/09
2. PROSTORNI PLAN REPUBLIKE SRPSKE « SLUŽBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE» broj 86/07
REGULACIONI PLANOVI
2. REGULACIONI PLAN RUDNIKA ŽELJEZNE RUDE „OMARSKA“ « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 11/08
3. IZMJENA DIJELA REGULACIONOG PLANA „servisno-uslužne i radne zone
uz magistralni put prijedor-banja luka i radne i stambene zone svale“ « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 3/08
4. dopunA REGULACIONOG PLANA centralne zone prijedora sa spomeničkim
kompleksom - II FAZA (Sekcije 1 i 2) « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 11/08
5. IZMJENA REGULACIONOG PLANA PODRUČJA NASELJA URIJE I ČIRKIN
POLJE – I FAZA – IZMJENA REGULACIONOG PLANA RASADNIK I AERODROM III
« SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 05/08
6. izmjenA i dopunA RP „centralne zone prijedora sa spomeničkim
kompleksom“ – I FAZA « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 7/07
7. IZMJENA I DOPUNE REGULACIONOG PLANA ZA UŽE URBANO PODRUČJE
NASELJA OMARSKA « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 12/09
8. REGULACIONI PLAN PODRUČJA NASELJA „URIJE JUG“ « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 4/09
9. IZMJENA I DOPUNA REVIZIJE RP NASELJA „PEĆANI“- DIO SEKCIJE I I
DIJELA NASELJA DONJA PUHARSKA « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 2/10
10. izmjena i dopuna REGULACIONOG pLANA naselja „kozarac-centar“ « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 9/07
11. rEGULACIONI PLAN PODRUčJA BIVŠEG POGONA”CELPAK”-SEKCIJA 1 I
SEKCIJA II « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 9/06
12. REGULACIONI PLAN PODRUčJA DIJELA NASELJA URIJE I čIRKIN POLJE –
II FAZA « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 10/06
13. REGULACIONI PLAN „STARI GRAD“ « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 03/07
14. rEGULACIONI pLAN PODRUČJA MATARUŠKO POLJE, MATARUŠKO POLJE
2 I NASELJA TUKOVI- SEKCIJA 1 « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 12/07
15. REGULACIONI pLAN NASELJA „PEĆANI“ SEKCIJA 1 I 2 « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 01/08
16. IZMJENA I DOPUNA REGULACIONOG PLANA naselja AERODROM i I
AERODROM II « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 08/08
17. rEGULACIONI PLAN poslovne zone „čirkin polje“ sekcija 1 « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 08/11
18.
REGULACIONI PLAN DIJELOVA NASELJA DONJA PUHARSKA I URIJE – I FAZA (Sekcija 1 i Sekcija 2)
„ SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR“, br. 6/13
19. REVIZIJA IZMJENE I DOPUNE REGULACIONOG PLANA CENTRALNE ZONE
PRIJEDORA SA SPOMENIČKIM KOMPLEKSOM- I FAZA - SEKCIJA 1 Odluka o donošenju nije objavljena u Službenom glasniku te će biti proslijeđen podatak kada se isto dogodi
PLANOVI PARCELACIJE
19. PLAN PARCELACIJE ZA PRIGRADSKA NASELJA „ORLOVCI-JANJIćA
PUMPA“ « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 6/05
20. PLAN PARCELACIJE ZA PODRUČJE PRIGRADSKOG NASELJA „GLAVICE“ « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 6/05
21. PLAN PARCELACIJE ZA PODRUČJE GRADSKIH NASELJA „NOVA
ORLOVAčA“, „ORLOVAčA –VRBICE“, „ORLOVAčA-TOPOLIK“, „ORLOVAčA-CELPAK“
« SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 6/05
22. PLAN PARCELACIJE ZA područje PRIGRADSKog NASELja baltin bare-
gomjenica“ « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 3/06
23. PLAN PARCELACIJE za područje seoskog naselja rasavci“ « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 3/06
24. PLAN PARCELACIJE ZA područje PRIGRADSKOg NASELja GLAVICA 3“ « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 4/06
25. PLAN PARCELACIJE za prostor „krajina –celpak“ « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 9/06
26. PLAN PARCELACIJE ZA DIO SEOSKOG NASELJA D.GAREVCI SEKCIJA 1 i
SEKCIJA 2 « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 9/07
27. PLAN PARCELACIJE za dio seoskog naselja G.orlovci- kalate « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 9/07
28. PLAN PARCELACIJE za dio prigradskog naselja Bistrica « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 6/11
29. PLAN PARCELACIJE za dio prigradskog naselja „kavanište“ « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 6/11
30. PLAN PARCELACIJE za dio gradskog naselja donja puharska – sekcija 1 i
sekcija 2 « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 6/11
URBANISTIČKI PROJEKTI
31. URBANISTIČKI PROJEKAT za dio naselja urije centar-UP „tešinić" « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 4/06
32. URBANISTIČKI PROJEKAT „vuk karadžić“ « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 8/06
STUDIJE I STRATEGIJE
52
Izvor: Odjeljenje za prostorno uređenje, Grad Prijedor
3.6.2. Stanje saobraćajne infrastrukture
Grad Prijedor saobraćajno je (željeznički i drumski) povezan sa drugim opštinama, regijama i
zemljama. Sve mjesne zajednice povezane su putevima sa središtem grada. Ukupna dužina puteva na području Grada Prijedora iznosi preko 800 km, od toga 195,9 km
lokalnih puteva (141,3 km ili 72% sa asfaltnim zastorom) i 138,9 km nekategorisanih puteva od značaja
za grad (41,9 km ili 30% sa asfaltnim zastorom). Putnu infrastrukturu opštine Prijedor čine magistralni putevi (M-4 i M-15), regionalni putevi (R-
405a; R-406; R-475; R-477 i R- 477a), lokalni putevi (L01-15; L02-406, L03-406; L04-4; L05; L06-05; L07-05; L08; L09; L10; L11-15; L12; L13-4; L14-15, L15-5; L16-4; L17-4; L18-4; L19-05; L20-405 i L08-
4), nekategorisani putevi (seoski, poljski, šumski i sl.). Magistralni putevi na području grada asfaltirani su cijelom svojom dužinom, regionalni putevi su asfaltirani u dužini 47,1 km, dok su lokalni putevi
asfaltirani u dužini od 141,3 km.
Slika 3. Saobraćajna povezanost Prijedora sa susjednim opštinama
33. STUDIJA SAOBRAĆAJA OPŠTINE PRIJEDOR Zaključak kojim je usvojena Informacija o završetku
aktivnosti na izradi Studije saobraćaja, « SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR» broj 4/10
34. STRATEGIJA RAZVOJA OPŠTINE PRIJEDOR u periodu od 2008. Do
2013.god. „ SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR“, br. 06/08
35. STRATEŠKI PLAN DOBRE UPRAVE U OBLASTI VODA I ZAŠTITE ŽIVOTNE
SREDINE OPŠTINE PRIJEDOR (2008-2013) „ SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR“, br.10/08
36. STUDIJA MOGUĆNOSTI OBAVLJANJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U
ZONAMA ZAŠTITE IZVORIŠTA PITKE VODE „MATARUŠKO POLJE“, „MATARUŠKO POLJE-TUKOVI II“
DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA U IZRADI za koje je Nosioc pripreme Odjeljenje za prostorno uređenje Grada Prijedora
1.
URBANISTIČKI PLAN PRIJEDORA
Odluka o pristupanju izradi RP - „ SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR“, br. 11/09
2.
RP DIJELOVA NASELJA DONJA PUHARSKA I URIJE –II FAZA (Sekcija 3) Odluka o pristupanju izradi RP - „ SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR“, br. 10/11
3.
RP PODRUČJA UZ KORITA RIJEKA SANA I GOMJENICA NA URBANOM PODRUČJU PRIJEDORA ASELJA DONJA PUHARSKA I URIJE – Sekcija 1 i
Sekcija 2
Odluka o pristupanju izradi RP - „ SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR“, br. 11/11
4.
REVIZIJA IZMJENE I DOPUNE REGULACIONOG PLANA CENTRALNE ZONE PRIJEDORA SA SPOMENIČKIM KOMPLEKSOM- I FAZA - SEKCIJE 2 I 3
Odluka o pristupanju izradi RP - „ SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR“, br. 4/12
5.
PLAN PARCELACIJE ZONA UZ MAGISTRALNI PUT M-15 PRIJEDOR –KOZ.DUBICA SEKCIJA 1-SJEVER I MAGISTRALNI PUT M-4 PRIJEDOR –
BANJALUKA SEKCIJA 2 - ISTOK
Odluka o pristupanju izradi RP - „ SLUŽBENI GLASNIK OPŠTINE PRIJEDOR“, br. 4/12
DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA U IZRADI za koje je Nosioc pripreme Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju
1.
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA REPUBLIKE SRPSKE
Odluka o pristupanju izradi I Odluka o izmjeni Odl.o prist.izradi -
„SLUŽBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE“, br. 71/11 i 72/12
2. PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNE NAMJENE NACIONALNI PARK
„KOZARA“ Odluka o pristupanju izradi -
„SLUŽBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE“, br. 125/11
53
Izvor: Odjeljenje za stambeno komunalnu djelatnost, Grad Prijedor
Na području čitavog Grada Prijedora u funkciji je i željeznička mreža. Oostoji mogućnost
povezivanja sa ostalim gradovima u RS/FBiH lokalnim putničkim vozovima sa presjedanjem u stanici Doboj za stanice: Modriča, Šamac, Tuzla, Maglaj ili u stanici Novi Grad za stanicu Bihać. Veze sa
gradovima drugih država se ostvaruju međunarodnim brzim vozovima sa prevozom putnika.
Dobar geografski položaj grada, te relativno dobra izgrađenost drumske i željezničke infrastrukture, otvaraju mogućnosti za njegov dalji razvoj.
Evidentan problem saobraćajne infrastrukture na području Prijedora je preopterećenost putne mreže. Saobraćajna infrastruktura „naslijeđena“ je iz prijeratnog perioda i evidentno ne može da
zadovolji današnje potrebe stanovništva Prijedora. Posmatrajući broj registrovanih motornih vozila, odnosno saobraćajno opterećenje ulica na
području Grada Prijedora u odnosu na prijeratni period, uočljivo je veliko povećanje saobraćaja. Značaj
ovog problema posebno je evidentan ukoliko se u obzir uzme i povećanje/priliv saobraćaja u periodima godišnjih odmora/sezona, uz nezadovoljavajuću širinu i kapacitet postojećih saobraćajnica.
Veliki problem također predstavlja i nedovoljan broj parking mjesta. U skladu sa navedenim poteškoćama, jedno od usmjerenja grada Prijedora (drumski saobraćaj)
treba uklučiti rješavanje navedenih problema kroz projekte koji se odnose na izgradnju zaobilaznica,
otklanjanje uskih grla, izgradnju javnih garaža, razvijanje parking servisa), te izgradnju brzih puteva i auto puta, čime bi se značajno podigla konkurentnost opštine, u smislu povećanja atraktivnosti grada za
buduća ulaganja u privredu. S obzirom na postojanje željezničke mreže i radionice za opravku teretnih kola, aktivnosti grada
u ovoj oblasti trebale bi se usmjeriti na održavanje već postojeće željezničke mreže. Po pitanju autobuskog saobraćaja, pažnju bi trebalo usmjeriti na buduće regulisanje gradskog i prigradskog
saobraćaja. Postojanje sportskog aerodroma na području grada, otvara mogućnost za korištenje istog
kao regionalnog centra za usluge u poljoprivredi i gašenju požara.
3.6.3 Stanje tehničke infrastrukture
3.6.3.1 Elektro-energetska infrastruktura
Grad Prijedor se napaja električnom energijom iz EE sistema BiH i to: iz 220 kV mreže (DV 220 kV Kakanj – Prijedor 2, DV 220 kV Jajce – Prijedor 2, DV 220 kV
Prijedor 2 – Međurić i D 220 kV Prijedor 2 – Mraclin (HEP) koristeći transformaciju 220/110
kV snage 2h150 MVA,
54
iz 110 kV mreže (RS) sa tri DV 110 kV koja polaze iz TS 400/110 kV/ kV Banjaluka 6 i
iz 110 kV mreže (Federacije) sa dva DV 110 kV.
Grad Prijedor se napaja iz TS 110 kV /h: TS 110/20 kV Prijedor 1, instalisane snage 2h20 MVA,
TS 110/20 kV Prijedor 3, instalisane snage 1h20 MVA,
TS 110/20/6,3 kV Prijedor 5, (TP1 110/6,3 kV 16 MVA; TP2 110/20/6,3 kV 20/20/14 MVA i
TP3 110/2h10,57; 10,5 kV 20/20/14 MVA).
Ukupno instalisana snaga je 116 MVA. Ostali podaci o elektro-energetskoj infrastrukturi Grada Priejdora,
dati su u tabeli.
Tabela 26. Podaci o elektro-energetskoj infrastrukturi Broj trafostanica 20/0,4 kV 495
Broj trafostanica 6/0,4 kV 55
Instalisana snaga u trafostanicama20 (6)/0,4 kV cca 160 MVA (megavoltampera)
Maksimalno vršno opterećenje cca 51 MW (megavata)
Prosječno vršno opterećenje cca 34 MW (megavata)
Dužina vodova 20 kV cca 540 km
Dužina vodova 6 kV cca 90 km
Dužina vodova NN cca 3200 km
Ukupan broj potrošača 37.044
Domaćinstva 34.898
Ostala potrošnja 2.146
Procenat potrošača na gradskom području 33%
Procenat potrošača na prigradskom području 21%
Procenat potrošača na seoskom području 46%
Izvor: ZP “Elektrokrajina“, RJ “Elektrodistribucija“ Prijedor
Broj potrošača po raznim vrstama potrošnje na području Grada Prijedora prikazan je u narednoj tabeli.
Tabela 27. Broj potrošača prema vrstama potrošnje
Godina
Broj potrošača Indeks
Velepotrošači Domaćinstva Ostali potrošači Ukupno
2008 32 34.123 2.256 36.411 1.003
2009 39 34.624 2.186 36.849 1.012
1010 45 34.268 2.081 36.394 0.987
2011 47 34.711 2.061 36.819 1.011
2012 53 34.898 2.093 37.044 1.006
Izvor: ZP “Elektrokrajina“, RJ “Elektrodistribucija“ Prijedor
Stanje srednje-naponske i nisko-naponske mreže i postrojenja na području RJ Elektrodistribucija Prijedor, nije na potrebnom nivou, ni u pogledu naponskih prilika, ni u pogledu
kontinuiteta isporuke električne energije. Za to postoji više razloga: veliko distributivno područje koje pokriva RJ,
velika razuđenost mreže sa velikom prosječnom dužinom NN izlaza,
nedovoljna ulaganja u elektro-energetsku infrastrukturu u ranijem periodu (postoje dijelovi
NN mreža, pogotovo seoskih, u koje nije ulagano po 30 i više godina),
nedovoljan broj trafostanica i mali presjeci napojnih vodova na NN mreži seoskih, a i nekih
gradskih područja, „čišćenje“ dotrajalih i oštećenih dijelova mreže i postrojenja, poslije prelaska sa 10 na 20
kV napon,
55
velika dugovanja za utrošenu električnu energiju, što ima za posljedicu otežana ulaganja u
elektroenergetsku infrastrukturu.
Ulaganja u rekonstrukciju, izgradnju i modernizaciju srednjenaponske i niskonaponske u
posljednjih 6-7 godina su znatno veća nego ranijih godina, kada se ulagalo nedovoljno i nesistematski, ne vodeći računa o objektivnom povećanju broja potrošača, o povećanoj potrošnji električne energije, o
većem oslanjanju na električnu energiju kao resurs, itd. Elektrokrajina a.d. Banja Luka i RJ
Elektrodistribucija Prijedor, poslovali su u otežanim uslovima, jer ne radi domaća industrija elektro-energetske opreme, zbog čega se veći dio uvozi, a visoki su i troškovi održavanja postrojenja zbog
njihove starosti. Vlastitim sredstvima i putem kreditnih zaduženja, ulaže se u rekonstrukciju i izgradnju nove elektro-energetske infrastrukture.
RJ Elektrodistribucija Prijedor je (bez naknade) izgradila elektro-energetsku infrastrukturu za napajanje električnom energijom objekata novopredviđenog vodovodnog sistema, dajući tako svoj
doprinos rekonstrukciji i izgradnji vodovodnog sistema Grada Prijedora. Ova izgradnja je obuhvatila
trafostanice i niskonaponsku mrežu na 11 lokacija. Pored toga, izgrađena je i elektroenergetska infrastruktura za napajanje objekata novopredviđenog regionalnog vodovodnog sistema “Crno vrelo“
(Banja Luka – Prijedor) i to: niskonaponska mreža - vodovodni sistem Omarska i
niskonaponska mreža - vodovodni sistem Jelićka.
U pogledu perspektive razvoja, Elektrokrajina a.d. Banja Luka daje svojevrstan investicioni
prioritet RJ Elektrodistribucija Prijedor, kada su u pitanju rekonstrukcija i novoizgradnja elektro-energetske infrastrukture. Planovi ulaganja se svode na poboljšanje naponskih prilika i kvaliteta
isporuke električne energije, i to: rekonstrukciju i novoizgradnju seoskih SN i NN mreža, sa povećanjem broja trafostanica i
tendencijom smanjenja prosječne dužine NN izlaza za 50%,
rekonstrukciju i novoizgradnju SN i NN mreža i trafostanica u izbjegličkim i povratničkim
naseljima, uz pomoć Vlade RS, rekonstrukciju 20 kV (kilovoltne) kablovske mreže na gradskom području uz novoizgradnju
više dionica kablovskih vodova, koji će doprinijeti kvalitetnijem snabdijevanju gradskog
područja u skladu sa regulacionim planom Grada,
rekonstrukciju, modernizaciju i novoizgradnju određenog broja trafostanica 20/0,4 kV
(kilovolti) na gradskom području, rekonstrukciju i modernizaciju 20 kV (kilovoltnih) rasklopnica Tukovi, Kozarac, Puharska,
Brezičani itd.
poboljšanje kvaliteta napajanja Opštine Oštra Luka izgradnjom rasklopnice 20 kV
izgradnju svih elektroenergetskih objekata utvrđenih regulacionom planom Opštine Prijedor.
novoizgradnju SN 20 kV (kilovoltnih) magistralnih dalekovoda, od kojih su završeni TS
Prijedor-1 – RS Kozarac, TS Tukovi – Brdo Jugovci, Konjevići - Drinići. investicije Elektroprenosa: dovršetak izgradnje 110/20 kV TS Prijedor-2, snage 20 MVA
(megavoltampera) i plan izgradnje trafostanice 110/20 kV (kilovolti) TS Prijedor-4, snage 20
MVA (megavoltampera).Ovim bi distributivno područje RJ Elektrodistribucija Prijedor bilo napojeno sa 5 elektroenergetskih objekata 110/20 kV (kilovolti).
Nove investicione aktivnosti treba da uključe: rekonstrukciju i /ili novu izgradnju 3 objekta TS 110/20 kV - investicija Elektroprenosa
rekonstrukciju i /ili novu izgradnju 16 trafostanica tipa MBTS 20/0,4 kV, te ukidanje stubnih
trafostanica sa područja obuhvaćenih urbanističkim planovima i zamjena za objekte
montažno betonskog tipa rekonstrukciju i /ili novu izgradnju 3 kablovska podzemna 20 kV voda ukupne dužine 36 m
izgradnja 20 kV magistralnih nadzemnih vodova za potrebe svođenja 20 kV napona u
novoizgrađene TS Prijedor 2, TS Prijedor 4, te radi razdvajanja gradske od seoske NN
mreže. Osim toga planira se ukidanje 20 kV nadzemnih vodova iz zona obuhvaćenih
urbanističkim planovima i svođenje u podzemne kablovske vodove. rekonstrukciju i /ili nova izgradnju 3 rasklopnice 20 kV
ukidanje 6,3 kV napona i prelazak na 20 kV napon
rekonstrukciju postojeće i izgradnju nove niskonaponske mreže
56
daljinsko upravljanje kompletnom mrežom (rasklopnicama, trafostanicama, potrošnjom i
očitanjem električne energije i sl.)
3.6.3.2 Telekomunikaciona mreža
U narednoj tabeli dat je pregled pokrivenosti teritorije Prijedora uslugama Telekoma.
Tabela 28. Prikaz pokrivenosti teritorije Grada Prijedora uslugama Telekoma
Opis 2007 2008 2009 2010 2011 2012
Broj fiksnih priključaka 23100 22800 21200 19900 18700 16846
Broj korisnika mobilne mreže n/a n/a n/a n/a n/a n/a
% Pokrivenosti JLS mobilnim signalom 95 98 98 99 99 99
Broj INTERNET korisnika 90 150 1200 3220 4930 6300
Broj MZ-a koji imaju telefonsku mrežu sve sve sve sve sve sve
Broj MZ-a koje imaju mogućnost
internet konekcije
4 7 15 22 29 37
Izvor: MTEL
Broj korisnika neprekidno raste što u dovoljnoj mjeri pokazuje kakav je kvalitet usluga Generalno gledajući, pokrivenost na području Grada Prijedora je veoma visoka, kao i kvalitet usluga.
U narednom periodu planirana su nova ulaganja u infrastrukturu a posebno treba naglasiti izgradnju pristupnih mreža optičkim kablovima (FTTx) čime će se znatno povećati kvalitet i postojeće brzine
prenosa.
3.6.4. Stanje komunalne infrastrukture i usluga
3.6.4.1 Vodovod i kanalizacija
Vodovodni sistem Prijedor snabdijeva vodom grad i prigradska naselja: Brezičani, Čerjeci, Puharska, Palančište, i Gomjenica kao i naselja Ljubija i Kozarac. Na vodovodni sistem trenutno je
priključeno oko 70.000 potrošača. Ostalo stanovništvo na području opštine se snabdijeva vodom iz lokalnih vodovoda i individualnih bunara.
Jedan od problema vodovodne mreže na području Grada je starost značajnog dijela
vodovodnog sistema (30-40 godina) i njena nedovoljna razvijenost koja bi pratila širenje urbanog naselja i potrebe za vodom. Završetkom i puštanjem u rad projekta sanacije, rekonstrukcije i dogradnje
sistema vodosnabdjevanja SECO krajem 2011. godine, riješeni su osnovni problemi u sistemu: obezbjeđene su dodatne količine vode od 160 l/sec bušenjem novog bunara EB-3 u Mataruškom Polju i
izgradnjom pumpne stanice na istom, izgrađen je dodatni rezervoarski prostor, nekoliko transportnih i
tlačnih cjevovoda, izvršena je rekonstrukcija postojećih pumpnih stanica, uvedena je SCADA i telemetrija. Puštanjem u rad ovog projekta, obezbjeđeno je redovno i kontinuirano vodosnabdjevanje
područja Kozarca iz pravca grada. Planiranom izgradnjom regionalnog vodovoda Donji Pervan – Petrov Gaj uz zahvatanje izvora
Crno vrelo na teritoriji Banje Luke, obezbjediće se vodosnabdjevanje za 11 sela / naselja na području Grada Prijedora. Objekti primarnog sistema na području Grada su već završeni. Sistem će biti pušten u
funkciju, završetkom zajedničkih objekata i objekata na području grada Banja Luka.
Nakon završetka projekta SECO, ostalo je neriješeno pitanje distributivne mreže, koja je stara, dotrajala, izgrađena različitim materijalima, lošeg kvaliteta, sa dosta „uskih grla“ i poddimenzionisanih
distributivnih cjevovoda. Sve je to dovelo do velikih gubitaka u cjevovodu i ekstremno visoke stope neobračunate vode od oko 80%.
Zbog nemogućnosti da se raspoloživim količinama vode redovno snabdjevaju svi potrošači, kao i
zbog značajne visinske razlike terena, vodovodni sistem Prijedora sastoji se iz četiri uslovno nezavisne vodovodne mreže (vodovodna mreža za prvu visinsku zonu, vodovodna mreža za drugu visinsku zonu,
vodovodna mreža za Ljubiju i vodovodna mreža za Kozarac).
57
U prvoj visinskoj zoni se nalazi oko 70% potrošača i ona se snabdijeva direktno sa izvorišta
„Tukovi“ (najveći dio grada se nalazi u prvoj visinskoj zoni od 130-150 mnm). Druga visinska zona vodovodne mreže Prijedora se vodom snabdijeva sa bunara „Prijedorčanka“ (u drugu visinsku zonu
spadaju sjeverni i sjeverozapadni dio grada i prigradska naselja: Puharska i Aerodrom). Ljubija se vodom snabdijeva sa izvorišta „Mataruško polje“.
Istraživanje novih izvorišta i izgradnja novih bunara na postojećim izvorištima Tukovi –
Mataruško polje, Rapića polje i Prijedorčanka bi predstavljala dobar put ka dugoročnom rješavanju problema vodosnabdijevanja na području opštine, s obzirom da je prema dosadašnjim saznanjima na
ovom području moguće zahvatiti još 250-300 l/sec, što bi bilo dovoljno za vodosnabdijevanje u narednih 30-40 godina.
Postojeći kanalizacioni sistem na području grada Prijedora je skupni. Procjenjuje se da kanalizaciona mreža pokriva površinu od cca 480 ha, a ukupna dužina kanalizacione mreže je cca 30
km. Na kanalizacionu mrežu je priključeno 5.500 domaćinstava, oko 2.500 stambenih objekata i oko
400 ostalih zagađivača: hoteli, trgovine, industrija, bolnica, škole itd. Može se reći da je postojeći sistem kanalizacione mreže grada nepotpun. On pokriva samo
određeni dio grada i nedovoljnih je dimenzija. Jedan dio stanovništva nema riješenu dispoziciju otpadnih voda putem kanalizacione mreže, jer otpadne vode ispuštaju putem kućne kanalizacije u
septičke jame. Rješenje ovog problema pokrenuto je na području naselja Tukovi, zbog direktne
opasnosti da dođe do zagađenja vode u izvorištu pitke vode ''Mataruško polje''. Na području Tukova je izgrađena primarna kanalizaciona mreža, dok je u toku odabir izvođača radova za izgradnju sekundarne
kanalizacione mreže i kućnih priključaka, koja će se realizovati u saradnji sa Evropskom Investicionom bankom.
U sklopu aranžmana sa EIB-om, predviđeno je da se riješe kanalizacione mreže naselja Gomjenica, Kozarac, Omarska, sekundarna mreža naselja regionalnog vodovoda Donji Pervan – Petrov
Gaj, primarni sistem vodosnabdjevanja Tomašička jezera i kao najbitniji problem – rekonstrukcija
distributivne mreže. Za rekonstrukciju dijelova distributivne vodovodne mreže je izrađena projektna dokumentacija.
Što se tiče tretmana otpadnih voda, stanje je još lošije. Jedan dio industrije ima predtretman, a drugi dio direktno svoje vode ispušta u vodotok, bez prethodnog tretmana. Takođe, ne postoji ni
tretman i prečišćavanje komunalnih otpadnih voda koje se neprečišćene ispuštaju u rijeku Sanu, što, u
narednom periodu, uslovljava potrebu ugradnje prečistača. Što se tiče dispozicije otpadnih voda naseljenih mjesta na području opštine Prijedor, može se konstatovati da je situacija nezadovoljavajuća,
a problem je evidentan i na područjima većih opštinskih subcentara, gdje dispozicija otpadnih voda nije riješena, ili je pak djelimično riješena.
Kroz aranžman sa EIB, izrađena je Studija izvodljivosti – Projekat razvoja vodovodnog i
kanalizacionog sistema grada Prijedora, kojom je definisana dispozicija otpadnih voda i tretman sa područja grada, kao i u svim subcentrima: Ljubija, Kozarac i Omarska. Osim toga, za vodosnabdjevanje
je detaljno snimljeno stanje i dati su odgovoarajući nalazi i preporuke.
3.6.4.2. Toplifikacija
Grad Prijedor ima izgrađen sistem toplifikacije, koji sa postojećim kapacitetima snabdijeva samo
uži dio grada, te naselja Pećani, Raškovac i Kokin grad. Studija toplifikacije Prijedora do 2005. godine predviđala je proširenje kapaciteta i mreže, ali
ratna zbivanja i njime nastale okolnosti, uzrokovale su prekid grijanja u ratnim, pa čak i poratnim godinama, kao i zastoj svih aktivnosti po planovima i studijama toplifikacije grada Prijedora do 2005.
godine.
Postojeće kotlovsko postrojenje pušteno je u rad 2004/2005 godine, i sa svojim kapacitetom može da zadaovolji potrebe sadašnjih korisnika. Vrelovodna mreža, mada stara preko 30 godina, takođe
je funkciji i za sada uz konstantno održavanje zadovoljava potrebe distribucije toplotne energije. Toplovodna mreža je stara preko 30 godina, izuzev toplovodnih priključaka manjeg broja novih zgrada.
S obzirom na trenutnu pokrivenost grada toplifikacijskim sistemom, neophodno je planirati
radove na postojećoj vrelovodnoj i toplovodnoj mreži, odnosno njeno proširenje na ostala područja grada.
Postrojenje za proizvodnju toplote U kotlovnici su instalirana dva kotla tip MKLV snage 30 MW, radnog pritiska 9 bara i rade na
principu mazut-gas. Projektni režim vrelovodnog sistema je 93/130°, a vrela voda se koristi za
58
zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora, kao i za vlastite potrebe. Hemijska priprema vode se vrši
preko jonskih izmjenjivača. Proizvodni uređaji su povezani preko primarne i sekundarne strane mrežom cijevi, a snabdijevanje električnom energijom se vrši iz Elektrodistribucije sa 10 kV napona u Toplani i sa
niskonaponske mreže u podstanicama. Godišnja potrošnja električne energije je 1.800.000 kwh. Sistem radi u prosijeku 15-18 sati dnevno. Opterećenje kotlova zavisi od vanjske tepmereture i instalisanog
konzuma. Za jednu grejnu sezonu potrošnja mazuta se kreće do 5.100 tona, a proizvede se do 47.000
MWh toplotne energije. Distributivna mreža
Snabdjevanje potrošača toplotnom energijom vrši se putem
Vrelovodne mreže (cca 10.000 m);
Toplovodne mreže (cca 15.000 m);
Vrelovodnih stanica (45 VS).
Ova mreža snabdjeva toplotom stambene, privredne, školske i druge objekte. Najveći prečnik cjevovoda iznosi 400 mm. Količina vode koja cirkuliše je 2.500 m3. Dotrajalost cijevi, neovlašten pristup
pojedinaca uzrokuje gubitak vode koja iznosi oko 60 m3 za 24h, što takođe predstavlja dodatni trošak. Toplana instalira mjerače toplotne energije. Razvojni planovi preduzeća predviđaju ugradnju
mjerača toplote ispred svih objekata sistema, što predstavlja povećanje energetske efikasnosti, odnosno smanjenja potrošnje energenta na nivou cca 10%.
Korisnici usluga sistema daljinskog grijanja
Trenutni sistem naplate isporučene energije zasniva se na fiksnoj cijeni po metru kvadratnom grejne površine objekta i mjerenjem toplotne energije pomoću mjernog instrumenta - kalorimetra. Toplana
trenutno grije 339.073 m2 grejne površine. U narednoj tabeli dat je pregled korisnika usluga „Toplane“ a.d.:
Tabela 29-Struktura potrošača
Red broj Kategorije potrošača broj m2 % (m2)
1 2 3 4 5
I
Stambeni- uključeni 3.549 195.186 82,93
Stambeni- isključeni 621 36.163 15,36
Stambeni- kalorimetar 73 4.019 1,71
Ukupno stambeni 4.243 235.368 100
II
Privreda- uključeni 179 12.434 18,25
Privreda- isključeni 137 5.751 8,44
Privreda- kalorimetar 156 49.955 73,31
Ukupno privreda 472 68.140 100
III
Budžetski- uključeni 20 12.271 34,5
Budžetski- isključeni 3 8.243 23,18
Budžetski- kalorimatar 12 15.051 42,32
Ukupno budžetski 35 35.565 100
Izvor: JKP „Toplana“ Prijedor
Definisanje potencijalnih investicija:
1. Izgradnja nove toplane na jeftiniji energent
2. Rekonstrukcija distributivne mreže
3. Automatizacija podstanica i uvođenje mjerenja utroška toplotne energije kao osnova budućeg
tarifnog sistema naplate
4. Proširenja kapaciteta konzuma iz prethodne strategije 2008 - 2013 god.
Izgradnjom nove toplane na drvnu biomasu grad bi dobio samoodrživ sistem grijanja što je preduslov budućeg poslovanja toplane.
Vrelovodna mreža je prevazišla svoj vijek eksploatacije te se mora u periodu važenja nove strategije zamjeniti u potpunosti.
Automatizacijom podstanica i uvođenjem centralnog nadzora nad distribucijom toplotne
energije ostvarile bi se uštede u pogledu energetske efikasnosti sistema i uvela kontrola kvaliteta u
59
prodaji toplote. Uvođenjem mjerenja ostvarili bi se efekti energetske efikasnosti na strani potrošnje, te
ostvarili preduslovi za pravičniji sistem naplate utroška toplotne energije. U vezi sa navedenim projektima toplana ima potpisano pismo namjere sa EBRD-om (Evropska
banka za obnovu i razvoj) koja je i potencijalni izvor finansija za realizaciju navedenih projektnih aktivnosti putem kreditnih zaduženja i grant sredstava . Tačni iznosi navedenih aktivnosti će biti
utvrđeni kroz sveobuhvatnu studiju koju će EBRD realizovati do kraja tekuće godine .
Nakon realizacije gore navedenih aktivnosti se stvaraju preduslovi za realizaciju neizvršenih aktivnosti iz prethodne strategije a koje se odnose na proširenje kapaciteta konzuma u potencijalno
realnim toplifikacionim zonama.
3.6.4.3. Komunalne usluge
Preduzeće komunalne usluge je osnovano davne 1960. godine a osnivač je bila Opština
Prijedor. Nakon promjena više organizacionih oblika, 29.08.2005. godine preduzeće vrši vlasničku transformaciju dijela državnog kapitala i registruje se pod nazivom “Komunalne usluge” AD Prijedor.
Vlasnička struktura preduzeća je prikaza u sledećoj tabeli:
Interni dioničari 3,03%
Vaučer ponuda 7,72%
Fond PIO 9,69%
Fond za restituciju 4,84%
Vlasništvo Grada Prijedora 74,69%
Osnovna djelatnost preduzeća je prikupljanje i odvoz smeća na terenu grada i prigradskih naselja. Preduzeće je organizovano u četiri organizacione jedinice:
RJ Higijena;
RJ Rasadnik i zelenilo; RJ Građevina i drugo održavanje;
RJ Deponija;
Preduzeće ima 159 zaposlenih radnika koji obavljaju aktivnosti u jednoj od četiri prethodno
pomenute radne jedinice. Broj korisnika kojima se odvozi smeće, posmatrajući njihov pravni oblik je: domaćinstva- 16.047;
korisnici zanatskog sektora- 1.295; korisnici društvenog sektora- 178;
Površina obuhvaćena u odvoz smeća iznosi 13.000.000 m². Najveće prihode preduzeće
ostvaruje od odvoza smeća.
Na putu ostvarenja boljih poslovnih rezultata, preduzeće se susreće sa brojnim problemima:
neadekvatna visina ukupnog prihoda po zaposlenom radniku; otežano poslovanje po osnovu uvedenog PDV-a na fakturisane usluge;
uvođenje novog zakona o poštanskim uslugama pa kojem su preduzeća obavezna sve fakture
slati putem pošte što značajno povećava troškove poslovanja preduzeća; nedovoljna efikasnos sistema na praćenju naplate potraživanja za izvršene usluge (inspekcijska
služba, opštinske administrativne službe, sudski organi); kratak period zastare potraživanja;
dotrajala mehanizacija;
3.6.4.3.1 Groblja
Na području Grada Prijedora grobljima koja su u upotrebi, upravlja preduzeće „Komunalne usluge“ AD Prijedor, vjerska ili mjesna zajednica kojoj je Grad Prijedor dao groblje na upravljanje.
60
Na područku grada Prijedora nalaze se groblja kojim upravlja i održava Grad Prijedor, ukupne površine
156.785 m² ( gradsko groblje „Pašinac“, površine 89.410 m² , Pravoslavno groblje u Rudničkoj ulici površine 30.141 m², Katoličko groblje na Urijama površine 19.143 ², Partizansko groblje Urije površine
13.991 m², Jevrejsko groblje površine 4.100 m². Postoje, takođe i muslimanski mezarluci koje održava Islamska vjerska zajednica.)
Nedostaju podaci o seoskim grobljima!!!
Aktivnosti Grada Prijedora u narednom periodu treba usmjeriti na proširenje grobnih mjesta u sklopu parcele postojećeg gradskog groblja i na parcelaciju novih grobnih mjesta, te zatvaranje
postojećih grobalja u užoj gradskoj zoni.
Tabela 33. Broj slobodnih mjesta, postotak popunjenosti i sredstva uložena u održavanje groblja
Godina 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Broj slobodnih ukupnih mjesta na području JLS
9491 9158 8866 8561 8263 7955 7650
% trenutne popunjenosti 66.82% 64.48% 62.42% 60.28% 58.18% 56.01% 53.86%
Izvor: “Komunalne usluge” d.o.o.
3.6.5. Stanje administrativnih usluga lokalne uprave
Administrativna služba Grada Prijedora ima sedam odjeljenja i to: odjeljenje za opštu upravu, odjeljenje za privredu i poljoprivredu, odjeljenje za društvene djelatnosti, odjeljenje za stambeno-komunalne
poslove, odjeljenje za prostorno uređenje, odjeljenje za boračko-invalidsku zaštitu i odjeljenje za finansije.
U okviru adminsitrativne službe, zaposleno je 207 lica. Posmatrajući nacionalnu strukturu zaposlenih, 86% zaposlenih su Srbi, 8% su Bošnjaci, 3% su Hrvati I 3 % ostalih (Ukrajinci, Česi, Jermeni itd).
Posmatrajući polnu strukturu, 60% zaposlenih odnosno 124 lica su žene a 40% odnosno 83 lica su
muškarci.
61
Od ukupnog broja zaposlenih, 48% je visokoobrazovanih, 38% je srednje stručne spreme, 2% je
zaposlenih niže stručne spreme, 6% je zaposlenih više stručne spreme i takođe 6% zaposlenih je sa
sotalim stručnim spremama (NK, KV, PK itd..)
Stanje prostorno-planske dokumentacije u Gradu Prijedoru je zadovoljavajuće. U
narednom periodu, u obzir treba uzeti novi strateški plan razvoja i planirati pripremu prostorno-planskih dokumentata u skladu sa planiranim strateškim fokusima i potrebama
stanovnika i privrede.
Priorteti u domenu saobraćajne infrastrukture moraju da uključe rješenje problema preopterećenosti Grada u saobraćajnom špicu, kao i nedovoljan broj parking mjesta.
Saobraćajna infrastruktura mora da uvaži i buduće potrebe privrede u skladu sa ambicioznim planovima privlačenja investitora i otvaranja novih privredih kapaciteta. U
tom smislu, gradska vlast treba da sarađuje sa republičkim organima na osmišljavanju i
implementaciji velikih infrastrukturnih projekata u saobraćaju koji prevazilaze lokalni značaj.
U poslednjih nekoliko godina, Elektroprenos Banja Luka preko Elektrodistribucije Prijedor uložio je značajna sredstva u rekonstrukciju postojeće i izgradnju nove elektro-
energetske mreže na području grada Prijedora. U narednom periodu planirane su nove
investicije koje bi elektro-energetsku mrežu u Prijedoru značajno unaprijedile i dovele do
nivoa koji se zahtjeva međunarodnim standardima u ovoj oblasti.
62
Stanje komunalne infrastrukture zadovoljavajuće je u domenu snabdjevanja električnom energijom, vodom i telekomunikacionim uslugama, ali je značajne pomake
potrebno ostvariti na polju poboljšanja kanalizacione mreže i efektivnijeg i jeftinijeg
zagrijavanja grada iz gradske toplane.
3.5.6. ZAŠTITA I SPASAVANJE NA PODRUČJU GRADA PRIJEDORA
Prostorne, klimatske i geografske karakteristike grada Prijedora uslovljavaju pojave različitih oblika ugrožavanja stanovništva, materijalnih dobara i životne sredine. Pojave elementarnih nepogoda i
tehničko - tehnoloških akcidenata na području grada Prijedora predstavljaju stalnu opasnost na ovom području. Najznačajniji oblici i profili opasnosti na ovom području su poplave, šumski požari,
zemljotres, olujno nevrijeme i grad i tehničko - tehnološki akcidenti. Svaki od ovih profila opasnosti ima
određene i specifične uticaje i posledice koje zavise od intenziteta i obima zahvaćenosti područja određenom elementarnom nepogodom ili akcidentom. Pregled stepena ugroženosti područja grada
Prijedor po pojedinim profilima opasnosti prikazan je na grafikonu br.7.
Grafikon br.15 Stepen ugroženosti na području Grada Prijedora po opasnostima
Izvor: Služba civilne zaštite
3.5.6.1. Zaštita od požara
Pojave požara na području grada Prijedora zauzimaju visoko mesto na spisku nesreća koje
ugrožavaju ovo područje. Kako požar prati i druge oblike ugrožavanja, pojavljuje se kod eksplozija, rušenja itd., mjere zaštite a prije svega preventivne mjere zaštite od požara moraju biti obaveza sih
subjekata društa i sih građana. Uzroci zbog kojih nastaju požari na ovom području su vrlo različiti a najčešće se javljaju požari u
naseljenim mestima kao i šumski požari. Najčešći uzrok je čovjek, i to prvenstveno zbog: nepravilnog postupanja sa zapaljivom materijom, nepoštovanje pravila i zabrane loženja na otvorenom prostoru,
grešaka u projektovanju, nenamjenske upoterbe mašina, uređaja i opreme, i zbog pušenja na
nedozvoljenim mestima. Osnovu sistema zaštite od požara na području Prijedora čini Teriorijalna vatrogasna jedinica
Prijedor, dobrovoljne vatrogasne jedinice koje raspolažu sa osposobljenim ljudstvom ali koje prema broju pripadnika ne zadovoljavaju potrebe protivpožarne zaštite ovog područja. Ovo važi i za
protivpožarne jedinice koje egzistiraju u okviru privrednih društava.
Nedostaje statistika
63
3.5.6.2. Zaštita od poplava
Poplave predstavljaju najčešći oblik ugrožavanja stanovništva i materijalnih dobara na području grada Prijedora zbog niza neriješenih problema, a prije svega zbog neizvršene regulacije vodotoka i
neizgrađenih vodozaštitnih objekata. Pojavama poplava na ovom području doprinose klimatske
promene koje uzrokuju velike i dugotrajne padavine . Poplave na našem području uzrokuju materijalne štete odnosno ugrožavanje materijalnih dobara i poljoprivrednih kultura te značajno doprinose
ugrožavanju životne sredine i objekata komunalne infrastrukture.. Najugroženija područja su naselja uz ove vedotoke i to: Tukovi, Gomjenica, Raškovac, Prijedor
Centar, Brezičani, Omarska, Gradina, Marićka, Donja LJubija i Orlovača. Veći dio ovih naselja se nalazi na nadmorskoj visini od 145 m , te ih Sana i Gomjenica ugrožavaju kod vodostaja rijeke Sane od
420cm.
Na području Prijedora egzistiraju muljne akumulacije "Žuna" i "Šikići" u LJubiji koje predstavljaju potencijalnu opasnost ugrožavanja područja muljna akumulacija "Međeđa" koja je
locirana na području MZ Gradina.Ova muljna akumulacija sa 7x106 metara kubnih vode, i zemljanom branom spada u red visokih brana. U slučaju rušenja ili oštećenja ove brane poplavni val koji bi nastao,
zahvatio bi jedan dio naselja Gradina i Marićka, te bi značajno uticao na porast vodostaja rijeke
Gomjenice.Od poplavnog vala ugroženo je 60 domaćinstava sa 250 stanovnika, kao i objekti i postrojenja RŽR LJubija-Rudnik Omarska.
Nedostaje statistika!!!!!!
3.5.6.3. Zaštita i spašavanje od rušenja
Prema seizmičkoj kategorizaciji terena, područje grada Prijedora pripada trusnoj zoni Banjaluka-
Prijedor, što odgovara tektonskoj zoni područja planine Kozare. Istočni dio grada, odnosno prostor prema Babićima, Piskavici i Bronzanom Majdanu, spada u područje sa najvećim mogućim seizmičkim
učinkom, sa predviđenom jačinom udara iznad 8 stepeni Merkalijeve skale. Izolinija vrijednosti do 7° Merkalijeve skale prolazi mjestima Miljakovci-Busnovi, odnosno zapadnim dijelom grada Prijedora..
Potencijalna opasnost ugrožavanja stanovništva od rušenja i zatrpavanja na području grada
Prijedor izražena je u urbanim zonama i intenzivno naseljenim dijelovima grada. Najveći broj srušenih objekata bio bi u gradu Prijedoru, a naročito u dijelovima grada gdje su locirani stariji stambeni objekti
koji su lošiji svojim statičkim i konstruktivnim karakteristikama (Ulica Vuka Karadžića). Velik broj zatrpanih stanovnika u ruševinama takođe bi bio u stambenim zonama grada Prijedora, i to prije svega
u ulici Vuka Karadžića i naselje Pećani
Rušilačkom efektu zemljotresa na ovom području najviše bi doprinelo postojanje značajnog broja starih i dotrajalih objekata kao i nepoštivanje propisa o gradnji u seizmički nestabilnim
područjima.
3.5.6.4. Tehničko – tehnološki akcidenti
Imajući u vidu raznolikost privrednih kapaciteta instaliranih na području grada Prijedor, može se
konstatovati da je moguća i pojava različitih oblika tehničkih akcidenata, koji u zavisnosti od mjesta nastanka i intenziteta mogu ozbiljno ugroziti stanovništvo i uticati na kvalitet životne sredine na užem ili
širem području grada. Najteže posljedice bi izazvale eventualne havarije postrojenja, u kojima se skladište otrovni gasovi i tečnosti , kao i lakozapaljiva tečna goriva, naftni derivati, skladišta propan-
butan gasa i skladišta industrijskog eksploziva.
Tehničko-tehnološki akcidenti na području Prijedora predstavljaju potencijalnu opasnost ugrožavanja stanovništva i životne sredine. Kada je u pitanju vrsta tehničko-tehnoloških akcidenata
najčešće su moguće havarije u skladištima lakozapaljivih goriva i gasova, te havarije na kapacitetima za transport opasnih i tečnih materija najveća potencijalna opasnost .
Najveći broj industrijskih i drugih kapaciteta koji mogu biti uzročnik akcidentnih situacija lociran u gradskom i prigradskom području što ukazuje da bi posledice takvih situacija imale značajne štetne
efekte na stanovništvo kako u neposrednoj blizini tako i u široj zoni kapaciteta.
3.5.6.5. Zaštita od grada i snijega
64
Grad Prijedor po svojim klimatskim karakteristikama spada u područje gdje je moguće padanje
grada praćeno sa svim negativnim posledicama na stanovništvo, materijalna dobra i poljoprivrednu proizvodnju. Najveća opasnost od grada prisutna je u mjesecu maju i julu kada su poljoprivredne
kulture i najosjetljivije na posledice padanja grada. Oko 60 % teritorije grada Prijedora pokriveno je sistemom za protivgradnu zaštitu i to sa 13 instaliranih protivgranih stanica koje su sastavni dio
integralnog sistema za protivgradnu odbranu Republike Srpske.
Usled intenzivnih sniježnih padavina u pojedinim dijelovima gada Prijedora dolazi do „odsijecanja“pojedinih naselja od veza sa regionom. U gradskoj zoni kao i većim naseljenim mjestima
grada Prijedora snijeg ometa i paralizuje saobraćaj što ima za posljedicu velike zastoje u privrednim tokovima i ostalim vidovima ljudske aktivnosti a što prouzrokuje teško mjerljive, ali u svakom slučaju
velike štete.Sniježni nanosi su elementarna nepogoda koja nastaje udruženim djelovanjem vjetra i snijega.
Statistika, Nepostoje zaštitne mreže od grada, Nema tradicije osiguranja od grada i mraza i dr!!!
3.5.6.7 Zaštita od jonizujućih zračenja
Na području grada Prijedor postoje radioaktivni gromobrani na nekim stambenim i poslovnim
objektima. Postavljanje radioaktivnih gromobrana na stambenim i poslovnim objektima izvršeno je prije
donošenja Zakona o zaštiti od jonizirajućeg zračenja iz 1996. god. kojim je bilo naloženo uklanjanje svih radioaktivnih gromobrana. Uvažavajući ovu zakonsku odredbu sa velikog broja objekata je izvršeno
uklanjanje radioaktivnih gromobrana, međutim zbog nedostatka materijalnih sredstava na jednom broju objekata na području Prijedora to do danas nije realizovano. Prema raspoloživim informacijama na
području grada Prijedor egzistira- 5 radioaktivnih gromobrana, koji, prema novijim saznanjima, predstavljaju opasnosta za zdravlje stanovništva grada Prijedora, zbog čega treba pristupiti njihovom
uklanjanju.
3.5.6.8. Zaštita od mina i NUS
Stanovništvo grada Prijedora izloženo realnoj opasnosti od zaostalih neeksplodiranih ubojnih
sredstava i mina.U poslednjih deset godina svake godine neoksplodirana ubijna sredstva su
registrovana na oko 80 lokacija na području Grada. Poslove i zadatke na razminiranju minskih polja i uništavanju neeksplodiranih ubojnih sredstava koordinira Odsjek za civilnu zaštitu grada Prijedora, u
saradnji sa deminerskim timovima Republičke uprave civilne zaštite. Uništavanje prikupljenih minskoeksplozivnih sredstava vrši se na improvizovanom poligonu za uništavanje u blizini mjesta Stara
Rijeka, dok se sredstva koja nisu bezbjedna za transport deaktiviraju i uništavaju na licu mjesta, uz
pridržavanje najoštrijih mjera bezbjednosti.
3.5.6.9. Zaštita od epidemija i epizotija
U slučajevima nastanka prirodnih i drugih nesreća većih razmjera (naročito poplava i zemljotresa), stvaraju se potencijalni preduslovi za nastanak različitih vrsta zaraznih bolesti, odnosno,
pojava epidemija širih razmjera. U uslovima plavljenja izvorišta „Mataruško polje“, u kome se nalaze
bunari za snabdijevanje grada i okoline pitkom vodom, došlo bi do narušavanja higijenskog režima gradskog vodovoda, što bi povećalo opasnost od pojave epidemije crijevnih bolesti (zarazne žutice tipa
A, i dr.). Pojavi epidemija na području grada Prijedora pogodovale bi pojave poremećaja funkcionisanja komunalne infrastuktire, povećano zagađenje životne sredine i pogoršanje uslova za održavanje lične
higijene. Takođe, negativan uticaj na higijensko-epidemiološku situaciju, imalo bi masovnije izmiještanje
stanovništva iz pojedinih područja i njihovo privremeno smiještanje u kolektivne uslove stanovanja u slučaju prirodnih i drugih nesreća, koje bi nalagale evakuaciju sa određenih prostora. Najčešće zarazne
bolesti, koje bi se kao epidemija javljale u slučaju takvih situacija, a koje se javljaju periodično i u redovnim uslovima života i rada su: grip, vodene ospice, zarazna žutica, trovanje hranom, tuberkoloza
pluća, šarlah, streptokokna angina, salmonela, Q-groznica, i dr.
3.5.7. Socijalna, imovinska i lična sigurnost građana;
Kada govorimo o aspektu sigunosti na području grada Prijedora formiran je i djeluje Forum za
sigurnost sastavljen od predstavnika loklanih vlasti, aktiva osnovnih i srednjih škola, policije, civilne
65
zaštite, vatrogasne službe, zdravstvenih ustanova i nevladnih organizacija. Forum je izgradio
prepoznatljivu poziciju kao tijelo kome se vjeruje , koje lokalnu zajednicu predstavlja u dobrom svjetlu i van granica zemlje i koji zajedno sa drugim progresivnim snagama, snažno djeluje na putu izgradnje
Prijedora kao zajednice zadovoljnih ljudi opredjeljenih da vlastitim znanjem i zalaganjem u međusobnoj toleranciji planski i dugoročno grade zajedničku i održivu budućnost dostojnu čovjeka.
Tabela 24. Struktura krivičnih djela
Godina Ukupan broj
krivičnih djela
Broj krivičnih
djela po poznatom
počiniocu
Broj krivičnih
djela po nepoznatom
počiniocu
Procenat ukupne rasvijetljenosti
Broj maloljetnih počinilaca
2007 944 447 497 65.42% 65
2008 920 345 575 56.44% 24
2009 799 286 513 56.19% 34
2010 786 261 525 58.58% 88
2011 764 247 517 56.88% 41
2012 1.064 541 523 70.85% 44
Izvor: Forum za bezbjednost, Grad Prijedor
Porast ukupnog broja krivičnih dijela može se tražiti i u činjenici da od ukupnog broja izvršenih krivičnih djela 247 se odnosi na krivična djela vezana za električnu energiju koja nisu evidentirana u
proteklim godinama.
3.7. STANJE ŽIVOTNE SREDINE
Stanje životne sredine na području grada Prijedor uslovljeno je nizom faktora a prije svega
usljed urbanizacije, obavljanja privrednih djelatnosti i korištenja prirodnih resursa. Nagla urbanizacija i
koncentracija stanovništva u gradskom području, uz zaostajanje u razvoju komunalne infrastrukture predstavljaju najznačajnije faktore koji utiču na stanje životne sredine na području grada Prijedora.
Ispuštanje komunalnih i industrijskih voda u vodotoke bez prečišćavanja predstavlja dominantan ekološki preoblem na području grada Prijedora. Najveći teret zagađenja podnosi rijeka
Sana prije svega zbog ispuštanja otpadnih voda sa područja grada Prijedora bez predhodnog tretmana.
Područje grada Prijedor raspolaže sa kvalitetnim izvorištima vode za piće koji su takođe ugroženi različitim oblicima zagađenja a prije svega nepoštivnjam utvrđenih mjera zaštite u zonama sanitarne
zaštite izvorišta. Zbog neriješenih ili nekvalitetno riješenih pitanja upravljanja čvrstim otpadom problematika
zbrinjavanjav čvrstog otpada takođe predstavlja značajan ekološki problem. Problematika dispozicije čvrstog otpada i njegovo ekološki prihvatljivo neutralisanje, još uvijek nije adekvatno riješeno na
području grada Prijedora. Najznačajnije pojave u oblasti upraljanja čvrstim otpadom su nekontrolisano
odlaganja čvrstog otpada i nekvalitetna rješenja sanitarnog deponovanja na postojećoj gradskoj deponiji.
Industrijski i urbani razvoj grada Prijedora ima za posljedicu ugrožavanje kvaliteta vazduha. Na urbanom području grada Prijedor je dominantno urbano zagađenje vazduha a prije svega emisija iz
mobilnih izvora ( saobraćaj) i emisija iz energetskih postrojenja.
Takođe,značajni ekološki problemi na ovom području nastaju procesima zagađivana i degradacije zemljišta i šuma koji se dešavaju usljed eksploatacije mineralnih sirovina bez sprovođenja
programa rekultivacije degradiranih površina kao i usljed upotrebe hemijskih sredstava u poljoprivredi i nekontrolizane eksploatacije šuma.
Rješavanje prisutnih problema u oblasti zaštite životne sredine na području grada Prijedora u
značajnoj mjeri otežava nepostojanje adekvatanog organizacionog, institucionalnog i normativnog okvira za provođenje mjera zaštite životne sredine kao nizak nivo svijesti stanovništva o značaju i
uticaju kvaliteta životne sredine na zdravlje i kvalitet života.
3.6.1. Zaštita voda
66
Ugrožavanje kvaliteta kako površinskih tako i podzemnih voda na području grada Prijedora
uzrokovano je prije svega nepotpuno neriješenim pitanjima izgradnje kanalizacije i uređaja za prečišćavanja otpadnih voda.
Zagađivanje vodotoka na našem području uzrokovano je ispuštanjem neprečišćenih industrijskih i komunalnih voda (grafikon br.1). Sledeći najznačajniji faktor ugrožavanja kvaliteta
vodotoka je nekontrolisano odlaganje čvrstih otpadnih materija u vodotoke.
Grafikon br. 16 Prikaz uzroka zagađivanja vodotoka na području grada Prijedor
Izvor: Služba civilne zaštite, Grad Prijedor
Zagađivanje podzemnih voda a prije svega voda u izvorištima „Mataruško polje“ i „Prijedorčanka“ iz kojih se vrši zahvatanje voda sa snadbijevanje pitkom vodom gradskog i progradskh
područja grada Prijedora dešava se usljed infiltracije površinskih voda i infiltracije voda rijeke Sane koja u najvećoj mjeri prihranjuje izvorište. Ugrožavanje kvaliteta vode u izvorištima takođe je moguće usljed
odlaganja čvrstog otpada, eksploatacije mineralnih sirovina i akcidentnih pojava u zaštitnim zonama
izvorišta.
Grafikon br. 17 Pregled mogućnosti dospijeća zagađujućih materija u izvorište
67
Izvor: Služba civilne zaštite, Grad Prijedor
3.6.2. Zbrinjavanje čvrstog i opasnog otpada
Problematika upravljanja čvrstim otpadom u značajnoj meri je prisutna u svim dijelovima grada
Prijedora. Neriješena ili nekvalitetno rešena pitanja egzistiraju u svim segmentima upravljanja čvrstim otpadom (sakupljanje, transport, selekcija i deponovanje). Loša rješenja pitanja zbrinjavanja čvrstog
otpada uglavnom je uzrokovana nekontrolisanim odlaganjem otpada i pojava divljih deponija (grafikon
br.3). Kao sledeći značajan problem koji doprinosi lošem stanju zbrinjavanja čvrstog otpada je nepostojanje selekcije čvrstog otpada što se manifestuje kao pitanje koje nije kvalitetno riješeno na
području grada Prijedora
Grafikon br.18 Prikaz uzroka koji doprinose neadekvatnom rješenju zbrinjavanja čvrstog otpada
Izvor: Služba civilne zaštite, Grad Prijedor
3.6.3. Zaštita vazduha
Zagađenje vazduha u gradskoj zoni Prijedora u najvećoj meri je uzrokovano emisijom od strane motornih vozila. Sledeći najznačajniji izvor zagađenja vazduha je emisija iz individualnih ložišta.U
manjem obimu aerozagađenost na području grada Prijedor uzrokovana je emisijom iz industrijskih kapaciteta i emisijom usled akcidentnih događaja (požar,havarije i sl.).
68
Kako je očito da je urbano zagađenje dominantno, kao najznačajniji faktori koji doprinose
povećanju nivoa urbanog zagađenja identifikovani su: količina emitovanih polutanata i intenzitet saobraćaja.
Grafikon br.19 Prikaz najznačajnijih uzroka zagađenja vazduha
Izvor: Služba civilne zaštite, Grad Prijedor
3.6.4. Zaštita zemljišta i šuma
Kao najznačajniji faktor potencijalne ugroženosti zemljišta i šuma predstavlja neplanska i neracionalna eksploatacija mineralnih sirovina bez provođenja programa sanacije degradiranih površina.
Na području grada Prijedora u značajnoj mjeri su prisutni i drugi oblici potencijalne ugroženosti zemljišta i šuma a to su nekontrolisana primjena hemijskih sredstava u poljoprivredi, nekontrolisano
odlaganje čvrstog i opasnog otpada, neplanska i nekontrolisana sječa šuma, pojave biljnih bolesti i
insekata te neadekvatan sistem gazdovanja odnosno upravljanja ovim resursima.
Grafikon br.20 Prikaz najznačajnijih uzroka ugrožavanja zemljišta na području Prijedor
Izvor: Služba civilne zaštite, Grad Prijedor
69
Najčešći oblik ugrožavanja šuma na području grada Prijedora su neplanska i nekontrolisana
sječa i nedovoljno pošumljavanje degradiranih površina.
Slika br.21 Prikaz uzroka degradacije šuma na području opštine Prijedor
Izvor: Služba civilne zaštite, Grad Prijedor
3.6.5. Ekološki faktori i zdravlje stanovništva Prijedora
Degradacija kvaliteta životne sredine na našem području u značajnoj meri utiče na pogoršanje
zdravstvenog stanja stanovništva. Različiti vidovi zagađenja životne sredine uzrokuju posebne vrste
oboljenja stanovništva a najviše konzumiranje nezdrave hrane koja sadrži konzervanse, aditive i druge štetne hemijske materije. Sledeći najznačajniji oblik ugrožavanja zdravlja stanovništva predstavlja
nekontrolisano odlaganje tečnih i čvrstih otpadnih materija.
Grafikon br. 22 Prikaz najznačajnijih oblika ugrožavanja zdravlja stanovništva
Izvor: Služba civilne zaštite, Grad Prijedor
70
Razvojni procesi i nagla urbanizacija i koncentracija stanovništva u gradskom području, uz zaostajanje u razvoju komunalne infrastrukture predstavljaju najznačajnije
faktore koji utiču na stanje životne sredine na području grada Prijedora. Zagađenje životne sredine na ovom području prisutne je prije svega zbog ispuštanja komunalnih i
industrijskih otpadnih voda bez prečišćavanja te zbog nepotpunog sprovođenja mjera zaštite izvorišta vode za piće. Prisutni problemi tretmana i dispozicije čvrstog i opasnog
otpada takođe značajno doprinose zagađenju životne sredine na području grada.
Zagađenje vazduha iz indistrijskih kapaciteta je prisutno u manjem obimu i uglavnom potiče od emisija iz mobilnih izvora (saobraćaj) i emisija iz energetskih postrojenja.
Takođe, značajni ekološki problemi na ovom području nastaju procesima zagađivana i degradacije zemljišta zbog eksploatacije mineralnih sirovina i šuma bez sprovođenja
adekvatnih mjera zaštite ovih resursa. Različiti oblici zagađenja životne sredine na
području grada Prijedora negativno se odražavaju na zdravstveno stanje stanoništva tako da se uočava korelacija izmedu stepana zagađenosti i nekih vrsta obolenja. Rješavanje
prisutnih problema u oblasti zaštite životne sredine na području grada Prijedora u značajnoj mjeri otežava nepostojanje adekvatanog organizacionog, institucionalnog i
normativnog okvira za provođenje mjera zaštite životne sredine kao i nizak nivo svijesti stanovništva o značaju i uticaju kvaliteta životne sredine na zdravlje i kvalitet života.
Imajući u vidu prisutne probleme u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine na
području grada Prijedora i potrebu njihovog rješavanja, strateška opredelenja u razvoju grada Prijedora trebaju biti usmjerena prije svega na sprovođenje mjera zaštite kvaliteta
površinskih i podzemnih voda i rješavanje problematike zbrinjavanja čvrstog i opasnog otpada. Pprovođenje ovih mjera zaštite kao i mjera zaštite vazduha, zemljišta i šuma
zahtijeva preduzimanje niza sistemskih i organizacionih mjera koje će omogućiti
kvalitetan monitoring i organizovano i plansko provođenje mjera zaštite i unapređenja
kvaliteta životne sredine.
3.8. BUDŽET
Bilo bi fino Napisati jedan mali uvodni pasus o budžetu.
U narednoj tabeli dat je pregled učešća poreskih i neporeskih prihoda u ukupnom budžetu
Grada Prijedora4:
Tabela 30. Pregled učešća poreskih i neporeskih prihoda u ukupnom budžetu (u KM)
OPIS
Ostvareni
prihodi 01.01.-31.12.
2008.
Ostvareni
prihodi 01.01.-31.12.
2009.
Ostvareni
prihodi 01.01.-31.12.
2010.
Ostvareni
prihodi 01.01.-31.12.
2011.
Ostvareni
prihodi 01.01.-31.12.
2012.
PORESKI PRIHODI 21.783.601 17.947.411 19.402.309 22.383.362 21.185.052
Porez na dohodak od poljoprivrede išumarstva
10.154 2.174 0 0 0
Porez na lična primanja i
prihode od samostalne djelatnosti
2.287.716 1.913.989 2.065.247 3.359.510 3.423.585
Porez na imovinu 1.679.522 1.026.217 989.335 1.348.174 860.591
Porez na promet proizvoda 197.236 251.593 301.405 111.582 5.847
Porez na promet usluga 97.014 99.215 251.378 44.262 2.199
Akcize 0 5.952 37 0 0
4 Izvor: Odjeljenje za finansije, Grad Prijedor
71
Indirektni porezi doznačeni od
UIO 17.496.531 14.635.124 15.773.805 17.514.096 16.867.974
Ostali poreski prihodi 15.428 13.147 21.102 5.738 24.856
NEPORESKI PRIHODI 5.638.693 5.264.364 5.188.713 6.284.809 8.671.748
Prihodi od zakupa i rente 245.432 174.515 168.707 174.576 214.814
Prihodi od kamata na gotovinu i
gotovinske ekvivalente 0 0 0 0 21.118
Administrativne naknade i takse 231.008 241.417 330.335 338.177 336.191
Komunalne naknade i takse 961.68 958.881 909.308 934.77 982.591
Naknade po raznim osnovama 2.733.446 2.492.805 2.743.909 3.108.671 5.997.319
Prihodi od pružanja javnih usluga (prihodi od vlastite
djelatnosti)
1.255.988 1.239.456 905.278 879.558 877.436
Novčane kazne 44.332 43.229 23.373 22.364 18.055
Ostali neporeski prihodi 166.807 114.061 107.803 826.693 224.224
UKUPNO IZ SVIH IZVORA 33.406.419 28.312.564 30.434.692 34.721.878 31.300.331
UČEŠĆE PORESKIH I NEPORESKIH PRIHODA U
UKUPNOM IZNOSU (%)
82,08 81,98 80,79 82,56 95,38
Izvor: Odjeljenje za finansije, Grad Prijedor
Iz prethodne tabele se vidi da su u ukupnim prihodima budžeta grada Prijedora u 2012. godini
poreski i neporeski prihodi učestvovali sa 95,38%. Udio poreskih prihoda u ukupnim prihodima budžeta u 2012. godini iznosio je 67,68%, dok je učešće neporeskih prihoda iznosilo 27,70%. U okviru poreskih
prihoda najveće učešće su imali indirektni porezi (79,62%), dok su u okviru neporeskih prihoda najveće učešće imale naknade po raznim osnovima (69,16%).
3.8.2 Kretanje poreskih prihoda
Tabela 31. Kretanje poreskih prihoda (u KM)
OPIS OSTVARENI PRIHODI 01.01.-31.12.2012.
2008 2009 2010. 2011. 2012.
PORESKI PRIHODI 21.783.601 17.947.411 19.402.309 22.383.362 21.185.052
Porez na dohodak od
poljoprivrede i šumarstva 10.154 2.174 0 0 0
Porez na lična primanja i
prihode od samostalne
djelatnosti
2.287.716 1.913.989 2.065.247 3.359.510 3.423.585
Porez na imovinu 1.679.522 1.026.217 989.335 1.348.174 860.591
Porez na promet proizvoda 197.236 251.593 301.405 111.582 5.847
Porez na promet usluga 97.014 99.215 251.378 44.262 2.199
Akcize 0 5.952 37 0 0
Indirektni porezi doznačeni
od UIO 17.496.531 14.635.124 15.773.805 17.514.096 16.867.974
Ostali poreski prihodi 15.428 13.147 21.102 5.738 24.856
UKUPAN BUDŽET
(Bez viška prihoda) 33.406.419 28.312.564 30.434.692 34.721.878 31.300.331
Udio poreskih prihoda u
ukupnom budžetu 65,20 % 63,39 % 63,75 % 64,46 % 67,68 %
72
Izvor: Odjeljenje za finansije, Grad Prijedor
Nedostaje kometar / tumačenje prethodne tabele.
3.8.3 Struktura rashoda prema funkcionalnoj klasifikaciji
U narednoj tabeli data je struktura rashoda budžeta grada Prijedora prema funkcionalnoj
klasifikaciji za period od 2008. do 2012. godine:
Tabela 32. Struktura budžetskih rashoda prema funkcionalnoj klasifikaciji
Šifra funkcije
Opis RASHODI %
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2012.
01 Opšte javne usluge 6.182.842 6.099.362 6.017.490 7.277.745 4.805.741 17,27
02 Odbrana 42.984 2.168 166.979 1.178 1.490 0,01
03 Javni red i sigurnost 633 0 1.064.893 1.036.896 946.116 3,40
04 Ekonomski poslovi 5.134.164 5.039.108 5.274.176 6.141.244 6.523.589 23,44
05 Zaštita čovjekove okoline
64.550
22.620
21.041
13.860
2.090
0,01
06 Stambeni i zajednički
poslovi
10.204.922
4.331.536
8.773.155
8.558.716
6.536.335
23,48
07 Zdravstvo 500.790 464.020 318.039 371.945 127.012 0,46
08 Rekreacija, kultura i
religija
2.080.297
1.983.411
2.098.808
3.483.590
3.007.813
10,81
09 Obrazovanje 409.279 409.246 2.606.192 3.084.691 3.030.676 10,89
10 Socijalna zaštita 871.568 765.343 2.492.893 2.793.275 2.853.998 10,25
Ukupno 25.492.029 19.116.814 28.833.666 32.763.140 27.834.860 100,00
Izvor: Odjeljenje za finansije, Grad Prijedor
Pregled po funkcijama definisan je Međunarodnim standardima koji su ugrađeni u
računovodstvene propise Republike Srpske (Pravilnik o budžetskim klasifikacijama, sadržini računa i
primjeni kontnog plana za korisnike prihoda budžeta Republike, opština i gradova i fondova, Službeni glasnik Republike srpske broj 90/2010).
Funkcionalnom klasifikacijom obuhvaćeni su svi budžetski rashodi osim izdataka za finansijsku imovinu u okviru čega je plasiran zajam Toplani, kao i izdaci za otplatu kredita i prenesenih
nepodmirenih obaveza iz ranijih godina.
3.8.4 Kretanje odnosa kapitalnih i administrativnih izdataka
Tabela 33. Pregled kapitalnog i operativnog budžeta u periodu 2007-2013
Godina / Vrsta troška
Ostvareno 2007
Ostvareno 2008
Ostvareno 2009
Ostvareno 2010
Ostvareno 2011
Ostvareno 2012
Ostvareno 2013
Operativni 23.542.750 24.708.324 22.437.319 21.931.672 25.076.377 24.581.057 23.928.814
Kapitalni 17.222.620 8.409.512 3.363.034 6.901.994 12.638.938 7.544.738 14.599.782
Ukupno 40.765.370 33.117.836 25.800.353 28.833.666 37.715.315 32.125.795 38.528.596
Izvor: Odjeljenje za finansije, Grad Prijedor
73
Grafikon br. 23- Operativni i kapitalni rashodi budžeta grada Prijedora
Izvor: Odjeljenje za finansije, Grad Prijedor
Grafikon broj: --Izvori finansiranja kapitalnih ulaganja u periodu od 2007. do 2013. godine
Izvor: Odjeljenje za finansije, Grad Prijedor
Kreditna sredstva, prema važećim zakonskim propisima, se mogu podizati i ulagati samo u
kapitalna ulaganja. Prihodi od prodaje imovine u svojini grada se takođe ulažu samo u kapitalna ulaganja.
74
Iz grafikona je vidljivo da se kapitalna ulaganja vrše u najvećem dijelu iz samofinansiranja i iz
krednitnih sredstava. Gratnovi ili pomoći u kapitalna ulaganja ostvareni su kod ulaganja u vodosnabdijevanje od Vlade Republike Srpske u 2012. i 2013. godini u iznosu po 1.000.000 KM.
U 2013. Godini, kao i u naredne 3 godine, predviđa se donacija koju obezbeđuje Evropska investiciona banka u iznosu od oko 2.756.250 KM, također za vodosnabdijevanje i komunalnu
infrastrukturu.
3.8.5. Kreditna zaduženost i kreditni potencijal
Zaduženost u Republici Srpskoj, prema trenutno važećim zakonskim propisima, utvrđuje se u
procentima kada se godišnje servisiranje duga (kamata i otplata) uporede sa ukupno ostvarenim zvornim (poreskim i neporeskim) prihodima u prethodnoj godini. Prema tome, procenat zaduženosti po
kreditima u 2013. godini u odnosu na ostvarene prihode u 2012. godini u Gradu Prijedoru iznosio je 7,86%. (2.346.508 /29.856.800x100 = 7,86).
Redni broj Opis Iznos u KM Iznos u KM
1 Izvorni prihodi budžeta u 2012 godini 29.856.800
2 Kamate po anuitetima u 2013 godini 873.465
3 Otplate po anuitetima u 2013 godini 1.473.043
4 Plan servisiranja duga u 2013 godini 2.346.508
Izvor: Odjeljenje za finansije, Grad Prijedor
Tabela 35. Pregled zaduženosti Grada Prijedora 2003-2013
R.br.
Svrha zaduženja
Glavnica
Povučena sredstva od odobrenog
kredita
Datum početka
korištenja kredita -
krajnji rok otplate kredita
Mjesečni anuitet
Godišnji anuitet 2013.
Glavnica Kamata
1 2 3 4 5 6 7 8
KREDITI
1 Stambeni kredit- fond stanovanja 500.000 500.000
25.11.2003 -25.11.2018
4.494
37.067
16.863
2 Infrastrukt. 18.000.000
2.1.
Ugovor za puteve
6.000.000
6.000.000
27.06. 2006/ 27.06.2026.
26.316
315.792
140.817
2.2.
Ugovor za rasvjetu
1.000.000
1.000.000
28.09. 2006/ 28.09. 2026
4.386
52.632
52.202
2.3.
Ug. za rekon.glavne ulice
3.000.000
3.000.000
12.02.2007
/ 12.02.2027
13.158
157.896
75.797
2.4.
Kanalizacija Tukovi
3.000.000
3.000.000
12.06.07-12.06.2027.
13.158
157.896
84.147
Ukupno (2.1.-2.4.)
13.000.000
13.000.000
57.018
684.216
352.963
2.5
Vodosnabdijevanje
3.000.000
3.000.000
21.12.09 -21.12.2019.
26.316
315.792
138.000
2.6
Učešće za izgradnju vodovoda
2.000.000
2.000.000
30.09.2011-30.09.2031.
8.772
105.264
130.000
Ukupno (2.1.-2.6.) po saglasnosti Ministarstva finansijana 18.000.000 KM
18.000.000
18.000.000
92.106
1.105.27
2
620.963
3
Infrastruktura 4.056.637 KM
4.056.637
4.056.637
27.07.07-27.07.2027
17.792
213.504
119.839
75
4 Kom. infr. 2.000.000 KM (Putevi 1.450.000 KM, Pijaca Urije 250.000 KM, Izgradnja objekata javne rasvjete 150.000 i izgradnja i rekonstrukcija domova u MZ 150.000 KM)
2.000.000
2.000.000
10.08.2010-10.08.2020
24.553
117.200
115.800
Ukupno: (1+2+3+4)
24.556.637
24.556.637
138.945
1.473.04
3
873.465
ODOBRENE, A NEKORIŠTENE SAGLASNOSTI
1 VODOVODNA I KANALIZACIONA INFRASTRUKTURA
15.750.000
0
0
Izvor: Odjeljenje za finansije, Grad Prijedor
U tabelarnom pregledu zaduženosti na dan 30.06.2013. godine naveden je i kredit EIB za
vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu sa iznosom glavnice od 15.750.000 KM. Planira se da će se
sredstva povući u naredne 4 godine po tranšama dospjeća izvođenja radova, a kredit je odobren na rok od 28 godina (2012-2040). Najveća godišnja tranša anuiteta ovog kredita iznosi 716.625 KM.
Ako se ovaj anuitet doda na postojeće godišnje anuitete po kreditima, zaduženost na godišnjem nivou iznosit će 10,26%. Dozvoljeno zaduživanje po kreditima u skladu sa Zakonom o zaduživanju,
dugu i garancijama Republike Srpske je 18% redovnih – izvornih prihoda. Prema tome, Grad Prijedor
raspolaže sa rezervom od 7,74% godišnje u odnosu na izvorne prihode (18% - 10,26% = 7,74%), što je u nominalnom iznosu 2.310.916 KM anuitetnog zaduženja. (29.856.916 x 7,74% = 2.310.916 KM).
Procenat od 7,74% na ukupne izvorne prihode predstavlja kapacitet daljeg mogućeg zaduživanja. U nominalnom iznosu, prema postojećem budžetu Grada, potencijalna zaduženost kretala bi se
oko 30.500.000 KM. Potencijalna zaduženost povećavaće se sa rastom izvornih prihoda budžeta u narednom desetogodišnjem period.
Napisati zaključak u vezi budžeta.
4. STRATEŠKO FOKUSIRANJE 4.1. SWOT ANALIZA GRADA PRIJEDORA
Prije nego što se pristupi utvrđivanju vizije i strateških ciljeva razvoja, neophodno je da se
utvrdi trenutna pozicija lokalne zajednice, odnosno neophodno da se izvrši identifikacija najvažnijih unutrašnjih i vanjskih okolnosti koje utiču na razvoj lokalne zajednice. Za ovu svrhu obično se koristi
SWOT analiza. Kroz SWOT analizu vrši se identifikacija i snaga i slabosti lokalne zajednice s jedne strane, te mogućnosti i opasnosti koje dolaze iz okruženja, s druge strane.
Dva ključna pokazatelja bogatstva i mogućnosti ljudske zajednice su znanje njenih žitelja i
prirodni uslovi predjela koji naseljava. Prijedor ima oba oba ta preduslova za uspješno kreiranje budućnosti na principu solidarne odgovornosti sadašnjih generacija za racionalno korišćenje, čuvanje i
uvećanje resursa potrebnih budućim genaracijama za dostojan život. Procjena spoljnih i unutrašnjih uslova je osnovni upravljački alat, ne samo u strateškom
planiranju, već i u rješavanju svakodnevnih upravljačkih problema.
U narednoj tabeli dat je prikaz SWOT analize grada Prijedora:
Tabela br. 37 SWOT analiza Grada Prijedora
Snage Slabosti
povoljan geografski položaj (blizina EU,
saobraćajna povezanost) i klimatski uslovi prirodni resursi (mineralna, šumska i vodna
bogatstva i zemljište)
ljudski resursi (obrazovana i prilagodljiva radna
nedovoljna i neadekvatna pokrivenost
saobraćajnom i komunalnom infrastrukturom i elektro-energetskom mrežom
prekid kontinuiteta privrednog razvoja
negativni demografski trendovi
76
snaga)
izvozno orijentisana privreda
usmjerenost lokalne uprave na postojeće i buduće
investitore (ISO standard, sertifikat „Međunarodni pečat“ - Grad sa povoljnim poslovnim ambijentom,
, poslovni inkubator, Fondacija za razvoj, podsticaji iz budžeta za privredu i poljoprivredu i
dr)
usvojeni strateški dokumenti za različite oblasti
privrednog i društvenog razvoja Razvojna agencija „PREDA“
planirane lokacije za proizvodno-poslovne zona
(izrađene studije izvodljivosti za dvije industrijske
zone) planina Kozara sa Nacionalnim parkom
postoji infrastruktura koja djelimično zadovoljava
potrebe privrede,
aktivna strukovna udruženja (drvoprerada,
metaloprerada, udruženja u oblasti poljoprivrede )
razvijena mreža obrazovnih i kulturnih institucija
registrovan veliki broj KUD
uspostavljena mreža institucija primarne i
sekundarne zdravstvene zaštite i ustanova socijalne saštite
stvoreni uslovi za razvoj različitih sportova
tradicionalne kulturne i sporstke manifestacije
međunarodnog značaja širok spekar NVO-a različitih misija
međusektorska saradanja i razvijeni različiti servisi
i usluge usmjerene ka ranjivim kategorijama
stanovništva dostupnost i kontinuiran razvoj socijalnih prava i
usluga / multidisciplinaran pristup i međusektorsko
djelovanje
raspolaganje izuzetno kvalitetnim prirodnim
resursima (voda, zemljište, vazduh) nizak nivo industrijskog zagađenja
dobro organizovan sistem prikupljanja i disp.
čvrstog otpada (sanitarno deponovanje)
postojanje dobrih razvojnih prostornih
dokumenata i normativnih akata (odluke) dobro organizovana administrativna služba
(rukovođenje, nadzor i obuka kadrova) / dobro
organizovane institucije izrada ekoloških studija i programa –
implementacija metodologije
aktivan nevladin sektor u oblasti zaštite životne
sredine
smanjenje realnog sektora usljed stečaja i
likvidacije
neiskorišteni privatizovani privredni kapaciteti
nedostatak sredstava za istraživanje prirodnih
resursa zastarjela i neadekvatna tehnologija i oprema
nepovoljna privredna struktura (dominantno
učešće trgovine i ugostiteljstva)
neriješeni imovinsko-pravni odnosi
usitnjenost poljoprivrednih posjeda
neiskorištenost velikih površina obradivog
zemljišta nedovoljno izgrađene institucije za podršku
privrednim subjektima
Neusklađenost radne snage sa potrebama
tržišta rada praćena nedostatkom praktičnih
znanja i vještina nedostatak sistemskog pristupa u upravljanju
podacima (fragmentiranost baza,
nepovezanost sistema obrade i distribucije podataka)
nepostojanje kapaciteta za obavljanje stručne
prakse
nepostojanje đačkih i studenstkih objekata
zadovoljavajućeg standarda (đački i studentski dom, omladinski dom)
nedostatak prostornih kapaciteta za rad
obrazovnih i kulturnih institucija (rudarski fakultet, visoka medicinska škola, biblioteka,
dječji vrtići) nedovoljno edukovan kadar za obavljanje
inkluzivne nastave,
nepostojanje fondova za talentovane učenike i
studente
nepostojanje strategije za razvoj sporta,
kulture i socijalne zaštite na lokalnom nivou nedovoljan obuhvat djece predškolskog
uzrasta predškolskih obrazovnim obrazovnim
vaspitanjem neadekvatno i nedovoljno finansiranje lokalnih
medija
prisutno značajno urbano zagađenje (vazduh,
voda) zaostajanje u razvoju komunalne
infrastrukture (kanalizacija, vodovod)
prisutni problemi zagadjenja voda u
izvoristima „matarusko polje“ i „Prijedorcanka“
(otpadne vode, cvrsti otpad, poplave i dr.) neadekvatna rjesenja u oblasti upravljanja
cvrstim i opasnim otpadom
neadekvatno rijeseno pitanje upravljanja
zemljištem i šumama eksploatacija mineralnih sirovina bez saniranja
degradiranih površina
usmjerenost magistralnih putnih pravaca kroz
centar grada
nepostojanje monitoringa i katastra
77
zagađivača
nedovoljne zelene površine u urbanim
zonama nedovoljno razvijena ekološka svijest
stanovnika
Prilike Prijetnje
EU integracije i fondovi
uključivanje u trendove energetske efikasnosti i
zaštite životne sredine Prijedor kao regionalni centar
reformisana politika lokalnog razvoja u RS i BiH
usklađena sa zahtjevima privrede (smanjenje
zakonodavnih i administrativnih barijera, taksa,
naknada i poreza, povećanje podsticaja za investitore),
razvoj obrazovnih i naučno istraživačkih institucija
uvođenje preduzetništva u formalne programe
obrazovanja povećanje izvora finansiranja u oblasti turizma
rast tražnje za zdravom hranom
dijaspora kao izvor investicija
reforma obrazovnog sistema u skladu sa
zahtjevima privrede
izmjena Zakona o RTV taksi
gasifikacija
donošenje strateških dokumenata na nivou
entiteta/BiH u oblasti društvenog razvoja (obrazovanje, zdravstvo, kultura)
reforma srednjeg stručnog obrazovanja radi
usklađivanja sa potrebama tržišta rada
izmjena Zakona o oporezivanju donacija
raspolaganje izuzetno kvalitetnim prirodnim
resursima (voda, zemljište, vazduh) nizak nivo industrijskog zagađenja
dobro organizovan sistem prikupljanja i disp.
čvrstog otpada (sanitarno deponovanje)
postojanje dobrih razvojnih prostornih
dokumenata i normativnih akata (odluke) dobro organizovana administrativna služba
(rukovođenje, nadzor i obuka kadrova) / dobro
organizovane institucije izrada ekoloških studija i programa –
implementacija metodologije
aktivan nevladin sektor u oblasti zaštite životne
sredine
kroz razvoj infrastrukture riješiti pitanja zaštite
životne sredine (feasibility studija - EIB) mogucnost realizacije ekoloških projekata (fond za
životnu sredinu – donatori)
primjena regionalnog pristupa rjesavanja ekoloskih
problema izgradnja obilaznica – smanjenje urbanog
zagađenja
viši nivo saradnje lokalne zajednice sa republičkim
institucijama
uključivanje naučno-istraživačkih organizacija u
rješavanje problema zaštite životne sredine
nepovoljan zakonodavni okvir (zakonske i
administrativne barijere na višim nivoima vlasti-ZJN i druga neadekvatna rješenja)
sporost u provođenju reformi
nedostatak zemljišne politike u RS
neizvjesnost spoljnih izvora finansiranja
razvojnih projekata
politička nestabilnost, loš investicioni rejting i
postojeći poslovni ambijent u BiH svjetska ekonomska i finansijska kriza
otvaranje tržišta BiH
odliv mlađe radne snage u inostranstvo
nekontrolisana eksploatacija prirodnih resursa
neadekvatan zakonski okvir u pogledu
finansiranja oblasti društvenog razvoja u RS
neadekvatna organizacija zdravstvene zaštite
(hitna pomoć) u RS nesklad između prava i finansiranja društvene
strukture
narušavanje ekološke ravnoteže i ugrožavanje
zdravlja stanovništva nemogućnost afirmacije principa „zagađivač
plaća“
nepostojanje i neadekvatnost funkcionisanja
fondova za životnu sredinu
potencijalno instaliranje prljavih tehnologija
nerealizacija donesenih programa o zaštiti
životne sredine nedostatak adekvatnog nadzora u realizaciji
zakonskih odredbi (zakoni, odluke, planovi,
programi)
78
realizacija programa – projekata edukacije
građana
primjena principa energetske efikasnosti
4.2. STRATEŠKI FOKUSI
Opis strateških fokusa
Privlačenje investicija
U procesu selekcije investicionih lokacija ključni elementi privrednog ambijenta su:
1. Ekonomski pokazatelji
2. Stanje infrastrukture (saobraćajne, komunalne, elektroenergetske)
3. Lokacije za ulaganje (industrijske zone, industrijski parkovi, specijalne ekonomske zone) 4. Kvalitet radne snage
5. Troškovi poslovanja (prosječne plate po djelatnostima, granama, regionima, gradovima, profesijama; poreske stope, cijene komunalnih usluga i drugo)
6. Investicioni podsticaji (poreske olakšice, novčane subvencije...)
7. Geografski položaj i 8. Pravni i poslovni propisi (strana ulaganja, radni odnosi, devizno poslovanje i drugo).
Grad Prijedor kontinuirano provodi aktivnosti na poboljšanju i unapređenju privrednog
ambijenta i privlačenju domaćih i stranih investitora i u tom pogledu postignuti su značajni rezultati poslednjih godina.
Uprkos globalnoj ekonomskoj krizi i recesionim kretanjima čiji smo svjedoci zadnjih nekoliko
godina, Prijedor je pokrenuo niz ključnih aktivnosti sa ciljem poboljšanja poslovne klime. Tu se prvenstveno misli na velika ulaganja u sve oblike infrastrukture; obezbjeđivanje adekvatnih lokacija za
ulaganja (kao što su industrijske zone – „Celpak“, „Čirkin polje“, „Baltine bare“, „Omarska-Paljuge“ i „Kamičani“); poboljšanje kvaliteta radne snage kroz razne projekte; smanjenje troškova poslovanja kroz
79
razne subvencije i olakšice; povoljan geografski položaj (kao što je blizina sa EU) i kontinuirano
usklađivanje pravnih i poslovnih propisa sa zahtjevima investitora. Međutim, većina preduzetih aktivnosti su još u toku realizacije, što pruža mogućnost daljeg
usavršavanja i obezbjeđivanja povoljne poslovne klime za ulaganja domaćih i stranih investitora.
Modernizacija postojeće privrede i uvođenje novih tehnologija, uz zaštitu životne
sredine
Obzirom da živimo u vremenu stalnih promjena, od suštinskog je značaja praćenje razvoja tehnologija i primjena istih. Ovaj koncept podrazumijeva sposobnost ostvarivanja novih znanja, ideja,
inovacija i tehnologija, odnosno stvaranje ljudskog kapitala i raspolaganje istim. Osnovni problemi sa kojima se grad Prijedor suočava su posljedice ograničenja u tehnologiji,
teškoće u razvoju u poslednjih dvadesetak godina i teškoće u prilagođavanju tržišnoj ekonomiji.
Takođe, treba zagovarati veću aktivnost u proizvodnji i izvozu gotovih proizvoda na sva tržišta, čime bi se smanjila zavisnost od izvoza sirovina. Nezaobilazan faktor u ostvarivanju ovih ciljeva je zaštita i
očuvanje životne sredine za sadašnje i buduće naraštaje.
Razvoj poljoprivredno-prehrambene industrije
Osnovni pravci budućeg razvoja poljoprivredno-prehrambene industrije u gradu Prijedoru je
optimalno korištenje i očuvanje raspoloživih kapaciteta, izgradnja novih, povećanje obima poljoprivredne proizvodnje, izmjene proizvodne strukture u korist intenzivnih vidova proizvodnje
namijenjene izvozu i proizvodnja visokokvalitetnih i prije svega zdravih proizvoda. Obradivo zemljište, povoljni klimatski uslovi i kvalitetna voda pružaju mogućnosti za proizvodnju
voća i povrća, kako na otvorenom, tako i u zatvorenim prostorima, organsku proizvodnju, proizvodnju
aromatičnog i ljekovitog bilja, razvoj stočarstva i pčelarstva. U usponu je i industrija za preradu poljoprivrednih proizvoda: proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, proizvodnja i prerada mesa,
skladištenje i prerada voća i povrća i drugo. Grad Prijedor će svojim aktivnostima pomoći poljoprivrednicima u prevazilaženju brojnih
izazova, kao što su: zadovoljavanje standarda kvaliteta u proizvodnji hrane, plasman proizvoda,
brendiranje, zaštita autohtonih proizvoda i slično.
Razvoj i unapređenje infrastrukture:
izgradnja, rekonstrukcija i opremanje objekata društvenog razvoja
izgradnja, rekonstrukcija i sanacija komunalne infrastrukture
Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje objekata društvene infrastrukture, kao i unapređenje
kvaliteta i pokrivenosti istom na području grada Prijedora, ima za cilj poboljšanje životnog standarda i
kvaliteta života građana. U cilju ostvarivanja ovog fokusa neophodno je uključiti elemente unapređenja zaštite životne
sredine i socijalne inkluzije na prihvatljiv i smislen način. Razvoj društvene infrastrukture (vrtića, škola, sportskih dvorana, zdravstvenih i kulturnih ustanova i drugo) je od ključnog značaja za stvaranje uslova
za privlačenje investicija, smanjenje nezaposlenosti, rast zaposlenosti i slično.
Grad Prijedor intenzivno i kontinuirano realizuje aktivnosti koje se odnose na izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju komunalne infrastrukture. Poslednjih godina vidljivi su značajni pomaci na
izgradnji kanalizacione, vodovodne, saobraćajne i elektroenergetske mreže, čime su obezbijeđeni uslovi za buduća ulaganja i modernizaciju istih, a što u krajnjoj liniji ima za cilj stvaranje povoljnog poslovnog
ambijenta.
Usklađivanje ponude radne snage sa potrebama tržišta rada
Grad Prijedor kontinuirano sprovodi veći broj projekata čiji je cilj usklađivanje ponude radne
snage sa potrebama tržišta rada (prekvalifikacija, dokvalifikacija, obrazovanje odraslih, doobuka i slično). Takođe, pokrenuta je inicijativa za donošenje Akcionog plana za zapošljavanje na području
grada Prijedora, čiji su osnovni ciljevi povećanje zaposlenosti, ulaganje u ljudski kapital i povećanje
kvaliteta radne snage, te socijalna inkluzija.
80
Sve pomenute aktivnosti vode ka obezbjeđivanju kvalitetne ponude radne snage koja treba da
odgovara razvojnim ciljevima pojedinih grana i djelatnosti, odnosno poslodavaca u njima. Ostvarivanje ovog strateškog fokusa dovodi do konstantnog usavršavanja ljudskih resursa koji
su jedan od ključnih faktora održivog ekonomskog i društvenog razvoja grada Prijedora.
Energetska efikasnost u svrhu održivog razvoja
Evropska Unija vodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena i globalnog otopljavanja, a njeni
ciljevi su izraženi u „EU paketu za klimatske promjene i obnovljivu energiju“. Glavni cilj ovog paketa je smanjenje emisije CO2 za 20% do 2020. godine.
Iz navedenih razloga Evropska komisija je pokrenula inicijativu povezivanja gradonačelnika energetski osviještenih gradova u trajnu mrežu putem Sporazuma (povelje) gradonačelnika (Covenant
of mayors), čiji je potpisnik i Grad Prijedor.
Grad Prijedor je 2011. godine u cilju povećanja energetske efikasnosti u svrhu održivog razvoja izradio i usvojio SEAP-Akcioni plan za održivo upravljanje energijom na području opštine Prijedor 2011-
2020. godine, kojim su jasno definisani projekti i mjere za povećanje energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije za 20%.
U cilju ostvarivanja ovog fokusa nastaviće se kontinuirano sprovođenje programa, projekata i
aktivnosti na ovom polju, čime će se doprinijeti da Prijedor bude grad u kojem se
5. VIZIJA GRADA PRIJEDORA
Kreiranje vizije predstavlja ključnu tačku u procesu izrade strategije. Vizija predstavlja integralnu sliku budućeg poželjnog stanja kojom se definišu generalni ciljevi i principi razvoja lokalne
zajednice. Vizija ima vanjsku i unutrašnju dimenziju koje su međusobno usklađene. Vanjska dimenzija
se izražava u nastojanju da lokalna zajednica ostvari što bolju konkurentsku poziciju u odnosu na okruženje, dok se unutrašnja dimenzija izražava u nastojanju lokalnih aktera da zajednički utvrde kakvu
lokalnu zajednicu žele izgraditi u narednom strateškom periodu. Vizija je vrlo redukovana u obimu, i odnosi se samo na generalne pravce i opredjeljenja.
Osnovni cilj utvrđivanja vizije grada Prijedora je nastojanje da se njome izraze generalni ciljevi
razvoja, omogući sagledavanje posljedica njihove realizacije i neophodnih koraka koje treba preduzeti. Koncept održivog razvoja na kome Prijedor gradi svoju budućnost, zahtijeva usklađivanje
ekonomskih, društvenih i ekoloških ciljeva za dobrobit kako sadašnje, tako i budućih generacija. Vizija razvoja grada Prijedora glasi:
„Prijedor – grad pravih investicija i uspješnih ljudi“
Detaljnije rečeno vizija grada Prijedora podrazumijeva sljedeće:
“Prijedor je grad koji je integrisan u moderne evropske tokove, pouzdan i
prepoznatljiv partner investitorima i preduzetnicima, kulturni, obrazovni i turistički centar
Prijedorske regije, lider u korištenju obnovljivih izvora energije i visokih tehnologija.
Investicijama i inovacijama, razvojem visokih tehnologija, privatno javnim partnerstvom,
urbanim i ruralnim razvojem, saobraćajnom i komunalnom povezanošću i održivim
razvojem, izgradićemo jedinstvenu privrednu, društvenu i ekološku oazu za sve ljude, uz
očuvanje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.
Zaštitom životne sredine, održivim upravljanjem prirodnim resursima, očuvanjem kulturne
raznolikosti i identiteta, jačenjem kohezije čitavog društva, stvorićemo grad uspješnih i
zadovoljnih ljudi.”
6. STRATEŠKI CILJEVI
Da bi se mogla realizovati optimalna strategija, neophodno je da prije toga budu definisani
ciljevi razvoja lokalne zajednice. Prilikom definisanja strateških ciljeva grada Prijedora, vođeno je računa
81
da se optimalno angažuju raspoloživi lokalni resursi– to jeste: da se u datom trenutku iskoriste na
najbolji mogući način. Prilikom definisanja ciljeva, gradonačelnik, projektni tim i partnerska grupa su se rukovodili
činjenicom da su nam potrebni realni, efikasni i ekonomski racionalni ciljevi čijom realizacijom će se rješavati problemi lokalne zajednice i time doprinijeti stabilnom i postepenom razvoju Prijedora.
Opis strateških ciljeva
I. Izgrađena snažna privreda koja koristi sve resurse grada Prijedora i okruženja
Grad Prijedor ima povoljan geografski položaj (blizina EU, saobraćajna povezanost) i umjereno kontinentalnu klimu koja pogoduje razvoju poljoprivrede. Takođe, visoka koncentracija prirodnih resursa
je osnova za unapređenje industrije. Ekonomično i racionalno korištenje svih resursa dovešće do veće afirmacije proizvodnih kapaciteta, koji su nosioci rasta i razvoja privrede i čiji je glavni proizvod –
stvaranje nove vrijednosti.
Ovaj strateški cilj podrazumijeva unapređenje poslovnog ambijenta kroz otvaranje novih preduzeća i povećanje konkurentnosti postojećih, privlačenje direktnih domaćih i stranih investicija,
uvođenje inovacija i novih tehnologija, razvoj ljudskih resursa, standardizaciju i sertifikaciju. Ravnomjeran i ujednačen razvoj svih sektora privrede, uz poštovanje društvenih i ekoloških
principa, rezultiraće snažnom privrednom strukturom grada Prijedora koji će biti konkurentan i ravnopravan partner na slobodnom tržištu.
II. Sanirana i rekonstruisana postojeća i izgrađena nova fizička infrastruktura
Krajnji rezultat ovog strateškog cilja su realizovane direktne investicije u fizičku infrastrukturu
grada Prijedora (saobraćajna, vodovodna, elektro, komunalna i druga infrastruktura). Ovo je izuzetno
važno zato što kvalitetna infrastruktura smanjuje troškove poslovanja i povećava atraktivnost poslovnog ambijenta za postojeće i potencijalne investitore.
Poseban akcenat je na uređenoj i funkcionalnoj saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi grada, odnosno poslovnih zona, kao i promovisanje povoljnih uslova ulaganja, kako bi potencijalni investitori
bili informisani o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju, posebno u vremenu globalizacije kada je
cijeli svijet potencijalna lokacija.
III. Razvijena mreža institucija za podršku društvenom razvoju i poboljšan kvalitet života građana
82
Izgradnja nove i modernizacija postojeće mreže institucija za podršku društvenom životu
omogućila bi puno učešće i djelovanje u javnom životu Prijedora, generisala nove vrijednosti i osigurala prestižan društveni ambijent za sve ljude na području grada.
Ostvarenjem ovog strateškog cilja došlo bi do napretka u sferi društvene nadgradnje i podizanja životnog standarda i kvaliteta života građana, što bi Prijedor učinilo atraktivnom i poželjnom sredinom
za život.
IV. Uspostavljeni funkcionalni kapaciteti za održivo upravljanje životnom sredinom uz
primjenu principa energetske efikasnosti
Za održivo upravljanje životnom sredinom uz primjenu principa energetske efikasnosti u gradu Prijedoru neophodno je uspostaviti funkcionalne kapacitete koji počivaju na kvalitetu, realnosti,
prioritetu i kontinuitetu.
Kvalitet kao princip funkcionisanja mora biti poštovan iz razloga što direktno utiče na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Princip realnosti se mora poštovati kako ne bi došlo do narušavanja životne sredine. S obzirom da je proces zaštite i očuvanja životne sredine veoma skup potrebno je odrediti prioritete i nivoe zaštite
i ne smije se dozvoliti da se ograničena finansijska sredstva za ovu svrhu koriste neekonomično i
neracionalno. Da bi se dostigao koncept održivog upravljanja životnom sredinom uz primjenu principa
energetske efikasnosti neophodno je da postoji kontinuitet u radu institucija koje se bave ovom problematikomi ostalih učesnika, kao i kontinuitet u pogledu mjera i pravila koji se definišu, kako bi se
umanjili troškovi zaštite životne sredine i povećala energetska efikasnost.
7. SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI
7.1. Plan lokalnog ekonomskog razvoja
7.1.1. Fokusiranje
7.1.1.1. Opis sektorskih fokusa u oblasti ekonomskog razvoja
1. Unapređenje poslovnog okruženja i privlačenje investicija
Unapređenje poslovnog okruženja podrazumijeva uspostavljanje adekvatnog pravnog, poslovnog, socijalnog, sigurnosnog i društveno-ekonomskog ambijenta. Grad Prijedor je u poslednjih
nekoliko godina uložio značajne napore s ciljem obezbjeđenja atraktivnog poslovnog okruženja za domaće i strane investitore. Tu se prvenstveno misli na ISO standard; sertifikat „Međunarodni pečat“ –
Grad sa povoljnim poslovnim ambijentom; podsticaje iz budžeta i budžetsku stabilnost; usvojene
83
strateške dokumente iz oblasti privrednog i društvenog razvoja; studije izvodljivosti za dvije industrijske
zone; Fondaciju za razvoj „Prijedor“; agenciju „PREDA PD“; Preduzetnički inkubator i slično.
Takođe, Grad Prijedor intenzivno radi na stimulisanju regionalnog ekonomskog razvoja, a radi se o aktivnostima sistemskog i dugoročnog karaktera koje prvenstveno imaju za cilj unapređenje
poslovnog okruženja i stvaranje povoljne investicione klime.
2. Podrška inovativnim aktivnostima i transferu tehnologija
Inovativne aktivnosti i tehnološki procesi su glavni pokretači privrednog razvoja, u smislu
stvaranja nove i unapređenja postojeće tehnologije, sredstava, proizvodnih procesa, te unapređenja organizacije i upravljanja.
Transferom tehnologija i davanjem podrške inovativnim aktivnostima Grad Prijedor bi pokrenuo
jedan od glavnih generatora konkurencije i omogućio promjenu strukture postojećih i kreiranje novih privrednih grana.
Grad Prijedor će tehnološkim procesima i inovativnim aktivnostima ojačati privrednu strukturu, omogućiti racionalno i ekonomično upravljanje svim resursima, što će dovesti do povećanja
konkurentnosti i stvaranja nove vrijednosti.
3. Usklađivanje ponude radne snage sa potrebama tržšta rada
Grad Prijedor kontinuirano sprovodi veći broj projekata čiji je cilj usklađivanje ponude radne
snage sa potrebama tržišta rada (prekvalifikacija, dokvalifikacija, obrazovanje odraslih, doobuka i slično). Takođe, pokrenuta je inicijativa za donošenje Akcionog plana za zapošljavanje na području
grada Prijedora, čiji su osnovni ciljevi povećanje zaposlenosti, ulaganje u ljudski kapital i povećanje
kvaliteta radne snage, te socijalna inkluzija. Sve pomenute aktivnosti vode ka obezbjeđivanju kvalitetne ponude radne snage koja treba da
odgovara razvojnim ciljevima pojedinih grana i djelatnosti, odnosno poslodavaca u njima. Ostvarivanje ovog sektorskog fokusa dovodi do konstantnog usavršavanja ljudskih resursa koji
su jedan od ključnih faktora održivog ekonomskog i društvenog razvoja grada Prijedora.
7.1.2. Razvojni ciljevi ekonomskog razvoja
Fokus: Unapređenje poslovnog okruženja i privlačenje investicija
1. Popunjeni kapaciteti u industrijskim zonama „Celpak“ i „Čirkin polje“ i pripremljene još tri nove poslovne zone do 2019. godine.
(Indikatori: -Broj zaposlenih u zonama „Celpak“ i „Čirkin polje“ i popunjenost lokacija u tim zonama,
- Stepen riješenosti imovinsko pravnih odnosa, urađena prostorno planska dokumentacija i riješeni imovinsko pravni odnosi, stepen izgrađenosti infrastrukture u
novim poslovnim zonama)
2. Povećana ulaganja i prihodi u poljoprivrednoj proizvodnji u ruralnim područjima (Indikatori:
- Broj gazdinstava, površina, broj sadnica/grla, visina ulaganja 3. Poboljšanje turističke ponude grada Prijedora, prvenstveno na području Nacionalnog parka
„Kozara“
Indikatori: - Vrijednost investicija u turizam
- Prihodi od turizma - Broj turista
Fokus: Podrska inovativnim aktivnostima i transferu tehnologija
4. Unapređenje inovativnosti, transfera tehnologija i povezivanja MSP
Indikatori: - Vrijednost investicija u inovacije i tehnološke transfere,
- Rast produktivnosti (dobiti po radniku) u MSP
84
Fokus: Usklađivanje ponude radne snage sa potrebama tržišta rada
5. Kontuirano usklađivanje ponude radne snage prema potrebama tržišta rada Indikatori:
- Uvedeni novi obrazovni profili u skladu sa potrebama tržišta rada - Broj dokvalifikovanih i prekvalifikovanih radnika u skladu sa potrebama tržišta rada
7.1.2.1. Obrazloženje sektorskih ciljeva u oblasti ekonomskog razvoja
1. Popunjeni kapaciteti u industrijskim zonama „Celpak“ i „Čirkin polje“ i pripremljene još tri (3) nove poslovne zone do 2019. godine
Osnovni cilj podsticanja osnivanja i razvoja industrijskih i poslovnih zona na području grada
Prijedora ogleda se višestruko i to kroz:
- Povećanje konkurentnosti ukupne privrede - Privlačenje investitora na infrastrukturno opremljene lokacije
- Smanjenje broja nezaposlenih - Povećanje bruto društvenog proizvoda
- Porast budžetskih prihoda itd.
Prostornim planom grada Prijedora predviđeno je 5 lokacija u svrhu izgradnje industrijskih i
poslovnih zona („Celpak“, „Čirkin polje“, „Baltin Bare“, „Paljuge“ i „Kamičani“). Za industrijske zone „Celpak“ i „Čirkin polje“ urađene su Studije izvodljivosti i Regulacioni
planovi, značajno su riješeni imovinsko pravni odnosi, kontinuirano se provode aktivnosti na osposobljavanju i stavljanju u funkciju industrijske zone „Celpak“ itd.
Ostvarivanjem ovog sektorskog cilja grad Prijedor bi značajno ojačao privrednu strukturu, povećao konkurentnost, smanjio broj nezaposlenih, te postao lider u okruženju za sprovođenje
razvojnih poslovnih politika.
2. Povećana ulaganja i prihodi u poljoprivrednoj proizvodnji u ruralnim područjima
Poljoprivredna proizvodnja predstavlja okosnicu razvoja ruralnih područja. U oblasti
poljoprivrede na području grada Prijedora susreću se brojni neiskorišteni potencijali za razvoj, kao i problemi koje je potrebno riješiti da bi se razvoj ostvario.
Grad Prijedor, u cilju razvoja poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima, svoje aktivnosti
usmjerava i implementira u pravcu jačanja ljudskih resursa, materijalne osnove i institucionalne podrške za poljoprivrednu proizvodnju. Sve ove aktivnosti Grad Prijedor provodi planski i sistematično uz
obezbjeđivanje finansijske podrške iz raznih izvora. Grad Prijedor će ostvarivanjem ovog sektorskog cilja unaprijediti poljoprivrednu prozvodnju,
podići nivo svijesti i obezbijediti bolji, zdraviji i kvalitetniji način života svih građana.
3. Poboljšanje turističke ponude grada Prijedora, prvenstveno na području Nacionalnog
parka „Kozara“
Turizam je fenomen koji je u XX vijeku poprimio globalne dimenzije i postao najveća svjetska industrija. On traži specifičan prirodni resurs primjeren potrebama turista, odgovarajuće kapacitete
ponude i pristupačnost turističkom tržištu.
Grad Prijedor raspolaže brojnim turističkim potencijalima, počev od planine Kozare, rijeke Sane,
brojnih izletišta i prostora uređenih za boravak turista, koji omogućavaju razvoj različitih vidova turizma (planinskog, izletničkog, kupališnog, seoskog itd). Poseban akcenat treba staviti na Nacionalni park
„Kozara“ koji svojim prelijepim i zaštićenim pejzažima oplemenjuje doživljaj svakog posjetioca i kao takav predstavlja dragulj turističke ponude grada Prijedora.
Grad Prijedor će poboljšanjem turističke ponude adekvatno i sistematično neutralisati štetno
djelovanje degradacionih procesa, zaštititi životnu sredinu, održati i unaprijediti kvalitet životnog prostora, što u krajnjoj liniji rezultira povećanjem prihoda u oblati turizma i otvaranjem privrede grada
Prijedora prema bližem i daljem okruženju.
85
4. Unapređenje inovativnosti, transfera tehnologije i povezivanje malih i srednjih
preduzeća
Inovativne aktivnosti i tehnološki procesi su glavni pokretači privrednog razvoja, u smislu stvaranja nove i unapređenja postojeće tehnologije, sredstava, proizvodnih procesa, te unapređenja
organizacije i upravljanja.
Transferom tehnologija i davanjem podrške inovativnim aktivnostima Grad Prijedor bi pokrenuo jedan od glavnih generatora konkurencije i omogućio promjenu strukture postojećih i kreiranje novih
privrednih grana. Horizontalno povezivanje malih i srednjih preduzeća na području grada Prijedora rezultiraće
povećanjem njihove efikasnosti (u velikoj mjeri zbog sposobnosti prihvatanja inovacija i transfera tehnologija), jer povećanje prihoda i broja zaposlenih na bazi porasta tražnje u jednom sektoru će
uticati na rast i privlačenje novih investicija u drugim sektorima privrede.
Grad Prijedor će tehnološkim procesima, inovativnim aktivnostima i povezivanjem malih i srednjih preduzeća ojačati privrednu strukturu, omogućiti racionalno i ekonomično upravljanje svim
resursima, što će dovesti do povećanja konkurentnosti i stvaranja nove vrijednosti.
5. Kontinuirano usklađivanje ponude radne snage prema potrebama tržišta rada
Grad Prijedor kontinuirano sprovodi veći broj projekata čiji je cilj usklađivanje ponude radne
snage sa potrebama tržišta rada (prekvalifikacija, dokvalifikacija, obrazovanje odraslih, doobuka i slično). Takođe, pokrenuta je inicijativa za donošenje Akcionog plana za zapošljavanje na području
grada Prijedora, čiji su osnovni ciljevi povećanje zaposlenosti, ulaganje u ljudski kapital i povećanje kvaliteta radne snage, te socijalna inkluzija.
Na području grada Prijedora aktivnosti kontinuiranog usklađivanja ponude radne snage sa
potrebama tržišta rada će se vršiti na osnovu demografskih indikatora (koriste se za procjenu ponude radne snage) i makro-ekonomskih indikatora (omogućavaju predviđanje opštih ekonomskih trendova
koji direktno utiču na zapošljavanje). Sve pomenute aktivnosti vode ka obezbjeđivanju kvalitetne ponude radne snage koja treba da
odgovara razvojnim ciljevima pojedinih grana i djelatnosti, odnosno poslodavaca u njima.
Ostvarivanje ovog sektorskog cilja dovodi do konstantnog usavršavanja ljudskih resursa koji su jedan od ključnih faktora održivog ekonomskog i društvenog razvoja grada Prijedora.
7.1.3. Programi, projekti i mjere
7.1.4. Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima
7.2. Plan društvenog razvoja
7.2.1. Fokusiranje
86
Fokus 2: Povezivanje obrazovnih ustanova sa privrednim subjektima u cilju poboljšanja praktične nastave
7.2.2. Razvojni ciljevi društvenog razvoja
Treba staviti u naslovu Ciljevi za oblast društvenog razvoja
Četvrti cilj: Unaprijeđene usluge prema građanima u oblasti društvenog razvoja (naredni dio“kroz realizaciju principa energetske efikasnosti“-prebaciti u sektor za zaštitu životne
sredine
87
Obrazloženje sektorskih ciljeva za oblast društvenog razvoja:
1. Usvojene lokalne strategije za oblasti društvenog razvoja – 2016.
Pošto na nivou RS i BiH ne postoje usvojene strategije razvoja za oblasti sporta, kulture i socijalne
zaštite, neophodno je na lokalnom nivou izraditi i usvojiti strategije koje bi sistemski uredile navedene oblasti društvenog razvoja. Izrada navedenih strategija bi se finasirala iz lokalnih ili međunarodnih
izvora finasiranja (slični projekti su finansirani od strane različitih donatora) i tom prilikom bi se jasno
identifikovali najaktuelniji problemi u pomenutim oblastima kao i metodologija koja bi se koristila za prevazilaženje identifikovanih problema, te korištenje potencijalnih prilika i šansi za dalji razvoj ovih
oblasti društvenog razvoja.
2. Uspostavljeni kapaciteti za obrazovanje kadrova prema potrebama tržišta rada –
2018.
Jedan od osnovnih problema na tržištu rada je nedostatak praktičnih znanja i vještina radnika koji su tek završili svoje obrazovanje i to kako onih sa srednjim tako i onih sa visokim obrazovanjem. Naime
naš obrazovni sistem ne omogućuje učenicima i studentima da u toku redovnog školovanja steknu dovoljno praktičnih znanja i vještina koja bi im omogućila da se brže i lakše zaposle kod poslodavaca
koji sve više traže obučenu radnu snagu. Usljed sve specifičnijih zahtjeva tržišta rada za različitim kadrovima sa naglaskom obučenost iste u pogledu praktičnih znanja i vještina, javila se potreba za
uspostavljanjem centra za praktično usavršavanje učenika srednjih stručnih škola, te za doobuku ili
prekvalifikaciju nezaposlenih radnika koji se nalaze na birou za zapošljavanje. Naš cilj je uspostavljanje takvih kapaciteta za obrazovanje u gradu Prijedoru u okviru kojeg će učenici srednjih stručnih škola, kao
i lica koja se nalaze na birou za zapošljavanje, a koja nemaju dovoljno praktičnih znanja, steći određena praktična znanja i vještine u skladu sa potrebama tržišta rada. Na taj način će se omogućiti njihovo brže
zapošljavanje, a poslodavci će imati obučenu radnu snagu koju ne moraju obučavati po nekoliko
godina.
3. Obnovljeni postojeći i izgrađeni novi kapaciteti u oblasti društvenog razvoja
Oblast društvenog razvoja je kompleksna oblast koja zahtijeva stalnu nadogradnju i resturktuiranje
( kultura, sport, zdravstvo, socijalna zaštita, nevladin sektor, upravljanje ranjivim grupama i sl) bilo da se radi o fizičkoj infrastrukturi ili o jačanju ljudskih kapaciteta ili nabavci nove opreme i sredstava. Ova
potreba se javlja zbog nastojanja i želje stanovništva za konstantnom društvenom nadogradnjom, ali i
zbog neophodnosti za uključivanjem u međunarodne društvene integracije. U prilog tome idu i sve aktuelniji programi podrške koji obuhvataju širok dijapazon oblasti društvenog razvoja ( Evropa za
građane, program Kultura, FP7 i drugi).
4. Unaprijeđene usluge prema građanima kroz realizaciju principa energetske
efikasnosti u oblasti društvenog razvoja
Kako pojam energetske efiksanosti prožima sve oblasti lokalnog razvoja i kako Grad Prijedor prednjači u pozitivnim promjenama kada je riječ o energetskoj efikasnosti i održivim upravljanjem energijom, ovi
principi su našli mjesto i u oblasti društvenog razvoja. Sve više škola je uključeno u projekte koji se odnose na energetsku uštedu, ali u ovoj oblasti je moguće još dosta toga unaprijediti ( podizanjem
svijesti među učenicima i roditeljima o uštedama energije, podizanjem svijesti ljudi koji rade u javnim institucijama kroz kreiranje statusa energetskog štediše, kreiranje vannastavnih aktivnosti koje bi se
dijelom mogle i obavljati u demonstrativnom centru, jačanje medijske osvještenosti za tematiku
energetske efikasnosti i sl). Realnim finansijskim uštedama bi se ta sredstva mogla usmjeriti na unapređenje društvenih usluga prema građanima.
7.2.3. Programi, projekti i mjere
Cilj 1)-Projekti 1) Izrada strategije razvoja kulture grada Prijedora
2) Izrada strategije razvoja sporta grada Prijedora
88
Cilj 2)-Projekti
1) Rekonstrukcija objekata za obavljanje stručne prakse učenika u srednjim školama 2) Nabavka opreme za obavljanje stručne prakse učenika u srednjim školama
3) Obuka kadrova za obavljanje stručne prakse učenika u srednjim školama Cilj 3)-Projekti
1) Izgradnja biblioteke i koncertne dvorane
2) Izgradnja Rudarskog fakulteta 3) Izgradnja Visoke medicinske škole
4) Izgradnja studentskog doma 5) Rekonstrukcija poljoprivredno prehrambene i medicinsko tehnološke škole (krov, stolarija,
demit fasada)
Cilj 4)-Projekti
1) Rekonstrukcija domova kulture 2) Izgradnja objekta I nabavka opreme za “Kozarski vjesnik”
7.2.4. Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima
7.3. Plan zaštite životne sredine
7.3.1. Fokusi
Sektorski fokusi- zaštita životne sredine na području grada Prijedora
89
7.3.1.1. Opis strateških fokusa u oblasti zaštite životne sredine
1. Zaštita kvaliteta rijeke Sane i izvorišta vode za piće
Degradacija kvaliteta kako površinskih tako i podzemnih voda predstavlja dominantan ekološki problem na području grada Prijedora. Najznačajniji faktor ugroženosti kvaliteta voda predstavlja
ispuštanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda u vodotoke bez prečišćavanja. Na području grada
Prijedora, takođe u značajnoj mjeri su prisutni i drugi oblici potencijalne ugroženosti voda kao i neodekvatan sistem upravljanja vodnim resursima..
Nepotpuno sprovođenje mjera sanitarne zaštite u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće predstavlja stalnu opasnost degradacije kvaliteta ovih voda.Atmosferske vode koje se zadržavaju i
akumuliraju u zaštitnim zonama izvorišta u velikoj mjeri izložene različitim vrstama zagađenja pa samim
tim ove vode sa sobom nose značajan teret potencijalnog zagađnja Takođe značajne količine zagađujućih materija u izvorište dospijevaju infiltraacijim vode iz vodotoka rijeke Sane koja prihranjuje
izorišta. Prisutni problemi u oblasti upravljanja vodnim resursima i zaštiti kvaliteta voda na području
grada Prijedor i posljedice koje mogu nastati kao neophodnost nameću obavezu planskog i
organizovanog pristupa rješavanju ovih problema kroz sprovođenje konkrernih programa i mjera a prije svega kroz izgradnju i rekonstrukciju kanalizacione mreže u urbanim zonama, prečišćavanje
otpadnih voda i realizaciju programa sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.
2. Provođenje aktivnosti na ekološki prihvatljivom zbrinjavanju čvrstog i opasnog otpada
Dispozicija čvrstog otpada na području grada Prijedora i njegovo ekološki prihvatljivo
neutralisanje, još uvijek nije adekvatno riješeno. Najznačajnije pojave koje negativno utiču na životnu sredinu predstavljaju nekontrolisano odlaganja čvrstog otpada i nekvalitetna rješenja sanitarnog
deponovanja na postojećoj gradskoj deponiji Za naše uslove, najadekvatnije rješenje za zbrinjavanje èvrstog otpada jeste korištenje savremene, projektovane i na sanitarni način eksploatisane deponije.
Korištenje sanitarne deponije, u svakom slučaju, podrazumijeva sanaciju postojeæih tzv. divljih
deponija i korištenje ovih prostora u skladu sa zahtjevima sanitarnih uslova. Kvalitetno rješavanje pitanja sanitarnog zbrinjavanja čvrstog otpada na području Prijedora, predstavlja kompleks problema,
kako prikupljanja i selektovanja, tako i transporta i konačnog odlaganja na sadašnjem lokalitetu deponije ''Kurevo'', u naselju Ljeskare.
U cilju obezbjeđenja preduslova za kvalitetno zbrinjavanje čvrstog otpada i predupređenja negativnog uticaja na životnu sredinu, u oblasti upravljanja čvrstim otpadom neophodno aktivnosti
90
usmjeriti na izgradnju sanitarne, regionalne deponije, adekvatno zbrinjavanje opasnog otpada,
sprečavanje nekontrolisanog odlaganja i obezbjeđenje selektivnog prikupljanja otpada.
3. Provođenje mjera sanacije degradiranih površina i zaštite zemljišta od zagađenja
Grad Prijedor raspolaže sa značajnim prirodnim resursima a prije svega sa kvalitetnim
poljoprivrednim površinama i šumama te nalazištima mineralnih sirovina (željezne rude, gline,šljunka i
dr).Bogatstvo navedenim prirodnim resursima predstavlja značajan preduslov za razvoj primarnih i preraðivaèkih kapaciteta u oblasti poljoprivrede, šumarstva, i drugih oblika privrednih aktivnosti.
Istovremeno navedeni preduslovi kvalitetnog razvoja predstavljaju potencijalnu opasnost da se neplanskim i nekontrolisanim korištenjem ovih prirodnih resursa, raubovanjem i nepridržavanjem
principa održivog razvoja u značajnoj mjeri dovede do ugrožavanja kvaliteta životne sredine. Na području grada Prijedora u značajnoj mjeri su prisutni i drugi oblici potencijalne ugroženosti zemljišta i
šuma a to su nekontrolisana primjena hemijskih sredstava u poljoprivredi, nekontrolisano od laganje
čvrstog i opasnog otpada, neplanska i nekontrolisana sječa šuma, pojave biljnih bolesti te neadekvatan sistem gazdovanja odnosno upravljanja ovim resursima.
Aktivnosti na zašziti zemljišta na području grada Prijedora u narednom periodu neophodno je usmjeriti na saniranje degradiranih površina, veću kontrolu upotrebe hemijskih sredstava u poljoprivredi
i donošenje programa suzbijanja korovskih biljaka (ambrozijaa)
4.Provođenje preventivnih i sanacionih mjera zaštite vazduha od zagađenja
Industrijski i urbani razvoj grada Prijedora ima za posljedicu ugrožavanje kvaliteta vazduha. Pri
izgradnji kapaciteta i urbanih sadržaja u Prijedoru, nije se dovoljno vodilo računa o njihovom uticaju na kvalitet vazduha. Analiza zdravstvenog stanja stanovništva pokazuje da aerozagađenje ima ozbiljne
posljedice na zdravlje stanovništva
Aerozagađenje na području grada Prijedora uglavnom je uzrokovano urbanim zagađenjem koje nastaje kao posljedica spaljivanja goriva, u svrhu snabdijevanja toplotnom energijom stambenog i
poslovnog prostora i emisija od mobilnih izvora koja nastaje kao posljedica funkcionisanja saobraćaja, naročito zbog usmjerenosti magistralnih putnih pravaca kroz urbanu zonu grada Prijedora. Emisija iz
industrije (industrijsko zagađenje) pristuna je u manjem obimu a nastaje kao posljedica snabdijevanja
energijom tehnoloških procesa i usljed odvijanja tehnoloških procesa u industrijskim postrojenjima. Aktivnosti na zaštiti vazduha od zagađivanja na području grada Prijedora neophodno je
usmjeriti na uspostavljanje monitoringa kvaliteta vazduha, regulisanje saobraćajnih tokova,uspostavljanje zaštitnih zona i obezbjeđenje energije sa manjim stepenom zagađenja vazduha.
5. Zaštita šuma i šumskih eko sistema
Grad prijedor takođe raspolaže sa značajnim šumskim resusrsima koji su svakodnevno izloženi različitim oblicima degradacije. Najčešći oblik ugrožavanja šuma na području grada Prijedora su
neplanska i nekontrolisana sječa i nedovoljno pošumljavanje degradiranih površina kao i neadekvatan sistem gazdovanja šumama.
Najznačajniji doprinos zaštiti šuma i šumskih ekosistema može se realizovati kroz kvalitetan i
pojačan nadzor od strane inspekcijskih i drugih nadležnih organa te kroz realizaciju planova pošumljavanja.U cilju uspešnijeg, valitetnijeg i efikasnijeg rada na unapređenju sadašnjeg stanja šuma
šuma i šumskih ekosistema, potrebno je na širem planu ostvariti sljedelje ciljeve: - održivo gazdovanje šumama i očuvanje biološke raznolikosti.
- revitalizaciju narušenih šumskih ekosistema,
- izdvajanje novih i proširenje postojećih prirodnih rezervata i zaštićenih područja sa posebnom namenom,
- razvoj institucionalnog okvira u šumarstvu u cilju sprovođenja mera zaštite šuma i šumskih ekosistema.
7.3.2. Sektorski ciljevi u oblasti zaštite životne sredine
91
Grad
Prijedor
Sektorski ciljevi, zaštita životne sredine, indikatori, projekti
1. Uspostavljanje sistema zaštite kvaliteta površinskih voda i zaštite izvorišta
Indikatori: kvalitet rijeke Sane, nivo izgradjenosti kanalizacione
mreze, obim ulaganja u uredjaje za tretman otpadnih voda, uradjene studije i projekti
Projekti:
- Izrada idejnog i izvedbenog projekta za tretman otpadnih voda u gradskoj zoni Prijedora
- Dovrsetak projekta izgradnja kanalizacije u naselju Tukovi
- Noveliranje programa sanitarne zastite izvorista pitke vode („Prijedorcanka, „Matarusko polje“)
2. Uspostavljanje integralnog sistema upravljanja otpadom
Indikatori: stepen izgradjenosti sanitarne deponije,količina pikupljenih sekundarnih sirovina, obim pokrivenosti podrucja grada redovnim
odvozom smeca, smanjenje broj divljih deponija
Projekti:
- Zavrsetak izgradnje regionale sanitarne deponije „Kurevo“ - Realizacija projekta „Selektivno prikupljanje čvrstog otpada“
- Realizacija projekta zbrinjavanja medicinskog otpada;
3. Izradnja sistema upravljanja i kontrole kvaliteta životne sredine i edukacija stanovništva
Indikatori: obim i nivo uspostavljenog monitoringa, obim i broj inspekcijskih kontrola zagadjivaca, broj i kvalitet rada institucija u oblasti
92
zastite zivotne sredine, broj realizovanih programa edukacije
stanovnistva.
Projekti: - Realizacija programa uspostavljanja monitoringa kvaliteta
vazduha i voda - Izrada katastra zagadjivaca Grada Prijedora
- Realizacija programa edukacija stanovnistva
93
7.3.2.1. Opis sektorskih ciljeva u oblasti zaštite životne sredine
1. Uspostavljnje sistema zaštite kvaliteta površinskih voda i zaštite izvorišta
Prisutni problemi u oblasti upravljanja vodnim resursima i zaštiti kvaliteta voda na području
grada Prijedor i posljedice koje mogu nastati kao neophodnost nameću obavezu planskog i
organizovanog pristupa rješavanju ovih problema kroz sprovođenje programa i mjera zaštite kvaliteta kako površinskih tako i podzemnih voda.Prioritetno aktivnosti u oblasti zaštite voda potrebno je
usmjeriti na obezbjeđenje prečiščavanja otpadnih voda pojedinačnih zagađivača i izgradnju uređaja za zajednički tretman gradskih i industrijskih otpadnih voda grada Prijedora. Izgranja separatnog
kanalazicionog sistema i kanalizacionog sistama naselja Tukovi te uspostavljanje potpunog režima sanitarne zaštite u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće takođe u značajnoj mjeri doprinose
zaštiti kvaliteta voda i zaštiti zdravlja stanovništva
Mjere za zaštitu kvaliteta površinskih i podzemnih voda i obezbjeđenje sanitarno higijenskog režima u zaštitnim zonama izvorišta moraju se odvijati u više pravaca a prije svega kroz normativno
regulisanje ove problematike kroz te kroz donošenje i realizaciju kvalitetnih, sanacionih programa postojećih zagađivača i mjere utvrđene urbanističko- prostornim dokunentima donesenim na području
grada Prijedora..
2. Uspostavljanje integralniog sistema upravljanja otpadom
Neriješena ili nepotpuno riješena pitanja zbrinjavanja otpada na području grada Prijedora
značajno doprinose ugrožavanju životne sredine te je neophodno preduzimati planske i organizacione mjere, na potpunom sprečavanju nekontrolisanog odlaganja čvrstog otpada i omogućiti sanitarno
deponovanje, te na taj način dati doprinos zaštiti životne sredine ovog područja. Za naše uslove,
najadekvatnije rješenje za zbrinjavanje čvrstog otpada je korištenje savremene, projektovane i na sanitarni način eksploatisane deponije.. Kvalitetno rješavanje pitanja zbrinjavanja čvrstog i opasnog
otpada na području grada Prijedoar, pozrazumjeva kvalitetno rješavanje kompleksa problema, kako prikupljanja i selektovanja, tako i transporta i konačnog odlaganja otpadnih materija
U cilju obezbjeđenja preduslova za kvalitetno zbrinjavanje čvrstog otpada i predupređenja
negativnog uticaja na životnu sredinu, u oblasti upravljanja čvrstim otpadom neophodno je obezbijediti sanitarno deponovanje na gradskoj deponiji „Kurevo“, riješiti pitanje zbrinjavanja opasnog otpada,
spriječiti nekontrolisano odlaganje i stvaranje divljih deponija te obezbijediti primjenu selektivnog odlaganja čvrstog otpada.
3. Izradnja sistema upravljanja i kontrole kvaliteta životne sredine i edukacija stanovništva
Prisutni neriješeni problemi ugožavanja životne sredine na području grada Prijedora potencirani
su činjenicom da provodivost zakona iz domena zaštite životne sredine nije na zadovoljavajućem nivou te da nije uspostavljen adekvatan organizacioni i institucionalni okvir u ovoj oblasti. Prisutne slabosti u
planiranju i organizaciji sistema zaštite životne sredine se manifestuju kroz nesprovođenje potrebnih mjera zaštite životne sredine što ima za posljedicu pogoršanje zdravstvenog stanja stanovništva-
Izgradnja sisteme upravljanja u kontrole kvaliteta životne sredine na području grada Prijedora
podrazumjeva sprovođenje aktivnosti na unapređenja organizacije i planiranja kao i uspostavljanje adekvatne kontrole i nadzora u oblasti životne sredine.Da bi se realizovane planirane mjere zaštite i
unapređenja životne sredine neophodno je obezbijediti i planirati finansijske sredstva prije svega kroz afirmaciju principa „zagađivač plaća“ s ciljem uključivanja većeg broja subjekata u aktivnosti na zaštiti
životne sredene.Paralelno sa ovim aktivnosti potrebno je koristiti različite oblike angažovanja na planu
podizanja nivoa ekološke svijesti stanovništva grada Prijedora.
7.3.3. Programi, projekti i mjere
7.3.4. Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima
94
8. IMPLEMENTACIJA, MONITORING I EVALUACIJA
9. INFORMISANJE JAVNOSTI
10. ZAKLJUČAK
95
II PRILOZI
PRILOG 1-PROJEKTI P R I J E D L O G
Projekat:
Kulturni centar „Ljetna bašta“
Strateški cilj:
Razvoj i unapređenje životnih uslova, podizanje nivoa kulturne svjesti, stvaranje pozitivnog
kulturnog ambijenta Operativni cillj:
Poboljšanje sveukupnog položaja mladih kroz
kulturu i umjetnost – kreativna industrija
Opis projekta:
Nedostatak kvalitetne edukativno-kulturne ponude koja bi mladima aktivno popunila slobodno vrijeme, kao i prostora u kome bi se ista odvijala, jedan je od temeljnih problema sa kojima se sustreću mladi
ljudi grada Prijedora.
Ljetna bašta je prostor i epicentar organizovanja koncerata, tematskih večeri i manifestacija, ljetnjeg festivala kratkog filma, jaz kluba, organizovanja škole stripa, takmičenja u umjetničkom plesu, tematskih
večeri za najmlađu i stariju generaciju te ostali javni događaji (proslave maturanata, slikarske kolonije, sportska takmičenja i sl.
Jedan od pretpostavljenih vidova funkcionisanja istog je u obliku Javne ustanove, pri čemu Opština istu
kreira, zapošljava menadžment, kadrove, sugeriše program i finansijski je održava. Svrha centra je ponuditi mladima razvojna i obrazovna iskustva, koja će ih definisati i promovisati u
kvalitetne ličnosti i aktivan faktor razvoja savremenog društva. Potpunim opremanjem ovakvog prostora omogućili bi da se mladi iz ruralnih dijelova grada Prijedor mogu okupiti na jednom mjestu radi druženja i
edukacije. Neophodno je stvoriti mogućnosti za kvalitetno korištenje prostora Ljetne bašte za potrebe mladih.
Ovo podrazumijeva nekoliko segmenata:
1. Izrada plana interijera i eksterijera uz pomoć stručnog lica 2. Registracija Ljetne bašte u obliku Javne ustanove
3. Sistematizacijom predvidjeti i popuniti potrebna radna mjesta (direktor, glavni i odgovorni urednik za kulturu,samostalni stručni saradnik za scensku kulturu i umjetnost, administrator, ton
majstor...)
4. Izgradnja (reparacija ) prostora za boravak, druženje i komuniciranje mladih 5. Nabavka dodatne opreme za kulturne manifestacije, koncerte i sl. (dodatni dio razglasnog
sistema, kompletnu rasvjetu, monitoring sistem i prateća oprema.) 6. Izgradnja čvrstog krova na bini i prostoru predviđenom za usluge ljetnog šanka,
7. Izgradnja ugostiteljskog objekta i prostora za druženje, komuniciranje i sl.
Neophodno je stvoriti uslove za razvoj Kreativne industrije koja u Prijedoru postoji, ali kao takva nije prepoznata, kanalisana i dovoljno zakonski zaštićena. To je najviše izraženo u sektoru muzike, filma,
izdavaštva i programerstva. Kvalitetan audiovizuelni proizvod može se plasirati u zemljama regiona i kao takav ostvariti profit kako za matičnu distribucijsku kuću, tako i za Grad Prijedor koji može koristiti ista
sredstva da bi motivisali i podstakli mlade umjetnike u razvoju njihovih početnih projekata.
Ciljna grupa:
Građani Prijedora i svi građani ruralnih oblasti – korisnici usluga mladi od 15-35 godina
Očekivani kratkoročni rezultati:
Dograđivanje pomoćnih objekata i nabavka
dodatne opreme portrebne za nesmetano funkcionisanje
Indikatori:
„Ljetna bašta“ opremljena sa dodatnom opremom i
popratni objekti sa kancelarijskim prostorom
96
Očekivani dugoročni rezultati:
Kulturni centar „Ljetna bašta“ kao centar dešavanja, osmišljenih programa i organizovanja
slobodnog vremena mladih.
Indikatori:
Prijedor kao regionalni centar organizovanja koncerata, ljetnog festivala, otvorenog kina,
radionica iz oblasti plesa, stripa,
slikarstva,takmičenja i sl. Povećan broj posjetilaca.
Partneri za implemantaciju: Grad Prijedor, strani i domaći donatori, Budžet strategije
Sponzori i donatori:
Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Nevladine omladinske organizacije, Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport, međunarodni donatori, poslovni subjekti grada Prijedora
Preduslov za realizaciju projekta:
1. Finansijska sredstva 2. Izvedbeno rješenje projekta.
Faktori rizika:
Finansijska sredstva i vremenske prilike
Procijenjena ukupna vrijednost projekta:
1. Registracija i konkursi za radnike 5.000 KM
2. Plate (bruto) 95.000 KM 3. Dodatna oprema 60.000 KM
4. Namještaj 15.000 KM
5. Izg.čvrstog krova-bina 10.000 KM i ljetni šank
6. Izgradnja ugostitelj.objekta i prostorija za mlade 250.400 KM
_________________________________ UKUPNO: 435.400 KM
Trajanje projekta:
36 mjeseci
Osnovni cilj prijedloga revitalizacije objekta „Ljetne bašte“ jeste povećanje aktivnosti i produkcija raznovrsnih programa, odnosno uspostavljanje planiranog sistema organiziacije i
menadžerskog plana kako bi objekat opravdao do sada uložena sredstva.
Ovakav plan moguće je ostvariti, ali jedan od osnovnih preduslova jeste preregistracija „Ljetne bašte“ u Javnu ustanovu, čime bi se ostvarila finansijska sigurnost i povećao iznos sredstva predviđenih
za realizaciju programa i nabavku dodatne opreme. Iako „Ljetna bašta“ sa svojom postojećom infrastrukturom pruža velike mogućnosti za
organizovanje različitih kulturnih manifestacija, evidentno je da sve to do sada nije iskorišteno do kraja.
Uz nabavku dodatne opreme i izgradnje jednog dijela prostorija potrebno je zaposliti i nekoliko radnika, od menadžerskog do tehničkog osoblja.
Pored aktivnosti koje je moguće realizovati u ljetnom periodu zimski period se do sada svodio na planiranje aktivnosti za narednu godinu, pronalaženje dodatnih izvora finansiranja putem pisanja
projekata ili sponzorskih ugovora. Nabavkom određene opreme i izgradnjom još jednog skladišnog objekta moguće je u toku zimskog perioda u prostorijama „Ljetne bašte“ organizovati razne vrste
radionica koje bi bile realizovane u saradnji sa omladinskim i NVO sektorom.
Osnovna vizija funkcionisanja ljetne bašte morala bi biti u tome da je ovo mjesto jedinstveno u širem okruženju i da je potrebno organizovati razne aktivnosti kojima bi se popunilo slobodno vrijeme
mladih ljudi. Sam kvalitet programa ne znači mnogo ukoliko nemamo publiku, tako da se mora pronaći način
kako da se publika privuče i zadrži, da joj se stvori svakodnevna navika dolaska u „Ljetnu baštu“.
Ciljna grupa ovog rada jesu mlađi građani Prijedora, koje treba pokušati privući raznim manifestacijama. Pored koncertnih aktivnosti potrebno je organizovati razne tematske večeri,
prikazivanje koncerata, filmova, tematske večeri za djecu (disko, igraonica, crtani filmovi) ili stariju generaciju (starogradska muzika ili muzika 60-70, plesne večeri).
Posebnu pažnju treba obratiti na zimski period kada se u „Ljetnoj bašti“ ne mogu organizovati nikakve aktivnosti na otvorenom. Dogradnjom određenih prostorija u „Ljetnoj bašti“ bi se mogao
uspostaviti i opremiti Info-desk za mlade putem kojeg bi se mogli informisati o mogućnostima i
sadržajima koje nude sportske i kulturne organizacije u gradu, promovisati programe i vršiti distribuciju reklamnog materijala i informacija koje su interesantne mladima, izrađivati reklamne kampanje o
mogućnostima korištenja slobodnog vremena i radionice o istom. U saradnji sa omladinskim
97
organizacijama, OSOP-om i NVO sektorom raditi na organiizaciji radionica i okruglih stolova na kojima bi
se moglo diskutovati o sledećem: • Identifikovanje kulturnih potreba građana putem anketa i okruglih stolova
• Permanentan i strateški rad na kreiranju kulturnih programa za ljetni period • Bolji marketing kulturnih dešavanja
• Veće uključivanje omladinskih grupa
• Bolja i redovnija kulturna ponuda tokom ljeta • Bolja kulturna saradnja na regionalnom i međunarodnom nivou
• Uključivanje medija kao stalnih partnera u proces definisanja i ostvarivanja kulturne politike, afirmacije kulturnih vrijednosti i animiranja publike
• Edukacija djece i mladih u cilju podizanja kulturne svjesti i prevencije štetnih vidova ponašanja (alkoholizam, narkomanija i dr)
• Povećanje broja i učestalosti programa namenjenih djeci i mladima
• Uključivanje mladih u proces odlučivanja i kreiranja kulturnih programa • Bolja saradnja institucija kulture i obrazovnih institucija
• Permanentne kreativne radionice za djecu i mlade: pozorišne, likovne, muzičke, novinarske • Nagradni konkursi za djecu i mlade kao podsticaj afirmacije pozitivnih vrijednosti
Ugostiteljstvo
Jedna od slabosti „Ljetne bašte“ jeste i nepostojanje šanka za koji postoji uređen prostor. Radna snaga, konobari i šankeri, mogli bi biti angažovani na određeno vrijeme jer u toku zimskog
perioda nema potrebe za takvim kadrom. Sa srednjom Ugostiteljskom školom moglo bi se dogovoriti i odrađivanje praktične nastave za učenike, konobare. Šank bi u toku ljetnog perioda radio svakodnevno.
Suština nije da se od ljetne bašte napravi kafić ili klub, ali je isto tako nemoguće očekivati da se čitavo
ljeto organizuju različite manifestacije bez mnogućnosti da posjetioci konzumiraju kafu, sok ili neko drugo osvježavajuće piće.
Ljetno kino
Veliki dio planiranog programa u toku ljetnog perioda pored koncertnih aktivnosti jeste i projekcija filmova na velikom zidu „Ljetne bašte“. Sklapanjem ugovora sa filmskim distributerima ljetno
kino postaje realna opcija. Pored osnovnog repertoara moguće je prikazivanje retrospektive filmskih festivala iz okruženja, tematske večeri, sedmice evropskog filma, prikazivanje dokumentarnih,
studentskih filmova i sl.
Takođe bi se na zidu „Ljetne bašte“ mogla pratiti i sva veća sportska dešavanja: evropska i svjetska prvenstva u svim sportovima Olimpijske igre i sl.
Otvoreno kino je forma prikazivanja koja je slabo praktikovana u našem gradu, a pruža užitak koji ne možete dobiti gledajući filmove u kućnoj varijanti. „Ljetna bašta“ posjeduje neophodne
preduslove za prikazivanje filmova na otovrenom, veliki zid i HD projektor. Posjetiocima pored mogućnosti osvježenja na šanku treba pružiti komforan i ležeran smještaj.
Pored klasičnih stolica nabaviti ležeće, poluležeće i sjedeće spužvene kocke (tzv. lazy bag) Koncept ljetnog kina odstupa od klasične forme kino sala i za cilj ima stvaranje ugodnog ambijenta za ljetno mjesto okupljanja gdje posjetioci mogu pogledati kvalitetan film, koncert ili neki
sportski događaj. Ulaganja u ovakav koncept kina nisu velika jer bi trebalo nabaviti samo određeni broj lazy bag-ova.
Program
Osnovni cilj je da se poboljšanjem programskih aktivnosti stvore navike dolaska u „Ljetnu baštu“ i da se svaki dan nešto dešava. Postoji više tipova manifestacija koje je moguće organizovati u
prostoru kakav je „Ljetna bašta“: Veći i srednji koncerti i muzički festivali. Isti bi se pored budžeta finansirali prodajom
ulaznica, prihodima od šanka, sponzorskim ugovorima sa proizvođačima pića. Ovo je
programski dio koji je produkcijiski najzahtjevniji, ali i najreprezentativniji. U ove aktivnosti
ubrajamo nastupe najpopularnijih grupa i pjevača sa prostora bivše Jugoslavije i organizovanje muzičkih festivala.
98
Manji koncerti i pozorišne predstave. Nastupi lokalnih ili regionalnih bendova koji ne
zahtijevaju plaćanje nastupa, organizovanje manje zahtjevnih pozorišnih predstava za koje je
lakše postaviti scenografiju. Projekcije. Podrazumijevaju projekcije na video zidu „Ljetne bašte“ u koji možemo ubrojati:
revije filmova različitih produkcija, retrospektive filmskih festivala, projekcije starijih filmova koji
bi se mogli obezbijediti preko Kinoteka Republike Srpske i Srbije, projekcije novijih filmova u saradnji sa distributerima, projekcije koncerata i raznih sportskih dešavanja.
Učešće u kulturnom ljetu. „Ljetna bašta“ je i do sada bilo mjesto na kojem su se održavale
manifestacije Kulturnog ljeta. Pored nastupa kulturno-umjetničkih društava moguće je organizovati nastupe horova i pjevačkih skupina iz bratskih gradova i programe nacionalnih
manjina.
Ostalo. U ostala tematska dešavanja možemo ubrojati likovne kolonije, književne i pjesničke
večeri, sportska takmičenja (streetball, florball, odbojka, šahovski turnir), plesna takmičenja (break dance, hip-hop), dječije tematske večeri (disko, igraonica), proslave maturskih večeri,
brucošijade, program omladinskih, studentskih ili srednjoškolskih organizacija. Zimski period. Organizovati razne radionice, okrugle stolove.
Tehnička oprema
Finansijski najzahtjevnija stavka pri organizovanju bilo koje manifestacije jeste produkcija. Pod produkcijom ovdje podrazumijevamo tehničku opremu-razglasni sistem, rasvjetu i prateća oprema,
poslove i ljudsku snagu potrebnu za realizaciju događaja-montiranje, funkcionisanje i demontiranje.
U dosadašnjoj praksi pri organizovanju manifestacija, tematskih večeri ili koncerata korišten je postojeći dio razglasnog sistema dopunjen iznajmljenim elementima. Pri organizovanju velikih
kioncerata i festivala kompletna oprema je morala biti iznajmljivana po komercijalnim cijenama jer postojeća oprema nije ni izbliza bila dovoljna da podnese takva opterećenja. Nedovoljan zvučni sistem i
nepostojanje rasvjete te nedostatak ljudske snage za organizaciju dovodio je do toga da se većina sredstava predviđenih za organizaciju manifestacija morala iskoristiti za iznajmljivanje opreme.
Ovaj problem može biti riješen na dva načina:
1. Kupovina kompletne opreme za realizaciju koncertnih aktivnosti koja podrazumjeva dodatni dio razglasnog sistema, kompletnu rasvjetu, monitoring sistem i prateća oprema. Za realizaciju ovog
prijedloga potrebno je izdvojiti velika finansijska sredstva, ali bi se problem riješio dugoročno. U suprotnom sredstva potrebna za kupovinu ove opreme potrošili bismo za nekoliko godina na
iznajmljivanje, opreme i ljudi potrebnih za organizaciju.
2. Drugi način jeste potpisivanje sezonskog ugovora sa produkcijom ili agencijom koja se bavi iznajmljivanjem opreme čime bi se ostvario popust na najam potrebne opreme.
Ljudski kapaciteti
Ukoliko „Ljetna bašta“ postane Javna ustanova Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta potrebno je
definisati pozicije za osoblje koje bi obavljalo poslove menadžera i administrativnih poslova kao i
tehničkog osoblja koje bi bilo zaduženo za organizaciju koncertnih i ostalih aktivnosti.
SWOT analiza
SNAGE – Strenghts SLABOSTI - Weaknesses
Osnovna infrastruktura
Osposobljeno i kvalitetno osoblje
Iskustvo u organizovanju kompleksnih
kulturnih i komercijalnih manifestacija Podrška Grada
Podrška Administrativne službe Grada
Prijedor
Kvalitetan dio tehničke opreme
Posjedovanje video i računarske opreme
za produkciju multimedijalnog materijala
Tehnički nedostaci
Nedostatak dijela audio opreme
Nedostatak binske rasvjete
Manjak osoblja
Nepostojanje dodatnih pomoćnih
prostorija Nepostojanje šanka u ljetnom periodu
Nedovoljna motivacija kadrova
Nepostojanje omladinskog kulturnog
centra
99
Definisani pravilnici o radnom vremenu
Volonterizam
Sponzorstvo i donacije
Povezanost sa medijima. Dovoljni
prostorni kapaciteti
Sposobnost stvaranja različitosti
Stručni i privrženi zaposleni
Neadekvatan odnos sa javnošću
Komplikovana procedura finansijskog
poslovanja
Neadekvatan marketinški pristup.
ŠANSE – Opportunities PRIJETNJE – Threat
Nepostojanje sličnog objekta u regiji
Mogućnost formiranja ljetnog kina
Mogućnost pokretanja ugostiteljske
djelatnosti
Zapošljavanje novih radnika
Uspostavljanje saradnje sa omladinskim i
NVO sektorom, organizovanje okruglih stolova i konferencija
Fondovi EU iz oblasti kulture i mladi
Razvoj filmskih festivala
Promocija turizma kroz dokumentarne
filmove
Razvoj kulturnog turizma Scenska umjetnost-obogaćivanja turističke
ponude i privlačenja turista povezano sa
muzikom
Blizina Banjaluke kao kulturnog centra
Loše vremenske prilike u ljetnom periodu
Pad standarda građana
Finansijska sredstva
Odlazak kadrova
Smanjenje volonterskog duha
Neusvajanje strategije razvoja kulture na
nivou RS
SNAGE
Navedene faktore snage ne treba posebno obrazlagati već samo voditi računa da se one zbog nemarnog odnosa ne pretvore u slabosti.
SLABOSTI
W - Pod tehničkim nedostacima možemo navesti nepostojanje klima uređaja u kancelarijskom prostoru što dovodi do problema zagrijavanja radnog prostora u zimskom periodu i može stvoriti potencijalne
probleme za postojeću audio, video i računarsku opremu.
W - JU Centar za prikazivanje filmova i Opština Prijedor su 2010. godine na osnovu projekta Kultura za razvoj dobili dio razglasne opreme - bas zvučnike sa pojačalima, miksetu i prateću opremu. Međutim
„Ljetna bašta“ ne posjeduje glavnu komponentu razglasa—osnovni razglasni sistem kao i monitoring
sistem. Iznajmljivanje ove opreme po komercijalnim cijenama nije isplativo. Potrebno je napraviti sezonski ugovor za korištenje razglasnog sistema, sve dok „Ljetna bašta“ i Grad Prijedor ne obezbjede
sredstva za kupovinu iste. Kupovina potrebne opreme isplatila bi se u roku od nekoliko godina.
W - Nedostatak binske rasvjete po svjetskim standardima predstavlja problem pri organizaciji koncerata
jer iznajmljivanje otežava bilo kakvu ekonomsku isplativost određene manifestacije.
W - Pri organizaciji većih kulturnih događaja ili omladinskih manifestacija javlja se problem nedostatak tehničkog osoblja, pa bi se pored radnika koji bi eventualno bili zaposleni mogli zapošljavati dodatni
radnicipo ugovoru o djelu.
W - Postojeće pomoćne prostorije jednostavno nisu dovoljne za skladištenje opreme i aparature i za
skladištenje ambalaže i robe za šank. Postoji mogućnost izgradnje dodatnih pomoćnih prostorija iz vanjskih toaleta.
W - Nepostojanje šanka moglo bi u velikom dijelu unaprijediti održivost i bolju posjećenost
manifestacija. U proteklom periodu prihvatane su jednokratne ponude za točenje alkoholnih i
100
bezalkoholnih pića na većim manifestacijama, dok je bilo slučajeva kada ugostiteljski objekti nisu htjeli
preuzeti rizik točenja pića pa je prostor usupan po minimalnim cijenama. Izgradnjom šanka „Ljetna bašta“ bi na sebe preuzela svu kontrolu nad točenjem osvježavajućih pića i kontrolom sredstava.
Ovakav sistem bi omogućio i sklapanje ugovora sa pojedinim distributerima ili proizvođačima određenih pića pa bi se na osnovu reklame ili sponzorskih ugovora obazbjedila nabavka robe po nižim cijenama
ŠANSE
O - Nepostojanje sličnog objekta u regiji čini objekat „Ljetne bašte“ jedinstvenim u regiji za realizaciju kulturnih aktivnosti.
O - Mogućnost formiranja ljetnog kina proširila bi djelatnost te bi se stvorilo mjesto gdje bi se u ljetnom periodu mogla prikazivati sva filmska ostvarenja. Aktivnost bi bila organizovana uz naplatu ulaznica.
O - Mogućnost pokretanja ugostiteljske djelatnosti. Ova aktivnost opisana je u obrazloženju „Slabosti“
kao stavka 6. O - Zapošljavanje novih radnika. Proširenjem programa, aktivnosti i organizovanja manifestacija, kao i
otvaranjem šanka stvara se potreba i za zapošljavanjem dodatnog broja radnika. Bilo da je riječ o stalno zaposlenim radnicima ili o radnicima na određeno vrijeme (u toku ljetnog perioda).
O - Uspostavljanje saradnje sa omladinskim i NVO sektorom, organizovanje okruglih stolova i
konferencija. Ovaj dio posebno se odnosi za rad u zimskom periodu jer bi se dogradnjom pomoćnih prostorija u već postojećim povećao prostor koji bi mogao biti iskorišten za orgsnizaciju raznih radionica
i okruglih stolova. O – Fondovi EU iz oblasti kulture i mladi. U toku zimskog perioda vrijeme bi se koristilo za rad na
projektima kojima bi se konkurisalo za dobijanje sredstava, dobara i realizaciju projekata prekogranične saradnje iz oblasti kulture.
PRIJETNJE Ono na što najviše treba obratiti pažnju jeste promjena trenda mladih, s obzirom da oni predstavljaju
naše ciljne korisnike. Upravo zato treba pratiti sva dešavanja koja mogu uticati na modu i trendove koje prate mladi (veća zainteresovanost mladih za odlazak u igraonice, kafiće i video klubove, i sl.)
Nedovoljno upoznato tržište sa uslugama Ljetne bašte predstavlja trenutni problem , koji planiramo da
prevaziđemo adekvatnom marketing strategijom. Prijetnje u ovoj SWOT analizi označene su kao faktori na koje se ne može direktno uticati. Neki od ovih
faktora su socio-ekonomskog karaktera za čije rješavanje je potrebno obimnije društveno angažovanje (blizina Banjaluke kao kulturnog centra, pad standarda građana)
dok se na vremenske uslove u toku ljetnog perioda ni na koji način ne može uticati.
Projekat:
Modernizacija rada javne ustanove primjenom digitalizovane tehnologije
Strateški cilj:
Razvoj visokoškolskog obrazovanja u Prijedoru dovodi do toga da sve više mladih ljudi nastavlja
svoje školovanje u Prijedoru umjesto da kao do
sada odlaze u druge gradove, a ujedno se i povećava broj studenata koji iz drugih gradova
prijedorske regije dolaze ne studije u Prijedor. Ovakav vid priliva mladih ljudi stvara portebu za
unapređenje uslova u oblasti kulture.
Operativni cillj:
Digitalizacija kina „Kozara“, izgradnja još najmanje jedne kino sale, igraonice i dodatnog
kancelarijskog prostora za JU „Centar za prikazivanje filmova“ Prijedor na spratu postojeće
zgrade.
Opis projekta: Sanacijom i uređenjem sprata zgrade stvorlili bi se uslovi za realizaciju većeg broja različitih aktivnosti.
Pored redovnih kino projekcija održavali bi se okrugli stolovi, radionice, izložbe i ostali skupovi za koje bi
prostor bio adekvatan. Uz poslove na sanaciji dijela zgrade potrebno je izvršiti i opremanje postojećeg kina digitalnom
101
opremom, na kojoj će se moći prikazivati filmovi u 3 D tehnologiji i koja sadrži savremeni zvučni sistem.
Novim uglaganjem pratili bi najsavremenija dostignuća. Kino Kozara u uslovima u kojima trenutno posluje ne zadovoljava u potpunosti potrebe građana Prijedora, u prvom redu ljubitelja filma. Naime,
kino posjeduje opremu za prikazivanje filmova koja je zastarjela. Projektori za prikazivanje filmova sa 35
mm traka koji su na raspolaganju proizvedeni su 1960. godine prošlog vijeka koja je prije tri godine samo reparirana. Problem je što se ubrzanom modernizacijom i promjenom tehnologije snimanja i
prikazivanja filmova u velikoj mjeri prešlo na prikazivanje filmova sa digitalnih medija, a to je ono što kinu Kozara nedostaje i što je uz dogradnju i opremanje nove kino sale cilj ovog projekta. Distributeri sa
područja BiH više nisu u mogućnosti nabaviti filmove na 35mm trakama što nas stavlja u inferioran položaj u odnosu na druga kina u okruženju. (u Bijeljini je u rekonstrukciju starog kina i nabavku
opreme uloženo 500.000 KM). Svjedoci smo rapidnog širenja digitalizacije bioskopa, stalnih promjena i
usavršavanja u toj oblasti. Ta činjenica nameće imperativ sveobuhvatnog ovladavanja problematikom i inovacijama u oblasti digitalizacije bioskopa od strane svih zaposlenih u Ustanovi. U tom cilju je
neophodno obezbijediti uslove za internu, permanentnu edukaciju i usavršavanje svih zaposlenih. Za to je potrebna jedna opremljena prostorija, odvojena kancelarija za upravu kina, kako bi se funkcionalno i
efikasno nastavilo sa radom.
Naime, primjenom nove tehnike i tehnologije možemo aktivno pratiti sva dešavanja u filmskoj djelatnosti u svijetu, nema kašnjenja sa prikazivanjem filmova, film u Prijedoru bi paralelno prikazivanj
sa filmovima svetskih kina. Prihodi znatno veći, time i veći procenat samofinansiranja Ustanove, a i opšti interes građana kroz zadovoljavanje kulturnih potreba različite starosne dobi gledalaca.
Ciljna grupa:
Korisnici usluga (građani, posjetioci, studenti i učenici, investitori, preduzeća i sl.) i zaposlenici
Očekivani kratkoročni rezultati:
Razvoj organizacione sposobnosti za pružanje
kvalitetne usluge, otvara mogućnost za prikazivanje najnovijih filmskih ostvarenja, a
samim tim vratiće se i izgubljena navika odlaska u kino i povećati sadašnji broj posjetilaca.
Indikatori:
- Povećanje broja publike – Novim pristupom
kulturnom nasljeđu učiniti ga privlačnim i pristupačnim za sve kategorije posjetilaca,
popularizacija i veći finansijski efekti.
Očekivani dugoročni rezultati:
Kontinuirano povećanje zadovoljstva korisnika usluga, privlačenje sponzora i donatora, proširenje
dosadašnjih poslovnih aktivnosti i ostvarivanje postavljenih ciljeva.
Indikatori:
Digitalizovana kino– sala stavljena u funkciju. Povećanje publike na određenim lokacijama,
povećanje u prodaji karata i ostalo. Zadovoljstvo korisnika usluga, te prepoznavanje i
predupređivanje prepoznatih nedostataka
ustanove.
Partneri za implemantaciju:
Grad Prijedor, JU „Centar za prikazivanje filmova“ Prijedor-Budžet strategije
Sponzori i donatori: Ministarstvo prosvjete i kulture RS, međunarodni donatori, poslovni subjekti grada Prijedora
Preduslov za realizaciju projekta:
Sistematizacijom popuniti dva radna mjesta:Šef računovodstva i glavni i odgovorni urednik za
kulturu. Osiguran dio finansijskih sredstava, postojeća oprema koju je potrebno nadograditi.
Faktori rizika:
Nedostatak finansijskih sredstava, nedostatak prostora, nedostatak kvalitetnog visoko stručnog
kadra.
Procijenjena ukupna vrijednost projekta:
1. Digitalizacija postojeće sale 178.000 KM 2. Renoviranje prostorija sprata i ulaz,
grijanje,hladjenje i ost. 500.000 KM 3. Digitalizacija nove sale 2 D oprema
105.520 KM
4. Plate (bruto) 41.310 KM 5. Namještaj za kancelariju, stolice za kino
salu, oprema igraonica za djecu i ostali namještaj 30.000 KM
UKUPNO: 854.830 KM
Trajanje projekta:
Trajanje projekta: 2 godine
1. Digitalizacij kina i modernizacija opreme
102
2. Rekonstrukcija i opremanje sprata, izgradnja još jedne kino sale, igraonice, kancelarije i
opremanje istih 3. Pretvaranje domova kulture u centre kinematografije
4. Organizacija i razvoj filmskog festivala 5. Kadrovski potencijal (obuke, seminar)
6. Nabavka dodatne opreme za održavanje konferencija, okruglih stolova
Svaku strategiju treba shvatiti kao obuhvatni plan za postizanje definisanih ciljeva. Zadatak koji smo
postavili pred sebe u radu na kulturnoj strategiji Prijedora je odgovor na pitanje kako poboljšati konkurentski položaj grada u odnosu na okolinu. Da bismo to postigli u strateškom planu smo se
koncentrisali na tri principa: optimalno koristiti unutrašnje snage i prednosti
izbjegavati prijetnje iz okoline tj. minimizirati vlastite nedostatke i slabosti
stvoriti umreženu organizaciju.
Ova tri principa se odražavaju kroz sve postavljene ciljeve.
Kino u Prijedoru je počelo sa radom 1928. godine i od tada do danas ima svoj kontinutet. Ova
djelatnost je prolazila različite faze uspona i padova ali je 90-tih godina prošlog vijeka, nakon rata i opšteg gubitka standarda skoro zamrla.
Konačnom transformacijom u Javnu ustanovu, opština Prijedor izdvaja značajna sredstva
potrebna za rekonstrukciju zgrade bivšeg kina "Radnik" u kojem danas posluje kino "Kozara". Sala kina „Kozara“ je nakon rekonstrukcije objekta klimatizovana, opremljena savremenom zvučnom
opremom i posjedujue 161 udobno sjedište. Međutim u tom periodu urađena je samo reparacija postojeće kino opreme koja datira iz 1960. godine.
Trudeći se da pratimo trendove u filmskoj industriji i da ne zaostajemo za velikim kino centrima primorani smo pristupiti projektu digitalizacije kina Kozara jer bi smo u suprotnom došli u situaciju da
nam distributerni ne mogu dostavljati filmove na 35mm trakama koje se u potpunosti povlače iz
upotrebe. Samim tim naš rad i dalji opstanak bio bi doveden u pitanje.
Ciljevi: Privlačenje većeg broja gledalaca, povećanje broja aktivnosti, filmskih projekcija i programa
čime bismo opravdali dosada uložena sredstva
Organizovanje filmskog festivala
Riješavanje imovinskih pitanja sprata zgrade, stvaranjei dizajna i projektne dokumentacije za
izgradnju minipleks kina u centru Prijedora
Cilj 1: Privlačenje većeg broja gledalaca, povećanje broja aktivnosti, filmskih projekcija i programa čime
bismo opravdali uložena sredstva
Mjere: U što skorijem periodu izvršiti digitalizaciju kina Kozara
Napraviti marketinšku kampanju nakon izvršenog projekta digitalizacije putem javnih medija i
interneta (Facebook i web sajt)
Proširiti filmski program uvođenjem dodatnih projekcija i kvalitetnijih filmskih sadržaja
Očekivani rezultati: Povećan interes za filmsku kulturu u gradu, digitalizacija kina donosi mogućnost prikazivanja
najnovijih svjetskih ostvarenja iz svijeta filma, a samim nametanjem kvalitetnijih sadržaja
umanjuje se odlazak naših sugrađana u kina u druge gradove (Banjaluka-Multiplex Palas) i povećava broj posjetilaca, jačanje konkurentnosti, kvalitet i kvantitet filmskih projekcija donosi i
povećanje prihoda, a digitalizacijom se ujedno smanjuju se troškovi slanja filmova. Otvara se
mogućnost dodatne zarade od marketinga, emitovanja reklama prije projekcija filma.
Indikatori: Broj posjetilaca u 2012. godini oko11.000, broj projekcija 476, broj prikazanih filmova 76,
aktivno učešće u manifestaciji „Kulturno ljeto“. Potrebno je naglastiti i saradnju sa NVO
103
sektorom i učešće u organizaciji raznih tribina, prezentacija i okruglih stolova za koje postoje
tehnički preduslovi. Samo u prva dva mjeseca 2013. godine odražano je 5 takvih manifestacija.
Cilj 2: Organizovanje filmskog festivala
Mjere:
Filmski festivali sužavaju svoje polje interesa i umjesto velikih smotri kao što su Cannes, Berlin
ili Venecija, stvaraju se manji tematski festivali koji svoj interes prebacuju na tačno određene filmske žanrove, nacionalne kinematografije i slično. Festivali koji se bave marginaliziovanim
društvenim grupama, kao što su imigranti, autohtono stanovništvo, etničke manjine, mjesta su stvaranja novih društvenih zajednica. Prijedor vidimo kao grad koji bi mogao da organizuje
jedan ovakav festival npr. “Festival filmova o ljudskim pravima“
Saradnja sa filmskim radnicima (glumcima) iz Prijedora pri organizovanju festivala
Očekivani rezultat: Pored podizanja kulturne svijesti građana, želimo u Prijedor privući i nove ljude, umjetnike,
filmske radnike, sponzore. Filmski festivali ujedno su šansa za sineaste kao i za 'manje'
nacionalne kinematografije da se uključe u svjetske krugove filmske distribucije. Festival kao manifestacija nije samo gledanje filmova, on predstavlja područje business-a, stvaranje novih
talenata, kao i samo kreiranje filmske kulturne svijesti koja je tokom rata nestala. Organizacija
filmskog festivala, makar i u manjem obliku, je projekat koji će pored lokalnih i republičkih vlasti zahtijevati i sponzorska i donatorska sredstva. Ovim bismo podstakli i preduzetništvo u kulturi i
podstakli proizvodnju kulturnih sadržaja na viši nivo. Čitav ovaj projekat imaće za cilj omasovljavanje i proširivanje proizvodnje filma.
Napomena:
Orgnizacija ovakvog jednog festivala zahtijeva i svesrdnu pomoć svih elemenata društva.
Entuzijazam, predanost i trud volontera imaju nezaobilazno mjesto u radu svih festivala. Ovim
volonteri stiču vrijedno iskustvo jer će zaviriti iza kulisa filmskog festivala te će naravno upoznati mlade ljude sličnih interesa i zabaviti se. Očekujemo da će volonteri prepoznati svoju ulogu i
važnost te zadržati entuzijazam, iskrenost, odgovornost i pouzdanost. Poslovi koje bi volonteri obavljali jednostavni su i sastoje se od pozdravljanja i usmjeravanja gostiju, dijeljenja i
sakupljanja glasačkih listića, pomaganje pri registraciji i unosu podataka, distribucija
marketinških materijala, rad na infopultu, pružanje podrške svim posjetiocima festivala.
Indikatori: Popratni sadržaji, izložbe, filmske radionice, okrugli stolovi
Cilj 3: Riješiti imovinska pitanja sprata zgrade, stvoriti dizajn i projektnu dokumentaciju za izgradnju minipleks kina u centru Prijedora
Mjere: Iznad postojećeg kina nalazi se nedovršen i nesređen prostor koji bi se eventualno nakon
rješavanja imovinsko-pravnih problema mogao pretvoriti u još najmanje jednu kino salu,
dodatne kancelarije potrebne za nesmetano poslovanje JU Centar film, izgradnju moderne igraonice za djecu i prostora za održavanje radionica i okruglih stolova. Javna ustanova „Centar
za prikazivanje filmova“ Prijedor smatra da će se u narednim godinama nakon digitalizacije kina
i prikazivanja filmova u 3D tehnologiji povećati interes građana za posjetu kinu. Zbog prostornih ograničenja i očekivano povećanog zanimanja publike za film mislimo da ima smisla pokušati
dizajnirati „Grad kino“ u središtu urbane zone grada sa nekoliko kino sala koji će omogućiti bolji pristup i istovremeno nuditi publici širi izbor filmova. „Grad kino“ može značajno doprinijeti
kulturnoj ponudi u centru grada.
Očekivani rezultati:
Povećan broj gledalaca, porast ukupnog kulturnog stvaralaštva u gradu, razvoj marketinških
aktivnosti, mogućnost zapošljavanja novih radnika.
104
SWOT analiza
SNAGE – Strenghts SLABOSTI - Weaknesses
Osnovna infrastruktura
Položaj u centru grada
Izražena volja građana za obrazovanje u
kulturi
Postoji objekat za rad
Postojanje nepokretnih spomenika
kulturnog nasljeđa Postoje zakoni o djelatnostima u kulturi
Postojanje udruženja u oblasti kuture
Postoje obrazovne ustanove za potrebe
kulture na svim nivoima
Postoje ustanove kulture
Postoje fondovi za rad institucija u kulturi
Cijene ulaznica
Udoban ugođaj
Kadrovi
Saradnja sa lokalnim organima vlasti
Sponzorstvo i donacije
Povezanost sa medijima.
Nedostatak digitalne i opreme 2 D i 3D za
prikazivanje filmova
Nedovoljan broj i profil profesionalnih
kadrova za rad i razvoj kulture, Nezadovoljstvo korisnika usluga kvalitetom
i kvantitetom filmskih sadržaja
Nepostojanje strategije razvoja kulture na
nivou grada Nepokretanje inicijative za poboljšanje
zakonske regulative koja će uključiti
razvojnu i finansijsku komponentu
Nedovljna finansijska sredstva za nabavku
opreme i organiziovanje programa u kulturi
Nedovoljno sponzorstvo i donacije
Neadekvatan marketinški pristup
ŠANSE – Opportunities PRIJETNJE – Threat
Mogućnost proširenja objekta i dogradnja
još jedne kino sale Razvoj ugostiteljske djelatnosti, prodaja
kokica, grickalica i sokova
Donošenje prostornog plana u kojem je
ugrađena razvojna komponenta kulture Poboljšanje zakonske regulative koja će
uključiti razvojnu i finansijsku komponentu
Izbor raznih filmova, promocija turizma i
kulture kroz dokumentarni film u regiji i
inostranstvu; razvoj filmskih festivala Partnerstvo privatnog, društvenog i
cicilnog sektora
Formiranje funkcionalnih mreža u kulturi
Sredstva EU fondova za razvoj kulturnih
potencijala
Blizina Banjaluke i širok repertoar
multipleksa Palas Pad standarda građana
Ubrzano širenje kulture skidanja filmova
sa interneta
Odlazak kadrova
Gubljenje motivacije.
Politizacija kadrova u kulturi
Neusvajanje strategije razvoja kulture na
nivou RS Konfrontacija privatnog, društvenog i
civilnog sektora.
SNAGE
Snage predstavljaju faktore koji lokalnoj zajednici daju konkurentsku prednost, a samo područje čine atraktivnim za život i poslovanje. Jedna od velikih prednosti kina Kozara jeste lokacija u središtu glavne
ulice. Cijene ulaznica koje su niže od istih u okruženju predstavljaju takođe jedan od parametara koji bi trebalo da privuče gledaoce jer za istu uslugu u Banjaluci potrebno je itdvojiti od 5 do 7 KM. Udobnost i
klimatizovana sala takođe su jedan od preduslova za dobar provod.
SLABOSTI
Slabosti su faktori ili trendovi koji čine prepreke ili smetnje ekonomskom razvoju. Najveći nedostatak kina Kozara jeste nedostatak digialne opreme pomoću koje bi se u Prijedoru prikazivali najnoviji
holivudski hit filmovu u isto vrijeme kada i u ostatku svijeta, bez kašnjenja od po mjesec ili više dana. Samim tim stvorili bi se uslovi da naši sugrađani mogu pogledati ove filmove bez odlaska u banjalukčki
bioskop Palas.
ŠANSE
Mogućnosti predstavljaju šanse koje razvoj konkurentskih prednosti čine lakšim. Ukoliko se projekat digitalizacije uspješno ostvari, bili bismo u mogućnosti da prikazujemo i po nekoliko različitih filmova u
105
toku dana što do sada nije bio slučaj. Samim tim povećao bi se i broj gledalaca i povećali prihodi od
prodaje ulaznica. Povećanjem obima rada došli bismo do mogućnosti proširenja postojećeg kina izgradnjom još jedne sale na spratu zgrade. Uz ovu kino salu potrebno bi bilo izgraditi i dodatne
kancelarije za nesmetan rad JU Centar za prikazivanje filmova, igraonicu za najmlađe posjetioce kao i prostor u kojem bi se smjestio bife ili šank za prodaju kokica, grickalica i sokova.
PRIJETNJE Prijetnje su nepovoljni trendovi koji vode ka gubitku ili opadanju regionalne konkurentnosti, ili
ekonomskog razvoja uopšte. ono što je trenutno najveća prijetnja jeste neposjedovanje digitalne opreme usljed čega dolazimo u situaciju da nam distributeri nisu u mogućnosti isporučivati filmove.
Samim tim nastavlja se odlazak naših sugrađana u Banjaluku. Jedna od velikih prijetnji jeste i ubrzan razvoj piratskih internet stranica za besplatan download filmova, na kojima možete skinuti svjetske hit
filmove samo nekoliko dana nakon njihovog izlaska na bilo kojem digitalnom mediju.
Kritična pitanja:
1.Izrada lokalne strategije razvoja kinematografije 2.Idejna i izvedbena rješenja filmskih postavki
3.Razvoj kadrovskih potencijala
PRILOG 2-FINANSIJSKI ASPEKTI STRATEGIJE
PRILOG 3-UČESNICI U PROCESU IZRADE STRATEGIJE
106