Post on 28-Jan-2017
OKRUGLI STO: KLJUČNE EKONOMSKE I PRAVNE PRETPOSTAVKE ZA USPEŠNO FUNKCIONISANJE ROBNIH BERZI U SUSRET ZAKONU O PRODUKTNIM BERZAMA
Ekonomski aspekti funkcionisanja robne berze
Dr Žaklina Stojanović, vanredni profesor, Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu
Osnovne teme• (Robna) berza - tekude poslovanje
– Šta jesmo danas ili šta mislimo da jesmo?
• Savremena robna berza – Paralele na relaciji mi i razvijeni svet - šta mi nismo, a treba da budemo?
– Zašto nam je neophodno donošenje Zakona o robnim berzama?
• Funkcije robne berze – Osnovni ekonomski motivi za uvođenje berzanskog sistema trgovanja robom kod nas. Na
primer, u čemu se ogleda boljitak funckonisanja agrorpivrede u okviru novog, razvijenog sistema berzanskog trgovanja robom?
• Očekivanja u pogledu daljeg razvoja– Šta mislimo da treba da budemo?
– Kako ideje o razvoju robno-berzanskog trgovanja realizovati u praksi?
Berze u Srbiji –Organizovana berzanska trgovina
Trgovina robom i HoV sa podlogom u robi
Beogradska berza
• Organizator berzanskog i vanberzanskog tržišta, u formi zatvorenog akcionarskog društva. Berza posluje kao profitno društvo.
• Reguliše, olakšava i unapređuje promet HoV i drugih finansijskih instrumenata.
• Obezbeđuje otvoreno, javno, ravnopravno, efikasno i ekonomično tržište HoV.
• Omogudava poštovanje pravičnih principa i sprovođenje poštene i korektne procedure na organizovanom tržištu.
Produktna berza
• Preduzede za robno-berzansko posredovanje i informisanje u društvenom vlasništvu.
• Listing “Produktne berze“ sadrži poljoprivredne proizvode u njihovom fizičkom obliku. Proizvodi su standardizovani i likvidni.
• Osim robom, može da se trguje i robnim zapisima.
• Produktna berza daje informaciju o kretanju cene poljoprivrednih proizvoda (Prodex).
Osnovni problemiOrganizator tržišta vs Preduzede za berzansko posredovanje i informisanje
• Organizator tržišta je pravno lice koje ima
– dozvolu zakonom određene komisije
– da obavlja poslove organizovanja trgovine, u našem slučaju robom ili hartijama od vrednosti sa podlogom u robi.
• Brokersko-dilersko društvo (preduzede za berzansko posredovanje) je pravno lice koje ima dozvolu određene komisije za obavljanje delatnosti berzanskog posredovanja – u tuđe ime/za tuđ račun ili u svoje ime/za svoj račun.
Poslovanje Beogradske berze
*bez blok transakcija i transakcija metodom MC
20.810 5
Vlada Republike Srbije A2013 92,20 401.168 4.276 3
Vlada Republike Srbije A2012 96,49 2.043.045
obim trgovanja broj transakcija
Vlada Republike Srbije A2016 79,00 39.091.227 486.298 5
Obveznice RS simbol poslednja cena vr. prometa (RSD)
3.214 9
Privredna banka a.d. , Beograd PRBN 376 1.055.250 2.810 4
Soja protein a.d. , Bečej SJPT 558 1.794.467
9.553 860
AIK banka a.d. Niš AIKB 1.919 4.607.312 2.401 10
NIS a.d., Novi Sad NIIS 604 5.754.534
obim trgovanja broj transakcija
Aerodrom Nikola Tesla a.d. , Beograd AERO 465 6.235.929 13.418 1.073
Akcije simbol poslednja cena vr. prometa (RSD)
10 130.000
*akcije kojima se trguje metodom kontinuiranog trgovanja,bez blok transakcija
Najtrgovanije hartije*
Jubmes banka a.d. , Beograd JMBN 13.000 -1,52%
31 18.666
Tigar a.d. , Pirot TIGR 590 -1,67% 80 47.200
Telefonija a.d. , Beograd TLFN 602 -3,37%
13 26.013
Metalac a.d. , Gornji Milanovac MTLC 1.750 -3,69% 15 26.250
Razvojna banka Vojvodine a.d. , Novi Sad MTBN 2.001 -5,70%
1 4.999
Gubitnici simbol cena na zatvaranju promena cene(%) obim trgovanja vrednost prometa
Messer Tehnogas a.d. , Beograd TGAS 4.999 +2,02%
5 4.735
Agrobanka a.d. Beograd AGBN 4.750 +2,33% 20 95.000
Komercijalna banka a.d. , Beograd KMBNPB 947 +10,63%
1 299
Informatika a.d. , Beograd INFM 2.500 +14,84% 63 157.500
Lasta a.d. , Beograd LSTA 299 +17,25%
Akcije*
Dobitnici simbol cena na zatvaranju promena cene(%) obim trgovanja vrednost prometa
0,29% 8,29%
FIB 0,00% *bez blok transakcija i transakcija metodom MC
FIT 20,15%
s-FIS 56,75% Erste bank a.d., Novi Sad
59,16% Delta broker a.d. , Beograd 0,02% 30,26%
br.tr. vred. prometa
total 57,96% Komercijalna banka a.d. , Beograd 1,57% 31,55%
FIS b-FIS
vred. prometa BELEXLine 21.403.688
Učešće stranih investitora Učešće članova Berze u ukupnom trgovanju na Berzi- 3 najveća*
90,70Istorijski max 5.007,34
Istorijski min 841,99
9,30 0,00 0 99,83Godišnji min 1.048,84
Godišnja 0,17
34,77Godišnji max 1.495,83
Mesečna 1,22 28,88 0,00 0,00 98,78 71,12
br.tr. vred. prometapromena (%) -0,08%
Dnevna 0,93 65,23 0,00 0,00 99,07
obveznice RS obveznice preduzeća akcijepromena (abs) -0,82
% br.tr. vred. prometa br.tr. vred. prometa
BELEXline index
poslednja vrednost 1.051,00
Struktura
pad cene 17
ukupno 41
+22.759.234 rast cene 9
vred. prometa BELEX15 19.278.047 promena (%) -19,09 +55,03 nepromenjeno 15
Istorijski min 347,46 promena (abs) -481
dnevna promena br.tr. vred. prometa Broj trgovanih emisija akcija
Najniža dnevna vred. 534,31
Istorijski max 3.335,20
2.019Vrednost na otvaranju 536,83
ukupno 64.114.269 630.079 2.038Najviša dnevna vred. 540,75
srednji kurs za € iznosi 101,7559
-0,21%akcije 22.291.224 219.066
41.823.045 411.013 19promena (abs) -1,13
obveznice preduzeća 0 0 0promena (%)
DNEVNI IZVEŠTAJ BEOGRADSKE BERZE
7. oktobar 2011. godine
BELEX15 index07.okt.2011. vrednost prometa RSD vrednost prometa EUR broj transakcija
poslednja vrednost 535,34obveznice RS
Beogradska berza a.d Servisi Beogradske berze:
Omladinskih brigada 1, 11070 Novi Beograd www.belex.info
faks: + 381.11.311 73 04 wap.belex.info SMS: 4569
kontakt: info@belex.rs SMS: BERZA (SYMBOL) @ 1027
www.belex.rs
Poslovanje Produktne berze
PRODUKTNA BERZA
Trgovanje robom u fizičkom obliku Trgovanje robnim zapisima
Žitarice
Komponente stočne hrane
Semenska roba
Mineralna đubriva
Industrijsko bilje
Konzumna roba
PRODUKTNA BERZA
Trgovanje robom u fizičkom obliku Trgovanje robnim zapisima
Žitarice
Komponente stočne hrane
Semenska roba
Mineralna đubriva
Industrijsko bilje
Konzumna roba
Osnovni problemiPredmet i pravila trgovanja
Zakon o tržištu hartija od vrednosti i drugih fin.instrumenata (Sl.glasnik RS 47/2006) određeno je da je organizator pravno lice koje ima: a) dozvolu Komisije za hartije od vrednosti za rad i b) koje obavlja poslove organizovanja trgovine hartijama od vrednosti i standardizovanim finansijskim derivatima.
Zakon stavlja izričitu ogradu prema HoV koje se izdaju povodom prometa robe i usluga (na primer, menica, ček, asignacija, konosman, tovarni list, skladišnica i dr.).
Izdavanje i promet HoV sa podlogom u robi je predmet posebnih zakonskih rešenja.a) Zakon o obligacionim odnosimab) Zakon o javnim skladištima za poljoprivredne proizvode
Ključni elementi pravne regulative funkcionisanja javnih skladišta za poljoprivredne proizvode
• Zakonom o javnim skladištima za poljoprivredne proizvode predviđeno je formiranje nedostajudih elemenata koji bi sistem javnog skladištenja učinili bezbednijim za ulaganja na komercijalnim osnovama (institucije javnog skladištenja, kompenzacioni fond i detaljno propisana procedura prinudne likvidacije zaliha).
• Obaveze javnog skladišta odnose se na sledede aktivnosti: (1) uskladištenje i čuvanje poljoprivrednih proizvoda; (2) izdavanje robnih zapisa; (3) evidenciju robnih zapisa; (3) izdavanje robe po osnovu robnog zapisa.
Ključni elementi pravne regulative funkcionisanja javnih skladišta za poljoprivredne proizvode (nastavak)
• Robni zapis se izdaje u pisanoj formi koju propisuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, i sastoji se iz priznanice i založnice. Poslovi u vezi robnog zapisa su klasifikovani u slededih pet grupa: (1) izdavanje RZ; (2) zaloga RZ; (3) prenos RZ; (4) prinudna naplata potraživanja po osnovu RZ; (5) garancije ispunjenja obaveza po osnovu RZ.
• Kritična tačka čitavog sistema javnog skladištenja i funkcionisanja RZ je poverenje bankarskog sistema u projektovan način ispunjenja obaveza.Zakonsko rešenje pruža potporu u tri modula:– Osiguranje uskladištene robe i inspekcijski nadzor– Postupak prinudne likvidacije zaliha– Formiranje Kompenzacionog fonda
Implementacija robnog zapisa i očekivani efekti
• Očekuje se razvoj aktivnosti oko skladištenja, trgovine i kreditiranja, što de predstavljati dodatni impuls razvoju agropreduzetništva.
• U formi koncentričnih krugova, kao ciljevi uvođenja RZ u našu praksu identifikovani su: – poboljšanje uslova kratkoročnog kreditiranja poljoprivredne proizvodnje i
zaliha;– razvoj bankarskih poslova u sektoru agrara; – razvoj spot berzanske trgovine; – iniciranje terminske trgovine poljoprivrednim proizvodima;– tržišno usmeravanju poljoprivredne proizvodnje.
Sistem funkcionisanja robnih zapisa – teorijske osnove
Ministarstvo poljoprivrede ,
šumarstva i vodoprivrede
Republike Srbije
OVLAŠĆENI
SKLADIŠTAR 1
OVLAŠĆENI
SKLADIŠTAR (1+n)
Polj.proizvođač
1P
olj.proizvođač
( 1 (1+m)
Licenciranje
i kontrola
rada
Centralni
registar hartija
od vrednosti
Kompenzacioni
FOND 1
Kompenzacioni
FOND (1+a)
Komisija za hartije od
vrednosti
Narodna bankaSrbije
Donacije
BROKERI
BANKE
Kreditne linije
(EBRD ,World Bank ,USAID)
Sistem elektronskog evidentiranja
Lombardni kredit
BERZA
Trgovina
R Z
R Z
Ministarstvo poljoprivrede ,
šumarstva i vodoprivrede
Republike Srbije
OVLAŠĆENI
SKLADIŠTAR 1
OVLAŠĆENI
SKLADIŠTAR (1+n)
Polj.proizvođač
1P
olj.proizvođač
( 1 (1+m)
Licenciranje
i kontrola
rada
Centralni
registar hartija
od vrednosti
Kompenzacioni
FOND 1
Kompenzacioni
FOND (1+a)
Komisija za hartije od
vrednosti
Narodna bankaSrbije
Donacije
BROKERI
BANKE
Kreditne linije
(EBRD ,World Bank ,USAID)
Sistem elektronskog evidentiranja
Lombardni kredit
BERZA
Trgovina
R Z
R Z
Emisija zagađenja
Fju
čers
i, Opcije
, Opcije
na
fjučers
, Svop
Spot, F
orv
ard
Struja
Roba koja se ne
može skladištiti
Poljoprivredni proizvodi
Energenti
Osnovni metali
Plemeniti metali
Roba koja se može
skladištiti
Sertifikati
Potvrde
Upravljanje
zalihama
Izvršenje fizičkom
isporukom robe
Izvršenje finansijskim izravnanjem pozicije Ovlašćeno
skladištenje
Smanjenje transakcionih troškova
Transfer novca, kapitala
Informativna funkcija
Funkcija likvidnosti
Funkcija alokacije
Trž
ište
no
vca
Trž
ište
ka
pita
la
Tržište izvedenih hartija od vrednosti
Smanjenje transakcionih troškova
Transfer robe
Informativna funkcija
Funkcija transfera rizika
Funkcija predviđanja cene
Spot trgovina
robom
Trgovina robnim derivatima (Izv. HoV sa
podlogom u robi)Trgovina finansijskim derivatima
Finansijsko tržište Robno tržište
Na primer, u čemu se ogleda dobit funkcionisanja sistema berzanskog trgovanja poljoprivrednom robom?
Poljoprivrednici su uvek nezadovoljni razvojem tržišnih okolnosti na koje, inače, ne mogu bitnije uticati svojom akcijom !!!
Nastavak – Šta obično države rade?
• Ili pomažu proces tehnološkog inoviranja u agraru / porast produktivnosti rada poljoprivrednih proizvođača.
• Ili štite dohodak poljoprivrednih proizvođača.
• Ili štite standard stanovništva (na primer, troškovi hrane čine skoro polovinu budžeta prosečnog domadinstva u Srbiji).
P
dP
Y
dYη
a
da
εε
1
p
dpS
pq,
D
pq,
P
dP
Y
dYη
a
da
Nastavak – Šta treba da uradi odgovorna država?
Cilj Efekat
Zaštita životnog standarda stanovništva Dodatno poresko opteredenje/skriveno oporezivanje.
Zaštita dohotka poljoprivrednih proizvođača
Konstantno je prisutna sistemska greška u alokaciji resursa
Tabela 1 - Distorzivni efekti savremene politike cena poljoprivrednih proizvoda
Model konkuretske države podrazumeva stvaranje institucionalnih osnova za
tržišno usmeravanje poljoprivredne proizvodnje, i to putem:
• razvoja robnog berzanskog poslovanja i
• uspostavljanja pratećih institucija spot i terminske trgovine.
Najznačajnije funkcije savremene robne berze
Cena fjučers ugovora =– Anticipirana spot cena robe u bududnosti– Troškovi skladištenja i čuvanja robe– Premija za rizik
rtt PTSRF 1
Na nivou pojedinačnog
privrednog subjekta
• Transfer rizika
• Predviđanje cene
Na nivou ekonomije kao celine
• Igra nulte sume dobiti (nema ni
gubitaka ni dobitaka)
• Efikasna alokacija resursa
Institucionani okvir za funkcionisanje savremene robne berze
• Organizacija i kontrola trgovanja
• Dizajniranje robnih hartija od vrednosti
• Uspostavljanje sistema margina i garancija izvršenja
• Saldiranje/kliring
Efektivnost hedžinga
Idealna
izvedena HoV
Konkurentnost
berzePotrebe hedžera
Efikasnost hedžinga –
kapacitet redukcije rizika u odnosu na troškove trgovine
Rizik promene
cene na spot tržištu
Troškovi uključeni u
terminsku trgovinu
Riz
ik h
ed
žin
ga
Rizik promene baze
Rizik standardizacije
Rizik margina
Rizik dubine tržišta
Zaključak - kako dalje?
• Agrosektor u uslovima ekonomske krize – Strategija 2020
• Racionalizacija subvencionisanja, tržišna orijentacija, konkurentnost.• Tržišno upravljanje rizikom promene cene zahteva nova institucionalna
rešenja.
• Nove institucije
• Kopija ili inovativna adaptacija?• Ko su ključni učesnici u sistemu?
• Zakonodavni okvir, sprovođenje i kontrola
HVALA NA PAŽNJI.
Dr Žaklina Stojanovid, vanredni profesor
Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu
www.ekof.bg.ac.rs
zaklina@ekof.bg.ac.rs