Post on 13-Jan-2020
I Z R E D A K C I J E
April 2009. 3
SADR@AJ
Srb info strana 4
Otimanje Kosova je isto {to i otimanje organa strana 5
Njujork{ku berzu samo dr`ava spa{ava! strana 6
Kova~evi}u }e se suditi u Srbiji strana 8
Srbin na ~elu fudbalskog saveza Ilinoisa strana 9
Du{a u balonu strana 10
Ikar Skulptura Bobana Ili}a u muzeju MOCA strana 12
Preko Pavlovi}a ru{e Dodika strana 13
Karlova~ka jutrenja Radoja Domanovi}a strana 19
Pravoslavlje strana 20
Kolumna strana 21
Postekologija strana 22
Zakon strana 23
Sport strana 25
Horoskop strana 26
Rodjendani strana 27
Horoskop strana 26
Porodica strana 29
Vedra strana 30
Mediji strana 31
TIRA@: 20. 000
OGLEDALO se distribuira u 32 dr`ave Severne Amerike
Re~ urednika
@elimo da vas obaves-
timo, da smo u cilju
na{eg opstanka, a nakon
punih sedam godina
odllu~ili da od maja
meseca na{ list Ogledalo ne delimo vi{e
besplatno. Ogledalo ne}e mo}i da se na|e u
na{im crkvama, doktorskim ordinacijama i
restoranima, ve} samo u na{im prodavnicama
gde ga mo`ete kupiti po ceni od $1.50.
Smatramo da $1.50 jednom mese~no nije
mnogo za opstanak jedinog lista, koji se na
ovim prostorima stvara sa ciljem da pove`e
sunarodnike {irom Amerike i sveta i da
objektivno informi{e ~itaoce o doga|ajima
kako iz na{e zemlje tako i iz na{ih zajednica
u dijaspori.
Ogledalo }e i dalje nastojati da ostavi
vredan pisani trag u o~uvanju srpskog jezika
i tradicije, promovisanju kulture, afirmisanju
na{ih poznatih li~nosti iz sveta nauke, umet-
nosti i biznisa i drugih va`nih oblasti korisnih
za na{u zajednicu i postojanje.
Ukoliko `elite da Ogledalo dobijate na
ku}nu adresu, godi{nja pretplata je $50.00.
Ogledalo preko na{eg websajta:
www.serbianmirror.com ~ita ceo svet.
Svojim dragim ~itaocima, prijateljima
lista Ogledalo i svim pravoslavcima na
planeti `elimo sre}ne svetle nastupaju}e
praznike Hristovog Vaskrsenja.
HRISTOS VOSKRESE!
Po{tovani ~itaoci i
prijatelji lista Ogledala,
PUBLISHED BY
• Ogledalo - Serbian Mirror. Inc •P O BOX 13472 CHICAGO IL 60613
• Phone: 773.744.0373
• OSNIVA^: Slavica Petrovi}
• UREDNIK: Slavica Petrovi}
• GRAFI^KI UREDNIK: Zoran Marinkovi}
• REDAKCIJA: Marijana Maljkovi}, Sa{a @ivkovi},
Cvijan Hercegovac, Milka Figuri}-Kova~evi},
• DOPISNICI: Marko Lopu{ina, Du{an Lopu{ina,
Milutin [o{ki} (Beograd), Dragica ]iri} Spasojevi}, Ruzica Z. N.
Stojkovic, Aleksandra Mati} (Ni{), Boban Ili} (^ikago), Milan
Lu~i} (New York),
ALL RIGHTS RESERVED:
Ogledalo is not responsible for advertisments,
advertising articles and their contents
E-mail: ogledalo@gmail.com
Web: www.serbianmirror.com
• PREDSTAVNI[TVA •• LOS ANDJELES: Dragan Rakonjac (562.397.9001)
• NJUJORK: Mike Lu~i} Milan (212.426.1020)
G O D I [ N J A P R E T P L A T A
NAME:
------------------------------------------------------------------------
ADDRESS:
--------------------------------------------------------------------
CITY:
---------------------------------
STATE:
-----------------------------
ZIP:
---------------------------
TEL:
----------------------------------------
NA OGLEDALO
12 meseci $50.00
Ispunjen formular zajedno sa ~ekom
po{aljite na adresu Ogledala
Ogledalo - Serbian Mirror -
PO BOX 13472
Chicago IL 60613
OVDE
JE
MOGLA
BITI
VA[A
R
E
K
L
A
M
A
S R B I N F O
4 April 2009.
Srpsko - gr~ko - makedonsko ve~e
Za info posetite www.serbnet.com
Humanitarna akcija omladine ^ikaga
NEMA PREDAJE KOSOVO JE SRBIJA
Omladina ^ikaga u saradnji sa sajtom ^ika{ki Srbi, a uz blagoslov Srpske
Pravoslavne crkve, organizuje Vask{nju humanitarnu akciju za pomo} Srbima
na Kosmetu pod nazivom: Nema predaje.
Plan je da akcija krene sredinom aprila, u cilju sakupljanja novca za pomo}
Srbima na Kosmetu, kao i budjenja nacionalne svesti kod Srba u Americi.
Ideja ove humanitarne akcije je da se novac prikupi na jednostavan na~in, dis-
tribucijom silikonskih narukvica u bojama srpske trobojke sa natpisom “Kosovo
is Serbia!” www.nemapredaje.net.
- Potrebno je hiljadu pojedinaca, koji bi svojom donacijom od 10 dolara
podr`ali ovu akciju i time pomogli one kojima je pomo} najpotrebnija – na{im
Srbima na Kosmetu- ka`e za Ogledalo Du{an Stojkovi}, jedan od osniva~a ove
akcije. Narukvice bi trebalo da se distribuiraju uz pomo} crkve, srpskih biznisa
u Americi i internet prezentacija, a rezultati akcije }e biti objavljeni na inter-
net stranici na{e akcije Nema predaje”.
Za vi{e informacija pogledajte sajt:
www.NemaPredaje.net i www.CikaskiSrbi.com
Kontakt email: info@NemaPredaje.net
Akciju podr`ali: Srpska pravoslavna crkva, ^ika{ki Srbi, Humanitarna organi-
zacija Srbi za Srbe, Ogledalo Serbian Mirror, Srpski radio ~as, Serbian Yelow
Pages, Phoenix Serbs, Tesla radio, Radio Romski dukat, Radio Karavan, Srpska
TV.
Godi{nja skup{tina
SPB mesnog odbora
^ikago,
odr`a}e se 12. aprila
sa po~etkom u 1:00
po podne u sali crkve Sveti
Stevan De~anski na:
VIVA PRODUCT
DO[LO JE VREME DA VRATITE SVOJU IMOVINU ODUZETU U
HRVATSKOJ, BOSNI I HERCEGOVINI I NACIONALIZOVANU U SRBIJI
AMERI^KO - SRPSKA KOMPANIJA ZA KONSULTACIJE
PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE
VIVA PRODUCT inc, NEW YORK
tel-fax 212 426 1020
www.vivaproductinc.com
E-mail: VIVAint@aol.com
3543 W. Leland Ave. u ^ikagu.
Za vi{e informacija pozovite:
847.812.5985
B
ilo bi dobro da i zemlje ~lanice
NATO podignu groblje svojim
poginulima u neobjavljenom ratu
koji su povele. Bilo bi to jedino groblje u
istoriji ratova u kojem nije poginuo ni
jedan vojnik, ali bi tu mogli sahraniti obraz
i ~ast me|unarodne zajednice i NATO
pakt.
^ovek koji nije vladao sobom, vladao
je svetom i kraj 20. veka i svoju vladavinu
krunisao najbestidnijim nedelom – bombar-
dovanjem Srbije pretvaraju}i Evropsku
uniju i NATO savez u novu Moniku
Levinski.
Da bi skrenuo pa`nju sa svoje
sramote na stub srama je zakucavao
Srbiju, ali su te bombe istovremeno
poga|ale i onu Ameriku u koju su se vi{e
od pola veka kleli i uzdali svi narodi
`eljni slobode i pravde od Beograda do
Vladivostoka.
NATO projekat nije namenjen samo
nama, ali je Srbija ve} po tradiciji izabrana
da se preko nje poru~i malim narodima da
im ki~ma vi{e nije potrebna i da }e bez
ki~me `iveti mnogo bolje.
Na{a budu}nost su deca bez ki~me, a
da bismo ra|ali decu bez ki~me najbolje je
da je nemamo ni sami.
Preko najmo}nijih ekrana NATO
telali su nam poru~ivali da u bombardovan-
ju nije bilo ni~eg li~nog, nego samo
otre`njuju}eg i pou~nog. Bombardovani
smo za na{e dobro i ono }e imati smisla
jedino ako smo nau~ili ne{to novo i bitno.
Kao dru{tvo u tranziciji, to prvo bom-
bardovanje smo do~ekali nespremni i pre-
plavljeni emocijama. U me|uvremenu je
dosta ra|eno na nama i ulagano u nas, tako
da smo ve} danas mekovratiji i beski~meni-
ji nego ikad.
Svako novo bombardovanje pretvorili
bismo u praznik, iskoristili kao priliku za
otre`njenje i do~ekali bez predrasuda i
otvorenog srca. Sada smo sto puta pamet-
niji nego pre deset godina. I da nam je bila
ova pamet, bombardovali bismo sami sebe!
NATO savez je spreman da nam
oprosti {to nas je bombardovao,
pou~avaju}i nas da se {to pre okrenemo
budu}nosti, jer u Evropu ne}emo u}i ako
se budemo i~ega se}ali.
Njihova vrata su nam ~irom otvorena
i dobrodo{li smo ~im ispunimo neke sitne
preduslove kao {to je priznanje NATO
dr`ave na Kosovu, ~iji glavni grad nije
Bondstil, nego Bombstil.
Do{lo se dotle da nas NATO ho}e, a
mi NATO ne}emo! ^ak je posle svega,
me|u Srbima nadmo}na ve}ina onih koji
misle da bi ulazak Srbije u NATO pakt
bila ve}a bruka, nego da se @aklina Kenedi
udala za Li Osvalda (ubicu D`ona
Kenedija).
Na kraju smo uo~i desetogodi{njice i
mi ~uli ne{to ne~uveno i to od Karle Del
Ponte, {to su oni, izgleda, znali od po~etka.
Naime, iza{lo je na videlo da su se za neza-
visno Kosovo u mraku borili i trguju}i ljud-
skim organima!
A {ta je otimanje Kosova, ako nije
otimanje organa, `ile kucavice srpskoga
naroda, kako je rekao mitropolit
Amfilohije?
Da bi se oteo bubreg kidnapovani su
Srbi, da bi se otela du{a srpskoga naro-
da, masakrirana je Srbija. Jedno je
va|eno iz tela pojedinaca, a drugo iz tela
Srbije.
Na istom delu su uhva}eni zlo~inci
bez granica i nevidljivi junaci iz nevidljivih
aviona. Jedni su konfiskovali teritoriju, a
drugi jetru i bubrege.
Ovaj najve}i zlo~in me|u zlo~inima
nisu u~inili Srbi, nego je u~injen nad
Srbima, mada su oni progla{eni za
najve}e zlo~ince.
Pored ‘Bele ku}e’ svet je dobio i
‘`utu ku}u’, ali ona nije u Srbiji, nego u
Albaniji.
Bombama i trgovinom organima se
nije mogao re{iti nijedan problem, ali je
zato svaki postao ve}i.
D R U [ T V O
April 2009. 5
OTIMANJE KOSOVA JE ISTO
[TO I OTIMANJE ORGANA
Matija Be}kovi} na promociji na{eg lista
u Beogradu
MI, SRBI IMAMO
OBAVEZU DA
PAMTIMO
Pi{e:
Milutin [o{ki}
24. marta 2009.
godine, navr{ilo se
deset godina od
po~etka zlo~ina~ke
NATO agresije na
Srbiju. Taj datum
mora biti zapisan u
na{em kolektivnom
pam}enju kao dan
se}anja na `rtve
NATO agresije.
Narod, koji ne
pamti svoju istori-
ju, svoje `rtve, svoja stradanja izgubi}e
sebe i svoj identitet.
19 zemalja tada{njeg NATO-a je napalo
Srbiju. Agresija je trajala 78 dana, od
24. marta do 10. juna 1999. godine.
Poginulo je vi{e od 3.500 ljudi, a ran-
jeno vi{e od 10.000. Izazvana je
ogromna materijalna {teta koja se pro-
cenjuje na desetine milijardi dolara.
Pogo|eno je ili uni{teno 7.643 ku}e,
300 {kola, 53 bolnice, 50 crkava, 37
mostova i mnogobrojnih civilnih i
vojnih infrastukturni objekti. I danas
deset godina posle bombardovanja svi
vidimo i ose}amo mnogobrojne
posledice. Mnoge ru{evine i danas
stoje. Porast malignih bolesti od 1999.
godine iznosi preko 40%. Veliki broj
poru{enih fabrika nikada nije obnovljen
i svi mi i gra|ani i dr`ava mnogo smo
siroma{niji nego {to bismo bili da do
agresije nije do{lo.
Moramo trajno pamtiti ove zlo~ine nad
Srbijom. Uostalom, agresori su nas 17.
februara 2008. godine, progla{avaju}i
la`nu dr`avu Kosovo, podsetili i uverili
da su NATO agresiju izveli sa ciljem
razbijanja Srbije i stvaranja druge
albanske dr`ave.
Setimo se `rtava i stradanja tokom
marta, aprila, maja i juna 1999. godine,
zapalimo sve}e svakog 24. marta u
na{im hramovima na{im `rtvama. Mi,
Srbi imamo obavezu da pamtimo,
nemamo pravo da zaboravimo.
Matija Be}kovi} - Govor na Nacionalnoj akademiji posve}enoj 10. godi{njici NATO agresije na SRJ
E K O N O M I J A
6 April 2009.
O
ekonomskoj krizi pri~a se svakod-
nevno u svim mogu}im TV i radio
programima. O krizi se pi{e u
skoro svim novinama, ali mnoge stvari i
danas, ostaju bez odgovora.
Ima jo{ mnogo pitanja poput ovih
– Kako? Za{to? Dokle }e trajati? Ima li
uop{te leka? [ta nas jo{ ~eka?
Dakle, po~nimo iz po~etka.
Obi~ni Amerikanci i ne
razmi{ljaju o tome za{to i kako je do{lo do
krize, jer strepe da }e i sami ostati bez
posla. Procenat onih koji su bez posla
pove}ao se za vi{e od 10 posto, a ukupan
broj nezaposlenih ve}i je blizu cifre od 15
milona. Stanje postaje veoma ozbiljno. Ima
li kraja ? Odgovor sam poku{ao da na|em
me|u ekonomistima i profesorima, ali ni
profesor [tigli}, dobitnik Nobelove nagrade
za ekonomiju, nije bio spreman za ozbiljan
komentar. “Pratimo situaciju” rekao je. I to
je sve.
Njujor{ka berza ustanovljena je da
bude regulator ponude i potra`nje i da na
tim, ~isto ekonomskim principima, tr`i{nog
kapitalizma podstakne razvoj. Tako je
mo`da i bilo na po~etku, ali veoma brzo
ova najve}a i najpoznatija berza na svetu,
postala je mesto finansijskih transakcija i
raznih malverzacija. Na kraju, berza je
postala trgovina fiktivnim finansijskim
vrednostima, jer se na njoj prodavalo
“ni{ta”, pa onda kupovalo “ni{ta”, a proviz-
ija ili tako dobijena virtualna vrednost
odlazila bi u d`epove promu}urnih
me{etara, sada milionera i milijardera.
Vremenom te transakcije dovele su do
nezamislive disproporcije izme|u stvarnih i
berzanskih vrednosti i berza je naravno
pukla. Njujor{ki Wall Street, nije pukao
formalno, jer ga dr`ava spasava.
Berza se spa{ava ovde u Americi,
spa{avaju je i Francuzi i Nemci i Rusi i
Kinezi… Berze se spasavaju upumpavan-
jem nekog, opet imaginarnog novca, koga
navodno imaju dr`ave ili MMF. Ovo je
pojednostavljena pri~a, jer u njoj nema
detalja poput permanentog deficita bud`eta
Sjedinjenih Dr`ava, nema Vijetnama,
Koreje, ru{enja berlinskog zida, raspada
Sovjetskog Saveza, ru{enja Svetskog
Trgovinskog Centra, Avganistana, Irana,
bombardovanja Srbije i drugih nevolja
{irom sveta. U ovoj pri~i nema ni analize
za{to je barel nafte, pre samo 6 meseci, bio
skoro dvesta dolara, a sad je pao na 25.
Nema ni pitanja, a ni odgovora, ko se od
toga obogatio, sem {to je re~eno da je
Eyon Mobil, pro{le godine zabele`io
enormni profit od skoro sto biliona… Znate
li ko su najve}i vlasnici naftnih kompani-
ja?!
Pri~a se da je izvesni finasijski
stru~njak, gospodin Madov, o{tetio svoje
klijente za 68 biliona dolara. Me|u njima
su razni bankari, velike filmske zvezde,
politi~ari, pa i oskarovac Stiven Spilberg.
Mo`da }e ba{ on, Spilberg, pomo}i da se
sve ovo razjasni, jer ako iko mo`e sve ovo
da razume, onda je to sigurno ~ovek bujne
ma{te kao pomenuti filmad`ija. Gospodin
Madov je i dalje na slobodi, a sada se
objavljuje i kome je sve davao finansijsku
podr{ku za izbore. Na listi su mnogi poz-
nati senatori, kongresmeni i guverneri. Tu
je i gospo|a Hilari Klinton, senator iz
Njujorka gospodin Sumer, Guverner dr`ave
Nju D`ersi i jo{ mnogi. Neki, od njih,
poput gospodina Sumera, najavljuju da }e
vratiti donaciju od preko 20 milona dolara.
Pitam se samo kome? I jo{ se pitam koli-
ka je to kap u trilionima koji su dati, ili }e
se dati, za izlazak iz krize? Bio bih neoz-
biljan ako vam ne ka`em koliko je para, do
sada dala ameri~ka vlada za finansijski i
privredni oporavak. U~ini}u i to, iako sam
siguran da ni vi, kao ni ja, ne mo`ete te
sume ni da zamislite.
Do sada je u “oporavak” ameri~ke
ekonomije ulo`eno; 787 milijardi u prvom
Obaminom paketu, za pomo} i spa{avanje
banaka, a onda je dato jo{ 750 milijardi. Za
reformu zdravstvenog osiguranja u bud`etu
je planirano 634 milijarde dolara. Ako se
ne varam zbir je ne{to ve}i od 2 triliona i
sto pedeset milijardi. Ameri~ki bud`etski
deficit je, za sada, ne{to preko 20 triliona
dolara. Gde }e dr`ava da na|e sva ova
sredstva i ko }e na kraju sve to da plati?
Naravno, tu je i pitanje, da li je
to neki “novi socijalizam” ili dr`avni kap-
italizam u{ao u Ameriku na mala vrata?
Dr`avni socijalizam ili dr`avni
kapitalizam su ista stvar – bar se meni tako
~ini – a milioni, milijarde, bilioni i trilioni
su ipak samo brojevi.
U Americi trilion je milion mil-
iona, a u Evropi to je hiljadu milijardi.
Iako izgleda razli~ito – zna~i isto – i zas-
tra{uju}e je!
Nekako, mogu da zamislim sto
hiljada dolara, ~ak i milon, o milijardi
mogu da naga|am. Sve ostalo je za mene
tajna. Tajna tolika da ne mogu da zamis-
lim ni sa koliko se nula ti brojevi preko
milijarde pi{u, a kamoli da zamislim kako
to izgleda.
Ne mogu ni da sanjam o tome {ta
se za te pare mo`e kupiti, koliko se glad-
nih mo`e nahraniti, koliko puteva izgraditi,
koliko novih radnih mesta otvoriti,
koliko…
O ekonomskoj krizi, koja sada
ima ve} svetske, razmere po~elo se pri~ati
nekako pred kraj drugog mandata D`ord`a
Bu{a. Prvo je kriza najavljivana kao kriza
u oblasti trgovine nekretninama, onda je
prerasla u bankovnu krizu i na kraju, kad
su pukle najve}e osiguravaju}e ku}e koje
osiguravaju kapital, ispostavilo se da je
po~ela nova finansijsko ekonomska kriza.
U Wall Street-u, na Menhetnu,
kriza se naslutila pro{le godine. Prvo su
akcije stagnirale, a zatim sledi munjevit
pad svih berzanskih vrednosti. Pad se nas-
tavlja i danas. Krizu niko zvani~no nije
objavio, iako su se sve ~e{}e vi|ali
bankarski slu`benici, finansijski savetnici,
pa i berzanski brokeri sa kartonskim kuti-
jama u kojima su iznosili svoje stvari iz
kancelarija na njujor{koj berzi ili iz kance-
larija finansijskih giganata kakvi su bili
Feni Mej i Fredi Mek. Dobijali su otkaze i
odlazili bez komentara.
Iako im “firme” propado{e, glavni
menad`eri pokupi{e bonuse u iznosima koji
dosti`u milijarde i ne pada im na pamet da
ih vrate. Nova vlast bila je primorana da
ograni~i njhova primanja. Predsednik
Obama zapretio je najstro`ijim zakonskim
merama me{anje dr`ave u tr`i{nu privredu
i liberalnu ekonomiju.
Krajem pro{le godine u zavr{nici
izborne trke otkriveno je da Amerika ulazi
u veliku ekonomsku krizu koja }e biti ve}a
od svih prethodnih. Novi predsednik, Barak
Obama, ponudio je svima promene i nadu.
Sada kada je na vlasti, susre}e se sa prav-
im merama krize i polako, dan za danom,
NJUJOR[KU BERZU SAMO
DR@AVA SPASAVA!
Direktno sa Wall Street-a
Milan Lu~i}
Od na{eg dopisnika iz Njujorka Milana Lu~i}a
E K O N O M I J A
April 2009. 7
otkriva da ona nije zahvatila samo sektor
stanogradnje i trgovine nekretninama, ve}
da je uzdrmala ~itavu finansijsku strukturu
kapitalisti~kog sveta, koji se zaklinje u slo-
bodno tr`i{te, nesmetani protok kapitala,
globalizaciju.
UZDRMANO JE ILI
SRU[ENO SKORO SVE
Najve}a organizacija za reosigu-
ranje kapitala EIG je pukla. Pukla je toliko
da joj ni tri pomo}i dr`ave, svaki put u
desetinama triliona, jo{ nisu pomogle da
stanu na noge. Ponos ameri~ke privrede,
automobilska industrija, zatvara pogone,
otpu{ta na desetine hiljada radnika, a direk-
tor D`eneral Motorsa do{ao je na sastanak
ekonomskog komiteta Senata da tra`i pare
– svojim privatnim avionom.
Naravno, to je bilo zapa`eno i
pomo} je jedva pro{la, ali je ipak pro{la i
Vladu i Senat. Pukli su investicioni pa ~ak
i penzioni fondovi.
U Americi ima preko 46 miliona
neosiguranih, ka`e novi predsednik, a na{
cilj je da svi Amerikanci imaju posao i
osnovnu zdravstvenu za{titu. To }e ko{tati
silne milijarde.
Koliko }e tek trebati za sistem
obrazovanja koji je tako|e pukao?
Predsednik Bu{ je na kraju man-
data odobrio paket od 700 milijardi za
pomo} posrnulom bankarskom sektoru.
Predsednik Obama nastavio je da odobrava
novu pomo} za auto industriju, zatim pono-
vo za bankarski sektor, pa za socijalnu
pomo} i pomo} za nezaposlene, za pomo}
onima koji moraju da se isele iz ku}a, jer
ne mogu da pla}aju zajmove…
Gradona~elnik Njujorka, gospodin
Blumberg, tra`i od dr`ave pomo} za
spa{avanje javnog prevoza u Njujorku, ali
je protiv pove}anja poreza za bogate, jer on
`eli da u Njujorku `ive bogati, a ne da
be`e iz njega. Guverner Kalifornije tra`i
pomo} za nezaposlene i za proizvodnju
~iste energije...
Svi se brinu i tra`e izlazak iz
krize i to uz pomo} dr`ave.
Mnogi konz-
ervativci
ve} otvoreno govore
da Amerika uvodi dr`avu u privredu
i da ova kriza zna~i kraj slobodnog tr`i{ta.
Oni o{triji ka`u da je to novi vid socijaliz-
ma i time pla{e Amerikance koji su aler-
gi~ni i na samu pomisao socijalizacije.
Da, ka`u tre}i, uvodi se socijal-
izam ali za one bogate i prebogate, jer sva
pomo} ode u d`epove finansijskih instituci-
ja, bankara i me{etara. Narodu, onom
obi~nom i siroma{nom, ku}e i dalje idu na
dobo{. Bez posla je samo u zadnjih {est
meseci ostalo 4 miliona radnika. Ukupan
broj nezaposlednih davno je pre{ao brojku
od desetak milona, a nova otpu{tanja se
najavljuju.
KAD AMERIKA RE[I
KRIZU RE[I]E JE
^ITAV SVET
Ovde se sve ~e{}e ~uje da kriza nije
zahvatila samo Ameriku ve} i ceo svet, a
naro~ito Evropu, Rusiju i Kinu. Me|utim
tu|e nevolje vi{e ne odvla~e pa`nju.
Amerikanci, nisu zluradi. Oni tra`e re{enje za
sebe, i dodaju; “Kad mi re{imo krizu, onda
}e biti re{eni i problemi ostat-
ka sveta”. U to
i h
je uverio i
premijer Velike Britanije,
Gordon Braun, koji je posle susreta sa
Barakom Obamom javno na televiziji rekao:
“Amerika nam mora pomo}i”. To je ponovio
i u Kongresu, a odmah po povratku u
Englesku primarna bankarska kamata smanje-
na je na samo 0,5 posto. U Americi je ta pri-
marna kamata jo{ manja – samo 0,25 posto.
Osnovna doktrina novog ekonom-
skog tima Bele ku}e je da }e se pokretanjem
finansijskog tr`i{ta pokrenuti nova ulaganja i
posrnula privreda, a time }e do}i i do
otvaranja novih radnih mesta. U Americi se
sa nestrpljenjem o~ekuje bar ~etiri miliona
novih radnih mesta. Tokom izborne trke
obe}avano je dva miliona.
Stvari se o~igled-
no menjaju iz dana u dan,
za sada samo na gore.
Vrednosti na berzi padaju.
Banke, koncerni i velike
firme tra`e pomo} dr`ave, a
oni manji, takozvani “smoll
Businnes” odlaze u bankrot.
Ku}evlasnici gube ku}e koje
se u Detroitu sada prodaju
samo za jedan dolar. Radnici
i dalje ostaju bez posla.
Ozbiljno se
razmi{lja o
uvo|enju nadoknade neza-
poslenima na godinu dana,
umesto sada{njh 6 meseci.
Dragi moji, iako je
sa Wall Street-a, mnogo je i
stra{no je!
A K T U E L N O
8 April 2009.
A
meri~ki okru`ni tu`ilac,
po~etkom aprila, odlu~io
je da srpskom pravosu|u
prepusti vo|enje predmeta
Miladina Kova~evi}a, protiv koga
je u SAD pokrenut postupak zbog
te{kog povre|ivanja studenta
Brajana Stajnhauera. Odluka
ameri~kog tu`ila{tva doneta je
nezavisno od pregovora koje vode
dve vlade, Srbije i SAD, a zbog
“bitno naru{enih bilateralnih
odnosa” posle postupanja dva
slu`benika na{eg konzulata u
SAD koji su omogu}ili
Kova~evi}u, iako je sud to izri~ito
zabranio, da se vrati u zemlju.
Dr`avni slu`benici konzulata u
Njujorku su, naime, izdali
Kova~evi}u privremenu putnu
ispravu koju je on iskoristio da se
vrati u zemlju, pojasnio je dr`avni
sekretar u Ministarstvu pravde
Srbije Slobodan Homen.
Postupak }e, uz sve
dokaze koje }e dostaviti ameri~ko
pravosudje, biti sproveden pred
Drugim op{tinskim sudom u
Beogradu, a Miladin Kova~evi}
}e se braniti sa slobode. Ameri~ki
tu`ilac D`erald Molen dostavi}e
sve dokaze protiv Kova~evi}a srp-
skom sudu i krivi~ni postupak
bi}e sproveden isklju~ivo prema
srpskim zakonima. Zakon pred-
vi|a da o{te}eni Brajan
Stajnhauer, kao i o~evidci
doga|aja, budu saslu{ani u sudu u
Srbiji ili putem video-linka.
Prema ameri~kom zakonu za
krivi~no delo koje se Kova~evi}u
stavlja na teret, „napad prvog ste-
pena”, predvi|ena je kazna od 5
do 25 godina zatvora. Me|utim,
takvo krivi~no delo ne postoji u
srpskom Krivi~nom zakoniku i
moglo bi se prevesti kao
nano{enje te{kih telesnih povreda
za koje bi Kova~evi} u Srbiji
mogao da dobije maksimalno
osam godina zatvora.
Pokrenuti postupak, ne}e
biti prekinut u SAD, jer su istim
povodom optu`ena jo{ dvojica
u~esnika u tu~i. Homen je rekao
da se porodica pretu~enog studen-
ta Brajana [tajnhauera slo`ila sa
ovakvom odlukom ameri~kog
tu`ila{tva. Naime, dr`avni tu`ilac
ameri~kog okruga Brum D`erald
Molen, potvrdio je da se porodica
[tajnhauer slo`ila sa ponudom
srpske vlade da joj se plati
900.000 dolara, jer su dr`avni
slu`benici pomogli da Kova~evi}
pobegne iz SAD. Prema njegovim
re~ima, transfer novca je obavljen
12. marta.
Dokument koji je Vlada
Srbije usvojila o slu~aju
Kova~evi}, o izdvajanju milion
dolara, tada je progla{en
slu`benom tajnom. Sada, nakon
odluke ameri~kog pravosu|a, srp-
ska Vlada je najavila da kona~no
skinuti oznaku slu`bene tajne sa
slu~aja Miladina Kova~evi}a, i da
}e javnost napokon biti upoznata
i sa detaljima pregovora koje
vlade Srbije i SAD ve} mesecima
pod oznakom tajnosti, vodile o
slu~aju Kova~evi}a.
Ambasador SAD u
Beogradu Kameron Manter
izjavio je, da je zadovoljan sarad-
njom sa Vladom Srbije povodom
ovog slu~aja. On je istakao da
Amerika ne}e odustati od toga da
on bude priveden pravdi i izrazio
uverenje da }e taj slu~aj dobiti
pravedan epilog na sudu.
Vlada Srbije je ocenila da je
uspe{no re{en problem u slu~aju
Miladina Kova~evic}, koji je
ozbiljno naru{io odnose Srbije i
SAD. U saop{tenju Vlade navodi
se da je problem uspe{no re{en, s
obzirom na to da va`e}i propisi
Srbije ne dopu{taju izru~enje
dr`avljana Srbije drugim zemlja-
ma. “Odluka tu`ila{tva u Njujorku
je svojevrsno priznanje pravosud-
nom sistemu Srbije, koji je
sposoban da procesuira sva
krivi~na dela. Re{avanje slu~aja
Miladina Kova~evi}a doprine}e
podizanju ugleda Srbije u svetu”,
pi{e u saop{tenju Vlade Srbije.
Ministarka pravde
Sne`ana Malovi} ocenila je ovu
odluku velikim priznanjem srp-
skom pravosudju. “Kao ministar
pravde posebno sam ponosna na
izjavu nadle`nog ameri~kog
tu`ioca D`eralda Molena, koji je
rekao da je bio iznena|en kvalite-
tom i stru~no{}u srpskih tu`ilaca
sa kojima se susreo,” rekla je
Malovi}. Ona je podsetila da je
prva reakcija ameri~ke adiminis-
tracije na bekstvo Kova~evi}a iz
SAD “is{a ka uskra}ivanju
pomo}i Srbiji, a da smo sada
do{li do toga da je ameri~ko
pravosu|e ustupilo krivi~no
gonjenje Kova~evi}a srpskom
pravosudju”.
Pi{e Marijana Maljkovi}
KOVA^EVI]U ]E
SE SUDITI U SRBIJI
Afera “Miladin Kova~evi}”, koja mesecima potresa Srbiju, u{la
je u zavr{nicu. Poreski obveznici, koji u velikoj ekonomskoj
krizi imaju sre}e {to uop{te imaju radno mesto, pla}aju milion
dolara za “kratak fitilj” srpskog studenta u SAD i zloupotrebu
slu`bene du`nosti zaposlenih u Ministarstvu spoljnih poslova.
Istorija slu~aja Kova~evi}
Miladin Kova~evi} se tereti da je 4. maja 2008. godine u jed-
nom bostonskom klubu u SAD pretukao kolegu s fakulteta Brajana
[tajnhauera i naneo mu te{ke telesne povrede, zbog kojih je ovaj
zavr{io u komi.
Kova~evi} je u SAD uhap{en i pu{ten je iz pritvora 6. juna, kada
je njegova porodica polo`ila kauciju od 100.000 dolara.
Po{to su mu ameri~ki sudski organi oduzeli paso{, Kova~evi} je
izvadio privremenu putnu ispravu u konzulatu Srbije, u Njujorku i
odleteo za Srbiju. Kasnije je Interpol za njim raspisao crvenu poter-
nicu.
Zbog izdavanja paso{a Kova~evi}u, Vlada Srbije je razre{ila
du`nosti generalnog konzula Srbije u Njujorku Slobodana
Nenadovi}a i vicekonzula Igora Milo{evi}a.
Nakon pritisaka ameri~kih vlasti da bude izru~en SAD kako bi
mu se sudilo u toj zemlji, Kova~evi} je 28. oktobra uhap{en u Srbiji
zajedno sa Nenadovi}em, kojem je 16 dana kasnije ukinut pritvor.
Protiv njih je pokrenut postupak za falsifikovanje isprave i
zloupotrebu slu`benog polo`aja, odnosno za podstrekavanje na
krivi~no delo.
Pritvor Kova~evi}u Okru`ni sud u Beogradu ukinuo je 19.
decembra, zato {to nije bilo okolnosti koje ukazuju da okrivljeni
planira bekstvo iz Srbije.
Ministarstvo pravde Srbije, u
nedavnoj poseti Americi, obi{lo je va`ne
institucije u Va{ingtonu i ^ikagu. Ovu
zvani~nu posetu organizovalo je
Ministarstva pravde Amerike u saradnji sa
ameri~kom Ambasadom iz Beograda.
Tom prilikom delegacija na{eg
Ministarstva pravde upoznala se sa radom
ameri~kih institucija i njihovim zalaganjem
u borbi protiv korupcije i kriminala, u
Va{igtonu su posetili Savezni sud i
Odeljenje za profesionalni integritet
dr`avnih slu`bi SAD, a u ^ikagu su se
sreli sa kolegama iz ovda{njeg odeljenja
Saveznog suda, sa predstavnicima odeljen-
ja za borbu protiv korupcije i organizo-
vanog kriminala i FBI.
Delegaciju su sa~injavali pred-
stavnici Republi~kog
javnog tu`ila{tva,
Okru`nih tu`ila{tava
iz Beograda, Novog
Sada i Ni{a, pred-
stavnici Specijalnog
suda za organizovani
kriminal, kao i pred-
stavnici policije i
Ameri~ke ambasade u
Beogradu.
Delegaciji je
u Generalnom konzu-
latu Srbije u ^ikagu
prire|en prijem i sus-
ret sa ovda{njim kolegama-advokatima,
~lanovima Srpsko-ameri~ke advokatske
komore i srpske zajednice, a generalni
konzul Desko Nikitovi} je, obra}aju}i se
prisutnima, naglasio zna~aj reforme sud-
skog sistema u Srbiji, kao i zna~aj rada
tu`ila{tava i sudova u bolnom procesu
tranzicije i ozbiljnoj borbi protiv organizo-
vanog kriminala.
MINISTARSTVO PRAVDE IZ SRBIJE U
POSETI AMERICI
MARTOVSKA STRADANJA KOJA SE NE
SMEJU I NE MOGU ZABORAVITI
Parastosi za spomen na `rtve i se}anje na stravi~ne napade na na{
narod, veru i otad`binu.
[irom Srbije, ali i u svim na{im
pravoslavnim crkvama {irom sveta odr`ani
su pomeni na `rtve stradale u napadima na
Srbe i srpske svetinje na Kosovu i Metohiji
17. marta 2004. godine.
Pomeni su odr`ani i u svim na{im
crkvama u Njujorku, Patersonu i Elizabetu
uz prisustvo velikog broja vernika.
U talasu organizovanog nasilja, pre
pet godina, stradalo je 16 ljudi i uni{teno je
preko 30 srpskih crkava i manstira, od kojih
su neki, poput crkve Bogorodice Ljevi{ke,
zadu`bine kralja Milutina, na listi spomeni-
ka svetske kulturne ba{tine i pod za{titom
su UNESKO-a.
Na`alost ni posle pet godina, za
ovo stravi~no nasilje, niko nije preuzeo
odgovornost, a nije po~ela ni obnova
velikog broja na{ih kulturnih spomenika.
Svojevrstan pomen odr`an je i u
Ujedinjenim Nacijama u Njujorku, gde je u
sali gde se obi~no govori o ljudskim pravi-
ma, prikazan film o stradanju na Kosovu i
Metohiji od 1999. godine do danas. Film je
snimio Ninoslav Ran|elovi} uz pomo}
Srpske Pravoslavne Crkve i Vlade Srbije.
Na{ ambasador pri Ujedinjenim
Nacijama, Pavle Jevremovi}, posebno je
ukazao da je napad na Srbe i srpske svet-
inje 17. marta pre pet godina, bio
teroristi~ki napad sa ciljem da se Srbi prog-
naju sa svojih vekovnih ognji{ta i da se
zatru svi duhovni spomenici srpske vere i
kulture. To je bilo pravo etni~ko ~i{}nje za
koje, na `alost, jo{ niko nije ka`njen.
Obele`avanje stradanja na{eg naro-
da nastavilo se i dlede}e nedelje, kada se
navr{ilo deset godina od bombardovanja
Srbije koje je trajalo 78 dana.
Uz pomene i gorka se}anja, vreme
je da se okrenemo budu}nosti i miru. Nema
razloga da na{ napa}eni narod i dalje stra-
da.
Milan Lu~i}
A K T U E L N O
April 2009. 9
Vesna - 312.482.9800
pre preposle posle
Joseph Michael's
Salon and Spa
715 North State Street - Chicago IL 60610 - 312.482.9800
Salon # 1 u ^ikagu
Potra`ite specijalistu za farbanje,
izvla~enje pramenova
i kreiranje frizura VESNU
Vesna ima 27 godina iskustva
AVEDA sertifikat za obu~avanje studenata u Americi
Kvalitetan rad i bezbroj zadovoljnih mu{terija.
Branko Ili} je ro|en na Kosovu i
Metohiji u Pri{tini. Jo{ kao dete zavoleo je
loptu: "U to vreme nismo imali gumene
lopte, pokojna majka je sa{ila loptu od
stare haljine, ja sam se"zaljubio" u tu loptu
i evo i dan danas jo{ tr~im za njom".
Branko je u "obe}anu zemlju"
do{ao kad je imao samo 11 godina, zajed-
no sa majkom
Brankom i nastanio se
u Indijani. Rado se
se}a trenutka kada je
Vlade Drobac takti~ki
"ubedio" nastavnike da
mu je "ro|ak" i odveo
ga prvi put na poljanu
gde su igrali fudbaleri
prvog i najstarijeg srp-
kog FK Mladost. Tu se
Branko kalio i kao
defanzivni igra~ i kao
golman. Svoj sportski
duh Branko Ili} je
eksponirao u mnogim
oblastima, kao vlasnik
~etiri radnje sportske opreme, a dok je pre-
davao u~enicima ekonomiju i istoriju
{lagvort su mu bili sportski minuti.
Dugogodi{nji sportski rad i po`rtvovanost i
velika odgovornost na svakom mestu mer-
ilo su za Brankov izbor pre ~etiri godine
potpredsednika, a sada predsednika FS
dr`ave Ilinois. Ovo je prvi put da je Srbin
na ovoj poziciji.
Nije lako biti kormilar FS ove
dr`ave koji je medju 52 Saveza u Americi?
- Zaista sam po~astvovan da su
predstavnici 27 liga dr`ave Ilinois glasali
za mene i za ~lanove
predsedni{tva. Ta~no je
da je ovo malo vi{e
glavobolje ali ja }u nas-
taviti i dalje da radim
u tra`enju sponzora, na
organizaciji fudbalskih
takmi~enja na svim
nivoima. Najva`nije je
da se unutar Odbora
sla`emo i zajedni~ki
doprinosimo uspehu.
Bitna je organizacija,
ovde imamo ~lanove
poreklom iz Gr~ke,
[panije, Poljske,
Nema~ke tu je i jo{
jedan novi delegat na{ Filip ^ejovi} iz
Beograda. Ova liga (FS) ove godine slavi
93-}u godi{njicu postojanja i rada, a broji
vi{e od 30.000 registrovanih igra~a.
Najuspe{niji profesionalni tim je Chicago
Fire, a od ove godine startuje i `enski fud-
balski tim Red Star od koga se mnogo
o~ekuje "
Me|u mnogim ekipama druge
Metroplitan lige su i srpski FK da
istaknemo njihove uspehe?
-Ba{ tako. Tu su najstariji tim
Mladost (veterani), zatim veoma uspe{na,
trofejna ekipa Ujedinjeni Srbi, prepoznatljiv
tim Morava, dosta su zapa`eni i fudbaleri
ekipe Republike Srpske, a i novoosnovani
klub Beograd koji re|a pobede. ^esto
dolaze iz "srtarog kraja" novi igra~i i mladi
studenti koji ovde studiraju, dobijaju
stipendije na osnovu bavljenja sportom i
cilj nam je da im u tom smeru
pomognemo".
Branko i ranije ste radili na
dovodjenju na{ih uspe{nih prvotimaca, a i
fudbalskih klubova iz Srbije, pre svih
Partizan i Zvezda. Dali }e se ta inicijativa
nastaviti i sada?
- Naravno, to je jo{ uvek moja
velika `elja. Ovih dana u ^ikagu boravi i
Vlade Divac, predsednik OK pa }emo raz-
govarati i o tome, voleo bih da do~ekamo
ovde fudbalere Zvezde ili Partizana da igra-
ju sa Chicago Fire, mo`da ve} u oktobru
kad bude bila manifestacija "Ku}a
slavnih", da se svi koji `ive u ovom delu
Amerike uvere u kvalitet na{eg fudbala.
Zajedni~ki rad u sportskim
klubovima i organizacijama, poverenje i
sloga su bitni elementi uspeha.
FS dr`ave Ilinois je 14 godina
predvodio [panac Geogre Chazaro, on se
iskreno nada da }e ovaj Savez na ~elu sa
Brankom napredovati. Brankov blizak pri-
jatelj je Poljak Joseph Zyzda (potpredsed-
nik), ~lan "Ku}e slavnih", dugogodi{nji
sportski aktivista isti~e da Branko zaslu`uje
mesto predsednika, kako po svojim koreni-
ma tako i po svemu {to daje za sport. Re~i
pohvale za Branka imaju i Julius Roth,
predsednik ovog Komiteta i Michael Gros,
sekretar FS. Da bi Branko mogao da bude
i predsednik FS cele Amerike veruje Ante
Lon~ar, menad`er hrvatskog tima Jadran.
Ono {to je vidljivo je i Brankova
humanost na delu. Ve} dugo je uklju~en u
humanutarni rad zajedno sa Folklornim
grupama "Bo`ur" i "Gavrilo Princip" za
pomo} na{im Srbima u otad`ini, a posebno
za rodno Kosovo i Metohiju.
Za sve ono {to radi, Branko ima
izuzetnu podr{ku, ljubav i pomo} predivne
supruge Ljiljane, dece i unu~i}a.
Iskrene ~estitke Branku i Filipu iz
na{e redakcije.
D. Ivanovi}
Novi upravni odbor Fudbalskog saveza dr`ave Ilinois
SRBIN NA ^ELU FUDBALSKOG SAVEZA ILINOISA
Na godi{njoj skup{tini Izvr{nog odbora Fudbalskog saveza dr`ave Ilinois 28. marta ove godine u prostorijama FK Eagles u ^ikagu jednoglas-
no je za predsednika izabran Branko Ili}, dotada{nji potpredsednik, ~lan Ku}e slavnih Ilinoisa, delegat FS SAD. Za delegata je izabran mladi
beogradjanin Filip ^ejovic, fudbaler, osniva~ i predsednik FK Beograd iz ^ikaga
Branko Ili}
10 April 2009.
D A S E N E Z A M E R I M O
R
azmi{ljam o molitvama ovih
dana. O toj divnoj re~i
molbe za nekoga. Molitve su
~ini mi se najuzvi{eniji
misaoni poklon u kulturi
na{oj i u na{em narodu, glas upu}en
nekome za koga se molimo i koga volimo.
Na`alost, u na{em narodu preovladavaju
kletve, koje ~esto prosipaju svoju nemo} na
`ednu ispucalu zemlju nesre}e. Kletve `ive
negde u ~ulima straha, besa, osvete i
bespomo}i. Knez Lazar je dobro poznavao
Srbe i srpsku }ud, kad je kletvom regruto-
vao branioce Srbije, pozivao u boj i kleo
Srbina. Mo`da smo zbog te kletve izgubili
Kosovo, a mo`da i zato {to je turska vojs-
ka bila ja~a sila od srpske.
Molitve su od Boga poklonjene,
njihovo ime nije strah, nego blagoslov,
tople su kao kolevka, kao dimnjak
ose}anja, uglavnom su `itke, blagorodne,
ponekad se ~uju kao {apat ili ih donese
vetar kroz otvoren prozor. Romore kao
glasovi i tamo gde nema slova, gde su re~i
sagorele. Molitva i u pepelu `ari, raste,
~uje se i je~i, kao {to `ubori voda ponor-
nica. Molitva je lek i kad su putokazi
pocrneli i kad je tamna no} beznade`na
i kad put zavr{ava u slepilu. Molitva
bri{e strah sa lica i otapa zale|eno
more, vodi nas za ruku kao decu
putem ljubavi i prostranstva
duhovnog. U svakom od nas pos-
toji molitva. Molitva nema jezik
ona progovori u nama.
A na{e telo? Telo nam je
dato u zajam i na poverenje.
Uselili smo se u njega bez kapare,
stanarine i bez muke. Mu~ile su se
na{e majke dok su nas ra|ale, a
zamislite samo koliko nero|enih du{a i
an|ela lebdi prostranstvom vasione?
Du{a koje tra`e svoje telo u utrobi svoje
majke, koliko je du{a koje dolaze po nas.
Mi smo u telu kao u ode}i koja
blista `ivotom, gledamo svoje telo, kupamo
ga, ~esljamo, u`ivamo u njemu. Ili mrzimo
svoje telo i trujemo ga kao svog krvnika.
Ako ne ume{ da brine{ o svom
telu, onda ne brine{ o sebi. Ako ne brine{
o sebi, onda ne mo`e{ sebi pomo}i. Ako
ne mo`e{ pomo}i sebi, kako }e{ onda
pomo}i drugome? Ako ne mo`e{ drugome
pomo}i, onda ti je du{a u kavezu i tu`no
je~i kao bespomo}na ptica zaka~ena
kletvom za granu suvog drveta. Onda ti
zdravlje lagano postaje fla{a vina koja kao
veslo gura tamnu pijanu barku putevima
plime i oseke i u toj tami i tvoja du{a
i{~ezava na pu~ini duhovnog sumraka i
velike duboke vode.
Ode{ kod mesara da kupi{ meso i
mesar zamahne satarom preko panja, otkine
ne{to kostiju, malo rebara i sve to lepo
zamota, stavi na vagu, zatim skine plajvaz
sa uveta i napi{e cenu uz ljubazne re~i.
Uvek po`elim da tog mesara zamolim da
mi ise~e pola kila du{e. Da je sitno isecka
i stavi na vagu. Znam ja dobri moj ~itao~e
da ti sada misli{ da sam lud. Mo`e biti i
tako, ali i ne mora. Kantar negde postoji,
negde se i du{e merkaju i premeravaju,
negde se spoje, a negde rastanu ili rasplinu.
Evo ja sam, na primer kao de~ak voleo da
duvam balone od sapunice. Dodu{e ne{to
kasnije u `ivotu sam ~e{}e duvao u one
policijske balone, ali da se vratim na
po~etak.
Duvao bih onako bosonog sa
{oljom sapunice u ruci kroz kolut napravl-
jen od bakrene `ice svaki dan. Tehni~ki
sam znao da napravim mega balon, a i one
male vesele i sitne {to se presijavaju na
suncu kao dragulji, bojama svetlosti i duge.
I uvek sam sebe pitao, da li to du{a mo`e
da stane u jedan naduvani balon od
sapunice? Danas u svojoj ~etrdeset {estoj,
`elim da naduvam jedan plasti~ni balon i
da ga darujem svojoj deci, kao svoj
duhovni zavet i jedan svoj dah `ivota.
Mislim onako, {ta }e njima
i ku}e i skupa
kola i moji
uspesi i
moji
dugovi.
N e k a
najpre nau~e da
sa~uvaju skromne
stvari i jedan balon pun
du{e.
Koliko hirurga operi{e
ljudski mozak dnevno? Koliko
samo psihijatara na ovom svetu
uredno prima platu? Koliko {kol-
skih psihologa lakira nokte i pije
jutarnju kafu? Koliko vidara iscelju-
je i isteruje strah i |avola iz glave i
kostiju? A u svoj toj neurolo{koj
propasti od mene do tebe jedna ruka,
na dlanu i onaj balon od sapunice. Evo
pruzam ti {aku punu du{e, {aku u kojoj je
o`ivelo uskr{nje jaje i ruke pune zlatne
pra{ine koja nas posipa sa neba.
O
pet mislim o Svetim ljudima. Da li
Sveti `ive u svetlosti svitaca i lete
u svetle}oj ko~iji, tokom leta dok
traje `etva? Koliko ~ovek treba da bude
veliki i koliko treba da bude mali, da bi
postao svetac? Umetnici i pesnici kroje
nebo stihovima i vlasima magi~ne ~etke
o`ivljavaju likove svetaca. Da li su umet-
nici i pesnici Sveci i dalekovidi mudraci ili
samo {arlatanii i prevaranti, nesigurni u
sebe, upla{eni od svoje labave vere i svoje
nemirne du{e?
Ko ima pravo da razbije orah i
smrvi njegovo jezgro, ko ima pravo da vadi
zlatne zube mrtvom ~oveku, ko ima pravo
da razbije ljusku jajeta, osim `utog pileta
koje `ivi u njemu i tra`i svetlost novog
`ivota? Ko meni daje pravo da stvaram
dela, dok neko ve}i u du{i, sto koraka
ispred mene zna i ~eka da stignem tamo
gde se svako od nas malih zaplete u klup-
ko i ostane da visi na koncu svoje male
krhke mudrosti. A ti dragi moj ~itao~e
`ivi{ u kulturi koja je nestrpljiva.
Nestrpljiva civilizacija kojoj smo se
predali. Nema ni vremena za nas. Ako i za
jedan dan prihvati{
` i v o t
bez
vreme-
na, pa {ta
si onda ti i {ta
smo onda svi mi bez
vremena? Mi smo mrtvi
ljudi, umrli u velikom
balonu naduvanog ve{ta~kog
helijuma. Mi smo lebde}i
likovi koji pla~u jedni drugima
u zagrljaju, negde u letu od
Atlantika do Pacifika.
Evo bli`i se Uskrs, na{
najradosniji praznik. Priznajem da
~esto zabu{avam, nekako napuni se
crkva, du{a do du{e, a ono vreme
gripa i virusa. Srbi ljube i ljube i ja
se i ljubim i vidim prijatelje koji ba{ kao i
ja stoje u redu i ~ekaju da zapale sve}u,
kao da do tad nije bilo dana. Uvek se
zaprepastim da je protekla jo{ jedna
bezvremena godina. Onda se opet ljubimo
i grlimo prepuni `elje u dogovorima, ma
ka`emo da se moramo ~e{}e vi|ati, da deca
treba da se upoznaju i tu negde zazvoni
mobilni nekome od nas i svako na svoju
stranu pokisli kao mi{evi u ambaru.
Mislimo da }emo ostati gladni u strahu kao
da se ~uju gromovi i kletve.
A
nekad davno kad sam kao i ti
odlu~io da sve ostavim i krenem
preko sedam mora, majka mi je
tra`ila da joj ispunim samo jednu `elju.
Rekoh joj, dobro, ho}u samo da ne boli.
Ta `elja je bila vi{e nego `elja, tra`ila je
da odemo u Sabornu crkvu i da mi
sve{tenik o~ita molitvu za put. I evo kao
da sad slu{am re~i te molitve. Se}am se i
njegovih nao~ara i knjige sa koncem na
stranici i molitvene sobe i eto na tu
molitvu ~ekam i danas da stigne do mene
kao neko zakasnelo pismo, kao da ~ekam
voz negde u Sibiru, kao da ta molitva
lebdi i uzalud ska~em da dohvatim konac.
Pitam skretni~are da li su je videli ili se
mo`da zaka~ila na neko granje ili lebdi
negde iznad okeana kao kamena me|a
izme|u mene i moje du{e. Pogledam jo{
jednom te svete likove i od svega na stolu
ostane samo jedna korpa polupanih {arenih
jaja.
Bora Stankovi} je za mene bio
i ostao srpski [ekspir, a kad upored-
im ta dva pisca, pla{im se da
vre|am Boru Stankovi}a. @al za
mladost, vreme koga nema. Gde se
sakrilo to na{e vreme, ispod jor-
gana, kredenca, kreveta? Mo`da
je na tavanu ili smo ga nekome
prodali? Ja `elim da sa~uvam bar
jedan dah vremena u tegli i da
~uvam to vreme i dah zatvoren
celofanom i crvenom gumicom i
da ka`em sebi unutra je jedan moj
dah i jedno vreme. A koliko ko{ta taj
dah, ne znam. Niti ima puno veze sa
onim rebrima sa po~etka pri~e.
Zamislite da je svaki velikan ove planete
naduvao jedan balon svojim dahom ili
istim tim dahom ispunio teglu i zape~atio
svoj dah? Mocart, Gete, [ekspir, Tesla,
Leonardo, Van Gog...
Na aukciji u Njujorku bi takvi
najobi~niji baloni i tegle bile prodate za
basnoslovnu svotu. A {ta to govori vama?
Pa mo`da ni{ta posebno, mo`da
~ak i imate `elju da uzmete iglicu u ruke
i krenete da bu{ite balone, a mo`da i
po`elite da darujete jedan dah ljubavi i dah
pravoslavlja sebi i posle sebe. Eto, prizna-
jem i nisam neki veliki vernik. Zbunjuju
me pravila slu`be, vernik neznalica, skoro
pa kr{teni izdajnik pravoslavlja. Ali ipak,
nema dana da ne mislim i da u mislima ne
~ujem dah na{eg Patrijarha Pavla. ^ujem
njegov dah ljubavi za nas, pomislim svaki
dan na srpski narod kome pripadam i mis-
lim na Svetosavlje. Na svakom mestu
vidim lica Svetih ljudi, zastanem i nekad
iznad semafora ovog urbanog grada, vidim
kako blje{ti Sveti duh mog roda, roda
kome se vra}am i koji mene miluje rukom
radosti. Sre}an vam najradosniji praznik,
praznik na{eg velikog spokojstva, mira i
na{eg pravoslavlja!
Hristos Voskrese !
DU[A U BALONU
Pi{e: Boban Ili}