Post on 11-Nov-2020
Sektorske_analize
_Građevinarstvo i nekretnineAutor_Goran Buturac
listopad 2019. _ broj 71 _ godina 8 ISSN: 1848-8986
2 _sektorske analize
_ Sadržaj
_3 Glavni sektorski pokazatelji Iako se aktivnost u građevinarstvu u proteklim recesijskim godinama
značajno smanjila, ovaj sektor još uvijek zauzima značajno mjesto u hrvatskom gospodarstvu.
_6 Strukturna obilježja sektora i trendovi Analiza vrijednosti izvršenih radova poslovnih subjekata s 20 i više
zaposlenih prema vrstama građevina ukazuje kako je pozitivnim kretanjima građevinskog sektora najviše pridonio oporavak tržišta nekretnina.
_14 Tržište nekretnina Tržište nekretnina u Hrvatskoj se postepeno oporavlja i dinamizira.
U 2018. godini značajno je porastao broj izgrađenih novih stanova.
_19 Najveća trgovačka društva Vodeća trgovačka društva u građevinskom sektoru su u 2018. godini
povećala aktivnost, što se najviše ogleda u rastu ukupnih prihoda i povećanju ukupnog broja zaposlenih.
_22 Zaključak i očekivanja Snažniji rast aktivnosti u građevinarstvu uvjetovan je većim stopama
ukupnog gospodarskog rasta, rastom zaposlenosti i rastom dohotka stanovništva.
građevinarstvo i nekretnine_ 3
Građevinarstvo u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina obilježava trend
oporavka aktivnosti koji je nastupio nakon razdoblja snažne recesije.
Na nastavak pozitivnih trendova ukazuju i glavni sektorski pokazatelji u
2018. i u prvoj polovici 2019. godine. Uz to, valja istaknuti kako usprkos
značajnom smanjenju aktivnosti u građevinarstvu u recesijskim godinama,
ovaj sektor još uvijek zauzima značajno mjesto u hrvatskom gospodarstvu.
Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku,
građevinarstvo je u strukturi ukupnog gospodarstva u prvoj polovici 2019.
godine sudjelovalo s udjelom od oko 4,8 posto (tablica 1). Osim učinka
na agregatnu proizvodnju, nezaobilazan je doprinos građevinarstva i
ukupnoj zaposlenosti. Broj je zaposlenih u ovoj djelatnosti u lipnju 2019.
godine iznosio 101.374 što čini 7,1 posto ukupnog broja zaposlenih u
Republici Hrvatskoj (slika 2). Istovremeno je od ukupnog broja zaposlenih u
građevinskom sektoru njih 78,9 posto bilo zaposleno u pravnim osobama,
a 21,1 posto u obrtima.
2016. 2017. 2018. 2019.
Udio u BDP-u (stanje, u %) 4,3 4,3 4,4 4,8 Siječanj – lipanj
Udio u ukupnoj zaposlenosti (stanje, u %) 6,5 6,8 7,0 7,1 Lipanj
Obujam građevinskih radova (postotna promjena) 2,7 1,7 5,0 9,7 Siječanj – srpanj
Broj zaposlenih (postotna promjena) -0,2 3,0 4,3 3,9 Lipanj
Završeni stanovi (postotna promjena) -3,1 8,8 19,4 –
Izdana odobrenja za građenje (postotna promjena) 26,7 17,5 -0,1 12,2 Siječanj – srpanj
Cijena prodanih stanova (postotna promjena) -6,1 7,0 6,8 12,1 Siječanj – lipanj
Analizirajući međugodišnje stope promjene glavnih sektorskih pokazatelja
u 2018. godini, zapaža se različita dinamika kretanja (tablica 1). Za razliku
od obujma građevinskih radova i zaposlenosti koji su se blago povećali,
_ Glavni sektorski pokazatelji
U prvoj polovici 2019. godine došlo je do povećanja obujma građevinskih radova i rasta broja zaposlenih.
_ Tablica 1. Glavni sektorski pokazatelji
Napomena: Postotne promjene su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Izvor: Državni zavod za statistiku.
4 _sektorske analize
broj novoizgrađenih stanova je snažno porastao. Intenzivniji rast izdanih
odobrenja za građenje u prvih sedam mjeseci 2019. godine potvrđuje
očekivanja o nastavku rasta građevinarstva u nadolazećem razdoblju.
Kretanja na tržištu nekretnina dodatno potvrđuju pozitivne trendove i
oporavak ukupnog sektora. Uslijed oporavka potražnje u 2018. godini došlo
je do prosječnog rasta cijena stanova. Njihova se cijena na međugodišnjoj
razini povećala u prosjeku za 6,8 posto. Trend rasta cijena prodanih stanova
nastavljen je i ubrzan u prvih sedam mjeseci ove godine, pri čemu su cijene
porasle za 12,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.
Sij
. 20
08
.
Svi
. 20
08
.
Ru
j. 2
00
8.
Sij
. 20
09
.
Svi
. 20
09
.
Ru
j. 2
00
9.
Sij
. 20
10
.
Svi
. 20
10
.
Ru
j. 2
01
0.
Sij
. 20
11
.
Svi
. 20
11
.
Ru
j. 2
01
1.
Sij
. 20
12
.
Svi
. 20
12
.
Ru
j. 2
01
2.
Sij
. 20
13
.
Svi
. 20
13
.
Ru
j. 2
01
3.
Sij
. 20
14
.
Svi
. 20
14
.
Ru
j. 2
01
4.
Sij
. 20
15
.
Svi
. 20
15
.
Ru
j. 2
01
5.
Sij
. 20
16
.
Svi
. 20
16
.
Ru
j. 2
01
6.
Sij
. 20
17
.
Svi
. 20
17.
Ru
j. 2
01
7.
Sij
. 20
18
.
Svi
. 20
18
.
Ru
j. 2
01
8.
Sij
. 20
19
.
Svi
. 20
19
.
EU-28Hrvatska
2015.=100, desezonirano200
180
160
140
120
100
80
Za razliku od Hrvatske, građevinarstvo u EU-28 znatno je lakše podnijelo
recesiju u prijašnjim godinama. Tako su na razini EU-28 već početkom 2010.
zaustavljeni negativni trendovi. Nakon blažeg pada obujma građevinskih
radova u 2012. i u prvom tromjesečju 2013. godine, građevinarstvo se
u EU-28 od travnja 2013. postepeno oporavlja (Buturac, 2018, str. 4).
Usporedba podataka na godišnjoj razini pokazuje da se u prvih sedam
mjeseci 2019. godine obujam građevinskih radova povećao za 3,3 posto.
Također, ovogodišnja srpanjska razina aktivnosti veća je za 1,6 posto u
odnosu na isti mjesec 2018.
BROJ JE ZAPOSLENIH U OVOJ DJELATNOSTI U LIPNJU 2019. GODINE IZNOSIO 101.374.
_ Slika 1.Obujam građevinskih radova u Republici Hrvatskoj i EU-28, siječanj 2008. – srpanj 2019.
Izvori: Ekonomski institut, Zagreb, na osnovi izvornih podataka Državnog zavoda za statistiku; Eurostat.
građevinarstvo i nekretnine_ 5
ObrtPravne osobe
Broj zaposlenih
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. VI.2019.
_ Slika 2.Broj zaposlenih u građevinarstvu u Republici Hrvatskoj, 2008. – lipanj 2019.
Izvor: Državni zavod za statistiku.
6 _sektorske analize
Detaljniji uvid u ukupna kretanja u građevinarstvu dobiva se analizom dužih
vremenskih nizova. Analizom uzroka i posljedica trendova u ovom sektoru
kao i ocjenom položaja u odnosu na druge usporedive zemlje, olakšava
se oblikovanje očekivanja kretanja u narednom razdoblju kao i donošenje
odgovarajućih mjera ekonomske politike.
Građevinarstvo za vrijeme recesije (2009. − 2014.)
Značaj i uloga građevinarstva u ukupnoj gospodarskoj strukturi Hrvatske u
promatranom razdoblju 2001. – 2017. značajno su se mijenjali. Izdvajaju
se tri faze: prva, od 2001. do 2008. godine, kada je došlo do snažnog rasta
aktivnosti; druga, od 2009. do 2014. godine, u kojoj je zabilježena recesija;
te treća, od 2015. do 2017. godine, u kojoj je zabilježeno stabiliziranje
aktivnosti i blagi oporavak.
Građevinarstvo je u Hrvatskoj u razdoblju od 2001. do 2008. godine doživjelo
svoj procvat. To najbolje potkrepljuju podaci o porastu udjela građevinarstva
u BDP-u (s 4,2 na 7,2 posto). Istovremeno, ostvareni su pozitivni učinci
na zapošljavanje (slike 3 i 4). Ukupna je zaposlenost u građevinskom
sektoru kod pravnih osoba u razdoblju 2001. – 2008. povećana za 61,1
posto. Također, potaknut je razvoj drugih pratećih djelatnosti: proizvodnja
u rudarstvu i vađenju (šljunak i pijesak), prerađivačka industrija (cement,
cigla, staklo, drvena građa, sanitarije), poslovne usluge – projektiranje
(Buturac, 2017, str.7).
U tim je godinama izgradnja velikih infrastrukturnih projekata u području
cestogradnje bila jedna od glavnih poluga ekspanzije građevinarstva u
ukupnoj gospodarskoj strukturi.
_ Strukturna obilježja sektora i trendovi
građevinarstvo i nekretnine_ 7
EU-28
Izraženo u %
7,5
7,0
6,5
6,0
5,5
5,0
4,5
4,0
3,5
3,0
Hrvatska
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
20
06
.
20
07
.
20
08
.
20
09
.
20
10
.
20
11
.
20
12
.
20
13
.
20
14
.
20
15
.
20
16
.
20
17
.
20
18
.
Vrijednost građevinskih radova u području prometne infrastrukture u 2008.
godini iznosila je oko 9,8 milijardi kuna te se u razdoblju od 2000. do 2008.
godine povećala čak 3,5 puta. Tržište nekretnina također je zabilježilo
dinamičan rast. Usporedno s rastom broja izgrađenih stanova zabilježen je i
rast cijena prodanih stanova. U 2008. godini bilo je izgrađeno 25.368 stanova
što je za 45,1 posto više u odnosu na 2000. godinu. Istovremeno, prosječna
je cijena prodanih stanova porasla za 39,2 posto. Može se ustvrditi da je
građevinarstvo do 2008. godine bilo jedna od najpropulzivnijih djelatnosti u
Hrvatskoj te da je dalo značajan doprinos ukupnom gospodarskom rastu i
zapošljavanju. Međutim, pojava gospodarske krize sredinom 2008. godine
zaustavila je dotad prisutan dugotrajniji trend snažnog rasta građevinarstva
(Buturac, 2013, str. 10).
Recesija u Hrvatskoj bila je ostavila dubok trag na ukupna gospodarska
kretanja. Osnovne su značajke bile: rast nezaposlenosti, pad realnih plaća,
razvoj potrošačkog pesimizma te slabljenje domaće potražnje. U usporedbi
s drugim gospodarskim djelatnostima u Hrvatskoj, čini se kako je upravo
građevinarstvo bilo najviše pogođeno recesijom. Od sredine 2008. godine
pa sve do srpnja 2014., građevinska aktivnost kontinuirano se smanjivala.
Usporedba s EU-28 pokazuje kako se na putanjama udjela građevinarstva
u BDP-u i udjela u ukupnoj zaposlenosti (slike 3 i 4) mogu samo tentativno
U USPOREDBI S DRUGIM ZEMLJAMA ČLANICAMA EU-28, HRVATSKO GRAĐEVINARSTVO SE S OSTVARENIH 23.152 EURA BRUTO DODANE VRIJEDNOSTI PO ZAPOSLENOM U 2018. GODINI NALAZI ISPOD PROSJEKA TIH ZEMALJA.
_ Slika 3.Udio građevinarstva u bruto domaćem proizvodu u Republici Hrvatskoj i EU-28, 2000. – 2018.
Izvori: Državni zavod za statistiku; Eurostat.
8 _sektorske analize
nazrijeti slični procesi. Naime, građevinski sektor na razini EU-28 pokazao
se mnogo otpornijim na krizu, pri čemu je došlo do manjeg pada ukupne
aktivnosti i zaposlenosti (Buturac, 2014, str. 7).
EU-28
Izraženo u %
5,0
5,5
6,0
6,5
7,0
7,5
8,0
8,5
9,0
9,5
10,0
Hrvatska
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
20
06
.
20
07
.
20
08
.
20
09
.
20
10
.
20
11
.
20
12
.
20
13
.
20
14
.
20
15
.
20
16
.
20
17
.
20
18
.
Ipak, analizirajući razmjere i intenzitet recesije može se ustvrditi kako se
oni bitno razlikuju među zemljama Europske unije. Upravo je u novijim
članicama EU-a1 građevinski sektor pretrpio najveće gubitke, koji se prije
svega ogledaju u padu obujma građevinskih radova i zaposlenosti. U razdoblju
od 2008. do 2014. godine, najveća smanjenja bruto dodane vrijednosti
zabilježili su Rumunjska, Cipar, Litva, Latvija, Bugarska i Hrvatska. Nasuprot
tome, zemlje u kojima građevinarstvo nije osjetilo posljedice recesije su
Njemačka, Belgija, Luksemburg i Švedska (Buturac, 2016, str. 8).
Promatrajući izdvojeno Hrvatsku, razmjere recesije najbolje potkrepljuju
podaci o obujmu građevinskih radova i zaposlenosti. Tako je obujam
građevinskih radova u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do srpnja 2015.
smanjen za 37,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. O razmjerima
recesije u građevinarstvu možda najbolje govori podatak da se u razdoblju
od prosinca 2008. do lipnja 2015. godine broj zaposlenih smanjio za čak
49.348 (54,5 posto). Pri tome je u pravnim osobama pad zaposlenosti
iznosio 31.128 (44,5 posto), a kod obrta 18.220 (89,0 posto). Ovako
velik pad zaposlenosti u građevinarstvu nije bio samo težak udarac za
ovu djelatnost već i za gospodarstvo u cjelini. Valja napomenuti kako je
nepovoljnim kretanjima za vrijeme recesije uvelike pridonijelo usporavanje
i zaustavljanje izgradnje velikih državno financiranih projekata u području
cestogradnje. Posljedica je to značajnog slabljenja i ograničenja kapaciteta
državnog proračuna u uvjetima recesije (Buturac, 2014, str. 9).
1 Novije zemlje članice EU-a tranzicijske su zemlje petog vala proširenja koje su 2004. i 2007. godine pristupile Europskoj uniji. To su: Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Hrvatska je zemlja članica od 2013. godine.
_ Slika 4.Udio zaposlenih u građevinarstvu u ukupnoj zaposlenosti u Republici Hrvatskoj i EU-28, 2002. – 2018.
Izvori: Državni zavod za statistiku; Eurostat.
građevinarstvo i nekretnine_ 9
Najnoviji trendovi
Nakon šest godina krize obilježene značajnim padom građevinskih radova
i zaposlenosti, 2015. godina donijela je usporavanje negativnih trendova i
prve znakove oporavka. Stabiliziranje aktivnosti nastavljeno je i u 2016., da
bi u godinama 2017. i 2018. bio zabilježen izraženiji oporavak građevinskog
sektora. Sudeći prema obujmu građevinskih radova, u prvih sedam mjeseci
ove godine zapaža se nastavak pozitivnih trendova u građevinskom sektoru.
U tom je razdoblju obujam građevinskih radova povećan za 9,7 posto na
međugodišnjoj razini.
Analiza vrijednosti izvršenih radova poslovnih subjekata s 20 i više
zaposlenih prema vrstama građevina ukazuje kako je pozitivnim kretanjima
građevinskog sektora najviše pridonio oporavak tržišta nekretnina (slika
5). Ukupna vrijednost radova u području stambene gradnje u 2018. godini
iznosila je oko 2,9 milijardi kuna što je za 6,4 posto više nego u 2017. godini.
U milijardama kuna
0
1
2
3
4
5
6
7
8
Stambenezgrade
Nestambenezgrade
Prometnainfrastruktura
Cjevovodi Građevine uindustriji
Ostalegrađevine
2016.2015. 2017. 2018.
Usprkos ovim pozitivnim pomacima valja napomenuti kako je vrijednost
izgradnje još uvijek značajno manja u usporedbi s predrecesijskim godinama.
Za usporedbu, vrijednost je građevinskih radova u 2018. godini iznosila
19,2 milijarde kuna, a u 2008. godini 34,9 milijardi kuna.
Plaće u građevinarstvu i dalje zaostaju za prosjekom gospodarstva. U
razdoblju od siječnja do srpnja 2019., prosječna neto plaća u građevinskom
sektoru bila je manja za 18,3 posto u odnosu na prosječnu neto plaću u
Hrvatskoj (slika 6).
Ta se razlika povećava još od 2007. godine kada je prosječna neto plaća u
građevinskom sektoru bila manja za 13,5 posto od prosjeka gospodarstva
(Buturac, 2018, str. 10). Prosječna isplaćena neto plaća u građevinarstvu
_ Slika 5.Izvršeni građevinski radovi prema vrsti građevine u Republici Hrvatskoj, 2015. – 2018.
Izvor: Državni zavod za statistiku.
Plaće u građevinarstvu i dalje zaostaju za prosjekom gospodarstva. U razdoblju od siječnja do srpnja 2019., prosječna neto plaća u građevinskom sektoru bila je manja za 18,3 posto u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj.
10 _sektorske analize
u prvih sedam mjeseci 2019. godine iznosila je 5.258 kuna. U usporedbi s
istim razdobljem 2018., ona se nominalno povećala za neznatnih 0,2 posto.
Izraženo u HRK7.000
6.500
6.000
5.500
5.000
4.500
4.000
GrađevinarstvoUkupno gospodarstvo
Sij
. 20
15
.
Ož
u. 2
01
5.
Svi
. 20
15
.
Srp
. 20
15
.
Ru
j. 2
01
5.
Stu
. 20
15
.
Sij
. 20
16
.
Ož
u. 2
01
6.
Svi
. 20
16
.
Srp
. 20
16
.
Ru
j. 2
01
6.
Stu
. 20
16
.
Sij
. 20
17
.
Ož
u. 2
01
7.
Svi
. 20
17.
Srp
. 20
17
.
Ru
j. 2
01
7.
Stu
. 20
17
.
Sij
. 20
18
.
Ož
u. 2
01
8.
Svi
. 20
18
.
Srp
. 20
18
.
Ru
j. 2
01
8.
Stu
. 20
18
.
Sij
. 20
19
.
Ož
u. 2
01
9.
Svi
. 20
19
.
Srp
. 20
19
.
Oporavak građevinske aktivnosti pridonio je blagom rastu cijena građevnog
materijala. Pri tome je prosječna cijena građevnog materijala u mjesecu
srpnju 2019. bila veća za 2,0 posto u usporedbi s istim mjesecom 2018.
godine (slika 7). Istovremeno, proizvođačke cijene ukupne industrije
zadržane su na približno istoj razini.
115
110
105
100
95
90
Ukupno industrijaGrađevni materijal
Sij
. 20
12
.
Tra
. 20
12
.
Srp
. 20
12
.
Lis
. 20
12
.
Sij
. 20
13
.
Tra
. 20
13
.
Srp
. 20
13
.
Lis
. 20
13
.
Sij
. 20
14
.
Tra
. 20
14
.
Srp
. 20
14
.
Lis
. 20
14
.
Sij
. 20
15
.
Tra
. 20
15
.
Srp
. 20
15
.
Lis
. 20
15
.
Sij
. 20
16
.
Tra
. 20
16
.
Srp
. 20
16
.
Lis
. 20
16
.
Sij
. 20
17
.
Tra
. 20
17
.
Srp
. 20
17
.
Lis
. 20
17
.
Sij
. 20
18
.
Tra
. 20
18
.
Srp
. 20
18
.
Lis
. 20
18
.
Sij
. 20
19
.
Tra
. 20
19
.
Srp
. 20
19
.
2015.=100
Usporedba među zemljama članicama EU-28
Građevinski sektor u većini zemalja članica Europske unije ima značajnu
ulogu u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti. Prosječna vrijednost udjela
građevinarstva u BDP-u za zemlje članice i za agregat EU-28 u 2018.
godini jest 4,9 posto. U gotovo svim je zemljama građevinarstvo osjetilo
posljedice recesije pri čemu je smanjena bruto dodana vrijednost sektora.
_ Slika 7.Indeksi proizvođačkih cijena industrije i cijena građevnog materijala u Republici Hrvatskoj, siječanj 2012. – srpanj 2019.
Izvor: Državni zavod za statistiku.
_ Slika 6.Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u djelatnosti građevinarstva i u ukupnom gospodarstvu u Republici Hrvatskoj, siječanj 2015. – srpanj 2019.
Izvor: Državni zavod za statistiku.
građevinarstvo i nekretnine_ 11
Iznimka je Njemačka, u kojoj je zabilježen rast bruto dodane vrijednosti.
Istovremeno, udio bruto dodane vrijednosti građevinarstva u ukupnom
BDP-u nije se značajnije promijenio u Belgiji, Luksemburgu i Švedskoj
(Buturac, 2018, str. 11).
Izraženo u %
7,87,0
6,76,4
6,26,2
6,06,0
5,65,45,4
5,15,05,05,05,0
4,94,7
4,64,5
4,44,3
4,23,7
3,53,2
2,62,2
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
SlovačkaPoljska
EstonijaLitva
FinskaLatvija
ŠvedskaAustrija
ŠpanjolskaRumunjska
Velika BritanijaČeška
DanskaSlovenija
FrancuskaCipar
LuksemburgBelgija
NjemačkaMađarskaHrvatska
NizozemskaItalija
BugarskaPortugal
MaltaIrska
Grčka
Zapaža se kako građevinarstvo, u prosjeku, ima mnogo veći značaj za
gospodarstva „novih“ članica EU-28 u odnosu na „stare“ članice. To se
dijelom može objasniti dostignutim stupnjem razvoja, pri čemu u većini
„starih“ zemalja članica drugi gospodarski sektori imaju mnogo veći
značaj za ukupno gospodarstvo u odnosu na građevinarstvo (Buturac,
2015, str. 8). Na slici 8 prikazana je usporedba udjela bruto dodane
vrijednosti građevinarstva u BDP-u među zemljama članicama EU-28.
Udio građevinarstva u BDP-u u „novim“ članicama EU-28 je u prosjeku 5,4
posto, a u „starim“ članicama 4,9 posto. U novim članicama iznadprosječni
udio imaju Slovačka, Poljska, Estonija, Litva, Latvija, Rumunjska i Češka.
Hrvatska se, s udjelom od 4,4 posto, nalazi ispod prosjeka novih članica
EU-28. Analiza udjela građevinarstva u ukupnoj zaposlenosti u zemljama
članicama EU-28 u 2018. godini dodatno potvrđuje značaj ovog sektora
za ukupnu gospodarsku aktivnost u tim zemljama (slika 9). U toj je godini
udio građevinarstva u ukupnoj zaposlenosti u EU-28 iznosio 6,4 posto. U
novijim članicama EU-a taj je udio bio 7,1 posto, a u „starim“ članicama
6,2 posto. Najveći je udio u Luksemburgu (10,2 posto). Slijede Finska s
udjelom od 8,3 posto, Cipar s udjelom od 8,1 posto te Rumunjska s udjelom
od 7,8 posto.
_ Slika 8.Bruto dodana vrijednost građevinarstva u BDP-u u zemljama članicama EU-28 u 2018. godini
Izvor: Eurostat.
Nastavak pozitivnih trendova u građevinarstvu pridonio je blagom rastu cijena građevnog materijala.
12 _sektorske analize
Izraženo u %
10,28,3
8,17,87,7
7,67,6
7,57,37,37,37,2
7,16,9
6,86,7
6,66,4
6,26,26,26,1
5,85,8
5,65,2
5,14,8
2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
LuksemburgFinska
CiparRumunjska
LatvijaEstonijaŠvedska
ČeškaLitva
SlovačkaPoljska
Velika BritanijaHrvatska
IrskaMađarska
AustrijaSlovenija
DanskaFrancuska
PortugalŠpanjolska
ItalijaMalta
BelgijaNjemačkaBugarska
NizozemskaGrčka
Kada se, uz dodanu vrijednost, promatra zaposlenost, važno je pitanje
koliki broj zaposlenih stvara dodanu vrijednost sektora. „Stare“ članice
EU-28 uspijevaju s manjim brojem zaposlenih realizirati znatno veću
dodanu vrijednost sektora u odnosu na „nove“ članice. Prosječna dodana
vrijednost po zaposlenom u „starim“ članicama EU-28 u 2018. godini
jest 58.690 eura, a u „novim“ članicama 26.747 eura. Relativno najveću
dodanu vrijednost po zaposlenom ostvaruje Danska sa 78.728 eura. Slijede
je Belgija, gdje je dodana vrijednost po zaposlenom 77.732 eura, i Austrija
sa 76.528 eura. Gospodarski vodeće zemlje EU-28, Njemačka i Francuska,
također realiziraju znatno veću dodanu vrijednost po zaposlenom u
usporedbi s „novim“ članicama EU-28. U Njemačkoj je dodana vrijednost
po zaposlenom 60.769 eura, a u Francuskoj 66.979 eura.
Među novijim zemljama članicama EU-28 najveću dodanu vrijednost
građevinarstva po zaposlenom ima Slovačka s 40.051 eura (slika 10).
Slijede je Estonija s 34.734 eura i Slovenija s 33.796 eura. U usporedbi s
drugim novijim članicama, Hrvatska se s ostvarenih 23.152 eura nalazi
ispod prosjeka novijih članica EU-28.
_ Slika 9.Udio građevinarstva u ukupnoj zaposlenosti u zemljama članicama EU-28 u 2018. godini
Izvor: Eurostat.
građevinarstvo i nekretnine_ 13
Izraženo u eurima
DanskaBelgija
AustrijaŠvedska
NizozemskaFrancuska
FinskaLuksemburg
Njemačka
78.72877.732
76.52872.836
70.35866.97966.863
63.10460.769
0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000 60.000 70.000 80.000 90.000
IrskaVelika Britanija
ŠpanjolskaItalija
SlovačkaEstonija
SlovenijaCipar
PoljskaMaltaLitva
LatvijaČeška
HrvatskaPortugal
GrčkaMađarska
RumunjskaBugarska
55.32347.500
40.051
34.73433.796
30.50129.26429.07428.844
26.17725.858
23.15223.078
19.62018.842
16.34211.072
55.92055.336
_ Slika 10.Bruto dodana vrijednost građevinarstva po zaposlenom u zemljama članicama EU-28 u 2018. godini
Izvor: Eurostat.
14 _sektorske analize
Tržište nekretnina u Hrvatskoj se postepeno oporavlja i dinamizira. U 2018.
godini značajno je porastao broj izgrađenih novih stanova. Usporedno s tim
povećala se i prosječna cijena novoizgrađenih stanova. Najveći doprinos
tome dao je rast cijena u priobalju i Gradu Zagrebu. U prošloj godini ukupno
je izgrađen 10.141 stan, što je za čak 19,4 posto više u odnosu na 2017.
godinu (slika 11). Uz dinamičan rast novoizgrađenih stanova povećava se i
izgradnja nestambenih zgrada. Ona je u 2017. godini povećana za 19,0 posto
na međugodišnjoj razini. Pri tome su se povećali: izgradnja hotela za 30,9
posto, izgradnja industrijskih zgrada i skladišta za 27,1 posto i izgradnja
zgrada za promet i komunikacije za 8,3 posto (Buturac, 2018, str. 14).
Završene zgrade
2014. 2015. 2016. 2107. Indeks2017./2016.
I. STAMBENE ZGRADE 3.359 3.098 3.224 3.056 94,8
S jednim stanom 2.260 2.116 2.199 1.994 90,7
S dva stana 478 413 401 380 94,8
S tri i više stanova 617 567 619 671 108,4
Zgrade za stanovanje zajednica 4 2 5 11 220,0
II. NESTAMBENE ZGRADE 992 828 852 1.014 119,0
Hoteli i slične zgrade 66 82 68 89 130,9
Uredske zgrade 22 26 48 35 72,9
Zgrade za trgovinu na veliko i malo 83 76 87 87 100,0
Zgrade za promet i komunikacije 239 163 145 157 108,3
Industrijske zgrade i skladišta 133 142 166 211 127,1
Zgrade za obrazovanje, zdravstvo 37 31 59 45 76,3
Ostale nestambene zgrade 412 308 279 390 139,8
UKUPNO (I. + II.) 4.351 3.926 4.076 4.070 99,9
Također, uočava se povećana izgradnja zgrada s većim brojem stanova.
Rezultati analize sugeriraju povećanje izgradnje zgrada s tri i više stanova
_ Tablica 2.Broj završenih novih zgrada prema vrsti zgrade u Republici Hrvatskoj, 2014. – 2017.
Izvor: Državni zavod za statistiku.
_ Tržište nekretnina
građevinarstvo i nekretnine_ 15
u 2017. godini za 8,4 posto. Istovremeno, smanjila se izgradnja zgrada s
jednim stanom za 9,3 posto kao i izgradnja zgrada s dva stana za 5,2 posto.
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
20
06
.
20
07.
20
08
.
20
09
.
20
10
.
20
11
.
20
12
.
20
13
.
20
14
.
20
15
.
20
16
.
20
17.
20
18
.
5.000
6.000
7.000
8.000
9.000
10.000
11.000
12.000
13.000
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
30.000
Prosječna cijena prodanih stanova u Hrvatskoj u kunama (lijevo)
Broj završenih stanova (desno)
Oporavak tržišta nekretnina dijelom se manifestira i u rastu prosječne
cijene stanova. Prosječna cijena novoizgrađenog stana u 2018. godini bila
je za 6,8 posto veća u odnosu na cijenu iz 2017. godine. Još dinamičniji
rast zabilježen je u prvoj polovici ove godine, i to u prosjeku za 12,1 posto
na međugodišnjoj razini. Iz analize strukture prosječne cijene prodanog
novoizgrađenog stana po četvornom metru može se zapaziti smanjenje
udjela troškova građevinskog zemljišta (slika 12).
30
40
50
60
70
80
90
100
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2016. I-VI.
2017.
Troškovi gradnje i dobit izvođača Troškovi građevinskog zemljišta Ostali troškovi
Izraženo u %
2015.
U razdoblju od 2010. do lipnja 2017. godine udio troškova građevinskog
zemljišta smanjio se s 22,6 posto na 19,8 posto. Izdvojeno promatrajući
kretanja u prvoj polovici 2017. godine uočava se rast udjela troškova
građevinskog zemljišta u strukturi prosječne cijene novoizgrađenog stana
na međugodišnjoj razini.
_ Slika 11.Prosječna cijena prodanih stanova po četvornom metru i broj završenih stanova u Hrvatskoj, 2000. – 2018.
Izvor: Državni zavod za statistiku.
_ Slika 12.Struktura prosječne cijene prodanog novoizgrađenog stana po četvornom metru u Republici Hrvatskoj, od 2006. do prve polovice 2017.
Izvor: Državni zavod za statistiku.
16 _sektorske analize
U analizi ponude, potražnje i kretanja cijena nekretnina u Hrvatskoj
valja svakako uzeti u obzir heterogenost tržišta. Tijekom ljetnih mjeseci
raste potražnja za nekretninama na priobalju što rezultira većim brojem
realiziranih transakcija, ali i povećanjem cijena na lokacijama uz more.
Cijene stambenih nekretnina blago su rasle i na području Grada Zagreba,
dok je u ostatku kontinentalne Hrvatske potražnja i dalje relativno slaba.
Prema istraživanju Ekonomskog instituta, Zagreb (Tkalec, Vizek i Žilić, 2018)
ukupna vrijednost transakcija na tržištu nekretnina u 2017. godini iznosila
je 27,8 milijardi kuna, što je 7,7 posto bruto domaćeg proizvoda Republike
Hrvatske u toj godini. Najznačajniji udio u vrijednosti transakcija imaju
stanovi. Na njih se odnosi 35,4 posto vrijednosti ugovorenih transakcija.
Slijede različite nekretnine, građevinska zemljišta te poslovni prostori.
Prema istom istraživanju, analiza heterogenosti cijena pokazuje da je
Dubrovnik jedina jedinica lokalne samouprave u kojoj je medijalna cijena
stana u razdoblju 2012. – 2017. bila veća od 15.000 kuna po m2. Cijena
u rasponu od 10.000 do 15.000 kuna po m2 zabilježena je u 33 jedinice
lokalne samouprave koje se redom isključivo nalaze uz Jadransko more.
Cijene po m2 od 5.000 kuna i manje zabilježene su u ruralnim područjima
te u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj.
Sudeći prema broju izdanih odobrenja za građenje, u narednom razdoblju
se može očekivati nastavak rasta aktivnosti na tržištu nekretnina (slika 13).
Broj izdanih odobrenja za građenje se u prvih sedam mjeseci 2019. godine
povećao za 12,2 posto na međugodišnjoj razini.
Prema podacima Burze nekretnina (2019), prosječna vrijednost burzovnog
indeksa i dalje raste. Taj je rast prije svega uzrokovan povećanjem cijena
u manjem broju županija (priobalje i Grad Zagreb), dok u većem broju
hrvatskih županija burzovni indeks relativno stagnira. Prosječna cijena
stanova rasla je ponajviše u novogradnji, što je posljedično dovelo i do
rasta cijena u rabljenim nekretninama. Povećanjem cijena oslabila je
potražnja te se smanjio broj transakcija, što je u konačnici dovelo do
U PROŠLOJ GODINI UKUPNO JE IZGRAĐEN 10.141 STAN, ŠTO JE ZA 19,4 POSTO VIŠE U ODNOSU NA 2017. GODINU.
Rast tržišta nekretnina dijelom se manifestira i u povećanju prosječne cijene stanova. Prosječna cijena novoizgrađenog stana u 2018. godini bila je za 6,8 posto veća u odnosu na cijenu iz 2017. godine.
građevinarstvo i nekretnine_ 17
usporavanja rasta. Zbog turističke aktivnosti te prisutnosti stranih kupaca,
u priobalju se može očekivati nešto stabilniji, ali isto tako blagi rast cijena
nekretnina. Početkom rujna ove godine mladi će se ponovo moći prijaviti
za subvencionirane stambene kredite – mjeru pomoći kojom se građanima
olakšava stambeno zbrinjavanje kroz otplatu dijela stambenog kredita
u prvih pet godina otplate kredita. Izmjenama zakona koje su 28. lipnja
2019. godine donesene u Hrvatskome saboru, omogućuje se produženje
subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu i za obitelji koje već imaju
djecu.2 Potpora mladim obiteljima kroz subvencionirane stambene kredite
mogla bi pridonijeti kreiranju dodatne potražnje na tržištu nekretnina te
shodno tomu dati dodatni doprinos nastavku oporavka tržišta nekretnina
u Republici Hrvatskoj.
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
20
06
.
20
07.
20
08
.
20
09
.
20
10
.
20
11
.
20
12
.
20
13
.
20
14
.
20
15
.
20
16
.
20
17.
20
18
.
Broj izdanih odobrenja za građenje
Posebnu pozornost u budućim kretanjima valja usmjeriti na potrebe
za odgovarajućim profilima radnika u građevinskoj djelatnosti kao i na
kretanja na tržištu rada. Na slici 14 prikazan je odnos kretanja ukupnog
broja zaposlenih u građevinarstvu (pravne osobe + obrt) i ukupnog broja
nezaposlenih građevinara i srodnih zanimanja (osim električara) u razdoblju
od siječnja 2010. godine do veljače 2019. godine.
Rezultati analize ukazuju na dramatičan odljev radne snage građevinske
struke iz Republike Hrvatske, što je posebno bilo izraženo u recesijskim
godinama. Tako je od siječnja 2010. do siječnja 2015. broj zaposlenih
u građevinskoj djelatnosti smanjen čak za 39.951 djelatnika, dok je
istovremeno broj nezaposlenih građevinara i srodnih zanimanja povećan
tek za 1.162. Značajniji odljev radne snage može postati ograničavajući
čimbenik u realizaciji snažnijeg zamaha građevinske aktivnosti u budućnosti.
Na probleme vezane uz nedostatak radne snage ukazuju već podaci za
2018. i prva dva mjeseca 2019. godine. Naime, rezultati sugeriraju da se
broj zaposlenih u građevinarstvu počinje zapaženije povećavati u 2018.
2 Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske, https://mgipu.gov.hr/
_ Slika 13.Izdana odobrenja za građenje u Republici Hrvatskoj, 2002. – 2018.
Izvor: Državni zavod za statistiku.
18 _sektorske analize
godini i u prva dva mjeseca 2019. godine. No rast broja zaposlenih u tom
razdoblju višestruko premašuje pad broja nezaposlenih što ukazuje na
„uvoz“ radne snage iz drugih zemalja, prije svega Bosne i Hercegovine.
130.000
125.000
120.000
115.000
110.000
105.000
100.000
95.000
90.000
85.000
80.000
25.000
20.000
15.000
10.000
5.000
0
Sij.
20
10
.
Svi
. 20
10
.
Ru
j. 2
01
0.
Svi
Ru
j
Svi
Ru
j
Svi
Ru
j
Svi
Ru
j
Svi
Ru
j
Svi
Ru
j
Svi
Ru
j
Sij.
20
18
.
Svi
Ru
j
Sij.
20
11
.
. 20
11
.
. 20
11
.
Sij.
20
12
.
. 20
12
.
. 20
12
.
Sij.
20
13
.
. 20
13
.
. 20
13
.
Sij.
20
14
.
. 20
14
.
. 20
14
.
Sij.
20
15
.
. 20
15
.
. 20
15
.
Sij.
20
16
.
. 20
16
.
. 20
16
.
Sij.
20
17.
. 20
17.
. 20
17.
. 20
18
.
. 20
18
.
Sij.
20
19
.
Ukupni broj zaposlenih u djelatnosti građevinarstva (lijeva os)
Ukupni broj nezaposlenih građevinara i srodnih zanimanja, osim električara (desna os)
Dodatni problem u privlačenju djelatnika građevinske struke u Hrvatsku
mogu predstavljati neadekvatna primanja zaposlenih. Naime, prosječne
mjesečne isplaćene neto plaće u građevinarstvu značajnije zaostaju u
usporedbi s prosjekom gospodarstva, uz naznaku da se taj jaz postepeno
produbljuje još od 2007. godine. U toj je godini prosječna neto plaća u
građevinskom sektoru bila manja za 13,5 posto od prosjeka gospodarstva,
da bi u prvih sedam mjeseci 2019. godine bila manja za 18,3 posto.
_ Slika 14.Ukupni broj zaposlenih u djelatnosti građevinarstva i ukupni broj nezaposlenih građevinara i srodnih zanimanja (osim električara), siječanj 2010. – veljača 2019.
Izvor: Obrada autora prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
građevinarstvo i nekretnine_ 19
Detaljniji uvid u stanje i dinamiku kretanja u građevinskom sektoru osigurava
analiza financijskih pokazatelja deset vodećih trgovačkih društava u
području izgradnje cesta i autocesta. Kretanje ukupnih prihoda potvrđuje
rast aktivnosti u ovoj djelatnosti. Oni su u 2018. godini bili veći za 29,9
posto u odnosu na 2017. godinu (tablica 3).
Usporedno s rastom prihoda povećala se i zaposlenost, i to za 2,8 posto.
Znatno veći rast prihoda u odnosu na rast zaposlenosti ukazuje na značajniji
rast proizvodnosti rada. Ona se u 2018. godini povećala za 26,3 posto u
odnosu na 2017. godinu. Uz rast ukupnih prihoda i zaposlenosti, deset
vodećih trgovačkih društava u djelatnosti izgradnje cesta i autocesta
značajno je kumulativno povećalo bruto dobit i bruto maržu.
Financijsko-računovodstveni pokazatelji također potvrđuju rast ekonomske
aktivnosti, uz smanjenje zaduženosti. Koeficijent obrtaja ukupne imovine
_ Tablica 3.Deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti izgradnje cesta i autocesta u Republici Hrvatskoj, 2015. – 2018.
2015. 2016. 2017. 2018. Indeks 2018./2017.
Ukupni prihodi (u mil. kuna) 4.404,7 4.909,4 4.929,5 6.405,4 129,9
Dobit/gubitak prije oporezivanja (u mil. kuna) 139,2 620,7 370,2 1.437,6 388,3
Broj zaposlenih 2.536 2.538 2.916 2.999 102,8
Bruto marža (u %) 3,16 12,64 7,51 22,44 298,8
Profitabilnost imovine (u %) 0,11 0,49 0,27 1,05 386,2
Proizvodnost rada (prihod u mil. kuna po zaposlenom) 1,74 1,93 1,69 2,14 126,3
Koeficijent obrta ukupne imovine 0,04 0,04 0,04 0,05 129,9
Koeficijent tekuće likvidnosti 0,23 0,29 0,37 0,40 109,0
Koeficijent ukupne zaduženosti 0,38 0,34 0,36 0,34 94,4
Napomene: Obuhvat vodećih trgovačkih društava: Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb, GP Krk, Bina-Istra, PZC Split, Osijek-Koteks, Colas Hrvatska, Cesta Pula, Hrvatske ceste, GPP Mikić. Bruto marža = bruto dobit/ukupan prihod * 100; profitabilnost imovine = neto dobit/ukupna imovina * 100; proizvodnost rada = ukupan prihod/broj zaposlenih; koeficijent obrta ukupne imovine = ukupni prihod/ukupna imovina; koeficijent tekuće likvidnosti = kratkotrajna imovina/kratkoročne obveze; koeficijent ukupne zaduženosti = ukupne obveze/ukupna imovina.
Izvor: Izračun autora prema podacima Poslovne Hrvatske.
_ Najveća trgovačka društva
20 _sektorske analize
povećao se u 2018. godini za 29,9 posto u odnosu na 2017. Istovremeno,
koeficijent ukupne zaduženosti smanjio se za 5,6 posto. Likvidnost se
kontinuirano poboljšava. Koeficijent tekuće likvidnosti je u 2018. iznosio
0,40 što je za 9,0 posto više nego u 2017. godini. Detaljniji prikaz deset
vodećih trgovačkih društava u djelatnosti izgradnje cesta i autocesta
nalazi se u tablici 4.
Ukupni prihod
(mil. kn)
Koeficijent zaduženosti
Koeficijent tekuće
likvidnosti
Bruto marža (u %)
Hrvatske autoceste 2.422,0 1,86 0,19 24,86
Autocesta Rijeka-Zagreb 1.247,7 0,72 0,68 51,31
GP Krk 676,5 1,22 0,88 1,23
Bina-Istra 480,8 0,87 0,18 6,34
PZC Split 398,3 3,22 1,93 13,38
Osijek-Koteks 371,2 20,6 3,00 24,04
Colas Hrvatska 262,2 2,50 1,08 2,48
Cesta Pula 191,2 1,95 1,36 2,99
Hrvatske ceste 183,9 7,77 0,95 0,00
GPP Mikić 171,8 1,43 0,83 1,07
Unutar građevinskog sektora, uz djelatnost izgradnje cesta i autocesta,
posebno su zanimljivi trendovi u području izgradnje stambenih i nestambenih
zgrada. Rezultati prikazani u tablici 5 dodatno potvrđuju oporavak aktivnosti
na tržištu nekretnina u 2018. godini. Povećana aktivnost u izgradnji
stambenih i nestambenih zgrada, prikazana kroz poslovanje deset vodećih
trgovačkih društava, ogleda se prije svega u rastu ukupnih prihoda i rastu
broja zaposlenih. Pri tome su ukupni prihodi kumulativno porasli za 21,8
posto, a broj zaposlenih za 0,9 posto.
Rezultati ukazuju kako se s malim povećanjem broja zaposlenih uspijevaju
realizirati znatno veći prihodi što govori u prilog rastu proizvodnosti rada.
Ona se u 2018. godini povećala za 20,7 posto na međugodišnjoj razini.
Ukupni prihodi kumulativno za deset vodećih trgovačkih društava u izgradnji stambenih i nestambenih zgrada su u 2018. godini rasli znatno brže u odnosu na rast broja zaposlenih, pa se povećala proizvodnost rada.
_ Tablica 4.Odabrani pokazatelji deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti izgradnje cesta i autocesta u Republici Hrvatskoj u 2018. godini
Izvor: Izračun autora prema podacima Poslovne Hrvatske.
U 2018. GODINI VODEĆA PODUZEĆA U IZGRADNJI CESTA I AUTOCESTA BILJEŽE SMANJENJE ZADUŽENOSTI I POBOLJŠANJE LIKVIDNOSTI.
građevinarstvo i nekretnine_ 21
Od ukupno deset analiziranih poduzeća, njih osam je u 2018. godini poslovalo
s dobiti, a tri s gubitkom. Povećanje aktivnosti dodatno se potvrđuje u rastu
obrta ukupne imovine. Koeficijent obrta ukupne imovine u 2018. godini
povećao se za 28,8 posto na međugodišnjoj razini. Istovremeno, likvidnost
se neznatno poboljšala, a zaduženost značajnije smanjila. Koeficijent tekuće
likvidnosti se u 2018. godini povećao za 0,4 posto na međugodišnjoj razini,
dok se koeficijent zaduženosti smanjio za 15,0 posto.
Detaljniji uvid u poslovanje deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti
izgradnje stambenih i nestambenih zgrada dan je pregledom odabranih
financijsko-računovodstvenih pokazatelja navedenih u tablici 6.
Ukupni prihod
(mil. kn)
Koeficijent zaduženosti
Koeficijent tekuće
likvidnosti
Bruto marža (u %)
Kamgrad 1.507,9 1,93 1,88 6,61
Strabag 849,8 3,66 1,32 6,67
Radnik 465,3 4,98 3,17 7,36
GIP Pionir 463,6 10,19 11,21 3,45
Zagreb-Montaža 334,4 1,21 1,54 -2,11
Tehnika 327,9 1,21 0,37 -87,14
Ing-grad 302,5 1,54 1,34 3,70
Lavčević 293,2 3,64 2,34 0,84
Zagrebgradnja 248,2 1,31 0,99 0,00
Mešić Com 195,9 2,02 1,91 4,74
_ Tablica 6.Odabrani pokazatelji deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti izgradnje stambenih i nestambenih zgrada u Republici Hrvatskoj u 2018. godini
Izvor: Izračun autora prema podacima Poslovne Hrvatske.
_ Tablica 5.Deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti izgradnje stambenih i nestambenih zgrada u Republici Hrvatskoj, 2015. – 2018.
2015. 2016. 2017. 2018. Indeks 2018./2017.
Ukupni prihodi (u mil. kuna) 3.692,3 3.731,9 4.096,2 4.988,8 121,8
Dobit/gubitak prije oporezivanja (u mil. kuna) 113,0 105,9 -64,9 -63,4 97,6
Broj zaposlenih 2.804 2.998 3.191 3.219 100,9
Bruto marža (u %) 3,06 2,84 -1,59 -1,27 80,1
Profitabilnost imovine (u %) 2,07 2,21 -1,92 -2,33 121,6
Proizvodnost rada (prihod u mil. kuna po zaposlenom) 1,32 1,24 1,28 1,55 120,7
Koeficijent obrta ukupne imovine 0,85 0,96 0,98 1,26 128,8
Koeficijent tekuće likvidnosti 1,42 1,65 1,54 1,54 100,4
Koeficijent ukupne zaduženosti 0,60 0,53 0,60 0,51 85,0
Napomene: Obuhvat vodećih trgovačkih društava: Kamgrad, Strabag, Radnik, GIP Pionir, Zagreb-Montaža, Tehnika, Ing-grad, Lavčević, Zagrebgradnja, Mešić Com. Bruto marža = bruto dobit/ukupan prihod * 100; profitabilnost imovine = neto dobit/ukupna imovina * 100; proizvodnost rada = ukupan prihod/broj zaposlenih; koeficijent obrta ukupne imovine = ukupni prihod/ukupna imovina; koeficijent tekuće likvidnosti = kratkotrajna imovina/kratkoročne obveze; koeficijent ukupne zaduženosti = ukupne obveze/ukupna imovina.
Izvor: Izračun autora prema podacima Poslovne Hrvatske.
22 _sektorske analize
Najnovija kretanja u građevinarstvu ukazuju na nastavak rasta aktivnosti.
Nakon šest godina krize obilježene značajnim padom građevinskih radova
i zaposlenosti, 2015. i 2016. godina donijele su najprije usporavanje
negativnih trendova, a potom i prve znakove oporavka. U 2017. godini
došlo je do rasta aktivnosti. Rezultati analize glavnih sektorskih pokazatelja
u 2018. godini i u prvih sedam mjeseci ove godine ukazuju na nastavak
pozitivnih kretanja u ovom sektoru. Takvi se trendovi mogu objasniti
zaustavljanjem nepovoljnih kretanja na razini ukupnog gospodarstva, ali
i već dosegnutom niskom razinom aktivnosti u građevinskom sektoru.
Dodatni impuls pozitivnim kretanjima u 2018. godini dao je nastavak rasta
aktivnosti u drugim sektorima, prije svega u turizmu, prijevozu i industriji.
To je pridonijelo povećanju izgradnje hotela, izgradnje zgrada za promet i
komunikacije te izgradnje industrijskih zgrada i skladišta.
Nasuprot tome, nedostatak velikih infrastrukturnih projekata (uz iznimku
izgradnje Pelješkog mosta), relativno pesimistična očekivanja sektora
stanovništva, kao i negativna demografska slika praćena odljevom mladih
ljudi iz zemlje, uvelike pridonose izostanku snažnijeg zamaha građevinskog
sektora. Ne treba zaboraviti da je u proteklih nekoliko godina ovaj sektor
pretrpio velike gubitke koji su se prije svega očitovali u značajnom padu
obujma građevinskih radova i zaposlenosti. To je ostavilo traga i na ukupna
gospodarska kretanja, primarno na investicije, zaposlenost i BDP.
Promatrajući tržište rada vidi se kako je smanjenje nezaposlenosti znatno
veće od povećanja zaposlenosti što govori o odljevu radne snage iz Hrvatske.
Nastavak takvog trenda mogao bi imati negativne učinke na potražnju za
nekretninama. Usprkos tome, procjene Europske komisije o kretanju BDP-a
za Hrvatsku u 2019. i 2020. godini ukazuju na nastavak gospodarskog
rasta (Europska komisija, 2019). Uz nastavak rasta aktivnosti u drugim
sektorima, prije svega u turizmu i industriji, to bi moglo pridonijeti daljnjem
rastu aktivnosti u građevinarstvu.
_ Zaključak i očekivanja
Nedostatak kvalificirane radne snage mogao bi biti glavni ograničavajući čimbenik realizacije snažnijeg rasta građevinskog sektora u budućnosti.
građevinarstvo i nekretnine_ 23
Tržište nekretnina u Hrvatskoj se postepeno oporavlja i dinamizira. U 2018.
godini značajno je porastao broj novoizgrađenih stanova, a usporedno s tim
povećala se i prosječna cijena novoizgrađenih stanova. Najveći doprinos
tome dao je rast cijena u priobalju i Gradu Zagrebu. Državne subvencije na
kredite za kupnju stanova mogle bi rezultirati dodatnim rastom potražnje
i pritiskom na blagi rast cijena. Zbog očekivanog rasta turističke aktivnosti
te prisutnosti stranih kupaca, u priobalju se može očekivati nešto stabilniji,
ali isto tako blagi rast cijena nekretnina. Smjer i dinamika kretanja na
tržištu nekretnina u nadolazećem razdoblju najvećim će dijelom biti
određeni gospodarskim prilikama u Hrvatskoj i EU-u. Uz i dalje prisutne
administrativne prepreke, učestalo mijenjanje zakona i propisa, velika
fiskalna i parafiskalna davanja te neprovođenje strukturnih reformi s ciljem
jačanja proizvodnje, teško je očekivati pokretanje snažnijeg investicijskog
zamaha na razini ukupnog gospodarstva, pa tako i u građevinarstvu.
Rezultati provedene analize ukazuju na dramatičan odljev radne snage
građevinske struke iz Republike Hrvatske, što je naročito bilo izraženo u
recesijskim godinama. Značajniji odljev radne snage može postati jedan
od glavnih ograničavajućih čimbenika u realizaciji snažnijeg zamaha
građevinske aktivnosti u budućnosti. Podaci sugeriraju kako je problem
nedostataka kvalificirane radne snage u građevinarstvu u 2018. godini i
prva dva mjeseca 2019. godine premošten „uvozom“ radne snage iz drugih
zemalja, prije svega Bosne i Hercegovine. Dodatni problem u privlačenju
djelatnika građevinske struke u Hrvatsku mogla bi predstavljati neadekvatna
primanja zaposlenih. Naime, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u
građevinarstvu značajnije zaostaju za prosjekom gospodarstva Republike
Hrvatske.
NAJVEĆI DOPRINOS RASTU CIJENA NOVOIZGRAĐENIH STANOVA U 2018. GODINI DALI SU RAST CIJENA U PRIOBALJU I U GRADU ZAGREBU.
24 _sektorske analize
Literatura:
Burza nekretnina. (2019). Preuzeto s: https://www.burza-nekretnina.com/
Buturac, G. (2013). Sektorske analize: Građevinarstvo i nekretnine. Sektorske analize, 2(24), 1–21.
Buturac, G. (2014). Sektorske analize: Građevinarstvo i nekretnine. Sektorske analize, 3(32), 1–24.
Buturac, G. (2015). Sektorske analize: Građevinarstvo i nekretnine. Sektorske analize, 4(40), 1–24.
Buturac, G. (2016). Sektorske analize: Građevinarstvo i nekretnine. Sektorske analize, 5(48), 1–24.
Buturac, G. (2017). Sektorske analize: Građevinarstvo i nekretnine. Sektorske analize, 6(56), 1–24.
Buturac, G. (2018). Sektorske analize: Građevinarstvo i nekretnine. Sektorske analize, 7(64), 1–24.
Državni zavod za statistiku. (n.d.). Preuzeto s: www.dzs.hr
Europska komisija. (2019). European economic forecast – Winter 2019. European Economy – Institutional Paper 096. Bruxelles: Europska komisija.
Eurostat. (2019). Preuzeto s: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/
Poslovna Hrvatska. (n.d.). Preuzeto s: http://poslovna.hr
Tkalec, M., Vizek, M. i Žilić, I. (2018). Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2012.–2017. Zagreb: Ekonomski institut, Zagreb.
ekonomskiinstitut,zagreb
Izdavač Ekonomski institut, ZagrebTrg J. F. Kennedyja 7, 10000 Zagreb Telefon: 01 2362 200Fax: 01 2335 165http://www.eizg.hr
Za izdavača Maruška Vizek, ravnateljica
Glavna urednicaIvana Rašić
Autor analize Goran Buturac
Izvršna urednica Tamara Banjeglav
Lektura Doris Baničević
Grafičko uređivanje i pripremaVladimir Sukser
Grafičko oblikovanje Studio 2M
Slika na naslovnici CC0 javna domena
Napomena: Sektorska analiza autorskog je karaktera i ne odražava nužno stav Ekonomskog instituta, Zagreb. Sljedeća analiza Turizam izlazi u studenom 2019.