Društvo znanja - Umreženo društvo

Prof. dr. Darko Polšek, Pravni fakultet Zagrebdpolsek@public.srce.hr

Fotografije: Henri Cartier-Bresson

Uvod • Sociolozi već dugo primjećuju da

postoji bitna korelacija znanja i produktivnosti. Uspon “trećeg sektora” na račun “plavih okovratnika” – proizvodnih djelatnosti obilježavaju izrazima poput “post-industrijsko društvo”, “informatičko društvo”, “umreženo društvo”, “društvo znanja”

• Glavne promjene dogodile su se zahvaljujući usponu informatičkih i telekomunikacijskih tehnologija

• Nastanak “virtualnih zajednica”

Početna pretpostavka:• Razvijenost društva ovisi o intenzitetu povezanosti a ne o

inteligenciji članova – “It’s who you know, not what you know”

Problem: • Kako postići stupanj “umreženosti” (u Hrvatskoj) koji bi odgovarao

društvu znanja?

Stare sociološke teorije

“umreženosti”

• Teorija društvene gustoće (kohezija pomoću

oblika solidarnosti) – mehanička i organska

solidarnost - Durkheim• Teorija “interesa”

(konfliktna teorija o strukturnim interesima “klasa”)

• Uspon umreženog društva – M. Castells

Teorija socijalnog kapitala

• Stupanj umreženosti i produktivnosti ovisi o stupnju međusobnog povjerenja među građanima, i stupnju sklonosti prema udruživanju

• Stupanj umreženosti = razvijenost civilnog društva

• Robert Putnam: Bowling Alone– Nazadovanje socijalnog

kapitala u SAD, nesklonost udruživanju

• Francis Fukuyama: Trust– Putnam ne uzima u obzir

da se udruživanje danas zbiva u “virtualnom prostoru”

Matematičko modeliranje mrežaUciNet NetDraw 6.0

Matematičko modeliranje mreža

• Al Quaida • Citatnost u znanosti

“Erdos brojevi”

Novije koncepcije “umreženja”

• Zajednice prakse (Wenger 2000)

• Actors Network (Latour 1996)

• Koalicije (Zager 2000)• “Jake veze – slabe

veze” (Granovetter 1976)

• Čvorovi (Engestroem 2000)

• Ekologije znanja (Por 2001)

• Intenzionalne mreže (Nardi, Whittaker 2004)

• Tipping point teorija (M. Gladwell 2000)

Intenzionalne mreže

• U uvjetima radne raspršenosti i nesigurnosti: “egocentrične” mreže nezapisane u organizacijskim shemama

• Dodatan rad: izgradnja mreže, održavanje mreže (tending), aktiviranje selektivnih čvorova

• Izbor medija, promjena slenga, doba dana…

Tipping-point teorija

• Analiza širenja ideja, proizvoda, mreža

• Tri zakona “socijalnih epidemija”:– Zakon nekolicine:

(Milgramov eksperiment: šest stupnjeva razdvojenosti)

– Faktor “ljepljivosti”: (Sesame Street)

– Snaga konteksta: (teorija razbijenih prozora)

• Tri vrste “prevoditelja”:– konektori– maveni– trgovci

• Zakon “150-orice”• Ryan-Gross: sijači

novog sjemena u Iowi: – “Inovatori”, – “Rani

prihvatitelji”, – “Rana većina”,– “Kasna većina”, – “Zaostajatelji”

• Geoffrey Moore: – Inovatori i

prihvatitelji - posve različite “kulture”

Tipping point II

Allport: Istraživanje širenja glasina

1. Izbacivanje detalja, “nebitnosti”

2. “Zaoštravanje”: poruka postaje “specifičnija”

3. Asimilacija u kontekst

Primjer kineskog turista godine 1945.

Rani prihvatiteljiMasa

Maven, trgovac, konektorInovator

“Freakonomics”: informatička asimetrija (S. Levitt)

• Informatička asimetrija = neravnoteža u informiranosti

• U tim uvjetima onaj tko “zna” zarađuje superprofite

• Ukinuće asimetrije (javnost informacija) ukida monopol– Primjer: pravnici,

liječnici

Hrvatski problemi 1.Nesposobnost umrežavanja i starenje

• Postoji li izvanjska prisila na mobilnost? (ne)• Mehanička solidarnost // statičnost• Tehnološka infrastruktura? (ne)• Struktura populacije (starenje) i siromaštvo starije

populacije– Podjela na stare i mlade (u svim oblicima: imovinskom,

tehnološkom, obrazovnom)

• Nedovoljno razvijeno civilno društvo (nepovjerenje)• Obrazovanost/starenje (nesposobnost prihvaćanja

novih tehnologija)• Neaktivnost u lateralnom povezivanju sa svijetom

Hrvatski problemi 2.Što je s mlađom generacijom?

• Obrazovanje ne podupire “udruživanje” i samostalno snalaženje kao jedan od glavnih imperativa

• Što podrazumijeva “američki sustav” obrazovanja?– nova izdvojenost?

Hrvatski problemi 3.Struktura medija, slobodno vrijeme,informatičke asimetrije

•Zašto su važni mediji?Postojeći glavni mediji ne potiču interaktivnost (TV, novine)

•Kako Hrvati provode slobodno vrijeme? planinarenje, TV…

•Informatička asimetrija

Primjena Tipping point teorije

• Pronalaženje aktera koji će odigrati ulogu u širenju “zaraze” informatičkim – umreženim društvom:

• “konektora”• “mavena”• “trgovaca”

Rješenja:

• Pronalaženje mavena, konektora i trgovaca

• ?????