Post on 24-Oct-2020
Federalno ministarstvo zdravstva
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine
Unicef
Istraživanje o anemiji među djecom i ženama
u Federaciji Bosne i Hercegovine
Izvještaj za opštu populaciju
Sarajevo, 2012
2
Nosioci istraživanja:
Federalno ministarstvo zdravstva
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine
Direktor istraživanja
Prim. dr Željko Ler, direktor ZZJZ FBiH
Autori izvještaja:
Aida Filipović Hadžiomeragić, Dragana Nikšić, Irena Jokić, Enida Imamović,
Aida Čemerlić Kulić, Aida Vilić Švraka, Edo Hasanbegović
Dizajn naslovne strane:
Dalida Karić Hadžiahmetović
Štampa:
Meligraf - Sarajevo
3
Predgovor
Stranica za predgovor
4
5
SADRŽAJ
PREDGOVOR ......................................................................................................................... 3
SKRAĆENICE ........................................................................................................................ 7
SAŽETAK ............................................................................................................................... 9
1. UVOD ................................................................................................................................ 13
2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA .................................................................................................. 14
2.1 OPŠTI CILJEVI ................................................................................................................ 14
2.2 SPECIFIČNI CILJEVI ........................................................................................................ 14
3. METOD ISTRAŽIVANJA .................................................................................................. 15
3.1 CILJNE GRUPE ............................................................................................................... 15
3.2 UZORAK ........................................................................................................................ 15
3.3 INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA ........................................................................................... 17
3.4 KRVNE ANALIZE ............................................................................................................. 18
3.5 ANTROPOMETRIJSKA MJERENJA ..................................................................................... 19
4. ETIČKA KOMPONENTA ISTRAŽIVANJA ........................................................................ 21
5. UČESNICI U ISTRAŽIVANJU ........................................................................................... 21
6. OBUKA ZA RAD NA TERENU ......................................................................................... 22
7. PILOT ISTRAŽIVANJE ..................................................................................................... 22
8. MEDIJSKA PROMOCIJA ISTRAŽIVANJA ....................................................................... 22
9. IMPLEMENTACIJA ISTRAŽIVANJA NA TERENU .......................................................... 22
10. KONTROLA KVALITETA ISTRAŽIVANJA .................................................................... 23
11. UNOS I OBRADA PODATAKA ...................................................................................... 24
12. REZULTATI .................................................................................................................... 25
12.1 REZULTATI ISTRAŽIVANJA KOJI SE ODNOSE NA DOMAĆINSTVA ......................................... 25
12.2 REZULTATI KOJI SE ODNOSE NA DJECU I ŽENE ................................................................ 30
12.3 ISHRANA ..................................................................................................................... 33
12.4 OBJEKTIVAN NALAZ ...................................................................................................... 46
12.5 STANJE UHRANJENOSTI ............................................................................................... 53
13. DISKUSIJA ..................................................................................................................... 59
14. ZAKLJUČCI .................................................................................................................... 64
15. PREPORUKE ................................................................................................................. 65
16. UČESNICI U ISTRAŽIVANJU ......................................................................................... 66
17. REFERENCE .................................................................................................................. 68
18. PRILOG CD .................................................................................................................... 71
6
7
Skraćenice
CINDI Integrirani, po zemljama rasprostranjeni, interventni progam za
nezarazne bolesti (Countrywide Integrated Nonocommunicable
Diseases Intervention)
DALY'S Izgubljene godine života usljed invalidnosti ili onesposobljenosti
(disability-adjusted life years)
EURODIET Projekat Evropske unije „Ishrana za zdrave životne stilove u Evropi“
FAO Organizacija za hranu i poljoprivredu
F BiH Federacija Bosne i Hercegovine
ITM /BMI Indeks tjelesne mase/body mass index
MICS Istraživanje o ženama i djeci - istraživanje višestrukih pokazatelja
(Multiple Cluster Indicator Survey)
PK Popisni krug
SD Standardna devijacija
SZO/WHO Svjetska zdravstvena organizacija, World Health Organization
UNICEF Dječiji fond Ujedinjenih nacija
T/D Težina za dob
T/V Težina za visinu
V/D Visina za dob
8
9
Sažetak
Istraživanje o anemiji među djecom i ženama reproduktivne dobi u Federaciji Bosne i
Hercegovine je obavljeno sa ciljem utvrđivanja prevalence anemije, stanja uhranjenosti i
navika u ishrani kod ciljnih skupina (djeca uzrasta 0-59 mjeseci i 5-15 godina i žena starosti
15-49 godina), kako bi se razvile adekvatne strategije i programi za reduciranje i prevenciju
pojave anemije.
Istraživanje je obavljeno u periodu april-juni 2012. godine na području svih deset
kantona Federacije BiH na reprezentativnom uzorku od 1.680 domaćinstava, od čega 40% u
urbanim i 60% u ruralnim područjima. Obuhvaćena su djeca uzrasta 0-59 mjeseci, djeca
uzrasta 5-15 godina i žene reproduktivne dobi (15-49 godina), ukupno 2.389 ispitanika u sve
tri grupe.
Istraživanje je uključilo anketiranje (upitnik za domaćinstvo, upitnik o navikama ishrane
za djecu uzrasta 0-59 mjeseci, djecu uzrasta 5-15 godina i žene 15-49 godina), određivanje
statusa hemoglobina u krvi i antropometrijska mjerenja djece (visina/dužina i težina).
Rezultati istraživanja vezani za prisustvo anemije su pokazali slijedeće:
Kod djece uzrasta 6-59 mjeseci anemija je prisutna u 18,4% slučajeva, uglavnom u
umjerenom i blagom obliku (18,2%), sa značajno većom zastupljenošću u ruralnim
područjima, bez razlika u odnosu na pol. Anemija je najučestalija u dobi od 1 do 2 godine,
nakon čega postepeno opada. Anemija je najčešća kod djece uzrasta 6-59 mjeseci čije su
majke najnižeg stepena obrazovanja, sa statističkom značajnošću razlika. Anemija je
najučestalija među djecom koja žive u domaćinstvima sa prihodima ispod 300KM (36,1%), sa
statističkom značajnošću razlika.
Ukupno 11,5% djece uzrasta 5-15 godina je bilo anemično, uglavnom sa blagim i
umjerenim oblikom anemije, bez statistički značajnih razlika u odnosu na tip naselja i pol.
Anemija je češća kod djece uzrasta 5-15 godina čije su majke nižeg stepena obrazovanja, i
najučestalija među djecom uzrasta 5-15 godina koja žive u domaćinstvima sa prihodima ispod
300 KM (26,3%), sa statističkom značajnošću razlika.
Anemija je prisutna kod 22,1% žena starosti 15-49 godina, od čega u umjerenom i
blagom obliku nađena kod 21,7% žena, dok je u ozbiljnom obliku prisutna samo kod 0,4%
žena, sa značajno većom zastupljenošću u ruralnim područjima. Anemija je najčešća kod
žena sa najnižim stepenom obrazovanja (bez škole 26,7 % i sa osnovnom školom 25,7%), a
pojavljuje se i među ženama sa višim i visokim obrazovanjem (25,5%) i najučestalija je među
ženama sa prihodima domaćinstva ispod 300KM (28,2%).
10
Rezultati istraživanja vezani za praksu dojenja i nadohranu su pokazali slijedeće:
Dvije trećine odnosno 74,1% djece ispod dvije godine starosti doji ili je dojilo barem
djelimično. U dobi od 12-15 mjeseci kontinuirano doji 28% djece, a u dobi od 15-23 mjeseca
doji 19,2% djece. U dobi od 0-23 mjeseca infant formula je korištena u 33,1% slučajeva, a u
dobi do 6 mjeseci, formulu je dobivalo 40,9% djece. Kravlje mlijeko se široko koristi prije
navršenih godinu dana starosti - u dobi od 6-11 mjeseci kravlje mlijeko je dobivalo 66,7%
djece, a nastavlja se davati i u drugoj godini. Prije navršenih 6 mjeseci, dvije trećine djece su
dobivale čaj, a sok od voća njih trećina (33%).
Rezultati istraživanja vezani za prehrambene navike su pokazali slijedeće:
Bijelo meso jednom sedmično i češće konzumira 96,4% ispitanika, među kojima 39%
njih ga konzumira 3 i više puta sedmično, crveno meso jednom sedmično i više konzumira
79,6% ispitanika, a mesne prerađevine 81% ispitanika. Ipak, petina ispitanika (20,1%)
konzumira crveno meso manje od jednom sedmično. Riba se rijetko konzumira, čak 55,4%
ispitanika konzumira ribu manje od jednom sedmično.
Svježe voće, osim citrusnog, 6-7 puta sedmično konzumira samo 11,6% ispitanika.
Skoro petina ispitanika konzumira svježe citrusno voće manje od jednom sedmično (19,2%).
Preko trećine ispitanika (36,2%) konzumira svježe žuto i narandžasto povrće manje od
jednom sedmično. Svježe zeleno lisnato povrće se rijetko koristi, preko polovine ispitanika ga
konzumira 1-2 puta sedmično ili manje (41,5% odnosno 14,5%). Također, 16% ispitanika
konzumira mahunarke manje od jednom sedmično, a čak 82,3% ispitanika ne konzumira
povrtne sokove na sedmičnoj osnovi, a voćne sokove 37,1% ispitanika.
Istraživanje je pokazalo da nema statistički značajne povezanosti između pojave
anemije i unosa namirnica iz grupe hem i non hem.
Međutim, energijom bogate, a nutritivno siromašne namirnice se često konzumiraju -
slatkiše svakodnevno konzumira petina ispitanika (21,1%), a među djecom uzrasta 5-15
godina njih gotovo trećina (31,3%.) I keksi i kolači, slatka bezalkoholna pića, kao i čips i
grickalice se također učestalo konzumiraju, 3-5 puta nedjeljno ih konzumira preko trećina
ispitanika, a čak 16,9% djece uzrasta 5-15 godina konzumira grickalice svakodnevno.
Rezultati istraživanja vezani za stanje uhranjenosti djece su pokazali slijedeće:
Zakržljalost (niska tjelesna visina u odnosu na dob) pokazuje niske vrijednosti –
prisutna je kod 6% djece uzrasta 0-5 godina, 3,2% djece uzrasta 5-10 godina i 3,5% djece
uzrasta 10-15 godina.
Pothranjenost (niska težina za dob) je prisutna kod samo 1,3% djece uzrasta 0-5
godina i 1,2% djece uzrasta 5-10 godina.
11
Mršavo je 4% djece uzrasta 0-5 godina (težina za visinu), dok nizak indeks tjelesne
mase (ITM) za dob ima 3,9% djece uzrasta 5-10 godina i 5,5% djece uzrasta 10-15 godina.
Pothranjenost je u odnosu na posmatrane indekse značajno češće zastupljena među
djecom 5-10 i 10-15 godina starosti iz ruralnih područja, te među dječacima uzrasta 5-15
godina.
Prekomjerno teško (težina u odnosu na visinu/dužinu) je čak 18% djece uzrasta 0-5
godina, od kojih je 7,3% gojazno, skoro trećina odnosno 31,2% djece uzrasta 5-10 godina, od
kojih je 13,3% gojazno (indeks tjelesne mase za dob), a kod djece uzrasta 10-15 godina
prekomjerna težina je prisutna kod 22,3% djece, od kojih je gojaznost prisutna kod 3,9%
ispitanika (indeks tjelesne mase za dob).
Prisustvo anemije, uz nezadovoljavajuću praksu dojenja i nadohrane, nezdrave
prehrambene navike i izrazito prisutnu gojaznost, ukazuju na potrebu javno zdravstvenog
djelovanja i međusektorske saradnje, u cilju unaprjeđenja zdravlja i prevencije nutritivnih
poremećaja posmatranih populacionih grupa, kao i populacije u cjelini.
12
13
1. UVOD
Anemija usljed nedostatka željeza je najučestlija deficijencija kako u svijetu, tako i kod
nas (1). Anemija zahvata sve dobne skupine, a mala djeca i žene u reproduktivnoj dobi su pod
najvećim rizikom.
Poznato je da anemija usljed nedostatka željeza, kao i druge nutritivne deficijencije,
predstavlja rizik za razvoj mnogih oboljenja i može biti odgovorna za visoku stopu obolijevanja
i umiranja (2).
Različiti mikronutritivni deficiti su odgovorni za oko 7,3% globalnog opterećenja
bolestima, a deficijencija željeza i vitamina A, su rangirane među 15 vodećih uzroka globalnog
opterećenja bolešću (3). Ukoliko posmatramo mortalitetnu statistiku Svjetske zdravstvene
organizacije, uočava se da oko 0,8 miliona smrti (1,5% od ukupnih smrti), može biti dovedeno
u vezu sa deficijencijom željeza svake godine i gotovo isto toliki broj sa deficijencijom vitamina
A.
Po definiciji pod anemijom se smatra snižen nivo hemoglobina u krvi. Vrijednosti
hemogolobina na osnovu kojih se utvrđuje anemija su fiziološki definisane i razlikuju se prema
starosti i spolu.
Prevalenca anemije je različita za određene dobne skupine, pri čemu je utvrđeno da je
ona, u zemljama sa niskim dohotkom, najučestalija kod trudnica, novorođenčadi i male djece
uzrasta 1-2 godine (50%), potom kod školske djece (40%), kod adolescenata (30-55%), kod
žena starijih od 15 godina (35%) i kod predškolske djece (25%). U zemljama s visokim
dohotkom prevalenca anemije je mnogo niža ali je i tu najprisutnija kod trudnica i djece (1).
Rizični faktori za nastanak anemije su nizak unos hrane životinjskog porijekla bogate
željezom, neadekvatan unos vitamina C iz voća i povrća; unos narminica koje smanjuju
apsorpciju željeza, period života kada su potrebe za željezom izrazito visoke (npr. rast i razvoj,
trudnoća); gubitak krvi, akutne i hronične infekcije i parazitoze, te deficiti drugih
mikronutrijenata, posebno vitamina A, B12, folata i riboflavina (2-4).
U Bosni i Hercegovini je do sada provedeno nekoliko istraživanja koja su se bavila
utvrđivanjem prisustva anemije u određenim ciljnim skupinama, kao i procjenom stanja
uhranjenosti i navika u ishrani, koji se mogu dovesti u vezu sa anemijom (5,6).
Međutim, do sada nisu rađena istraživanja vezana za procjenu učestalosti anemije kod
male djece, djece školskog uzrasta i adolescenata, te žena reproduktivne dobi, koje su
posebno vulnerabilne populacione skupine. Također, nisu rađena ispitivanja navika u ishrani,
kojim bi se mogao procijeniti unos željeza, kao i drugih mikronutrijenata, značajnih za
prevenciju anemije, odnosno podsticanje apsorpcije željeza.
14
Stoga se ovo istraživanje, osim utvrđivanja prisustva anemije određivanjem vrijednosti
hemoglobina u ispitivanim populacionim grupama i utvrđivanja stanja uhranjenosti djece,
usmjerilo i na procjenu prehrambenh navika, kojim bi se procijenio unos željeza i pratećih
zaštitnih materija, te unos namirnica koje mogu kompromitovati unos odnosno apsorpciju
željeza.
Ključni pokazatelji koji su proizašli iz ovog istraživanja biće izuzetnog značaja za
planiranje i preduzimanje adekvatnih programa i mjera.
2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA
2.1 Opšti ciljevi
Utvrditi prevalencu anemije i karakteristike unosa hrane kod djece i žena u Federaciji
BiH, kako bi se razvile adekvatne strategije i programi za reduciranje i prevenciju pojave
anemije usljed nedostatka željeza.
2.2 Specifični ciljevi
Utvrditi prevalencu anemije kod djece uzrasta 6 do 59 mjeseci, djece uzrasta 5 do 15
godina i osoba ženskog spola starosti 15-49 godina u Federaciji BiH;
Utvrditi stanje uhranjenosti djece uzrasta 0 do 59 mjeseci i 5 do 15 godina;
Utvrditi praksu ishrane dojenčadi i male djece;
Utvrditi unos hrane vezan za učestalost konzumiranja namirnica iz grupe hem i non-
hem;
Utvrditi postoje li razlike u pojavi anemije u odnosu na starost, tip naselja,
socioekonomsko stanje;
Utvrditi postoje li razlike u pojavi anemije u odnosu na učestalost konzumiranja
pojedinih grupa namirnica (hem i non-hem);
Utvrditi karakteristike unosa željeza iz hrane (hem i non-hem namirnice) kod osoba kod
kojih je utvrđeno prisustvo anemije (pol, starost, tip naselja);
15
3. METOD ISTRAŽIVANJA
Istraživanje o prisustvu anemije među djecom i ženama u općoj populaciji na teritoriji
Federacije BiH je provedeno tokom 2012. godine.
3.1 Ciljne grupe
Istraživanjem su obuhvaćena djeca uzrasta 0-59 mjeseci, djeca uzrasta 5-15 godina i
osobe ženskog spola starosti od 15-49 godina.
Pod djecom mlađom od 5 godina se podrazumijevaju djeca uzrasta do petog
rođendana za što se koristi termin „djeca uzrasta 0 do 59 mjeseci“.
Pod djecom uzrasta od 5 do 15 godina se podrazumijevaju djeca uzrasta od
navršenog petog rođendana do petnaestog rođendana.
Žene od 15 do 49 godina podrazumijevaju žene od petnaestog rođendana do
pedesetog rođendana.
3.2 Uzorak
Tačan broj stanovnika i domaćinstava u Bosni i Hercegovini nije poznat, jer popis
stanovništva nije provođen od 1991. godine. Službena procjena Agencije za statistiku Bosne i
Hercegovine je da u BiH ima 3,8 milion stanovnika ili oko 1,15 miliona domaćinstava.
Međutim, nekoliko okvira glavnog uzorka kreiranih u posljednjoj dekadi za potrebe izbora
uzoraka domaćinstava za statističke ankete procjenjuju taj broj na oko 3,5 miliona stanovnika
ili 1,05 miliona domaćinstava. Federacija Bosne i Hercegovine pokriva 51% teritorija države ili
oko 62% njenog stanovništva.
Okvir uzorka
Uzorak za ovo istraživanje na području Federacije BiH je odabran iz Okvira glavnog
uzorka kreiranog krajem 2010. godine za potrebe MICS4 ankete. Prvobitno je bilo planirano
da se za potrebe ovog okvira uzorka ažurira 500 popisnih krugova (PK), ali je na kraju
ažurirano 484 popisnih krugova, jer 10 krugova nije bilo moguće posjetiti zbog poplava, dok
su podaci za 6 krugova odbačeni iz razloga lošeg kvaliteta podataka.
Veličina uzoraka
Veličina uzorka je određena Protokolom istraživanja. Uzorak za opću populaciju je
sadržavao 1680 domaćinstava, dizajniran na očekivanoj stopi neodgovora u ovoj anketi.
Očekivana stopa neodgovora je procijenjena na oko 25%. Ovakav način izbora uzorka za
16
osnovnu populaciju omogućuje pravilnu izradu pondera domaćinstava i pouzdane procjene
rezultata.
Zbog prirode istraživanja (krvne analize i sl.) u uzorku je planiran veći broj
domaćinstava kako bi se obezbjedio dostatan broj ciljne populacije istraživanja, prevashodno
najmlađe kategorije ispitanika. S obzirom da su domaćinstva predstavljala ulaz do ciljne
populacije istraživanjem nije predviđeno obuhvatanje svih članova domaćinstava sa spiska.
Procesom terenskog rada obuhvaćena su samo ona domaćinstva koja su u svom sastavu
imala pripadnike ciljne populacije.
Stratifikacija uzorka
Stratifikacija uzorka ima za cilj da poboljša efikasnost uzorka i indikatora bitnih za
istraživanje. Okvir uzorka za osnovnu populaciju je podijeljen u 4 stratuma:
Stratum 1: domaćinstva sa djecom uzrasta 0- 59 mjeseci (1.373 domaćinstava)
Stratum 2: domaćinstva sa djecom uzrasta 5-15 godina (2.691 domaćinstava)
Stratum 3: domaćinstva sa ženama uzrasta 15-49 godina (3.472 domaćinstva)
Stratum 4: preostala domaćinstva (5.864 domaćinstava)
Implicitna stratifikacija po kantonima, opštinama i tipu naseljenih mjesta (gradska i
ruralna) je primijenjena u procesu izbora uzorka. Na taj način i uz primjenu očekivane stope
neodgovora od 25%, izabran je uzorak od 1.680 domaćinstava čija je distribucija po
stratumima prikazana u sljedećoj tabeli:
Tabela 1. Distribucija domaćinstava u uzorku za Federaciju BiH prema stratumima
Stratum Broj domaćinstava
u uzorku
Domaćinstva sa djecom uzrasta 0-59 mjeseci
godine
650
Domaćinstva sa djecom uzrasta 5-15 godina 310
Domaćinstva sa ženama starosti 15-49 godina 720
Ukupno 1.680
Planirano je da se u 1.680 domaćinstava istraživanjem obuhvati 1.300 žena starosti
15-49 godina, 500 djece uzrasta 0-59 mjeseci i 500 djece uzrasta 5-15 godina. Raspodjela
domaćinstava i ciljne populacije po kantonima je prikazana na sljedećoj tabeli.
17
Tabela 2. Raspodjela domaćinstava i ciljne populacije po kantonima Federacije BiH
Kanton: Broj
domaćinstava Broj djece do
5 godina Broj djece od 5-15 godina
Broj žena od 15-49 godina
Unsko-sanski 228 75 78 175
Posavski 16 4 6 13
Tuzlanski 365 105 102 291
Zeničko-dobojski 336 103 95 256
Bosansko-podrinjski 29 7 8 22
Srednje-bosanski 181 55 65 138
Hercegovačko-neretvanski 149 45 41 116
Zapadno-hercegovački 73 25 28 68
Sarajevo 269 72 68 195
Kanton 10 34 9 9 27
UKUPNO FBiH 1.680 500 500 1.301
3.3 Instrumenti istraživanja
Instrumente istraživanja čini set upitnika prilagođenih predmetu istraživanja. Korišteni
su sljedeći instrumenti istraživanja: upitnik za domaćinstvo, upitnik za djecu uzrasta 0-59
mjeseci, upitnik za djecu uzrasta 5-15 godina, upitnik za žene starosti od 15-49 godina, a kod
anemičinih ispitanika i 24-časovni upitnik o unosu hrane po sjećanju. Upitnici su pripremljeni
na osnovu međunarodno preporučenih upitnika, prilagođenih situaciji u našoj zemlji.
Upitnik za domaćinstvo
Upitnik za domaćinstvo sadrži pitanja koja se odnose na osnovne demografske, socio-
ekonomske karakteristike domaćinstva i dostupnost namirnica u domaćinstvu (Prilog 2).
Individualni upitnici za djecu uzrasta od 0-59 mjeseci, djecu 5-15 godina i žene 15-49 godina
Upitnici za ispitivanje dnevnih i sedmičnih navika ishrane su obuhvatili set pitanja o
navikama u ishrani odnosno učestalosti konzumiranja određenih namirnica i pića, te pitanja o
praksi ishrane djece 0-23 mjeseca. Upitnici sadrže i pitanja vezana za zdravstveno stanje
ispitanika (aktuelne, preležane bolesti). Upitnici su prilagođeni uzrasnim kategorijama
ispitanika: Upitnik o ishrani djece od 0-59 mjeseci, modifikovani je upitnik Kalifornijskog Odjela
za javno zdravstvo (Child Nutrition Questions - California Department for Public Health);
Upitnik o ishrani djece uzrasta od 5-15 godina je modifikovani i prošireni upitnik studije
Zdravstveno ponašanje školske djece (Health Behaviour of School Children) i Upitnik za žene
18
od 16 do 49 godina starosti (modifikovani upitnik Houshould istraživanja) (Prilozi 3-5). Upitnik
o unosu hrane u toku dvadeset četiri sata po sjećanju je baziran na metodologiji istraživanja
„An Interactive 24-hour Recall for Assessing the Adequacy of Iron and Zinc Intakes in
Developing Countries“ (7). Ograničenja u primjeni ovog upitnika odnose se na djecu mlađu
od 8 godina, za koju su odgovarali roditelji ili članovi uže porodice. Ovaj upitnik je primjenjen
samo kod osoba kod kojih su vrijednosti hemoglobina prilikom mjerenja bile ispod referentnih
vrijednosti prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (8).
Za procjenu unosa hrane odnosno unosa pojedinih grupa namirnica korišteni su
indikatori preporučeni u Izvještaju o monitoringu ishrane u oblasti javnog zdravstva u
zemljama evropskog regiona „Making way for a healthier lifestyle, Monitoring Public Health
Nutrition in Europe, List of indicators“ (12) i indikatori za procjenu prakse dojenačke ishrane i
ishrane male djece Svjetske zdravstvene organizacije i Unicef-a (13).
Tabela 3. Indikatori za procjenu nutritivnog unosa
Indikator Operativna mjera
Konzumacija i dostupnost povrća
(isključujući krompir i povrtni sok)
Prosječni dnevni unos po glavi stanovnika < od 300
g/dan /ili uzeto sa voćem 400g/dan ili 5-6 porcija*
Konzumacija i dostupnost voća
(isključujući voćni sok)
Prosječni dnevni unos po glavi stanovnika < od 100
g/dan ili uzeto sa povrćem 400g/dan*
Konzumacija i dostupnost mesa i
proizvoda od mesa
< 80g/dan može biti udruženo sa povećanjem
prevalence deficijencije željeza*
Dojenje Dojenje do 0-23 mjeseca; stopa isključivog dojenja do 6
mjeseci starosti**
Kontinuirano dojenje Stopa kontinuiranog dojenja sa 12-15 mj. i 20-23
mjeseca starosti**
* Indikatori CINDI, EURODIET
** SZO/UNICEF Indikatori za procjenu prakse ishrane dojenčadi i male djece
3.4 Krvne analize
Za krvne analize je korištena kapilarna krv iz prsta ispitanika. Vrijednost hemoglobina
u krvi je utvrđena po metodologiji definisanoj u publikaciji Anemia Testing in Population-Based
Surveys, korištenjem HemoCue fotometra (Photometer, HemoCue Hb 301/SET) (9).
Za procjenu anemije na osnovu vrijednosti hemoglobina korištene su referentne
vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije (10, 11). Djeca uzrasta od 0-6 mjeseci se ne
uključuju u procjenu, jer do 6 mjeseci starosti, nose adekvatne rezerve željeza iz perinatalnog
perioda, te su pod malim rizikom od razvoja anemije.
19
Tabela 4. Definicija anemije na osnovu vrijednosti hemoglobina prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije
Dobna skupina Blaga do umjerena anemija (Hb g/dl)
Ozbiljna anemija (Hb g/dl)
Djeca od 6-59 mjeseci 7 - 10,9 < 7
Djeca od 5-11 godina 7 - 11,4 < 7
Djeca od 12-14 godina 7 - 11,9 < 7
Žene >od 15 godina 7 - 11,9 < 7
Također su za ocjenu ozbiljnosti anemije s aspekta javno zdravstvenog značaja
korišteni kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije (8):
Prevalenca anemije 40%, ozbiljan javno zdravstveni problem
3.5 Antropometrijska mjerenja
Stanje uhranjenosti djece je utvrđeno antropometrijskim mjerenjima visine/dužine i
težine djece uzrasta 0-15 godina. Antropometrijska mjerenja su obavili posebno educirani
anketari-mjerači, pri čemu je korištena sljedeća oprema: za mjerenje težine korištena je
Unicef-ova digitalna elektronska vaga Seca 881U, do 150 kg maksimalne težine, sa
preciznošću od 100 gr, te poratabilna korita i visinomjeri (Seca 206), sa preciznošću od 0,1
cm, za mjerenje visine odnosno dužine djece koja ne mogu stajati. Mjerenja su obavljena po
standardnim protokolima mjerenja težine i visine/dužine iz Istraživanja zdravstvenog i
socijalnog stanja djece i žena u FBiH (Mulitple Cluster Indicator Survey) i Istraživanja riziko
faktora u nastanku hroničnih nezaraznih bolesti u FBiH.
Stanje uhranjenosti djece je procijenjeno na osnovu odstupanja indeksa stanja
uhranjenosti od medijane referentne populacije, a za referentnu populaciju su korišteni
Standardi rasta djece 0-5 godina Svjetske zdravstvene organizacije 2006., (14) i SZO
reference za školsku djecu i adolescente 2007. (15).
20
Tabela 5. Definicije indikatora stanja uhranjenosti djece
Indikator Definicija
Prevalenca zakržljalosti
djece
Procenat djece ispod 5 godina odnosno uzrasta 5-15 godina čija je
tjelesna visina u odnosu na dob ispod -2 odnosno -3 standardna
odstupanja od srednje vrijednosti referentne populacije *,**
Prevalenca
pothranjenosti djece
Procenat djece ispod 5 godina odnosno djece uzrasta 5-10 godina čija
je tjelesna težina u odnosu na dob ispod -2 odnosno -3 standardne
jedinice odstupanja od srednje vrijednosti referentne populacije*,**
Prevalenca mršavosti
djece
Procenat djece ispod 5 godina odnosno 5-10 godina čija je tjelesna
težina u odnosu na tjelesnu visinu ispod -2 odnosno -3 standardne
jedinice odstupanja od srednje vrijednosti referentne populacije*, **
Procenat djece 5-15 godina čiji je indeks tjelesne mase
(težina(kg)/visina(m)2) u odnosu na dob ispod -2 odnosno -3
standardne jedinice odstupanja od srednje vrijednosti referentne
populacije**
Prevalenca
prekomjerne
težine/gojaznosti kod
djece
Procenat djece ispod 5 godina čija je tjelesna težina u odnosu na
tjelesnu visinu iznad +2 odnosno +3 standardne jedinice odstupanja od
srednje vrijednosti referentne populacije*
Procenat djece uzrasta 5-15 godina čiji je indeks tjelesne mase
(težina (kg)/visina (m)2) u odnosu na dob iznad +1 odnosno +2 i više
standardnih jedinica odstupanja od srednje vrijednosti (mediane)
referentne populacije**
* WHO Child Growth Standards 2006
** WHO Growth Reference 5-19 years 2007
Za klasifikaciju ozbiljnosti malnutricije u populaciji djece 0-59 mjeseci korišteni su
kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije (16)
Tabela 6. Klasifikacija ozbiljnosti malnutricije u populaciji djece uzrasta 0-59 mjeseci, SZO
Indikator
Prevalenca (%)
Niska Srednja Visoka Veoma visoka
Pothranjenost (težina za dob
21
4. ETIČKA KOMPONENTA ISTRAŽIVANJA
U istraživanju su poštovani principi Helsinške deklaracije, usvojeni na 18. Svjetskoj
skupštini održanoj juna 1964. godine.
Za potrebe istraživanja je izrađen obrazac za Informirani pristanak ispitanika i
Informirani pristanak ispitanika-roditelja, namijenjen za maloljetna lica, koji potpisuje roditelj u
ime dijeteta ispitanika. S obzirom da je u istraživanju prevalence anemije u Federaciji BiH u
2012. godini, radi obavljanja biohemijskih mjerenja u cilju utvrđivanja vrijednosti hemoglobina
korišten humani materijal (krv), za istraživanje je dobivena saglasnost Etičkog komiteta
Ljekarske komore.
5. UČESNICI U ISTRAŽIVANJU
Organizaciona struktura učesnika u istraživanju je zasnovana na metodologiji
definisanoj u istraživanju An Anemia Testing in Population Based Surveys i iskustvima
prethodnih istraživanja provedenih na populacionom nivou. Istraživanjem je upravljao direktor
istraživanja ispred Zavoda za javno zdravstvo FBiH, uz podršku užeg i šireg istraživačkog
tima.
Ključne osobe u realizaciji istraživanja su entitetski koordinator i članovi užeg i šireg
istraživačkog tima. Zadaci svih članova tima su detaljno opisani u Protokolu istraživanja.
Entitetski koordinator je u saradnji sa članovima užeg istraživačkog tima, kojeg su činili
specijalisti iz oblasti javnog zdravstva, definisao metodologiju istraživanja i koordinirao
provođenje svih faza istraživanja.
Širi istraživački tim su činili profesori medicinskog fakulteta iz oblasti javnog zdravstva i
pedijatrije – hematologije, te stručnjaci iz oblasti statistike i informatike koji su radili na izradi
uzoraka, izradi baze podataka i statističkoj obradi podataka.
Terenski tim su činili kantonalni koordinatori za opštu populaciju (6), anketari (10) i
mjerači (11). Izbor kantonalnih koordinatora je izvršen prema kriterijima datim u protokolu
istraživanja, a birani su specijalisti iz kantonalnih zavoda za javno zdravstvo.
Jedan tim na terenu se sastojao od dva člana: anketara i mjerača. Članovi terenskog
tima su bili odgovorni za provođenje istraživanja u odabranim domaćinstvima na kantonu, kao
i poštivanje vremenskih rokova i utvrđene metodologije rada.
Rad na terenu su organizovali kantonalni koordinatori za opštu populaciju, a
superviziju je obavio imenovani član užeg istraživačkog tima (Prilog 1).
22
6. OBUKA ZA RAD NA TERENU
Obuka za rad na terenu je obavljena početkom aprila 2012. godine i trajala je 5 dana,
a sadržavala je obuku za odabir domaćinstava, popunjavanje anketnih upitnika, obavljanje
antropometrijskih mjerenja, obuku za rad na terenu sa HemoCue fotometrom, te svakodnevno
praćenje obavljenog terenskog rada. Praktični dio obuke za određivanje hemoglobina u krvi
kod djece i žena je obavljen u domovima zdravlja u Sarajevu.
Koordinatori i anketari su prošli obuku za primjenu upitnika o 24-časovnom
konzumiranju namirnica, tj pristupu koji treba primijeniti pri intervjuisanju kako bi se dobile što
detaljnije informacije o unosu hrane u toku proteklog dana. Također, usvojili su vještine koje
se odnose na ocjenu veličine standardnih porcija.
Obuku je prošlo šest kantonalnih koordinatora, 10 anketara i 11 mjerača.
7. PILOT ISTRAŽIVANJE
Prije pristupanja glavnom istraživanju, tokom obuke, izvršeno je pilot istraživanje na
uzorku od 3-5 domaćinstava za svaki tim, pri čemu su testirani jasnoća pitanja u svim
upitnicima, potrebno vrijeme, te primjena HemoCue aparata za određivanje vrijednosti
hemoglobina iz kapilarne krvi.
Na kraju obuke i poslije provedenog pilot istraživanja definisan je uniforman pristup
domaćinstvima, te razjašnjene uočene nejasnoće u anketnim upitnicima i mjerenjima.
8. MEDIJSKA PROMOCIJA ISTRAŽIVANJA
Provođenju terenskog dijela istraživanja je prethodila medijska promocija. Istraživanje
je prezentovano putem štampanih i elektronskih medija da bi se stanovništvo informisalo o
planiranom istraživanju i njegovom značaju. U sklopu navedenih aktivnosti, u više navrata su
izdavane pisane informacije, federalni koordinator istraživanja je promovirao istraživanje u
medijima, kantonalni koordinatori su najavili provođenje istraživanja putem lokalnih štampanih
i elektronskih medija, a gdje je bilo potrebno istraživanje je bilo najavljivano i u vjerskim
objektima.
9. IMPLEMENTACIJA ISTRAŽIVANJA NA TERENU
Istraživanje na terenu je počelo sredinom aprila i trajalo je do kraja juna, različito po
kantonima u zavisnosti od veličine uzorka. Za teritoriju Federacije BiH formirano je šest radnih
timova, koji su se sastojali od anketara i mjerača, te kantonalnog koordinatora.
Federalni supervizori istraživanja (2) su tokom provođenja istraživanja redovno
komunicirali sa kantonalnim koordinatorima, te posjetili svaki tim tokom terenskog rada.
23
10. KONTROLA KVALITETA ISTRAŽIVANJA
U istraživanju se primjenila jedinstvena metodologija i standardizacija postupaka za
prikupljanje podataka (odgovarajuća stručna uputstava i obrasci za unos podataka),
uniformna baždarena oprema za potrebe istraživanja i obučeni anketari sa potvrđenim
kvalitetom za obavljanje istraživačkog rada na terenu.
Nadzor nad terenskim radom se provodio svakodnevno od strane kantonalnih
koordinatora istraživanja i obuhvatio je kontrolu izvođenja anketiranja, verifikaciju prikupljenih
podataka i stalnu komunikaciju sa odabranim timom anketara, kako bi se na vrijeme rješavali
svi problemi u toku terenskog rada.
Kantonalni koordinatori su u saradnji sa užim istraživačkim timom pratili i vršili kontrolu
uzorkovanja i kontrolu provođenja terenskog rada po kantonima prema definisanoj
metodologiji istraživanja za opštu populaciju. Kontrola rada na terenu podrazumjevala je
kontrolu metodologije rada, popunjenih anketa i broja odgovarajućih članova domaćinstva
koje treba anketirati, kao i kontrolu izmjerenih vrijednosti hemoglobina, te kontrolu
antropometrijskih mjerenja.
Svakodnevno vođenje evidencija o obavljenim posjetama u domaćinstvima i ishodima
posjete bila je obaveza anketara a podaci su se evidentirali u evidencioni obrazac za
anketare.
Prema predviđenoj metodologiji rada, ukoliko u domaćinstvu nije prisutna ciljna
populacija, navedeno domaćinstvo se napuštalo, bez popunjavanja upitnika, i prelazilo se u
iduće domaćinstvo. Ukoliko član domaćinstva nije bio dostupan u vrijeme prve posjete,
obaveza tima je bila da izvrši najmanje 2 odvojene posjete pri pokušaju da uradi anketu u
domaćinstvu, i najmanje 2 odvojene posjete pri pokušaju da uradi anketu i mjerenje
pojedinaca iz ciljnih grupa.
Anketari su bili obavezni pregledati svaki upitnik po završetku intervjua prije nego što
tim napusti domaćinstvo. Na taj način se obezbjeđivala sigurnost da je svako od pitanja bilo
postavljeno, da su svi odgovori jasni i razumljivi i da je rukopis anketara čitak.
Po završetku anketiranja u domaćinstvu, timovi su sve ankete, odnosno popunjen
upitnik za domaćinstvo i sve upitnike za odgovarajuće članove domaćinstva detaljno
pregledavali i grupisane dostavljali svom koordinatoru.
Provođenje istraživanja u općoj populaciji je praćeno i od strane federalnih
supervizora, koji su bili u redovnom kontaktu sa kantonalnim koordinatorima. Federalni
supervizori su pored stalne kontrole tokom prikupljanja podataka obavili i superkontrolu tokom
rada na terenu, u cilju provjere da li je procedura prikupljanja podataka obavljena u skladu sa
predviđenom metodologijom, tj. da li su anketari i koordinatori pratili instrukcije iz uputstva
dobijene tokom obuke za istraživanje.
24
11. UNOS I OBRADA PODATAKA
Nakon dobivanja popunjenih upitnika sa terena i njihove finalne kontrole u Zavodu za
javno zdravstvo Federacije BiH, urađen je unos podataka u za to posebno pripremljenu bazu,
koju je kreirao stručnjak za ovu oblast.
Unos podataka su obavile tri prethodno educirane osobe iz Zavoda za javno zdravstvo
Federacije BiH. Prije analize urađena je kontrola kvaliteta unesenih podataka.
Podaci su analizirani korištenjem softverskog programa SPSS (Statistical Package for
Social Science-Statistički paket za društvene nauke).
Urađena je deskriptivna statistička analiza koja je obuhvatila utvrđivanje učestalosti
odgovora na svako pojedinačno pitanje u upitnicima (informacioni panel za domaćinstva i
individualni upitnici). Na pojedinim pitanjima utvrđena je učestalost odgovora prema polu,
geografskom području, nivou hemoglobina i sl.
Tabeliranje podataka je izvršeno u skladu sa definisanim indikatorima i ciljevima
istraživanja. Za sve ove indikatore je izračunata relativna standardna greška (RSE), čije su
vrijednosti prikazane ispod odgovarajuće kolone u tabelama tako da je svaka standardna
greška prikazana ispod indikatora na koji se odnosi.
Za analizu je korišteno sljedeće: ako je: RSE
25
12. REZULTATI
U izvještaju su prikazani rezultati koji se odnose na demografske i socio-ekonomske
karakteristike domaćinstva, navike u ishrani djece i žena, vrijednosti hemoglobina u krvi, te
vrijednosti antropometrijskih mjerenja djece.
12.1 Rezultati istraživanja koji se odnose na domaćinstva
Karakteristike domaćinstava
Istraživanje je provedeno na teritoriji svih deset kantona Federacije BiH na uzorku od
1.680 domaćinstava, od čega je najviše domaćinstava bilo na području Tuzlanskog, (21,7%),
a najmanje u Posavskom kantonu (1%), 40% u gradskim područjima i 60% u ruralnim (Prilog
6, tabela 1).
Grafikon 1. Distribucija domaćinstava prema kantonalnoj pripadnosti
Preko trećine anketiranih domaćinstava ima u prosjeku 4,2 člana (37,1%) od čega u
gradskim područjima 4, a u ruralnim 4,4 člana. Do tri člana ima 29% domaćinstava, očekivano
više u gradskim domaćinstvima (36%). Najmanje anketiranih domaćinstava ima 6 i više
članova (15,6%), više u ruralnim sredinama (18,3%). U prosjeku, svako domaćinstvo ima više
od jedne žene starosti 15-49 godina (1,3). (Prilog 6, tabela 2 i 2.1).
13.6
1.0 1.7
10.8
8.9
4.3
16.0
2.0
20.021.7
USK PK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK KS K10
%
26
Prihodi domaćinstva
Najveći procenat domaćinstava ima jedan izvor prihoda (51,5%). Niti jedan izvor
prihoda nema 6,1% domaćinstava i to 1,7% domaćinstava u gradskim i 8,3% u ruralnim
područjima (Prilog 6, tabela 3 i 3.1).
Grafikon 2. Domaćinstva prema broju prihoda po domaćinstvu, %
Anketirana domaćinstva koja imaju prihode u prosjeku imaju više od jednog prihoda
(1,5), više u gradskim (1,7) u odnosu na ruralne sredine (1,4).
Najveći broj domaćinstava kao glavni izvor novčanih prihoda navode platu kod
privatnih poslodavaca (44,6%), zatim platu u državnoj službi (25,3%), te penziju (10,7%).
Platu kod privatnih poslodavaca ima nešto više domaćinstava u gradskim (48,0%) nego u
ruralnim područjima (42,8%), dok platu u državnoj službi značajno više ostvaruju domaćinstva
u gradskim područjima (33,7%) u odnosu na ruralna područja (21,1%) (Prilog 6, tabela 4).
6.1
51.5
33.3
9.1
Nema prihoda Jedan prihod Dva prihoda Tri prihoda
%
27
Grafikon 3. Domaćinstva prema glavnom izvoru prihoda
Domaćinstva najčešće obezbjeđuju hranu kupovinom namirnica - (97,4%)
domaćinstava, bez razlika prema mjestu stanovanja. Na drugom mjestu je obezbjeđivanje
hrane putem sopstvene proizvodnje (72,5%), sa razlikom među gradskim (38,6%) i ruralnim
područjima (89,3%) (Prilog 6, tabela 5).
Grafikon 4. Način na koji domaćinstva obezbjeđuju hranu za svoje domaćinstvo
Rashode za troškove ishrane najveći procenat domaćinstava (47,8%) procjenjuje na
51-70% od ukupnih mjesečnih prihoda, nešto više u gradskim (56,5%) u odnosu na ruralne
44.6
25.3
3.50.1 0.5
5.17.0
10.7
Plata kod
privatnika
Plata u
državnoj
službi
Penzija Sopstveni
posao
Poljoprivreda Izdavanje
nekretnina
Socijalna
pomoć
Drugo
%
97.5
72.5
0.44.0
0.3
Kupovinom Sopstvenom
proizvodnjom
Pomoć od rođaka/
prijatelja/ komšija
Hrane se u narodnoj
kuhinji
Drugo
%
28
sredine (43,5%). Preko 70% ukupnih mjesečnih prihoda za hranu troši 14% domaćinstava,
slično u gradskim (15,1%) i seoskim sredinama (13,5%) (Prilog 6, tabela 6).
Grafikon 5. Rashodi domaćinstva za troškove ishrane u toku prethodnog mjeseca
Najveći procenat domaćinstava ima dovoljno prihoda za ishranu (88,2%) i ličnu
higijenu (85,2%), a najmanje za rekreaciju (13,9%). Postoje razlike između gradskih i ruralnih
domaćinstava po ovom pitanju (Prilog 6, tabela 7).
Grafikon 6. Prihodi domaćinstva u toku prethodnog mjeseca su bili dovoljni za:
88.285.2
63.1
52.2
28.7
13.9
84.881.4
Ishranu Ličnu higijenu Režijske
troškove
Higijenu
domaćinstva
Odjeću, obuću Zdravstvenu
zaštitu
Izlaske Rekreaciju
%
U oko trećine anketiranih domaćinstava (35,0%) je neko od članova bio/bila na
ljetovanju ili zimovanju u proteklih 12 mjeseci, sa razlikom između gradskih (53,8%) i ruralnih
(25,7%) sredina (Prilog 6, tabela 8).
3.6
32.2
2.4
14.0
47.8
Manje od 30% Od 30 do 50% Od 51 do 70% Preko 70% Ne zna
%
29
Preko polovine domaćinstava svoje materijalno stanje procjenjuje kao prosječno
(59,8%), kao loše 12,2% i 1,1% kao vrlo loše. Općenito, domaćinstva u ruralnim sredinama
materijalno stanje svog domaćinstva procjenjuju nešto lošije (Prilog 6, tabela 10).
Grafikon 7. Procjena nivoa materijalnog stanja domaćinstva
Osnovne kućanske aparate (frižider, televizor u boji, mašinu za pranje veša, bojler
itd.), posjeduje više od 90% domaćinstava, dok više od polovine ima personalni računar
(68,3%), telefon (71,1%) itd. Postoje razlike između gradskih i ruralnih domaćinstava. Pristup
internetu, kao jedan od značajnih pokazatelja materijalnog stanja ima 59,1% domaćinstava,
više u gradskim (76,6%) nego u ruralnim sredinama (50,4%) (Prilog 6, tabela 9).
Ispod trećine domaćinstava raspolaže mjesečnim prihodima u rasponu od 600-1.000
KM (28,8%), sa 300-600 KM raspolaže 23,2% domaćinstava, dok do 300 KM ima 8,6%
domaćinstava. Postoji razlika među gradskim i ruralnim domaćinstvima po ovom pitanju
(Prilog 6, tabela 11).
1.1
12.2
1.90.1
24.9
59.8
Vrlo loše Loše Prosječno Dobro vrlo dobro Ne zna
%
30
Grafikon 8. Ukupni mjesečni prihodi domaćinstva u KM
12.2 Rezultati koji se odnose na djecu i žene
Sociodemografske karakteristike ispitanika
Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 2.389 ispitanika ciljne populacije, od čega su
žene reproduktivne dobi (15-49 godina) činile 53,3%, djeca uzrasta do 5 godina 22,8% i djeca
uzrasta 5-15 godina 23,8%. Distribucija djece i žena po kantonima odgovara veličini ciljnih
populacija. Istraživanjem je obuhvaćen podjednak procenat dječaka i djevojčica (Prilog 7,
tabela 1; Prilog 8, tabela 1; Prilog 9, tabela 1).
Tabela 7. Distribucija ispitanika prema ciljnim skupinama
Ciljne skupine Broj učesnika
Djeca uzrasta 0-59 mjeseci 545
Djeca uzrasta 5-15 godina 569
Žene starosti 15-49 godina 1.275
UKUPNO 2.389
3.35.3
17.1
7.0
4.5
10.8
23.2
28.8
Do 100 KM 100-300 KM 300 - 600 KM 600-1000 KM 1000-1500 KM 1500-2000 KM Preko 2000
KM
Odbija da
odgovori
%
31
Rezultati istraživanja koji se odnose na djecu uzrasta 0-59 mjeseci
Istraživanjem je obuhvaćeno 545 djece uzrasta do 5 godina, od čega oko trećine u
gradskim sredinama (29,7%), te 53,6% djevojčica i 46,4% dječaka. U istraživanju je bilo 4,2%
djece do 6 mjeseci, od 6 mjeseci do 1 godine je nađeno 5,5% djece, a od 1-2 godine starosti
17,8%. Starijih od 2 godine je bilo 72,5%. Upitnik je popunjen i urađena analiza krvi
(hemoglobin) za 536 djece (98,3%) ovog uzrasta (Prilog 7, tabela 1).
Samo dvoje djece (0,4%) uzrasta 0-59 mjeseci obuhvaćene istraživanjem ne posjeduju
rodni list i to iz ruralnih sredina i stariji od 2 godine (Prilog 7, tabela 2).
Istraživanjem je pronađeno 2,2% djece uzrasta 0-59 mjeseci koja nemaju zdravstveno
osiguranje, više u ruralnim (2,6%) u odnosu na gradske (1,2%) sredine i to među djecom
starijom od 2 godine.
Skoro sva djeca su rođena u bolnici (99,1%) (Prilog 7, tabela 4).
Prema sjećanju majke, samo 3,3% djece je imalo porođajnu težinu ispod 2.500 grama,
malo više u ruralnim sredinama (4,0%) u odnosu na gradske (1,9%), te više dječaci (4,0%)
nego djevojčice (2,7%), a najviše uzrasta 12-23 mjeseci (7,2%) (Prilog 7, tabela 5).
Prema izjavi majki, 3,9% djece je imalo poteškoće u rastu i razvoju, od čega više u
gradskim (5,6%) nego u ruralnim sredinama (3,2%). Više dječaka je imalo ove poteškoće
(5,2% od svih dječaka) nego djevojčica (2,8%) (Prilog 7, tabela 6).
Tokom prošle godine, oko dvije trećine (62,7%) djece ovog uzrasta su posjetila
doktora. Najčešće, razlog za to je bila povišena temperatura (49,3%), a zbog anemije je kod
doktora bilo 1,8% djece ovog uzrasta, nešto više u gradskim sredinama (2,1%). Prema polu,
više djevojčica je zbog anemije bilo kod ljekara (2,2%) nego dječaka, te djeca uzrasta od 12-
24 mjeseca (5,9%). Djeca koja su imala poteškoće u pristupu zdravstvenoj zaštiti (2,0%) su
sva iz ruralnih sredina (2,9%) (Prilog 7, tabela 7, 7.1., 7.2 i 7.3).
Istraživanjem je utvrđeno da je 8,9% djece išlo u vrtić, očekivano više u gradskim
(14,6%) nego u ruralnim sredinama (6,3%), te češće djeca starija od 2 godine (10,5%).
Za većinu djece koja nisu išla u vrtić majke su izjavile da nisu imali potrebu (98,0%) za
to (Prilog 7, tabela 8 i 8.1.).
32
Rezultati istraživanja koji se odnose na djecu uzrasta 5-15 godina
Istraživanjem je obuhvaćeno 569 djece uzrasta od 5-15 godina, od čega 27,6% u
gradskim i 72,4% u ruralnim sredinama, te 51,5% djevojčica i 49,5% dječaka (Prilog 8, tabela
1.). Sva djeca ovog uzrasta imaju rodni list (Prilog 8, tabela 2.).
Među djecom ovog uzrasta, 28 djece (5%) nije osigurano, podjednako u gradskim i
ruralnim sredinama, podjednako djevojčice i dječaci, te nešto više djeca uzrasta 5-11 godina
(20/28) (Prilog 8, tabela 3).
Svako drugo dijete ovog uzrasta (53,8%) tokom prošle godine nije bilo kod ljekara. Od
onih koji su bili kod ljekara, najčešći razlog je bila povišena temperatura (51,5%), te ostalo
(43,5%), dok je za samo dvoje djece ovog uzrasta (0,8%) razlog posjete bila anemija. Prema
izjavi majke, nađeno je jedno dijete (0,3%) koje je imalo poteškoće u pristupu zdravstvenoj
zaštiti (Prilog 8, tabela 4, 4.1., 4.2 i 4.3).
Rezultati koji se odnose na žene
U istraživanju je nađeno 1.275 žena starosti 15-49 godina, od čega je za 1.267 njih
popunjen anketni upitnik i urađene analize hemoglobina, pa je obuhvat iznosio 99,4% (Prilog
9, tabela 1). Preko polovine žena ove starosti (59,8%) su završile srednju školu, nešto ispod
trećine (26,7%) osnovnu školu, dok je samo 2,4% bez završene škole. Među ženama koje
nisu završile školu, nešto više je starijih od 25 godina (2,8%), te podjednako u gradskim
(2,2%) i seoskim sredinama (2,6%) (Prilog 9, tabela 2).
Grafikon 9. Žene starosti 15-49 godina prema obrazovnom statusu i starosti, procentualna zastupljenost
0.8
53.4
1.0
11.5
74.3
13.1
2.8
58.6
12.1
44.9
0.8
26.5
Bez škole Osnovna škola Srednja škola Viša i fakultet
%
15-18 19-24 25+
33
Preko dvije trećine žena koje su učestvovale u istraživanju u Federaciji BiH nije
zaposleno (73,8%), više u ruralnim (80,2%) nego u gradskim (60,5%) sredinama, te sve žene
iz najmlađe starosne grupe od 15-18 godina. Među zaposlenim ženama (330), 68,8% njih ima
stalno zaposlenje, očekivano više u gradskim (78,8%) nego u ruralnim sredinama (60,5%) i
najviše starijih od 25 godina (72,9%) (Prilog 9, tabela 3 i 3.1).
U godini koja je prethodila istraživanju, mali broj ispitanica su imale potrebu da koriste
usluge socijalne zaštite (3,1%), pa je procenat žena koje su imale poteškoća u pristupu
socijalnoj zaštiti nizak, iznosi 2,2%, nešto je veći u ruralnim sredinama (2,6%) u odnosu na
gradske sredine (1,3) (Prilog 9, tabela 4 i 4.1).
Zdravstveno osiguranje nema 8,1% ispitanica, bez značajnih razlika između gradskih i
ruralnih sredina, te najviše žena u starosnoj podgupi od 19-24 godina (11%) (Prilog 9, tabela
5).
Usluge zdravstvene zaštite u prethodnoj godini je koristilo preko polovine ispitanica
(55,2%), podjednako u gradskim i ruralnim sredinama, kao i prema starosti žena. Među
ženama koje su koristile usluge zdravstvene zaštite, procenat onih koje su imale poteškoća u
pristupu zdravstvenoj zaštiti je nizak, iznosi 2,2% i nešto je veći u ruralnim (2,8%) u odnosu na
gradske sredine (1,0%) (Prilog 9, tabela 6).
12.3 Ishrana
Ispitivanja vezana za ishranu odnosno prehrambene navike uključila su analizu prakse
dojenja i nadohrane, te ispitivanje prehrambenih navika odnosno učestalost konzumacije
namirnica koje su bogati izvori željeza visoke iskoristivosti i bioraspoloživosti (hem namirnice),
učestalost konzumacije non hem namirnica, odgovornih za podsticanje apsorpcije željeza, kao
i učestalost konzumacije energijom bogatih a nutrijentima siromašnih namirnica, koje
ugrožavaju unos nutritivno vrijedne hrane.
Dojenje i nadohrana
Optimalna ishrana djece uzrasta do 2 godine, podrazumijeva isključivo dojenje
majčinim mlijekom u prvih šest mjeseci života, te nastavak dojenja odnosno kontinuirano
dojenje uz odgovarajuću i adekvatnu nadohranu do druge godine života.
Rezultati vezani za ishranu djece uzrasta 0-23 mjeseca su pokazali da je ukupno
74,1% djece uzrasta 0-23 mjeseca dojeno i to više u ruralnim područjima (75,2%) nego u
urbanim (60,4%). Četvrtina majki (25,9%) je izjavila da nije dojila svoju djecu (Prilog 7, tabela
9).
34
Grafikon 10. Učestalost dojenja kod djece uzrasta 0-23 mjeseca prema tipu naselja
38.6
29.5
40.7
24.2
35.2
31.8
Doji Ne doji Prestala dojiti ali dojila
%
Urbano Ruralno
U dobi od 12-15 mjeseci kontinuirano doji, odnosno nastavlja dojiti nakon što je počela
nadohrana 28% djece, dok procenat djece koja kontinuirano doje u dobi od 20-23 mjeseca
iznosi 19,2% (Prilog 7, tabela 9.1. i 9.2.).
Grafikon 11. Učestalost kontinuiranog dojenja djece uzrasta 12-15 mjeseci i kontinuiranog dojenja djece uzrasta 20-23 mjeseca
28.0
19.220.0
30.8
52.050.0
12- 15 mjeseci 20-23 mjeseca
%
Da Ne Prestala dojiti ali dojila
U ishrani djece uzrasta 0-23 mjeseca infant formula je korištena u 33,1% slučajeva, a
kao zamjenu za majčino mlijeko, u dobi od 0-6 mjeseci, infant formulu je dobivalo 40,9% djece
(Prilog 7, tabela 10).
35
Grafikon 12. Upotreba infant formule djece uzrasta 0-23 mjeseca prema dobnim skupinama
33.1
40.9
66.9
59.1
65.570.0
34.530.0
Svi ispitanici Do 6 mjeseci 6-11 mjeseci 12-23 mjeseca
%
Da Ne
Korištenje kravljeg mlijeka (nerazblaženo, razblaženo i mlijeko sa keksom ili brašnom)
u ishrani djece uzrasta 0-23 mjeseca je široko rasprostranjeno. U dobi od 6-11 mjeseci kravlje
mlijeko se upotrebljava u 66,7% slučajeva, a nastavlja se upotrebljavati i u drugoj godini života
(66,7%) (Prilog 7, tabela 11). Ovi podaci, a vidljivo je da je kravlje mlijeko upotrebljavano u
ishrani djece čak i u dobi prije navršenih šest mjeseci starosti, ukazuju na prisustvo izuzetno
nepovoljnih obrazaca kada je u pitanju ishrana djece najmlađe starosne grupe.
Grafikon 13. Upotreba kravljeg mlijeka kod djece uzrasta 0-23 mjeseca prema dobnim skupinama
57.3
14.3
42.7
85.7
33.3 33.3
66.766.7
Svi ispitanici Do 6 mjeseci 6-11 mjeseci 12-23 mjeseca
%
Da Ne
36
Rezultati su pokazali da uvođenje dohrane generalno počinje rano. Prije šest mjeseci starosti
čak 71,4% djece dobiva čaj, sok od voća njih 33%, sok od povrća 19% djece, a žitarice njih
4,8% (Prilog 7, tabela 11).
Grafikon 14. Dohrana djece uzrasta 0-23 mjeseca prema dobnim skupinama
9.5 9.5
92.6
48.1
88.9
77.8
3.7
18.5
33.3 33.3
17.4
31.9
23.8
42.9
4.8 4.8
71.4
19.0
33.3
40.6
29.0
24.6
75.4
84.181.2
Ništa Voda Sok od
povrća
Sok od voća Čaj Žitarice Kravlje
mlijeko, ne
razblaženo
Kravlje
mlijeko
razblaženo
sa vodom
Mlijeko sa
keksom ili
prženim
brašnom
%
Do 6 mjeseci 6-11 mjeseci 12-23 mjeseca
Navike u ishrani
Za ispitivanje unosa hrane odnosno prehrambenih navika vezanih za konzumaciju
hem i non hem namirnica korištena su pitanja o učestalosti konzumacije namirnica, a lista
namirnica se, osim na hem i non hem namirnice, koje su bogati izvori željeza odnosno
pospješuju apsorpciju željeza, fokusirala i na namirnice koje sadrže prazne kalorije, te
namirnice koje mogu inhibirati apsorpciju željeza.
Procjena učestalosti konzumacije hem namirnica odnosno namirnica životinjskog
porijekla, bogatih željezom visoke iskoristivosti je uključila učestalost konzumacije mesa i
mesnih prerađevina, ribe, piletine i ostalih mesa peradi i džigerice.
Rezultati su pokazali da preko polovine ispitanika ribu konzumira manje od jednom
sedmično (55,4%), dok poželjan unos od 1-2 puta sedmično ima 40,1% ispitanika. Ribu
najčešće konzumiraju žene. (Prilog 10, tabela 1).
37
Grafikon 15. Učestalost konzumiranja ribe prema strasnim grupama
55.4 53.9
40.142.3
37.040.9
4.2 3.0 5.00.3 0.5 0.3
53.9
60.0
3.3
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
Piletina i ostala mesa peradi se najčešće konzumira 1 do 2 puta sedmično (53,6%), a
potom 3 do 5 puta sedmično (39%), što je poželjni unos s obzirom da se ohrabruje
konzumacija bijelog mesa u odnosu na crveno. Piletinu i meso peradi najviše konzumiraju
djeca od 5-15 godina starosti (Prilog 10, tabela 1).
Grafikon 16. Učestalost konzumiranja piletine i mesa peradi prema strasnim grupama
3.6 4.3
53.657.5
52.4 53.0
39.0 40.0 39.3
3.81.8
4.1 4.33.5 3.4
36.5
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
Crveno meso (teleće, juneće, janjeće) se najčešće konzumira 1 do 2 puta nedjeljno i takav
obrazac ima 56,1% ispitanika, a još 23,6% ispitanika konzumira crveno meso 3 i više puta
sedmično. Petina ispitanika (20,4%) konzumira crveno meso manje od jednom sedmično
(Prilog 10, tabela 1).
38
Grafikon 17. Učestalost konzumiranja crvenog mesa prema starosnim grupama
20.4 20.5
56.158.5
54.1
22.1 21.3 23.0
1.4 1.0 1.8 1.4
19.422.8
56.2
20.0
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
Jedan do dva puta nedjeljno mesne prerađevine konzumira 45,6% ispitanika. Djeca
uzrasta 5-15 godina generalno najčešće konzumiraju mesne prerađevine, a njih 37,7%
konzumira mesne prerađevine 3-5 puta sedmično (Prilog 10, tabela 1).
Grafikon 18. Učestalost konzumiranja mesnih prerađevina prema starosnim grupama
19.1 18.0
51.6
39.9
29.5
37.7
27.1
5.9 4.87.6
5.4
14.8
21.3
45.6 46.2
25.6
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
Džigerica, koja predstavlja bogat izvor željeza, malo je zastupljena u ishrani svih
uzrasnih kategorija. Skoro dvije trećine ispitanika džigericu koristi manje od jednom sedmično.
Jedna trećina ispitanika (31,8%) je koristi 1 do 2 puta nedjeljno i to u najvećem procentu žene
uzrasta 5-15 godina (35,5%) (Prilog 10, tabela 1).
39
Kada su u pitanju jaja rezultati su pokazali da se jaja često koriste u ishrani. Najčešće
se konzumiraju 3 do 5 puta nedjeljno, takav obrazac ima 46,8% ispitanika, a najviše djeca
uzrasta 0-59 mjeseci odnosno njih 50,1% (Prilog 10, tabela 1).
Grafikon 19. Učestalost konzumiranja jaja prema starosnim grupama
38.2 37.039.4
48.545.0
9.0 7.810.1 8.9
6.0 6.16.7
4.4
35.9
46.8
50.1
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
Voće i povrće predstavljaju dobre izvore željeza manje iskoristivosti i bioraspoloživosti, a imaju
ulogu i u pospješivanju apsorpcije željeza, te se istraživanje fokusiralo i na ispitivanje
učestalosti konzumacije mahunarki, svježeg zelenog, žuto narandžastog i drugog povrća, te
učestalosti konzumacije svježeg citrusnog i necitrusnog voća, drugog voća, koštunjavog i
suhog voća.
Konzumacija mahunarki, posebno u kombinaciji sa namirnicama koje su bogate
vitaminom C, posebno se ohrabruje. Pokazalo se da 16% ispitanika konzumira mahunarke
manje od jednom sedmično. Mahunarke se najčešće koriste u ishrani 1-2 puta nedjeljno
(66,6%), sa najvišim procentom u starosnoj grupi djece 2-5 godina, dok 3 do 5 puta nedjeljno
mahunarke u ishrani koristi 16,4% ispitanika (Prilog 10, tabela 1).
40
Grafikon 20. Učestalost konzumiranja mahunarki prema starosnim grupama
16.0 14.4
66.6 67.3 66.3 66.5
16.4 16.2 16.3
1.0 1.0 0.5 1.2
16.9 16.017.2
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
Svježe povrće, tamno zeleno, kao salata, se najčešće konzumira 1-2 puta sedmično, a takav
obrazac pokazuje 41,5% ispitanika. Polovina žena konzumira zeleno lisnato povrće tri i više
puta sedmično, od čega 6-7 puta sedmično njih 17,5%, a 14,5% ispitanika ga konzumira
manje od jednom sedmično. (Prilog 10, tabela 1).
Grafikon 21. Učestalost konzumiranja svježeg zelenog lisnatog povrća prema starosnim grupama
14.5
41.543.9 42.9
40.1
30.0
33.8
14.0
8.110.4
17.5
25.9
8.6
19.8
27.022.1
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
41
Svježe narandžasto i žuto povrće se malo konzumira. Više od trećine ispitanika
(36,2%) ga konzumira manje od jednom sedmično, najmanje djeca uzrasta 2- 5 godina, njih
45,6% (Prilog 10, tabela 1).
Grafikon 22. Učestalost konzumiranja svježeg narandžastog i žutog povrća prema starosnim grupama
34.9 35.4 34.4 34.9
20.6
14.6
25.3
8.34.6
7.49.9
45.6
36.2
43.6
29.9
14.4
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
Drugo povrće (jela, smrznuto, konzervirano) se najčešće konzumira 1-2 puta sedmično, kako
se izjasnilo 39% ispitanika, a najrjeđe ga konzumiraju djeca uzrasta 5-15 godina. Veoma mali
procenat ispitanika konzumira drugo povrće 6-7 puta u nedjelji (1.8%) (Prilog 10, tabela 1).
Grafikon 23. Učestalost konzumiranja drugog povrća (jela, smrznuto, konzervirano) prema
starosnim grupama
47.7 47.8
39.0 38.035.1
41.1
11.59.5
12.1
1.8 1.8 2.1 1.7
45.1
53.3
12.4
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
42
Uloga vitamina C u pospješivanju apsorpcije željeza, posebno se naglašava. Kada je u
pitanju citrusno voće, rezultati su pokazali da se ova vrsta voća konzumira najčešće 1-2 puta
sedmično (43,2%), a skoro petina ispitanika ga ne konzumira na sedmičnoj bazi (19,2%)
(Prilog 10, tabela 1).
Grafikon 24. Učestalost konzumiranja svježeg citrusnog voća prema starosnim grupama
19.2 20.3
43.245.3 44.6
41.9
30.6 31.4 31.1
7.0 6.6 5.37.9
18.7 19.1
27.8
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
Generalno se pokazalo da je upotreba svježeg necitrusnog voća nedostatna. Samo
11,6% ispitanika konzumira drugo svježe voće 6-7 puta sedmično, najviše djeca uzrasta 2-5
godina (12,9%). Najčešće se konzumira 3-5 puta sedmično (43,1%), a 11,2% ispitanika
konzumira svježe necitrusno voće manje od jednom sedmično (Prilog 10, tabela 1).
Grafikon 25. Učestalost drugog svježeg svježeg necitrusnog voća prema starosnim grupama
11.29.6
34.1 33.535.8
33.5
43.1 41.843.5
11.6 12.9 10.9 11.411.611.5
43.9
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
43
Sokovi od povrća veoma rijetko konzumiraju jer se 82,3% ispitanika izjasnilo da sok od
povrća ne konzumira na sedmičnoj osnovi. Generalno se sok od povrća najčešće konzumira u
starosnoj grupi djece 2 do 5 godina. Također se i smrznuto i konzervisano voće veoma rijetko
konzumira - 87,5% ispitanika manje od jednom nedjeljno (Prilog 10, tabela 1).
Grafikon 26. Učestalost konzumiranja soka od povrća prema starosnim grupama
82.378.0
10.6 10.9 9.5 11.05.5 4.9 4.7
1.6 2.3 1.8 1.3
83.7 83.0
8.9
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
Preko trećine ispitanika (37,1%) konzumira sokove od voća manje od jednom sedmično, ali se
pokazalo da se voćni sokovi generalno češće konzumiraju od sokova od povrća - 10,1%
ispitanika ih konzumira svakodnevno (Prilog 10, tabela 2).
Grafikon 27. Učestalost konzumiranja soka od voća prema starosnim grupama
31.629.4 30.4 30.2
23.321.9
23.1
10.111.9 11.8
8.8
37.137.8
39.5
26.826.1
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
44
Preko polovine ispitanika ne konzumira koštunjavo voće na sedmičnoj bazi (Prilog 10,
tabela 2).
Suho voće koje predstavlja bogat izvor željeza se u najvećem procentu konzumira
manje od jednom sedmično (62,3%), a trećina ispitanika ga konzumira 1-2 puta sedmično
(Prilog 10, tabela 2).
Pored namirnica koje su dobri izvori željeza istraživanje se fokusiralo i na ispitivanje
učestalosti konzumacije energijom bogatih a nutrijentima siromašnih namirnica, jer one mogu
značajno kompromitovati unos nutritivno sadržajne hrane.
Kada su u pitanju keks i kolači istraživanje je pokazalo da 12,9% ispitanika konzumira
keks i kolače svakodnevno, a 41,6% ispitanika to čini 3-5 puta nedjeljno. U uzrastu od 5-15
godina, 3-5 puta sedmično keks i kolače kozumira 47,9% djece (Prilog 10, tabela 2).
Slatka bezalkoholna pića 6-7 puta sedmično konzumira 11,6% ispitanika, a među
njima najčešće djeca uzrasta 5-15 godina, njih čak 14,1%. Skoro trećina ispitanika (30,2%)
konzumira slatka bezalkoholna pića 3-5 puta nedjeljno (Prilog 10, tabela 2).
Grafikon 28. Učestalost konzumiranja slatkih bezalkoholnih pića prema starosnim grupama
22.1
28.9
36.1
30.6
33.9
38.9
30.231.9
29.9
11.6 11.614.1
10.4
20.1 20.9
28.9
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
Petina ispitanika konzumira slatkiše 6-7 puta sedmično (21,1%), a među djecom 5-15
godina starosti, njih čak 31,3%. Također 3-5 puta sedmično slatkiše konzumira 33,4%
ispitanika, te je jasno da ovo predstavlja veoma nepoželjan obrazac (Prilog 10, tabela 2).
45
Grafikon 29. Učestalost konzumiranja slatkiša prema starosnim grupama
10.8
5.6
33.4
25.3 24.4
40.0
34.7
41.3
28.3
21.123.5
31.3
15.915.9
3.0
45.6
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
Kada je u pitanju konzumacija čipsa i drugih grickalica, 9,7% ispitanika ih konzumira
svakodnevno, a među djecom uzrasta 5-15 godina grickalice 6-7 puta sedmično konzumira
njih čak 16,9%. Skoro trećina ispitanika konzumira čips i grickalice 3-5 puta sedmično (Prilog
10, tabela 2).
Grafikon 30. Učestalost konzumiranja čipsa i drugih grickalica prema starosnim grupama
23.7
11.9
35.4
28.430.2
40.0
31.3
46.4
19.4
9.712.2
5.66.5
35.0
47.6
16.9
Svi ispitanici Djeca od 2 do 5
godina starosti
Djeca od 5 do 15
godina starosti
Žene od 15 do 49
godina starosti
%
Nijednom 1 do 2 puta 3 do 5 puta 6 do 7 puta
Ostale masne namirnice prodavane kao brza hrana na sedmičnoj bazi konzumira
34,6% ispitanika. Međutim, skoro trećina djece uzrasta 5-15 godina (29,6%) konzumira ovu
hranu 3 i više puta nedjeljno, pokazujući nepovoljan obrazac (Prilog 10, tabela 2).
46
Komponente sadržane u čaju, kafi, kakau itd. smanjuju odnosno inhibiraju apsorpciju
željeza i na taj način mogu doprinijeti pojavi anemije, te je ispitivanje učestalosti konzumacije
namirnica uključilo i konzumaciju čaja, kafe, kakaa.
Rezultati su pokazali da čaj konzumira manje od jednom sedmično preko trećine
ispitanika (35,4%). Također, 39,1% ispitanika konzumira kakao i bijelu kafu manje od jednom
sedmično. Preko četvrtine žena (28.8%) kakao i bijelu kafu konzumira redovito odnosno 6-7
puta sedmično (Prilog 10, tabela 2).
12.4 Objektivan nalaz
Biohemijska procjena korištena za utvrđivanje prisustva anemije je uključila
određivanje vrijednosti hemoglobina iz kapilarne krvi.
Djeca uzrasta 6-59 mjeseci
Kod djece uzrasta 6-59 mjeseci anemija je nađena u 18,4% slučajeva, također gotovo
u potpunosti blagog do umjerenog stepena (18,2%) (Prilog 7, tabela 12). Anemija je značajno
češće prisutna među djecom 6-59 mjeseci u ruralnim područijma (20,6%) u odnosu na urbana
(13,2%) (χ²=3,902, p=0,048) i češće među dječacima (19,4%) nego među djevojčicama
(17,3%) ali bez statističke značajnosti razlika (χ²=0,282, p=0,596) (Prilog 11. 2, tabela 1 i 4).
Grafikon 31. Učestalost anemije kod djece uzrasta 6-59 mjeseci prema tipu naselja
0.2
13.2
20.3
79.4
0.3
18.2
86.881.6
Svi ispitanici Urbano Ruralno
%
Ozbiljna anemija Blaga do umjerena anemija Normalan nivo hemoglobina
Pokazalo se također da je učestalost anemije najveća u dobi od jedne do dvije godine,
a onda postepeno opada (Prilog 7, tabela 13).
47
Grafikon 32. Učestalost anemije kod djece uzrasta 6-59 mjeseci prema starosnim podgrupama
0.23.3
33.3
20.8 22.117.1
8.7
79.2 77.982.9
91.3
18.2
81.6
63.3
Svi ispitanici 6-11 mjeseci 12-23 mjeseca 24-35 mjeseci 36-47 mjeseci 48-59 mjeseci
%
Ozbiljna anemija Blaga do umjerena anemija Normalan nivo hemoglobina
Također, anemija je najčešća kod djece čije su majke najnižeg stepena obrazovanja,
sa statističkom značajnošću razlika (χ²=14,814, p=0,002) (Prilog 11.6, tabela 1 i 1.1).
U odnosu na prihode domaćinstva, anemija je najučestalija među djecom koja žive u
domaćinstvima sa prihodima ispod 300KM (36,1%), sa statističkom značajnošću razlika
(χ²=9,311, p=0,025) (Prilog 11.6, tabela 2 i 2.1).
Tabela 8. Prihodi domaćinstva i anemija kod djece uzrasta 6-59 mjeseci
Prihodi domaćinstva Broj djece
6-59 mjeseci
Ima anemiju Nema anemiju
N % N %
Ispod 300KM 36 13 36,1 23 63,9
300-600KM 96 14 14,6 82 85,4
600-1000KM 149 25 16,8 124 83,2
1000 i više 171 28 16,4 143 83,6
Djeca uzrasta 5-15 godina
Kod djece uzrasta 5-15 godina anemija je nađena u 11,5% slučajeva, opet u u blagom
i umjerenom stepenu (Prilog 8, tabela 4). Anemija je češće prisutna među djecom u ruralnim
područjima (12,3%) u odnosu na urbana (9%) bez statističke značajnosti razlike (χ²=1,236,
p=0,266), a sa gotovo podjednakom zastupljenošću među dječacima (11,0%) i među
djevojčicama (11, 3%), bez statistički značajnih razlika (χ²=0,003, p=0,957). (Prilog 11.2,
tabela 2 i 5).
48
Grafikon 33. Učestalost anemije kod djece uzrasta 5-15 godina prema tipu naselja
0.2
9.012.1
87.6
0.2
11.3
88.6 91.0
Svi ispitanici Urbano Ruralno
%
Ozbiljna anemija Blaga do umjerena anemija Normalan nivo hemoglobina
Također, anemija je češća kod djece 5-15 godina čije su majke nižeg stepena obrazovanja, ali
bez statistički značajnih razlika (χ²=2,412, p=0,491) (Prilog 11.6, tabela 3 i 3.1).
U odnosu na prihode domaćinstva, anemija je najučestalija među djecom koja žive u
domaćinstvima sa prihodima ispod 300KM (26,3%), sa statističkom značajnošću razlika
(χ²=23,910, p=0,000) (Prilog 11.6, tabela 4 i 4.1).
Tabela 9. Prihodi domaćinstva i anemija kod djece uzrasta 5-15 godina
Prihodi domaćinstva Broj djece
5-15 godina
Ima anemiju Nema anemiju
N % N %
Ispod 300KM 76 20 26,3 56 73,7
300-600KM 103 12 11,7 91 88,3
600-1000KM 153 12 7,8 141 92,2
1000 i više 141 8 5,7 133 94,3
Žene 15-49 godina
Niže vrijednosti hemoglobina od referentnih u najvećem procentu su zabilježene kod
žena starosti 15-49 godina koji iznosi 22,1% i gotovo u potpunosti je blagog do umjerenog
stepena (21,7%) (Prilog 9, tabela 7). Anemija je češće prisutna kod žena u ruralnim
područjima (23,9%) u odnosu na urbana područja, a utvrđeno je i da je razlika statistički
značajna (χ²=4,850, p=0,028) (Prilog 11.2, tabela 3).
49
Grafikon 34. Učestalost anemije kod žena starosti 15-49 godina prema tipu naselja
0.4
18.423.3
76.1
0.6
21.7
81.677.9
Svi ispitanici Urbano Ruralno
%
Ozbiljna anemija Blaga do umjerena anemija Normalan nivo hemoglobina
Također, anemija je najčešća kod žena bez škole i sa osnovnom školom (26,7% i 25,7%) ali
se pojavljuje i među ženama sa višim i visokim obrazovanjem (25,5%), bez statistički značajne
razlike (χ²=6,608, p=0,086) (Prilog 11.6, tabela 5 i 5.1).
U odnosu na prihode domaćinstva, anemija je najučestalija među ženama sa
prihodima ispod 300KM (28,2%), ali bez statistički značajnih razlika (χ²=5,859, p=0,119)
(Prilog 11.6, tabela 6 i 6.1).
Tabela 10. Prihodi domaćinstva i anemija kod žena starosti 15-49 godina
Prihodi domaćinstva Broj žena 15 - 49 godina
Ima anemiju Nema anemiju
N % N %
Ispod 300KM 110 31 28,2 79 71,8
300-600KM 275 70 25,5 205 74,5
600-1000KM 348 80 23,0 268 77,0
1000 i više 358 68 19,0 290 81,0
Analize su uključile i testiranje povezanosti anemije sa konzumacijom hem (riba,
piletina i ostala perad, meso, mesne prerađevine, džigerica) i non hem namirnica (voće,
povrće).
Da bi se utvrdio nivo konzumiranja hem namirnica korištena je posebno izrađena skala
konzumiranja hem namirnica, pri čemu su se sumirali odgovori o učestalosti konzumacije
ribe, piletine, mesa, mesnih prerađevina i džigerice iz sva tri individualna upitnika. Krajnji skor
50
se računao na osnovu formule [(dobijeni sirovi skor-5)/24]*100. Veći skor odražava veći nivo
konzumiranja hem namirnica i obratno.
Na isti način se izračunavala skala konzumiranja non-hem namirnica (jaja, leguminoze,
zelena salata, citrusno voće, drugo povrće), po formuli [(dobijeni sirovi skor-5)/16]*100.
Testiranjem povezanosti anemije sa konzumacijom hem namirnica utvrđeno je da
ispitanici koji imaju vrijednosti hemoglobina u referentnim granicama postižu veći skor na skali
konzumacije hem namirnica od onih koji su anemični (Prilog 11.1., tabela 1), ali te razlike
nisu statistički značajne (T=-0,941, p=0,347) (Prilog 11.5, tabela 1).
Tabela 11. Učestalost anemije u odnosu na učestalost konzumiranja namirnica iz hem grupe
Ukupno opšta populacija: Broj
ispitanika N
Skor AS
(aritmetičkasredina)
T-test p vrijednost
Hem namirnice Ima anemiju 402 9,56
-0,941 0,347 Nema anemiju 1794 9,66
Također, kada je u pitanju konzumacija non-hem namirnica utvrđeno je da ispitanici
koji imaju niže vrijednosti hemoglobina od referentnih granica, postižu veći skor na skali
konzumacije hem namirnica (Prilog 11.1., tabela 2), utvrđeno je da razlika u konzumaciji non-
hem namirnica među ispitanicima koji su anemični u odnosu na ispitanike koji imaju normalne
vrijednosti hemoglobina nije statistički značajna (T=1,792, p=0,074) (Prilog 11.5., tabela 2).
Tabela 12. Učestalost anemije u odnosu na učestalost konzumiranja namirnica iz non-hem grupe
Ukupno opšta populacija: Broj
ispitanika N
Skor AS
(aritmetičkasredina)
T-test p vrijednost
Non-hem
namirnice
Ima anemiju 401 13,23 1,792 0,074
Nema anemiju 1794 12,92
Karakteristike unosa željeza iz hrane kod ispitanika kod kojih je utvrđeno prisustvo
anemije utvrđivane su na osnovu unosa namirnica grupe hem i iz namirnica grupe non hem u
odnosu na tip naselja, te dobne i polne skupine.
Testiranjem značajnosti razlika u pogledu unosa željeza iz namirnica grupe hem kod
anemičnih osoba u odnosu na dobne skupine nije utvrđena statistički značajna razlika u
konzumiranju hem namirnica među dobnim skupinama (Prilog 11.3, tabela 1).
51
Tabela 13. Unos namirnica iz HEM grupe kod anemičnih ispitanika - razlike prema dobnim skupinama
Hem namirnice: Broj
ispitanika N
Skor (aritmetička sredina (AS)
Standardna devijacija St Dev
Standardna greška St Err.
ANOVA
Frekvencija F
Signifikanta Sig.
Djeca uzrasta od 2 do 5 godina
63 9,19 1,900 ,239
1,825 0,163
Djeca od uzrasta 5 do 15 godina
64 9,44 2,115 ,264
Zene od 15 do 49 godina starosti
275 9,68 1,883 ,114
Total 402 9,56 1,928 ,096
Testiranjem značajnosti razlika u pogledu unosa željeza iz namirnica grupe non hem
kod anemičnih osoba u odnosu na dobne skupine utvrđena je statistički značajna razlika u
konzumiranju hem namirnica među dobnim skupinama (Prilog 11.3, tabela 2).
Tabela 14. Unos namirnica iz NON HEM grupe kod anemičnih ispitanika - razlike prema dobnim skupinama
Non-hem namirnice: Broj
ispitanika N
Skor AS
(aritmetička sredina)
Standardna devijacija St Dev
Standardna greška St Err.
ANOVA
Frekvencija F
Signifikanta Sig.
Djeca uzrasta od 2 do 5 godina
63 12,57 3,052 ,384
5,198 0,006
Djeca uzrasta od 5 do 15 godina
64 12,42 2,519 ,315
Zene od 15 do 49 godina starosti
274 13,57 3,232 ,195
Total 401 13,23 3,134 ,156
Testiranjem značajnosti razlika u pogledu unosa željeza iz namirnica grupe hem kod
anemičnih osoba u odnosu na tip naselja nije utvrđena statistički značajna razlika u
konzumiranju hem namirnica između ispitanika iz ruralnih i urbanih područja (Prilog 11.3,
tabela 3 i Prilog 11.5., tabela 3).
Tabela 15. Unos namirnica iz HEM grupe kod anemičnih ispitanika - razlike prema tipu naselja
Ukupno opšta populacija - imaju anemiju:
Broj ispitanika
N
Skor AS
(aritmetička sredina)
T-test p vrijednost
Hem namirnice Urban 103 9,53
-0,187 0,852 Rural 299 9,58
Kada su u pitanju non hem namirnice, testiranjem značajnosti razlika u pogledu unosa
željeza iz namirnica grupe non hem kod anemičnih osoba, utvrđeno je da ispitanici iz ruralnih
52
područja više konzumiraju non hem namirnice od ispitanika iz urbanih područja, a razlika je
statistički značajna (Prilog 11.3, tabela 4 i Prilog 11.5., tabela 4).
Tabela 16. Unos namirnica iz NON HEM grupe kod anemičnih ispitanika, razlike prema tipu naselja
Ukupno opsta populacija - imaju anemiju:
Broj ispitanika
N
Skor AS
(aritmetička sredina)
T-test p vrijednost
Non-hem
namirnice
Urban 103 12,51 -2,947 0,004
Rural 298 13,47
Testiranjem razlika u upotrebi hem namirnica među dječacima i djevojčicama u dobnoj
skupini od 2 do 15 godina koji imaju anemiju, utvrđeno je da dječaci postižu veći skor u
konzumaciji hem namirnica, ali da razlike nisu statistički značajne (Prilog 11.1, tabela 5 i Prilog
11.5., tabela 5).
Tabela 17. Unos namirnica iz HEM grupe kod anemične djece uzrasta 2-15 godina, razlike prema polu
Opsta populacija djece od 2 do 15 godina - imaju anemiju:
Broj ispitanika
N
Skor AS
(aritmetička sredina)
T-test p vrijednost
Hem namirnice Ženski 64 9,30
-0,102 0,919 Muški 63 9,33
Kada su u pitanju non hem namirnice, testiranjem razlika u upotrebi non hem
namirnica među dječacima i djevojčicama u dobnoj skupini od 2 do 15 godina starosti koji
imaju vrijednosti hemoglobina ispod referentnih, utvrđeno je da razlike nisu statistički značajne
(Prilog 11.1, tabela 6 i Prilog 11.5., tabela 6).
Tabela 18. Unos namirnica iz NON HEM grupe kod anemične djece uzrasta 2-15 godina - razlike prema polu
Opsta populacija djece od 2 do 15 godina - imaju anemiju:
Broj ispitanika
N
Skor AS
(aritmetička sredina)
T-test p vrijednost
Non-hem
namirnice
Ženski 64 12,83 1,354 0,178
Muški 63 12,16
Karakteristike unosa željeza putem 24 časovnog upitnika nisu analizirane zbog velikog
broja neodgovora i nevalidnih odgovora.
53
12.5 Stanje uhranjenosti
Rezultati antropometrijskih mjerenja, odnosno procjena stanja uhranjenosti prikazani
su za djecu uzrasta 0- 59 mjeseci, 5-10 godina i djecu uzrasta 10-15 godina.
Djeca uzrasta 0-59 mjeseci
Za djecu uzrasta 0-59 mjeseci ocjena stanja uhranjenosti je uključila utvrđivanje
indeksa tjelesne visine/dužine za dob (V/D), indeksa tjelesne težine za dob (T/D) i indeksa
tjelesne visine/dužine za težinu (T/V).
Rezultati su pokazali da je ukupno 6% djece uzrasta 0-59 mjeseci nisko za svoju dob
odnosno zakržljalo (V/D ispod -2SD, ispod -3SD), od čega je 2,8% njih umjereno zakržljalo
(V/D ispod -2SD) dok je njih 3,2% ozbiljno zakržljalo (V/D ispod -3SD), sa neznatno većom
zastupljenošću zakržljalosti među djecom iz ruralnih područja (6%) u odnosu na djecu iz
urbanih područja (5,6%) (Prilog 7, tabela 14) ali bez statistički značajnih razlika (χ²=0,379,
p=0,538) i sa gotovo jednakom zastupljenošću među dječacima (6%) i djevojčicama (6%)
(χ²=0,000, p=0,982) (Prilog 11. 4, tabela 1 i 2).
Grafikon 35. Distribucija indeksa dužina/visina za dob djece uzrasta 0-59 mjeseci prema tipu naselja
3.2 2.8
19.1
6.58.7
3.1
6.9
57.5
13.1
6.910.09.3
21.7
6.38.28.6
51.1
2.5
48.4
3.4 2.6
-3 SD -2 SD -1 SD Srednja
vrijednost
1 SD 2 SD 3 SD
%
Svi ispitanici Urbano Ruralno
Samo je 1,3% djece uzrasta 0-59 mjeseci pothranjeno (T/D ispod -2SD, ispod -3SD), i
skoro svi (1,2%) su umjereno pothranjeni (T/D ispod -2SD), sa neznatno većom
zastupljenošću pothranjenosti među djecom iz urbanih područja (1,9%) u odnosu na djecu iz
ruralnih područja (1,1%) (Prilog 7, tabela 15), bez statistički značajnih razlika (χ²=0,875,
54
p=0,350) i sa jednakom zastupljenošću među dječacima (1,2%) i djevojčicama (1,3)
(χ²=0,875, p=0,350) (Prilog 11.4, tabela 3 i 4).
Grafikon 36. Distribucija indeksa težina za dob djece uzrasta 0-59 mjeseci prema tipu naselja
0.2 1.1
27.7
9.8
4.21.9
3.7
52.2
30.4
8.7
3.13.9
10.2
4.7
53.1
3.9
26.5
53.5
0.80.3
-3 SD -2 SD -1 SD Srednja
vrijednost
1 SD 2 SD 3 SD
%
Svi ispitanici Urbano Ruralno
Ukupno 4% dj