Post on 05-Aug-2019
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Ana Drača
RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija
Mentor: izv. prof. dr. sc. Davor Vašiček
Student: Ana Drača
Financije i bankarstvo
0081128997
Rijeka, srpanj 2015.
Sadržaj
1. UVOD .............................................................................................. 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................. 2
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ................................................................. 2
1.3. Svrha i cilj istraživanja ..................................................................................... 3
1.4. Znanstvene metode ........................................................................................... 4
1.5. Struktura rada ................................................................................................... 4
2. VRSTE I ZAKONSKI OKVIR DJELOVANJA NEPROFITNIH
ORGANIZACIJA ................................................................................. 6
2.1. Vrste neprofitnih organizacija ........................................................................ 16
2.1.1. Državne neprofitne organizacije ............................................................... 20
2.1.2. Nevladine neprofitne organizacije ............................................................ 21
2.2. Zakonski okvir ................................................................................................ 22
2.2.1. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija
24
2.2.2. Zakon o udrugama .................................................................................... 26
2.2.3. Registri neprofitnih organizacija .............................................................. 27
3. RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA ........ 36
3.1. Obilježja računovodstva neprofitnih organizacija .......................................... 40
3.1.1. Jednostavno knjigovodstvo ...................................................................... 42
3.1.2. Dvojno knjigovodstvo .............................................................................. 43
3.2. Kontni plan ..................................................................................................... 45
3.3. Knjigovodstvene isprave ................................................................................ 51
3.4. Poslovne knjige .............................................................................................. 51
4. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH
ORGANIZACIJA ............................................................................... 55
4.1. Pojam financijskih izvještaja .......................................................................... 56
4.2. Temeljni financijski izvještaji neprofitnih organizacija ................................. 56
4.2.1. Financijsko izvještavanje u sustavu dvojnog knjigovodstva ....................... 58
4.2.2. Financijsko izvještavanje u sustavu jednostavnog knjigovodstva ............ 61
4.2.3. Izjava o neaktivnosti ................................................................................. 61
4.2.4. Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava ............................................. 63
5. PRIMJER RAČUNOVODSTVA NEPROFITNE
ORGANIZACIJE – UDRUGE ........................................................... 66
5.1. Udruga u sustavu poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit ....................... 70
5.2. Financijski izvještaji udruge ................................................................................ 73
6. ZAKLJUČAK ............................................................................... 81
LITERATURA ......................................................................................... 83
POPIS ILUSTRACIJA............................................................................... 86
PRILOZI ................................................................................................ 88
1
1. UVOD
Nalazimo se u dobu neprekidnog mijenjanja globalne društveno - ekonomske strukture
svjetskog poretka koje obilježavaju brojni etnički konflikti, kulturne razlike, građanski
ratovi i dr. Istodobno društvenoj zajednici postaju sve važniji novi sadržaji poput prava
čovjeka, demokracije, problema okoliša, tržišta i jednakosti pa dolazi do razvoja brojnih
organizacija koje na neprofitnim osnovama djeluju na tim područjima. Neprofitne
organizacije dio su tzv. trećeg sektora odnosno civilnog društva. U novijoj se povijesti
pojam i organizacije civilnog društva usko vezuju uz modernu socijalnu državu.
Institucije civilnog društva razvijene su u demokratskim zemljama utemeljenim na
vladavini prava, s razvijenim tržišnim gospodarstvom. Za neprofitne organizacije može
se reći da ublažavaju posljedice profitnog djelovanja u društvu te se one od profitnih
organizacija razlikuju u prirodi i smislu svojega postojanja. Smisao osnivanja i
djelovanja neprofitnih organizacija različit je od ostvarivanja financijskih interesa
osnivača i aktivista, te je njihovo temeljno obilježje odsustvo profita, drugim riječima
odsutstvo dobiti njenim osnivačima već pružanje usluga od zajedničkog i javnog
interesa. Za neprofitne organizacije vrlo je važno postojanje vizije koja se odnosi na
zadovoljavanje očekivanih socijalnih potreba društva koje proizlaze iz budućih
socijalnih problema.
Neprofitne organizacije razlikuju se od profitnih organizacija u mnogim elementima
pogotovo u području računovodstva i financijskog izvještavanja. Uspješnost neprofitnih
organizacija – sastavnica civilnog društva u izvršavanju postavljenih ciljeva i zadataka
izravno je povezano s dobrim upravljanjem. Za osiguranje informacijske podloge kao
podrške upravljanju nužno je ustrojavanje primjerenog računovodstveno -
informacijskog sustava. Pri definiranju računovodstva neprofitnih organizacija potrebno
je uvažiti sve specifičnosti djelatnosti neprofitne organizacije i osigurati
računovodstvene informacije koje će biti potpora ne samo eksternom izvještavanju nego
i odgovornom upravljanju i mobilizaciji resursa kojima organizacija raspolaže.
Na području Republike Hrvatske najzastupljeniji oblik neprofitnih organizacija su
udruge koje najčešće djeluju u kulturnom pa socijalnom području djelovanja.
2
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem istraživanja diplomskog rada je utvrditi posebnosti računovodstva i
financijskog izvještavanja neprofitnih organizacija u Republici Hrvatskoj s naglaskom
na novi zakonodavni okvir i oblikovanje računovodstvenog sustava.
Iz definiranog problema istraživanja postavljen je predmet istraživanja: analiziranje
temeljnih karakteristika i način računovodstvenog poslovanja neprofitnih organizacija u
Republici Hrvatskoj.
Problem i predmet istraživanja odnose se na objekt istraživanja: elemente
računovodstvenog i izvještajnog sustava neprofitnih organizacija, a posebice udruga kao
najbrojnijeg segmenta neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj.
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Na osnovu prethodno navedenih: problema, predmeta i objekta istraživanja moguće je
postaviti temeljnu radnu hipotezu koja glasi: za osiguranje informacijske podloge kao
podrške upravljanju i nadzoru poslovanja neprofitnih organizacija nužno je ustrojavanje
primjerenog računovodstveno - informacijskog sustava.
U radu su osim radne hipoteze postavljene i pomoćne hipoteze:
1. Razvoj civilnog društva izravno je povezan sa stupnjem razvoja demokracije.
2. Djelovanje neprofitnih organizacija nije tržišno orijentirano niti profitno
orijentirano.
3. Za sustavno praćenje neprofitnog sektora važno je uspostaviti kvalitetan i
sveobuhvatan registar neprofitnih organizacija.
4. Registar proračunskih korisnika i registar neprofitnih organizacija pomažu u
podjeli neprofitnih organizacija na državne i nedržavne što je važno za primjenu
računovodstva proračuna ili računovodstva neprofitnih organizacija.
3
5. Računovodstveni sustav treba prilagoditi potrebama neprofitnih organizacija s
obzirom na njihov ekonomski i financijski status.
6. Udruge kao najzastupljeniji oblik neprofitnih organizacija pri čemu je prisutan
veliki raskorak između stvarnog broja formalno registriranih i stvarno aktivnih
udruga.
1.3. Svrha i cilj istraživanja
U skladu s problemom, predmetom i objektom istraživanja te postavljenom radnom
hipotezom i pomoćnim hipotezama definirani su svrha i cilj istraživanja.
Svrha istraživanja je istražiti i analizirati pojam i obilježja neprofitnih organizacija te
njihovu sve veću ulogu u razvoju civilnog društva. Pritom se naglasak stavlja na
računovodstveno praćenje njihova poslovanja te financijsko izvještavanje kao izvore
upravljačkih i nadzornih informacija.
U kontekstu cilja istraživanja objašnjavaju se promjene koje je donio novi zakonodavni
okvir kojemu je svrha podizanje razine financijske discipline i harmonizacije
računovodstvenog praćenja poslovanja neprofitnih organizacija na nacionalnoj razini.
Također, u radu se daju odgovori na sljedeća pitanja:
1. Što je civilno društvo?
2. Što je potaknulo razvoj neprofitnog sektora?
3. Koja su temeljna obilježja neprofitnih organizacija?
4. Koje karakteristike razlikuju neprofitne organizacije od profitnih
(poduzetničkih) organizacija?
5. Koje su promjene nastale u području zakonodavnog okvira neprofitnih
organizacija?
6. Koje su posebnosti računovodstva neprofitnih organizacija?
7. Koji su temeljni financijski izvještaji neprofitnih organizacija?
8. Koje su dužnosti neprofitnih organizacija koje ostvaruju sredstva iz javnih
izvora?
9. Na kojim se načelima treba temeljiti poslovanje neprofitnih organizacija?
4
10. Što su udruge i njihova temeljna obilježja?
1.4. Znanstvene metode
Prilikom izrade diplomskog rada korištene su sljedeće znanstvene metode: induktivna i
deduktivna metoda, metoda kvalitativne analize, metoda studije slučaja i promatranja,
metoda deskripcije, metoda generalizacije i specijalizacije, metoda dokazivanja, metode
komparacije i kompilacije.
1.5. Struktura rada
Diplomski rad sastoji se od šest međusobno povezanih dijelova.
U prvom dijelu, UVODU, postavljen je problem istraživanja, predmet istraživanja,
objekt istraživanja, formulirana je radna hipoteza zajedno s pomoćnim hipotezama,
definirana je svrha i cilj istraživanja, navedene su znanstvene metode koje su korištene
pri izradi diplomskog rada te je obrazložena struktura rada.
Naslov drugog dijela je VRSTE I ZAKONSKI OKVIR DJELOVANJA
NEPROFITNIH ORGANIZACIJA u kojem je objašnjen pojam i razvoj civilnog
društva i neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj. Isto tako objašnjen je pojam i
obilježja te vrste i djelatnosti neprofitnih organizacija. Definiran je i pravni okvir koji
uređuje propise i pravila poslovanja neprofitnih organizacija te pojam registara
neprofitnih organizacija.
RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA je naslov trećeg dijela u
kojem je definiran pojam i cilj računovodstva, njegova organizacija na jednostavno i
dvojno knjigovodstvo. Pojašnjen je način iskazivanja imovine i obveza, prihoda i
rashoda te postupak utvrđivanja rezultata poslovanja uz to objašnjene su posebnosti
kontnog plana, knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga.
5
Četvrti dio naslova FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH
ORGANIZACIJA osim pojma i vrste financijskih izvještaja ističe tko su obveznici
podnošenja financijskih izvještaja i njihove korisnike, razlike između izvještavanja
neprofitnih organizacija u sustavu jednostavnog i dvojnog knjigovodstva, kao i sadržaj
temeljnih financijskih izvještaja Bilance, Izvještaja o prihodima i rashodima te Bilješki
te Izjave o neaktivnosti i Izvještaju o potrošnji proračunskih sredstava.
U petom dijelu pod naslovom PRIMJER RAČUNOVODSTVA NEPROFITNE
ORGANIZACIJE – UDRUGE kao prvo objašnjen je pojam udruge, načela i
posebnosti udruga, udruge u sustavu poreze na dodanu vrijednost i poreza na dobit.
Također na primjeru financijskih izvješća udruge napravljena je njihova analiza.
U posljednjom dijelu, ZAKLJUČKU, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je
dokazana radna hipoteza.
6
2. VRSTE I ZAKONSKI OKVIR DJELOVANJA NEPROFITNIH
ORGANIZACIJA
„Civilno je društvo prostor između obitelji, države i tržišta gdje se građani udružuju
zbog promicanja zajedničkih interesa“. (Bežovan i Zrinščak, 2007, str. 18)
Civilno društvo kao pojam počinje se spominjati u 18.st. kada zbog pojave građanskih
revolucija dolazi do odvajanja sfere političke vlasti od sfere građanskog društva.
Građanska klasa tada je postavila zahtjev za radikalnim ograničenjem intervencije
države u područje građanskog društva, tržišta i poduzetništva. Tada je zadaća civilnog
društva bila štititi i podučavati građane kako se obraniti od države. (Barić i Dobrić,
2012, str. 884)
Pojam civilnog društva u latinskom jeziku označava societas civilis, a u starogrčkom
politike koinona. Pod tim pojmovima Grci i Rimljani mislili su na nešto poput
političkog društva s aktivnim građanima koji su oblikovali njegove institucije i politiku.
U to doba zakon je bio izrazom javnih vrlina, a upravljači su više bili rukovođeni
javnim nego privatnim interesima. (Bežovan, 2004, str. 13)
Od sredine 18. do sredine 19. stoljeća Adam Ferguson, Thomas Paine, G. W. F. Hegel i
Alexis de Tocqueville pojam civilnog društva stavljaju u kontekst društvenih promjena.
U 20. st dolazi do ponovnog pokretanja ideje civilnog društva te ono postaje predmetom
znanstvenih interesa i empirijskih istraživanja na svjetskoj razini. Godine 1991. dolazi
do ideje stvaranja svjetskog udruženja pojedinaca i organizacija kojemu bi glavni ciljevi
bili: osnaživanje institucija civilnog društva, sudjelovanje civilnih društava u procesu
donošenja odluka na svjetskoj razini i poticanje na komunikaciju između organizacija
civilnog društva kao i na poboljšanje komunikacije između organizacija civilnog
društva te profitnog i neprofitnog sektora. Tu inicijativu pokrenulo je dvadesetak
aktivista iz organizacija civilnog društva iz cijeloga svijeta pa je 1993. godine osnovan
CIVICUS (Svjetski savez za građansku participaciju). Neke od aktivnosti Svjetskog
saveza za građansku inicijativu su: pripremanje regionalnih izvješća o stanju civilnog
društva, širenje broja članova organizacije diljem svijeta, održavanje sastanaka za
promicanje civilnih društava itd. (CIVICUS World Alliance for Citizen Participation,
2015)
7
Za civilno društvo možemo reći da je to „društvo građana, njihovih inicijativa, skupina i
organizacija koje imaju svoj ustroj, vlastitu upravu, neprofitni status, a u svoje
aktivnosti uključuju volontere, građani ulaze u njihovo članstvo na dobrovoljnoj osnovi,
a kao takvima različiti im dionici1 daju materijalne potpore. Civilno društvo je mjesto
ostvarivanja zajedništva, okvir potvrđivanja slobode, prostor traganja za smislom,
nepresušni izvor inovacija, titravi poticaj za društvenom obnovom.“ (Bežovan i
Zrinščak, 2007, str. 18)
Poimanje civilnog društva je iznimno raznoliko. Prema Robinsonu motivi koji
usmjeravaju pozornost prema civilnom društvu su:
· demokratizacija društva;
· liberalizacija ekonomije;
· osiguravanje najvažnijih socijalnih usluga u čemu se država pokazala
neuspješnom.
Diamond (1991) smatra da je civilno društvo jedan od polaznih uvjeta demokracije te
navodi šest funkcija civilnog društva:
1. raznolikost civilnog društva sprečava da država postane robom interesa samo
nekih društvenih skupina;
2. razvoj procesa udruživanja dopunjuje djelovanje političkih stranaka i potiče
političku participaciju;
3. civilno je društvo jedan od stabilizatora države, jer pomaže razvijanju osjećaja
socijalnog reda u državljana;
4. civilno društvo umnožava potrebe države i istodobno potencijale njegovih
skupina pri poboljšanju razine njegova bogatstva;
5. civilno je društvo područje u kojemu se razvijaju novi oblici političkog
voditeljstva;
6. civilno društvo suprotstavlja se autoritarnosti. (Ovsenik i Ambrož, 1999, str. 45)
Ne postoji opće prihvaćena definicija civilnog društva, civilno društvo se interpretira u
različitim kontekstima i za različite ideološke svrhe, a neke od njih su:
· prema Antoniju Gramasci civilno je društvo područje socijalnih interakcija, prije
svih institucija i organizacija u sferi kulture, između države i tržišta;
1 Dionici su svaka osoba, skupina ili organizacija koja može postaviti zahtjev određenoj organizaciji u
smislu resursa, pozornosti ili rezultata projekata koji provodi (npr. dionici civilnog društva su: članovi, zaposleni, članovi upravnog odbora, volonteri, donatori itd.). (Bežovan i Zrinščak, 2007, str. 24)
8
· prema Michaelu Walzeru civilno društvo je prostor neprisilnog čovjekovog
udruživanja i također niz s tim povezanih mreža, formiranih po volji obitelji,
vjere, interesa, ideologija koje ispunjavaju taj prostor;
· civilno društvo postoji kao suprotnost i dopuna državi, ono je svetište kulture,
slobode i neovisnosti koje nam omogućuje država.
U nastavku slijedi Grafikon 1. CIVICUS-ov dijamant civilnog društva kojim se
procjenjuje stanje civilnog društva.
Grafikon 1. CIVICUS-ov dijamant civilnog društva
Izvor: Bežovan i Zrinščak, 2007, str. 21.
Indeks civilnog društva (ICD) služi za ispitivanje, procjenu stanja civilnog društva kroz
četiri glavne dimenzije: (Bežovan i Zrinščak, 2007, str. 20)
1. strukturu civilnog društva (članstvo u organizacijama civilnog društva, davanje i
volontiranje, broj i karakteristike krovnih organizacija i infrastruktura civilnog
društva, ljudski i financijski resursi);
2. vanjska okolina u kojoj civilno društvo egzistira i funkcionira (zakonodavni,
politički, kulturni i ekonomski kontekst, odnosi između civilnog društva i države
te privatnog sektora);
3. vrijednosti koje se prakticiraju i promiču u civilnom društvu (demokracija,
tolerancija, zaštita okoliša);
9
4. utjecaj aktivnosti koje poduzimaju čimbenici civilnog društva (utjecaj javne
politike, osnaživanje ljudi, podmirenje socijalnih potreba).
Svaka od dimenzija je podijeljena je u poddimenzije koje sadrže 74 indikatora. Ti
indikatori čine srž Indeksa civilnog društva. Rezultati Indeksa civilnog društva
prikazuju se pomoću grafikona koji se naziva dijamant civilnog društva. Na tom
grafikonu prikazani su jakosti i slabosti civilnog društva. Dijamant je rezultat
individualnih indikatora agregiranih u poddimenzije i na kraju u rezultat dimenzije.
Dijamant civilnog društva može dati informacije za raspravu i uvid o stanju civilnog
društva u pojedinim zemljama. Dijamant opisuje civilno društvo u određenom razdoblju
te mu zbog toga manjka dinamička perspektiva, a ako se primjenjuje kroz duže vrijeme
može ukazivati na razvojne probleme civilnog društva te se može uspoređivati stanje
civilnog društva u pojedinim zemljama. (Bežovan i Zrinščak, 2007, str. 21)
Nasljeđe hrvatskog civilnog društva započinje u drugoj polovini 19. st. koju obilježava
pojava prve industrijalizacije, urbanizacije i modernizacije društva no prvi oblici
pojavljuju se 1870-ih godina u obliku okupljanja stručnjaka u profesionalnim udrugama
radi ostvarivanja profesionalnih interesa i utjecaja u javnom životu. Za te se udruge
smatralo da se udružuju radi ostvarivanja nacionalnih političkih ciljeva, a članovi su bili
elita bez malograđanskih slojeva, bez utjecaja izvan Zagreba. Isto tako Katolička crkva
početkom 20. st. nastoji uvesti katoličke vrijednosti u javni i privatni život. No ideje
Katoličke crkve nisu imali značajnijeg utjecaja. U razdoblju poslije Drugog svjetskog
rata dolazi do udaljavanja Crkve od utjecaja u društvu i od unošenje u život postavki
socijalnih nauka. Tijekom 1980-ih godina započinju rasprave o civilnom društvu kao
zahtjevima za političkom demokratizacijom i modernizacijom, te se tada o civilnom
društvu misli kao o: (Bežovan, 2004, str. 99-102)
· suprotnosti militalirističkom (uniformnom) društvu, odnosno militarizaciji
države;
· civilizirano društvo koje njeguje toleranciju prema onima koji drugačije misle,
prema različitim stilovima života, kao i pravni poredak i jednakost pred
zakonom;
10
· sekularizirano društvo kao suprotnost klerikalnom, ideološkom ili
paternalističkom društvu;
· nositelj legitimnosti u sankcijski subjekt političke vlasti. (Mastnak, 1988)
U Republici Hrvatskoj 1980-ih godina započinju civilne inicijative koje u prvi red
stavljaju pitanja zaštite okoliša, dolazi do aktivnosti ženskih organizacija i zalaganja za
ljudska prava.
Organizacije civilnog društva u Republici Hrvatskoj potječu iz razdoblju neposredno
prije, za vrijeme i nakon Domovinskog rata kroz djelovanje humanitarnih i mirovnih
organizacija. Prve organizacije bile su vođene načelom da ljudska prava pripadaju svim
osobama neovisno o njihovoj etničkoj, rasnoj, vjerskoj ili drugoj pripadnosti. „Iako je
velika većina organizacija nikla kao spontani iskaz želje za građanskim organiziranjem
oko nekih vrijednosti ili interesa, nedvojbeno je kako su brojne međunarodne
organizacije i donatori prisutni u to vrijeme u Hrvatskoj znatno utjecali na razvoj
civilnog društva i rad nekih organizacija, prenoseći im znanja i vještine potrebne za rad
i razvoj.“ Temeljni pravni oblici organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj su:
udruge, zaklade i fondacije, privatne ustanove i neformalne skupine bez pravne
sposobnosti. (Barić i Dobrić, 2012, str 905.) Godine 1998. osnovan je Ured za udruge
Vlade Republike Hrvatske Uredbom o Uredu za udruge. Ured za udruge je pridonjeo
transparentnijoj raspodjeli sredstava iz državnog proračuna namijenjenih udrugama,
suradnji na kreiranju i predlaganju novih zakonskih okvira za djelovanje neprofitnog
sektora, izradi programa, standarda i preporuka za financiranje djelovanja organizacija
civilnoga društva iz državnoga proračuna i drugih javnih izvora te fondova Europske
unije. Ured za udruge organizirao je izradu Programa suradnje Vlade Republike
Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora koji je usvojen 4. siječnja 2001. godine. Taj
program nije pravno obvezujući, ali sadrži odrednice za potporu civilnoga društva te
sadrži smjernice za njegovo usvajanje i unaprjeđenje. Na temelju Prijedloga suradnje
potpisano je oko petnaestak povelja o suradnji gradova i županija s organizacijama
civilnoga društva koje djeluju na tim područjima. Nacionalnu strategija stvaranja
poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za razdoblje od 2006. do 2011. godine,
usvojena je 12. srpnja 2006. (Barić i Dobrić, 2012, str. 907) Cilj Nacionalne strategije
bio je stvaranje uvjeta za razvoj zajednice u kojoj građani i organizacije civilnoga
11
društva u sinergiji s drugim sektorima sudjeluju za ostvarivanje društva blagostanja i
jednakih prilika za sve. Kako bi se to postiglo potrebno je da svi dionici u društvu
prihvate i primjenjuju zajedničke vrijednosti demokracije koje su utemeljene na
društvenim promjenama, suradnji, otvorenosti, solidarnosti, socijalnoj pravdi i
socijalnoj koheziji, javnosti rada, osobnoj moći i odgovornosti, sudjelovanju u
odlučivanju, uvažavanju osobnosti i različitosti, samoorganiziranju, cjeloživotnom
učenju i slobodnoj informacijskoj povezanosti. Uz Nacionalnu strategiju donesen je i
Operativni plan provedbe Nacionalne strategije u kojem su predviđeni načini praćenja,
izvještavanja i ocjenjivanja uspješnosti izvršavanja pojedinih mjera za postizanje
utvrđenih strateških ciljeva. (Ured za udruge, 2015)
Na sjednici održanoj 12. srpnja 2012. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacionalnu
strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016.
godine. Ova strategija daje smjernice za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj
civilnoga društva do 2016. godine kako bi se još više unaprijedio pravni, financijski i
institucionalni sustav potpore djelovanju organizacija civilnoga društva kao važnih
čimbenika društveno-ekonomskoga razvoja u Republici Hrvatskoj, ali i važnih dionika
u oblikovanju i provedbi politika Europske unije. Uključeni su i konkretni rokovi i
nositelji njihove provedbe, izvori sredstava za provedbu planiranih mjera i aktivnosti
kao i pokazatelji za mjerenje uspješnosti provedbe. Strategija se odnosi na četiri
područja:
I. Institucionalni okvir za potporu razvoja civilnog društva;
II. Civilno društvo i sudionička demokracija;
III. Osnaživanje uloge OCD-a za društveno – ekonomski razvoj;
IV. Djelovanje i daljnji razvoj civilnoga društva u međunarodnom kontekstu.
(Ured za udruge, 2015)
Ostale važne institucije povezane s razvojem civilnog društva su: Nacionalna zaklada za
razvoj civilnog društva, Savjet za razvoj civilnoga društva i Gospodarsko socijalno
vijeće.
Svjetski savez za građansku participaciju (CIVICUS) započinje 1999. godine s
međunarodnim projektom naziva „Indeks civilnog društva.“ Projekt je pokrenut radi
procjene stanja i razvoja civilnoga društva širom svijeta. Sudionici projekta su:
12
nacionalne i lokalne vlasti, organizacije civilnog društva, donatori, akademska
zajednica, mediji i šira javnost. Osnovni instrument istraživanja čine anketni upitnici
kojima se mjeri pet osnovnih dimenzija: građanska participacija, vrijednosti, razina
organizacije, percipirani utjecaj i okolina. U Republici Hrvatskoj istraživanje je
provedeno tri puta od strane Centra za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO).
Prvo istraživanje provedeno je 2001. godine, drugo u razdoblju od 2003. do 2006. te
posljednje, treće od 2008. do 2010 godine. (Barić i Dobrić, 2012, str. 911)
U nastavku slijedi Grafikon 2. ICD dijamant civilnog društva od 2008. do 2010. godine.
Grafikon 2. : ICD dijamant civilnog društva od 2008. do 2010. godine
Izvor: Bežovan i Matančević, 2013.
Dijamant civilnog društva oblikovan je na 67 kvantitativnih indikatora koji su
agregirani u 28 poddimenzija iz kojih se izračunavaju vrijednosti 5 dimenzija prema
skali od 0 do 100. Veličina dijamanta oslikava empirijski dobivenu sliku stanja civilnog
društva, učinke aktivnosti civilnog društva u društvu u cjelini. (CERANEO, CIVICUS,
2011)
13
Prema rezultatima istraživanja oko 17% građana je član organizacija civilnog društva
dok 7% građana volontira što je izrazito slabo. Istraživanjem su također definirane
jakosti, slabosti i preporuke za jačanje civilnog društva koje slijede u nastavku.
„Jakosti su: (CERANEO, CIVICUS, 2011)
· jačanje mreže volonterskih centara u većim gradovima kao institucionalne
potpore građanima s interesom za volontiranje;
· dugoročni programi financiranja doprinose održivom razvoju organizacija
civilnoga društva;
· europski programi potpore civilnom društvu daju šansu dijelu organizacija da se
učvrste kao regionalni lideri;
· lokalne vlasti prihvaćaju suradnju s civilnim organizacijama;
· bolje stojeći gospodarski subjekti razvijaju praksu društvene odgovornosti.
Slabosti su:
· gospodarska kriza utječe na pasivnost građana i na opadanje povjerenja;
· u javnosti i dalje postoji određeno nepovjerenje prema organizacijama civilnoga
društva;
· mali broj udruga koje u javnosti promoviraju neke važne društvene vrijednosti;
· mediji ne razumiju poslanje civilnoga društva i nisu partnerima u njegovom
razvoju;
· niska razina članstva u organizacijama civilnoga društva;
· relativno mali broj građana volontira, obavlja dobrovoljni neplaćeni rad u
različitim organizacijama;
· civilno društvo i civilna kultura nedovoljno su ukorijenjeni u lokalnim
zajednicama;
· organizacije civilnog društva teško ostvaruju utjecaj, a država im ne honorira
dobre prakse u različitim područjima razvoja.
Neke od preporuka su:
· honorirati volontiranje prilikom natjecanja za stipendije ili radna mjesta;
· u suradnji većeg broja donatora, pokrenuti pilot programe zapošljavanja mladih
stručnjaka u civilnim organizacijama;
14
· jačati profesionalne kapacitete za suradnju s civilnim društvom u jedinicama
lokalne i regionalne samouprave;
· podučavanje studenata o značenju, ulozi i postignućima civilnog društva može
biti prepoznatljiv doprinos ulaganju u održivi razvoj civilnog društva;
· potrebno je promovirati građanske vrline i volontiranje kroz sustav obrazovanja,
kontinuirano i od najranije dobi itd.“ (CERANEO, CIVICUS, 2011)
Na sljedećem grafikonu, Grafikonu 3. prikazan je Indeks održivosti OCD-a u Republici
Hrvatskoj od 1997. do 2012. godine.
Grafikon 3. Indeks održivosti OCD-a u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2012. godine
Izvor: CERANEO 2013.
Uz civilno društvo vezan je i pojam socijalnog kapitala. Socijalni kapital predstavlja
obilježje organizacije društva koje čine norme i vrijednosti kao i društvene mreže koje
olakšavajući koordinirane akcije povećavaju učinkovitost društva. (Bežovan i Zrinščak,
2007, str. 156)
15
„Civilno društvo kao zbirna imenica uključuje različite organizacije civilnog društva
koje se nazivaju dobrovoljačkim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim i trećim
sektorom.“ Zajednička stavka im je sloboda udruživanja i djelovanje za opće dobro. U
nastavku slijede objašnjenja prethodno navedenih pojmova:
Neprofitni sektor označava da se organizacije primarno ne osnivaju radi ostvarivanja
profita, dobrotvorni sektor odnosi se na pomoć koju organizacije dobivaju od privatnih
osoba npr. dobrotvorne donacije u humanitarne svrhe. Dobrovoljni sektor ističe ulogu
dobrovoljnog – volonterskog rada u organizacijama dok treći sektor naglašava da osim
države i privatnog sektora postoji i treće područje koje utječe na razvoj društva.
(Bežovan, 2004, str. 18) U nastavku slijedi Dijagram 1. koji prikazuje civilno društvo
kao dio tri sektora društva.
Dijagram 1.: Civilno društvo kao dio tri sektora društva
Izvor: samostalna izrada prema Holloway 2001, str. 7
Privatni
sektor
Građanski sektor
Javni
sektor
Civilno
društvo
16
„Pojam neprofitnog sektora odnosi se na organizacije koje pružaju različite javne
usluge. Neprofitnost se može povezati s povoljnim poreznim statusom koji organizacije
imaju vezano uz djelovanje i mogućnost primanja donacija kao porezno priznatih
rashoda.“ (Bežovan i Zrinščak, 2007, str. 18) John Hopkins proveo je prvo važnije
međunarodno istraživanje neprofitnog sektora, Comparative Nonprofit Sector Project
(CNP). Njegovo istraživanje rezultiralo je boljem shvaćanju ekonomske funkcije
sektora, njegove veličine, strukture i financiranja. (Matanević i Bežovan, 2013, str, 22-
23)
Prema Lesteru Salomonu (1993) i njegovim istraživanjima uzročnik razvoja neprofitnog
sektora su krize i promjene koje se događaju u zadnjih par desetljeća. Krize koje su
utjecale su kriza socijalne države, kriza razvoja, kriza okoliša i kriza socijalizma.
Kriza socijalne države pojavila se nakon Drugog svjetskog rata kada se javlja interes za
razvoj privatnih, neprofitnih organizacija, a povezana je i s naftnim šokovima
sedamdesetih godina koji je uzrokovao smanjenje ekonomskog rasta i utjecao na
smanjenje javnih izdataka za javne potrebe. Tada dolazi do promjena u programima
socijalne politike jer osim državnih programa postoje i programi neprofitnih i privatnih
profitnih organizacija.
Kriza razvoja je usporedan proces s krizom socijalne države. Povezana je s problemima
dominacije države i državnih organizacija u problemima razvoja. Novoosnovane
neprofitne organizacije pokazuju se fleksibilnijim i uspješnijim u svojim programima.
Kriza okoliša sedamdesetih godina pokazuje zabrinjavajuće rezultate. Država sa svojim
postojećim aparatima ne može utjecati na te probleme pa građani kroz privatne,
neprofitne organizacije prisiljavaju državu na nove oblike ponašanja.
Kriza socijalizma odnosi se na obećanja o socijalnoj pravdi i gospodarskom obilju koja
postaju neuvjerljiva u drugoj polovici osamdesetih godina. Dolazi do pojave brojnih
inicijativa i organizacija koje organiziraju alternativne programe koji pomažu
građanima u podmirivanju potreba. (Bežovan, 1995, str. 195)
2.1.Vrste neprofitnih organizacija
Neprofitne organizacije dio su civilnog društva. „Neprofitna organizacija sva stečena
sredstva troši za djelovanje i razvijanje svoje djelatnosti.“ Ukoliko ostvari dobitak njega
17
ne dijeli sa zaposlenima i za razvijanje svoje djelatnosti već ga koristi za ostvarivanje
svojih ciljeva, za vlastiti razvoj i kvalitetu svoga rada. (Ovsenik i Ambrož, 1999, str.
101) Djelatnosti neprofitnih organizacija služe za zadovoljavanje općih interesa i
zajedničkih potreba šire zajednice isporukom dobara i usluga. Ukoliko je djelatnost
neprofitne organizacije podržana od strane države, isporuka dobara i usluga obavlja se u
skladu s državnom politikom. Odnosi s korisnicima usluga uspostavljaju se bez
neposredne tržišne veze. (Vašiček i suradnici, 2000, str. 11)
Salomon i Anheier (1992) su oblikovali više definicija neprofitnih organizacija koje
slijede u nastavku. Pravna definicija zapisana je u pozitivnom pravu uz pomoć kojeg
država uređuje djelovanje neprofitnih organizacija koje ubrajamo u neprofitni sektor.
Neprofitna je organizacija ona čije su značajke opisane u zakonu kao takve. Ekonomska
definicija opisuje izvor dohotka neprofitne organizacije. Prema toj definiciji u treći
sektor ubrajamo samo neprofitne organizacije koje veći dio svojih prihoda prikupe od
članarine i dobrotvornih donacija, a ne prodajom proizvoda i usluga na tržištu i ne iz
državnih financijskih izvora. Funkcionalna definicija služi za razlikovanje organizacije
prema cilju i funkciji, a prema strukturno – operacionalnoj definiciji neprofitne
organizacije su one koje su formalno ustanovljene i imaju određeni stupanj
organizacijskog kontinuiteta, čime su isključeni asocijacijski oblici udruživanja ljudi,
privatne i nevladine prema svom ustrojstvu, ali ih može financirati država i u svojim
upravnim odborima mogu imati predstavnike vladine i državne administracije. (Ovsenik
i Ambrož, 1999, str. 101-102)
Neprofitne organizacije imaju brojna obilježja koja ih razlikuju od profitnih organizacija
pa možemo reći da neprofitne organizacije ublažavaju posljedice profitnog djelovanja u
društvu. Ostala obilježja neprofitnih organizacija s naglaskom na razlike između
profitnih i neprofitnih organizacija su:
1. „odsustvo mjerenja profita (djelatnost nije usmjerena stvaranju profita, tako da
ta mjera nije nužna);
2. razlika u poreznim i zakonskim određenjima (neprofitne organizacije imaju
drugačiji porezni tretman i posebnu zakonsku regulativu u odnosu na profitne
organizacije);
3. razvoj neprofitnih organizacija usmjeren je pretežito na pružanje usluga;
18
4. veća su ograničenja neprofitnih organizacija u određivanju (promjeni) ciljeva i
formuliranju strategija;
5. manja zavisnost od financijske podrške stranaka (klijenata) (uspješnost
poslovanja profitno orijentiranih jedinica zavisi od financijske podrške klijenata
npr. ako kupci ne plate kupljene proizvode profitna organizacije je u
financijskom škripcu dok to ne mora biti slučaj kod neprofitnih organizacija;
prema načinu financiranja postoje dvije vrste neprofitnih organizacija:
organizacije financirane prodajom usluga čiji prihod i uspješnost zavise od broja
klijenata npr. privatne škole i bolnice i organizacije financirane donacijama,
subvencijama i potporama gdje nema izravne veze između primaoca usluga
(klijenata) i izvora financiranja što znači da uspješnost ne zavisi od financijske
podrške klijenata (klijent ne plaća primljenu uslugu));
6. dominantnost visokog stupnja profesionalizma (ta obilježja izražena su u
strukovnim udruženjima);
7. različitost u načinu upravljanja neprofitnim organizacijama (neprofitnim
organizacijama upravljaju razni odbori i skupštine koje izvršne ovlasti prenose
na imenovane izvršitelje npr. odbore ili pojedince; postoji niz utjecaja na
upravljačke strukture iz raznih izvora, te često može doći do konfliktnosti
ciljeva;
8. različitosti u strukturi upravljanja (podijeli ovlasti);
9. važnost političkog utjecaja (neprofitne organizacije mogu biti produžena ruka
nečije političke moći, ali i obrnuto u neprofitnim organizacijama može se
koncentrirati značajna politička snaga koja će imati utjecaj na tekuća politička
zbivanja);
10. tradicija neadekvatne upravljačke kontrole (iz ciljeva poslovanja (odsustvo
profita kao motiva poslovanja) i organizacije neprofitnih organizacija
(postojanje skupština, odbora i raznih drugih upravljačkih tijela) proizlazi
odsustvo značajne upravljačke kontrole; navedeno ne znači da kontrole nema,
nego da nije izražena u tako značajnom obimu kao kod profitno orijentiranih
organizacija“. (Antony i Young, 1988, str. 54)
19
Prema gore navedenim obilježjima organizacije možemo podijeliti prema brojnim
kriterijima na:
1. prema kriteriju vlasništva:
a) privatne,
b) javne (državne, društvene).
2. prema kriteriju djelatnosti koju obavljaju:
a) privredne,
b) neprivredne organizacije.
3. prema kriteriju mjerenja uspjeha poslovanja organizacije su ustrojene kao:
a) profitne organizacije – osnovni cilj egzistencije je ostvarivanje profita
(dobiti),
b) neprofitne organizacije – njihov primarni cilj egzistencije nije ostvarivanje
profita nego zadovoljavanje određenih javnih potreba; kod neprofitnih
organizacija ne postoji neposredna tržišna veza između tih organizacija kao
davatelja usluga i njihovih korisnika kao primatelja usluga.
4. prema kriteriju načina financiranja organizacije se dijele na:
a) organizacije financirane prodajom proizvoda, roba ili usluga – tržišni
mehanizam je instrument mjerenja učinkovitosti poslovanja profitno
orijentirane organizacije,
b) organizacije financirane sredstvima doprinosa, poreza, raznih subvencija,
dotacija, članarina i sl. – nepostojanje tržišta kao instrumenta alokacije
resursa u zadovoljavanju javnih potreba.
Obilježja koja ističu razlike između profitnih i neprofitnih organizacija prema Granofu
(1998) su:
1. različitost svrhe i cilja osnivanja i djelovanja;
2. financiranje putem proračuna i drugih izvora, ne putem tržišta;
3. rashodi poslovanja pokrivaju se osiguranim prihodima;
4. proračun, a ne godišnji financijski izvještaj je najvažniji financijski dokument;
20
5. izvršenje proračuna je pokriveno računovodstvom i financijskim izvještavanjem;
6. potrebno je osigurati uravnotežen proračun;
7. prihodi ne zavise od odnosa ponude i potražnje;
8. nema direktne povezanosti između prihoda i rashoda;
9. dugotrajna imovina nije povezana s prihodima niti s očuvanjem imovine;
10. izvori mogu biti restriktivni;
11. nema izraženih vlasničkih interesa (npr. mogućnost prodaje);
12. smanjenje razlike između internog i eksternog računovodstva i izvještavanja.
Na temelju navedenih kriterija neprofitne organizacije možemo definirati kao javne i
privatne organizacije iz područja neprivrede koje se financiraju iz poreza, doprinosa,
subvencija, dotacija, članarina i sl. (Vašiček i suradnici, 2000, str. 12-13)
2.1.1. Državne neprofitne organizacije
„Neprofitne organizacije koje su u cijelosti financirane iz proračuna nazivaju se državne
(javne, proračunske) neprofitne organizacije. Državne neprofitne organizacije su u
vlasništvu ili s osnivačkim pravima države ili lokalnih jedinica te su osnovane
proračunskim sredstvima. One se dijele na:
1. tijela državne uprave i državne vlasti;
2. tijela jedinica lokalne uprave i samouprave;
3. druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće i/ili izdaci osiguravaju u
proračunu i proračunima jedinica lokalne uprave i samouprave (proračunski
korisnici → predškolske ustanove, škole, sveučilišta, fakulteti, druge znanstvene
organizacije, socijalne ustanove.
Proračunski korisnici (pravne osobe) mogu se prepoznati prema kriteriju izravnog
financiranja njihovih plaća i/ili izdataka iz proračuna. U praksi se pojavljuju dvije
mogućnosti:
a) sredstva za plaće i/ili izdatke neprofitne jedinice predviđaju se u posebnom
razdjelu i glavi proračuna – u tom slučaju neprofitna jedinica je proračunski
korisnik i time je obveznik primjene računovodstvenog sustava proračuna;
21
b) sredstva za plaće i/ili izdatke ne predviđaju se u posebnom razdjelu i glavi
proračuna već se djelatnost neprofitne organizacije financira transferiranjem
sredstava krajnjem korisniku – u tom slučaju neprofitna organizacije nije
proračunski korisnik i nije obveznik primjene računovodstvenog sustava
proračuna već računovodstva za neprofitne organizacije.“ (Vašiček i suradnici,
2000, str. 14-15)
2.1.2. Nevladine neprofitne organizacije
Kod pojma nevladinih (nedržavnih, privatnih) organizacija naglašava odvojenost od
Vlade i njenog utjecaja. Pojam nevladine organizacije ulazi u uporabu 1950-ih godina i
povezan je s radom agencija Ujedinjenih naroda u zemljama trećega svijeta u
postkolonijalnom razdoblju. Najčešće se pojam nevladinih organizacija veže uz
organizacije koje se bave ljudskim pravima i demokratizacijom. (Bežovan i Zrinščak,
2007, str. 18)
Nedržavne neprofitne organizacije financiraju se kao:
1. dobrotvorne (crkve i druge vjerske zajednice, humanitarne organizacije, zaklade
i sl.) ili na osnovi dotacija i subvencija (sportski klubovi);
2. članske (gospodarske komore, interesne i poslovne udruge, sindikati);
3. subjekti na komercijalnoj osnovi (ZOO vrtovi, parkovi).
Ostale nedržavne organizacije koje se ne financiraju iz proračuna su:
· političke organizacije i političke stranke;
· športska društva, klubovi i savezi;
· kulturno – umjetnička društva;
· strukovne udruge, zajednice i savezi;
· socijalno – humanitarne društvene organizacije;
· vjerske zajednice;
· organizacije i udruge mladeži;
· sindikati;
· udruge građana;
22
· druge organizacije osnovane po posebnim propisima za koje proizlazi da su
neprofitne i koje se ne financiraju iz proračuna (HAK, ZAP, turističke zajednice,
gospodarske komore, udruge poslodavaca i dr.)
Također, neke od nedržavnih neprofitnih organizacija mogu biti djelomično financirane
iz proračuna, najčešće putem transfera. Financirati se tako može određena djelatnost ili
pojedini projekt iz proračuna (npr. osim sredstava osnivača pojavljuju se i sredstva iz
proračuna). (Vašiček i suradnici, 2000, str. 15)
2.2. Zakonski okvir
Prvi propisi koji su oblikovali računovodstveni sustav neprofitnih organizacija doneseni
su 1994. kao Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 112/93) i
Pravilnik o računovodstvu i računskom planu neprofitnih organizacija (NN, br. 20/94 i
40/14). Tom Uredbom uređivalo se prikupljanje i obrada podataka, knjigovodstvene
isprave, temeljna financijska izvješća i druga područja glede računovodstva neprofitnih
organizacija. Neprofitna organizacije bila je obvezna voditi poslovne knjige i sastavljati
financijska izvješća prema načelu urednog knjigovodstva. Ova Uredba odnosila se na
ustanove, tijela državne uprave, Republiku i tijela državne vlasti, jedinice lokalne i
samouprave i uprave, te njihova tijela, vjerske zajednice, političke stranke, sindikate i
druge udruge građana te druge pravne osobe za koje iz zakona proizlazi da su neprofitne
organizacije. Ukoliko je neprofitna organizacija pored redovne djelatnosti obavljala i
djelatnost koja prema propisima obuhvaća plaćanje poreza na dobit tada se za tu
djelatnost trebalo voditi i računovodstvo u skladu s Zakonom o računovodstvu (NN, br.
90/92). (Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 112/93, 1994., - čl. 1)
Godine 2008. donesena je nova Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN
10/08) koja je donijela važne promjene kao što su ukidanje primjene fondovskog
računovodstva za neprofitne organizacije koje su imale obvezu primjene fondovskog
računovodstva u slučaju postojanja više od jedne djelatnosti kada su svaku djelatnost
morale pratiti kroz zaseban fond. Računovodstveno načela nastanka događaja
zamijenilo je modificirani novčani model pa računovodstvo i financijsko izvještavanje
23
postaje kompatibilno i usporedivo s neprofitnim državnim sektorom. Što se tiče
troškova nabave dugotrajne imovine isto je došlo do promjena te se oni kapitaliziraju i
ne priznaju u rashode u trenutku nabave već u vijeku korištenja imovine. Prve izmjene i
dopune Uredbe obavljene su početkom 2009. godine, a najveća izmjena dogodila se u
području financijskog izvještavanja uvođenjem Registra neprofitnih organizacija. Jedna
od izmjena vezana je i za način priznavanja donacija povezanih s izvršavanjem
ugovorenih programa (projekata i aktivnosti) i nefinancijskom imovinom koja se
amortizira te promjene u računskom planu. (Uredba o računovodstvu neprofitnih
organizacija 10/08, 2008) (Milić i suradnici, 2009, str. 13-14)
U listopadu 2014. godine donesen je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu
neprofitnih organizacija (NN, br. 121/14) o kojem će detaljnije biti napisano u poglavlju
2.2.1.
Ostali zakoni koji se moraju poštivati su: Zakon o računovodstvu (NN 109/07), Zakon o
proračunu (NN, 87/08), Zakon o fiskalnoj odgovornosti (NN 139/10), Zakon o lokalnoj
i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 19/13).
Zakon o udrugama (NN 70/97) donesen je 18. lipnja 1997. godine. Njime se uređuje
osnivanje, ustroj, pravni položaj i prestanak djelatnosti stranih udruga ako posebnim
zakonom nije drugačije određeno. Ovaj zakon ne odnosi se na sindikate, udruge
poslodavaca, političke stranke i vjerske zajednice. U međuvremenu se dogodilia
promjena Zakona o udrugama (NN 88/01) 2001. godine, a 6. lipnja 2014. godine
donesen je novi Zakon o kojemu će više biti rečeno u poglavlju 2.2.2.
Ostali zakoni koji se moraju poštivati su: Zakon o zakladama i fundacijama (NN
36/1995), Zakon o ustanovama (NN 29/1997), Zakon o humanitarnoj pomoći (NN
128/2010), Zakon o političkim strankama (NN 76/1993) i drugi.
24
2.2.1. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija
Nakon dugogodišnje primjene Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN
10/08) dolazi do promjena uspostavljanjem novog zakonodavnog okvira s kojim bi
došlo do uspostave dobrog financijskog upravljanja i kontrola u području
računovodstva, planiranja i programiranja, izrade financijskih planova i njihovog
izvršavanja te izvještavanja. Uredba je podbacila u zahtjevima za primjenom načela
javnosti i transparentnosti pogotovo u dijelu financijskog izvještavanja i nemogućnošću
propisivanja prekršajnih i kaznenih odredbi što je za posljedicu imalo da jedan dio
neprofitnih organizacija nije sastavljao financijske izvještaje koje je bio obvezan
sastaviti (nije ih predavao u utvrđenim rokovima). Isto tako veliki dio neprofitnih
organizacija nije upisan u Registar neprofitnih organizacija, a trebao bi biti. Zbog svih
tih nedostataka trebalo je oblikovati novi zakon kojim će se urediti sustav financijskog
poslovanja, računovodstva te nadzora nad financijskim poslovanjem i računovodstvom
neprofitnih organizacija. (Jakir-Bajo, 2014, str. 59) Tako je u listopadu 2014. godine
donesen novi Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih
organizacija (NN 121/14) s datumom stupanja na snagu 1. siječnja 2015. Tim zakonom
predviđeno je donošenje tri pravilnika:
1. Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola, izradi i izvršavanju
financijskih planova neprofitnih organizacija,
2. Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih
organizacija,
3. Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu,
4. Pravilnik o službenoj iskaznici i službenoj znački inspektora financijskog i
proračunskog nadzora će se uskladiti s odredbama ovog Zakona.
Danom stupanja na snagu Zakona prestala je vrijediti Uredba o računovodstvu
neprofitnih organizacija koja je uređivala područje: knjigovodstvenih isprava, poslovnih
knjiga, organizacije knjigovodstva, obavljanje popisa imovine i obveza, vlastitih izvora,
prihoda i rashoda, sadržaj i primjenu računskog plana, financijsko izvještavanje i druga
područja koja se odnose na računovodstvo neprofitnih organizacija.
25
Novim Zakonom definirani su obveznici primjene, načela sustava financijskog
poslovanja, izrada i izvršavanje financijskih planova, izvještavanje o potrošnji
proračunskih sredstava, računovodstvena načela i računovodstveni poslovi, poslovne
knjige i knjigovodstvene isprave, obveza i provedba popisa imovine i obveza, način
iskazivanja imovine, obveza i vlastitih izvora, priznavanje prihoda, rashoda, primitaka i
izdataka, financijsko izvještavanje, revizija godišnjih financijskih izvještaja, Registar
neprofitnih organizacija, javna objava godišnjih financijskih izvještaja te nadzor nad
financijskim poslovanjem, računovodstvenim poslovima i predajom financijskih
izvještaja. (Jakir-Bajo, 2015, str. 283)
Obveznici primjene ovog Zakona su: domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade,
ustanove, fondacije, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca,
sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti,
za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera. Što se tiče političkih
stranki na njih se odnose samo odredbe za vođenje poslovnih knjiga i upis u Registar
neprofitnih organizacija. Financijsko poslovanje, izvještavanje i nadzor političkih
stranaka uređen je Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe
(NN 24/11). Vjerske zajednice primjenjuju Zakon u dijelu koji se odnosi na dostavu i
sastavljenje izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava. Vjerske zajednice mogu biti
predmet kontrole na licu mjesta o utrošku proračunskih sredstava kao i financijskog
nadzora. Vjerske zajednice posebne su i po tome što se nisu obvezne upisati u Registar
neprofitnih organizacija niti voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća
prema Zakonu.
Ovaj Zakon ne odnosi se na poduzetnike na koje se primjenjuju odredbe Zakona o
računovodstvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i na proračunske
korisnike koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji
svoj cijeli sustav vode prema Zakonu o proračunu (NN 87/07). Isto tako obveznici
ovog Zakona nisu ni poduzetnici na koje se primjenjuju odredbe Zakona o
računovodstvu niti ustanove kojima su osnivači fizičke i druge pravne osobe koji su
obveznici utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost. (Jakir-Bajo,
2014, str. 59-60)
O ostalim posebnostima Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih
organizacija dotaknuti ćemo se u narednim poglavljima.
26
2.2.2. Zakon o udrugama
Novi Zakon o udrugama (NN 74/14) donesen je 6. lipnja 2014. Zakon o udrugama
regulira osnivanje i djelovanje udruga kao najbrojnije vrste organizacija civilnoga
društva u Republici Hrvatskoj. „Cilj donošenja novog zakona je osiguravanje
učinkovitog djelovanja udruga sa svojstvom pravne osobe te stvaranje preduvjeta za
djelotvorno financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode
udruge u Republici Hrvatskoj.“ (Ured za udruge, 2015) Zakonom se razrađuje Ustavom
zajamčeno pravo na udruživanje građana kao svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog
udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, radi zaštite probitaka ili zauzimanja
za zaštitu ljudskih prava i sloboda, ekoloških, humanitarnih, informacijskih, kulturnih,
nacionalnih, pronatalitetnih, prosvjetnih, socijalnih, strukovnih, sportskih, tehničkih,
zdravstvenih, znanstvenih ili drugih uvjerenja i ciljeva, a bez namjere stjecanja dobiti.
(Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014, -čl. 4)
Neki od razloga donošenja novog Zakona su: (Ured za udruge, 2014)
· „previše složen postupak likvidacije i brisanja udruga iz registra;
· velika razlika između broja registriranih i stvarno aktivnih udruga;
· nedovoljno razrađeni uvjeti dodjele financijskih podrška udrugama iz javnih
izvora;
· otežana mogućnost članovima udruga i zainteresiranoj javnosti da se redovito
upoznaju s temeljnim aktima, djelatnostima i rezultatima rada udruga te provode
nadzor u područjima od njihovog interesa;
· ograničeni opseg podataka u registru udruga;
· nedostupnost podataka iz financijskih izvještaja udruga o financijskom
poslovanju udruga prepreka je približavanju udruga široj javnosti;
· neodgovarajuća klasifikacija udruga u registru udruga,
· neprecizne odredbe o nadzoru;
· različita tumačenja i neujednačene primjene odredbi iz Zakona, od strane
nadležnih registracijskih tijela i samih udruga koje nisu te elemente uredile
statutom;
· nejasne odredbe o upravljanju udrugom i tijelima udruge, udruživanju udruga u
saveze, članstvu, skupštini udruge, poštivanje načela demokratskog zastupanja i
27
demokratskog očitovanja volje članova kod unutarnjeg ustroja udruge, stjecanju
i raspodjeli imovine te obavljanju gospodarskih djelatnosti;
· značajan korak u jačanje autonomije u radu udruga, kao privatno – pravnih
osoba koje osnivaju i kojima upravljaju njihovi članovi;
· temelji za razvoj mjerila, kriterija i postupaka za proračunske dotacije
projektima i programima od interesa za opće dobro koje provode udruge.“
Novim Zakonom o udrugama uređuje se:
· osnivanje;
· pravni položaj;
· djelovanje;
· registracija;
· financiranje;
· imovina;
· odgovornost;
· statusne promjene;
· nadzor;
· prestanak postajanja udruge sa svojstvom pravne osobe;
· upis i prestanak djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj;
· druga pitanja od značaja za statusno – pravni položaj udruga.
Budući da je udruživanje u političke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge
poslodavaca uređeno drugim propisima na njihovo djelovanje se ne odnosi Zakon o
udrugama. Ovim Zakonom nije uređeno djelovanje udruga koje nemaju svojstvo pravne
osobe. (Ured za udruge, 2014)
Ostale posebnosti i obilježja udruga biti će objašnjeni u sljedećim poglavljima.
2.2.3. Registri neprofitnih organizacija
U ovom poglavlju obrađene su dvije vrste registara, Registar neprofitnih organizacija i
Registar udruga.
28
„Registar neprofitnih organizacija je središnji izvor podataka o neprofitnoj organizaciji
potrebnih za utvrđivanje i praćenje obveze sastavljanja i podnošenja financijskih
izvještaja, utvrđivanje financijskog položaja i poslovanja te namjenskog korištenja
sredstava proračuna.“ (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih
organizacija, NN 121/14, 2014., -čl. 33) Ministarstvo financija zaduženo je za vođenje
Registra neprofitnih organizacija koji se vodi u elektroničkom obliku na njihovim
stranicama. Ministarstvo financija propisuje i njegov izgled i sadržaj prijave. Neprofitna
organizacije je obvezna upisati se u Registar neprofitnih organizacija i to na temelju
prijave (Obrazac RNO) dostavljene Ministarstvu financija najkasnije 60 dana od upisa u
matični registar2. Prijava se popunjava i predaje samo jednom prilikom upisa u
Registar. Sami upis u Registar je uvjet za dobivanje sredstava iz državnog proračuna,
proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih javnih izvora
međutim to ne vrijedi za političke stranke i vjerske zajednice. Ukoliko dođe do
promjene podataka neprofitne organizacije ona je dužna podnijeti prijavu (Obrazac
RNO-P) za upis promjene u roku od sedam dana od upisa promjene u matični registar, a
ako se promjena ne upisuje u matični registar onda je rok 30 dana od nastanka
promjene. Brisanjem iz matičnog registra neprofitna organizacija biva izbrisana iz
Registra neprofitnih organizacija, a voditelj odgovarajućeg registra šalje obavijest o
brisanju Ministarstvu financija u roku od 30 dana. (Zakon o financijskom poslovanju i
računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014., - čl 33-36)
Prijava (Obrazac RNO) neprofitnih organizacija se sastoji od tri dijela podataka:
(Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih
organizacija, 2015, -čl. 16)
1. opće podatke (naziv neprofitne organizacije, skraćeni naziv neprofitne
organizacije, OIB, matični broj, račun, adresu, statističku ocjenu, naziv matičnog
registra, šifru djelatnosti itd.);
2. podatke o zakonskom zastupniku/osobama ovlaštenima za zastupanje;
3. podaci za bazu financijskih izvještaja.
2 Matični registar je odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj u koji je neprofitna organizacija upisana
prilikom osnivanja. (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN
121/14, 2014., - čl. 34)
29
Ministarstvo financija prilikom upisa podataka iz Obrasca RNO dodjeljuje redni broj
neprofitnoj organizaciji. U nastavku slijede prilozi, Slika 1. na kojem je prikazan
Obrazac RNO i Slika 2. s prikazom Obrasca RNO-P te Slika 3. koja prikazuje ulaz u
sustav za pretraživanje Registra neprofitnih organizacija.
Slika 1. Obrazac RNO
Izvor: Ministarstvo financija, 2015.
30
Slika 2. Obrazac RNO-P
Izvor: Ministarstvo financija, 2015.
31
Slika 3. Registar neprofitnih organizacija
Izvor: Ministarstvo financija, 2015.
U Registar udruga, udruge se upisuju dobrovoljno i na zahtjev osnivača udruge. Zahtjev
za upis podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge. „Registar udruga i Registar
stranih udruga su središnje elektroničke baze podataka koje vode nadležni uredi
jedinstveno za sve udruge, odnosno strane udruge u Republici Hrvatskoj.“ (Zakon o
udrugama, NN 74/14, 2014, -čl.22) Sadržaj Registara propisan je pravilnikom od strane
Ministra kao i način njihova vođenja, obrasci za upis u registre te zahtjev za upis
promjena u te registre. Oba Registra udruga su javna, a njihovi podaci dostupni su na
mrežnoj stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za opću upravu. U Registru
udruga putem poveznice na Registar neprofitnih organizacija javnosti su dostupna
izvješća o financijskom poslovanju udruge s propisanom dokumentacijom. „Zahtjevu za
upis u Registar udruga prilažu se: (Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014, -čl. 23)
· zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupine;
32
· odluka skupštine o pokretanju postupka za upis u Registar udruga, ako takva
odluka nije donesena na osnivačkoj skupštini;
· statut;
· popis osnivača;
· osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje i osobno ime ili naziv likvidatora;
· izvod iz sudskog ili drugog registra za stranu pravnu osobu osnivača udruge;
· preslika osobne iskaznice ili putovnice za osnivače, likvidatora i osobe ovlaštene
za zastupanje;
· suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela za obavljanje određene djelatnosti, kada
je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge;
· ovjerena suglasnost zakonskog zastupnika;
· ovjerena izjava o nazivu udruge.“
Nakon predaje zahtjeva za upis, nadležni ured je dužan donijeti rješenje o zahtjevu za
upis u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis. Ukoliko službena
osoba nadležnog ureda utvrdi da statut udruge nije u skladu sa zakonom ili ako nisu
priloženi odgovarajući dokazi podnositelj zahtjeva za upis u registar treba uskladiti
statut ili dostaviti dokaze u roku koji ne može biti kraći od 15 dana. Rješenje o upisu u
registar mora sadržavati: naziv, sjedište, registarski broj upisa, ciljeve i djelatnosti
udruge ako su propisane statutom, dokaz da udruga upisom u Registar udruga stječe
svojstvo pravne osobe te da će se upis u Registar udruga izvršiti danom izvršenosti
rješenja, ime ili naziv likvidatora udruge te imena osoba ovlaštenih za zastupanje
udruge. Upis u Registar udruga izvršava se po izvršenosti rješenja o upisu. Rješenje o
upisu udruge koja je u statutu propisala djelatnosti nadležni je ured obvezan po upisu u
Registar udruga dostaviti Poreznoj upravi (Ministarstvu financija). Ukoliko nadležni
ured ne donese rješenje o upisu u roku od 30 dana do dana predaje zahtjeva
podrazumijeva će se da je udruga upisana u Registar idućeg dana nakon isteka tog roka.
Zahtjev za upis može biti i odbijen ako su statutom određeni ciljevi i djelatnosti koji
stoje u suprotnosti s Ustavom ili zakonom ili ako podnositelj u roku ne priloži
odgovarajuće dokaze. Osoba ovlaštena za zastupanje udruge podnosi nadležnom uredu i
zahtjev za promjenom podataka u roku od 60 dana od dana donošenja odluke o
33
promjeni, ali ako je zahtjev podnesen nakon tog roka, osim ako se odnosi na prestanak
udruge, odbacit će se s rješenjem. (Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014., - čl. 22 – 27)
„Cilj registra udruga je olakšati uvid javnosti u djelovanje i financiranje udruga iz
javnih izvora i pridonijeti transparentnosti njihova djelovanja za opće dobro.“ (Ured za
udruge, 2014)
Na sljedećim slikama, Slici 4. prikazan je upis udruge u Registar udruga Republike
Hrvatske i Slika 5. koja prikazuje sustav za pretraživanje Registra udruga.
Slika 4. Upis udruge u Registar udruga
34
Izvor: Ministarstvo uprave, 2015.
35
Slika 5. Registar udruga
Izvor: Ministarstvo uprave, 2015.
U Registar neprofitnih organizacija je do sredine lipnja 2014. godine upisano 26.362
neprofitnih organizacija. Najviše je upisano udruga 23.617 od 51.435 koliko ih je
upisano u matični Registar udruga. U Registar neprofitnih organizacija upisano je još i:
598 saveza udruga, 112 udruga poslodavaca, 24 strane udruge, 422 ustanove, 292
turističke zajednice, 282 sindikata, 227 umjetničkih organizacija, 137 zaklada, 199
vjerskih zajednica i pravnih osoba osnovanih od strane vjerskih zajednica, 96 političkih
stranaka, 4 fundacije i 64 komore.
36
3. RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
Računovodstvo se razvija od početka ljudske civilizacija. Pojava prvih
računovodstvenih dokumenata povijesna je pretpostavka o postajanju poslovnog života
starih civilizacija i o prvim računovođama.
Postoje različite definicije računovodstva te postoje četiri pristupa njihovog definiranja:
1. računovodstvo kao vještina, tehnika ili umijeće;
2. računovodstvo kao znanstvena disciplina;
3. računovodstvo kao uslužna funkcija poslovnog subjekta;
4. računovodstvo kao dio upravljačkog informacijskog sustava poslovnog subjekta.
Definiranje računovodstva kao vještine, tehnika ili umijeća evidentiranja poslovnih
događaja podrazumijeva jednu od najstarijih definicija. Povijest te definicije seže u
vrijeme srednjovjekovnih talijanskih trgovačkih obitelji. Sličnu definiciju donosi 1941.
godine Američki institut ovlaštenih javnih računovođa (AICPA) koji definira
računovodstvo kao „vještinu evidentiranja, klasificiranja i sumiranja u novcu izraženih
poslovnih transakcija kao i interpretacija rezultata te vještine“.
Mnogo autora definira računovodstvo kao znanstvenu disciplinu, a najvažnija definicija
smatra se E. S. Hendriksena koja glasi: „Računovodstvo kao teorija može se definirati
kao logičko zaključivanje na temelju uspostavljenih načela koja pružaju opći okvir u
kojem djeluje računovodstvena praksa, ali i vodič za razvoj nove prakse i postupaka.“.
Prilikom promatranja računovodstva kao jedne od uslužnih funkcija prema jednoj
skupini autora definicija glasi: „Računovodstvo je uslužna aktivnost poduzeća. Njegova
funkcija je pružanje računovodstvenih informacija o poslovnim događajima
zainteresiranim stranama kao što su menadžeri, investitori i kreditori.“ Prema drugoj
definciji, definiciji Američkog instituta ovlaštenih javnih računovođa (AICPA)
„računovodstvo treba osigurati kvantitativne informacije primarno financijske prirode o
poslovanju subjekata s namjerom njihova korištenja u poslovnom odlučivanju.“.
Razvojem informatičke tehnologije sedamdesetih i osamdesetih godina o računovodstvu
se govori kao o dijelu informacijskog sustava. Jedna od široko prihvatljivih definicija je:
„Računovodstvo je informacijski sustav. Računovodstveni informacijski sustav je
podsustav upravljačkog informacijskog sustava.“, razradom te definije, nova definicija
37
glasi: „Računovodstvo je informacijski sustav koji mjeri poslovne događaje, procesira
informacije u izvještaje te komunicira pomoću informacija s nositeljima odlučivanja
poslovnog subjekta.“. (Gulin i suradnici, 2010, str. 11-15)
Prvi računovodstveni dokumenti pronađeni su na prostoru staroga Babilona, a veliki
doprinos razvoju računovodstva i računovodstvenog zanimanja imale su egipatska,
grčka i rimska civilizacija. Egipatska i grčka civilizacija doprinjele su razvoju državnog
računovodstva i potrebnih znanja za državne računovođe dok je rimska civilizacija
utemeljila institut poreznog računovodstva i poreznog računovođe. (Gulin i suradnici,
2010, str. 3)
Pronalaskom pisma i papira, izumom tiskarskog stroja3 te zamjenom rimskih brojeva
arapskima stvorena je podloga za razvoj računovodstva. Hamurabijevim zakonom u 8.
st. prije Krista trgovci su se obvezali bilježiti podatke o primitcima i izdacima novca. U
Egiptu na Sveučilištu u Aleksandriji računovodstvo se predavalo kao posebna znanost.
Na području stare Grčke, u državama gdje je bila razvijena trgovina poslovanje se
vodilo pomoću više knjiga od kojih je svaka imala drugačiju namjenu. U knjigama su se
iskazivali državni prihodi i rashodi, a to iskustvo se prenjelo na područje Italije (Rim,
Genova, Venecija). U Italiji dolazi do širenja trgovine i trgovačkih kuća, bankarstva,
pomorstva i obrtništva, a čiji se podaci iskazuju u poslovnim knjigama. Svaka od tih
poslovnih knjiga je imala svoju namjenu, a vođene su od strane vlasnika. U jednu
knjigu bilježene su poslovne promjene vremenskim slijedom i ta se knjiga smatra
prethodnicom današnje knjige „dnevnik“ kao kronološke evidencije. U drugoj su se
bilježili izdatci i primitci novca, kreditni odnosi s drugim osobama, što danas
predstavlja „knjigu blagajne i analitičkog računovodstva kupaca i dobavljača“. (Safret,
2006, str. 6)
U računovodstvenoj povijesti posebno mjesto zauzima razvoj dvojnog knjigovodstva
čiji su početci vezani za Italiju odnosno Genovu i 14. st. koje talijanski računovođe
uzimaju kao vrijeme i mjesto nastanka dvojnog knjigovodstva. U Genovi je 1340.
godine pronađena najstarija glavna knjiga (Massari of Genova) u kojoj su trgovačke
transakcije knjižene po načelu dvojnog knjigovodstva. Metoda dvojnog knjigovodstva
nazivana je tada i „talijanskom metodom“. U razvoju računovodstva veliku ulogu imali
3 Gutenberg, početak 15. st.
38
su talijanski franjevac fra Luca Pacioli i Dubrovčanin Benedikt Kotruljević koji je živio
u Napulju. Fra Luca Pacioli smatra se „ocem suvremenog računovodstva“ jer je prvi u
pisanom obliku objavio i ilustrirao sustav dvojnog knjigovodstva u knjizi Summa de
Aritmetica, Geometria, Proportioni et Proportionalita4 iz 1494. godine, ali se također
navodi da Luca Pacioli „nije izmislio dvojno knjigovodstvo, već je sistematizirao i
popularizirao metodu dvojnog knjigovodstva.“ Prvu knjigu u kojoj se znanstveno
teorijski i praktično opisuje dvojno knjigovodstvo te su objašnjena načela
računovodstva: urednosti, ažurnosti i javnog značaja knjiga trgovca je knjiga Benedikta
Kotruljevića „O trgovini i savršenom trgovcu“ iz 1458. godine. Nizozemski inženjer i
matematičar S. Stevin (1605.) napravio je prvi godišnji obračun rezultata, a pola stoljeća
kasnije (1673.) Francuz J. Savary pod utjecajem francuskog trgovačkog zakona (Code
de Commerce) propisao je izradu bilance i izvještaja o dobiti svake druge godine.
Pojava industrijske revolucije nametnula je potrebu ujednačavanja zakonskih propisa na
području računovodstva. Od 19. st. može se govoriti o sustavnom obrazovanju za
računovodstvenu profesiju za čiji su razvoj bili potrebni određeni preduvjeti: razvoj
profesionalnih udruga računovođa i uvođenje računovodstva na sveučilišta. Godine
1887. osnovana je prva računovodstvena udruga u Americi, Američka udruga javnih
računovođa (AAPA), a 1896. godina uzima se kao „rođenje znanstvene profesije“ kada
država New York donosi Zakon o ovlaštenju javnih računovođa (CPA). Razvojem
suvremene informatičke tehnologije tijekom 20. st. ubrzao se rast financijskih tržišta i
povećala se potreba za ujednačavanjem računovodstvene regulative i izvještavanja. Veći
dio zemalja ima razvijene računovodstvene standarde međutim za potrebe izvještavanja
na međunarodnim tržištima koriste se američki računovodstveni standardi (US GAAP)
ili Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI). (Gulin i suradnici, 2010,
str. 4-5)
Do 1991. godine svi poslovni subjekti u Republici Hrvatskoj bili su u državnom
vlasništvu međutim stjecanjem neovisnosti 1991. započinje vlasnička i gospodarska
reforma. Tada dolazi do privatizacije dijela poslovnih subjekata dok ostatak ostaje u
vlasništvu države i dio je daljnje privatizacije. Privatiziranim poslovnim subjektima više
ne odgovara postojeća računovodstvena infrastruktura. Temeljno obilježje
4 O aritmetici, geometriji, proporcijama i proporcionalnostima
39
računovodstvene infrastrukture do 1992. godine bio je singularan sustav financijskog
izvještavanja. Karakteristika tog sustava bila je da su se svi financijski izvještaji prema
Zakonu o računovodstvu predavali u Službu društvenog knjigovodstva. Osnovna
obilježja računovodstvenog sustava bila su:
a) knjigovodstvena evidencija temelji se na sustavu dvojnog knjigovodstva;
b) jednoobrazno računovodstvo realizira se jedinstveno propisanim kontnim
planom za sva društvena poduzeća;
c) jednoobraznim računovodstvom osigurava se unifikacija financijskih izvještaja
(bilanca stanja i bilanca uspjeha);
d) kategorija uspjeha državnih poduzeća do 1989. bio je dohodak kao razlika
između ukupnog prihoda i utrošenih sredstava; utrošena sredstva ne sadrže plaće
(osobne dohotke) koji su element raspodjele dohotka;
e) dobit (ili gubitak) je kategorija uspjeha koja se zahtijeva od društvenih poduzeća
prvi put prema Zakonu o računovodstvu iz 1989.; dobit (prije poreza) jest razlika
između ukupnog prihoda i ukupnih rashoda u kojima su sadržani i troškovi
plaća.
Krajem 1992. godine donesen je novi Zakon o računovodstvu s datumom stupanja na
snagu 1. siječnja 1993. Tim zakonom je inauguriran dualni sustav financijskog
izvještavanja, sustav u kojem se sastavlja jedan set financijskih izvješća za vanjske
korisnike, a drugi set sastavlja se prema poreznim zakonima i dostavlja se državnim
institucijama. Osnovna obilježja Zakona o računovodstvu iz 1992. godine su:
a) Zakonom se ne propisuje kontni plan, već razradu kontnog plana čini svaki
subjekt prema svojim specifičnim potrebama, pri čemu mora osigurati pozicije
bilance i računa dobiti i gubitka koje su propisane Zakonom;
b) propisan je okvirni sadržaj temeljnih financijskih izvještaja (bilance i računa
dobiti ili gubitka) na temelju IV. Direktive EU;
c) propisana su osnovna načela procjenjivanja po uzoru na IV. Direktivu EU;
d) Zakon poziva sve subjekte (koji se listaju i ne listaju) na izravnu primjenu MRS
– a; ovim zakonom osnovan je Hrvatski odbor za računovodstvo i
računovodstvene standarde (HORRS); zadatak HORRS-a bio je praćenje,
usklađivanje i objašnjavanje primjene MRS-a.;
40
e) propisana je konsolidacija financijskih izvještaja subjekata koji su matica (imaju
kontrolu ili više od 50% udjela u podružnicama);
f) propisana je revizija financijskih izvještaja jednom godišnje svih velikih i
srednjih subjekata koji su dionička društva (listaju se ili bi se mogli listati na
financijskim tržištima), za male subjekte propisana je revizija svake treće
godine. (Gulin i suradnici, 2010, str. 8-10)
Dobivanjem statusa kandidata za punopravno članstvo5 Hrvatske u Europskoj uniji
nastavljen je proces usklađivanja računovodstvene regulative s regulativama Europske
unije. Za proces usklađivanja bila je važna Uredba EU iz 2002. godine prema kojoj
poslovni subjekti članica EU trebaju od 01. siječnja 2005. obvezno primjenjivati MSFI
ukoliko kotiraju na burzama i sastavljaju konsolidirane financijske izvještaje. U skladu s
tom Uredbom Republika Hrvatska donijela je novi Zakon o računovodstvu s datumom
stupanja na snagu od 01. siječnja 2006. Novim Zakonom implementiraju se MSFI za
sve velike poslovne subjekte, a za srednje i male subjekte dopuštena je primjena MSFI
ili standarada financijskog izvještavanja koje donosi Odbor za standarde financijskog
izvještavanja koji su u skladu s MSFI. Budući da u toku pregovara o članstvu,
pregovarači EU zahtijevaju razvoj nacionalnih (lokalnih) računovodstvenih standarada
za potrebe malih i srednjih poduzeća dolazi do promjene Zakona o računovodstva.
Tada, treći po redu Zakon o računovodstvu stupa na snagu 01. siječnja 2008. godine.
Promjene Zakona dogodile su se i 2013. i 2014. godine. Promjena Zakona iz 2014.
godine bila je prekretnica u smislu zakonodavnog okvira za neprofitne organizacije
budući da stupanjem Zakona o računovodstvu na snagu 1. siječnja 2015. prestaje
vrijediti Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija.
3.1. Obilježja računovodstva neprofitnih organizacija
Prikupljanje i obrada podataka, računovodstvena načela i poslovi, poslovne knjige i
knjigovodstvene isprave, popis obveza i imovine, načela iskazivanja obveza, imovine i
5 Republika Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno članstvo 21. veljače 2003. godine, a 18. lipnja
2004. godine dobiva službeni status kandidata.
41
vlastitih izvora te priznavanja rashoda, prihoda, izdataka i primitaka, temeljna
financijska izvješča i ostala pitanja uređena su Zakonom o financijskom poslovanju i
računovodstvu neprofitnih organizacija.
Obveznici primjene računovodstva neprofitnih organizacija su:
· domaće i strane udruge i njihovi savezi;
· zaklade;
· fundacije;
· ustanove;
· umjetničke organizacije;
· komore;
· sindikati;
· udruge poslodavaca;
· druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje
dobiti.
Računovodstvo neprofitnih organizacija temelji se na načelima istinitosti, točnosti,
pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanja podataka. (Zakon o financijskom poslovanju i
računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -čl.7) Načelo točnosti
označava da svaka informacija koja se objavi u financijskom izvještaju istinito iskazuje
transakcije i druge poslovne događaje. Načelo pouzdanosti odražava svaku informaciju
u financijskom izvještaju u kojoj nema značajne pogreške i pristranosti, tj. kada vjerno
odražava ono što predstavlja. Osiguravanje prikazivanja podataka pojedinačno po
vrstama prihoda, rashoda, imovine, obveza i vlastitih izvora karakteristika je načela
pojedinačnog iskazivanja pozicija. (Jakir-Bajo, 2014, str. 61) Također, samo poslovanje
neprofitne organizacije mora se temeljiti na načelu dobrog financijskog upravljanja i
kontrola te načelu javnosti i transparentnosti.
Prema načinu knjiženja poslovnih događaja, i prema novčanom računovodstvenom
načelu i računovodstvenom načelu nastanka događaja razlikujemo jednostavno i dvojno
knjigovodstvo.
42
3.1.1. Jednostavno knjigovodstvo
Prema sustavu jednostavnog knjigovodstva poslovni se događaji knjiže u jednoj stavci,
tj. bez protustavke. Osnovna značajka jednostavnog knjigovodstva je da se izoliranim
bilježenjem prati stanje i kretanje samo određenih dijelova aktive i pasive. (Safret, 2006,
str. 9)
Zakonski zastupnik neprofitnih organizacija može donijeti Odluku o vođenju
jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog načela ukoliko je: (Zakon o
financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -
čl. 9)
1. vrijednost imovine neprofitne organizacije na kraju svake od prethodne tri
godine uzastopno manja od 230.000,00 kn;
2. godišnji prihod neprofitne organizacije u svakoj od prethodne tri godine
uzastopno manji od 230.000,00 kn;
3. prve tri godine od osnivanja neprofitna organizacija obvezna je voditi dvojno
knjigovodstvo pri čemu se godina osnivanja bez obzira na datum smatra prvom
godinom.
Prilikom vođenja jednostavnog knjigovodstva u poslovnim knjigama se iskazuju
poslovne promjene tek kada nastanu prometi gotovog novca te prihodi i rashodi prema
novčanom načelu. Novčano računovodstveno načelo znači da se učinci transakcija i
ostalih događaja priznaju ne kad nastanu već kad se primi ili isplati novac i/ili novčani
ekvivalent. Što znači da se primici i izdaci priznaju uz primjenu novčanog
računovodstvenog načela (načelo blagajne) te se oni kronološki iskazuju u poslovnim
knjigama na temelju primljenih uplata i obavljenih isplata uključujući i obračunska
plaćanja.
Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni računovodstvenog novčanog
načela donosi zakonski zastupnik neprofitne organizacije u roku koji je predviđen za
podnošenje godišnjih financijskih izvješća za prethodnu poslovnu godinu i ona traje dok
organizacija ispunjavalja propisane uvjete. Postoji mogućnost da neprofitna organizacija
koja zadovoljava uvjete za vođenje jednostavnog knjigovodstva donese odluku za
vođenjem dvojnog knjigovodstva. Tada se neprofitna organizacija mora pridržavati
43
Zakona u pogledu sastavljanja i predaje financijskih izvješća. (Jakir – Bajo, 2015,. str.
285)
3.1.2. Dvojno knjigovodstvo
Dvojno knjigovodstvo je cjelovit i logički povezan krug knjigovodstvenih računa
kojima je obuhvaćena imovina prema sastavu, glavnica i obveze pojedinih dijelova i
skupno, te rashodi, prihodi i financijski rezultat poslovanja. Temelj dvojnog
knjigovodstva je načelo dvojnosti (dvostavnosti, dvostrukosti) prema kojem se svaka
poslovna promjena istodobno knjiži u istom iznosu na jednom ili više računa na
dugovnoj strani ili više računa na potražnoj strani što omogućuje automatsku kontrolu.
(Safret, 2006, str. 10)
Neprofitna organizacija koja vodi dvojno knjigovodstva provodi samoprocjenu
učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola.
Za provođenje sustava financijskog upravljanja i kontrola zadužen je zakonski
zastupnik, a sustav se sastoji od pet međusobno povezanih komponenti unutarnjih
kontrola:
· kontrolno okruženje;
· upravljanje rizicima;
· kontrolne aktivnosti;
· informacije i komunikacije;
· praćenje i procjena sustava.
Kontrolno okruženje odnosi se na osobni i profesionalni integritet te etične vrijednosti
zakonskih zastupnika i zaposlenika, rukovođenje i stil upravljanja, određivanje misije,
vizije i ciljeva neprofitne organizacije, organizacijska struktura, uključujući dodjelu
ovlasti i odgovornosti te uspostavu odgovarajuće linije izvješćivanja, praksu upravljanja
ljudskim potencijalima i kompetentnost zaposlenika.
Upravljanje rizicima je cjelokupan proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika,
uzimajući u obzir ciljeve neprofitne organizacije te poduzimanja potrebnih radnji kroz
promjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola sa svrhom smanjenja rizika.
44
Kontrolne aktivnosti utemeljene su na pisanim pravilima i načelima, postupcima i
drugim mjerama koje se uspostavljaju radi ostvarivanja ciljeva neprofitne organizacije
smanjenjem rizika na prihvatljivu razinu.
Informacije su sadržane u financijskim i drugim izvješćima te one omogućuju
upravljanje i kontrolu poslovanja neprofitne organizacije. Kako bi komunikacija bila
učinkovita informacije moraju biti odgovarajuće, ažurne, točne i dostupne.
Praćenje sustava financijskog upravljanja i kontrola obavlja se u svrhu procjenjivanja
njegovoga odgovarajućeg funkcioniranja i osiguranja daljnjeg poboljšanja. (Zakon o
financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -
čl. 3-4)
Obveznici dvojnog knjigovodstva moraju izrađivati godišnji program rada i financijski
plan za njegovu provedbu. Financijski plan sastoji se od: plana prihoda i rashoda, plana
zaduživanja i otplata, obrazloženja financijskog plana. (Zakon o financijskom
poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -čl. 5)
Neprofitne organizacija koji su obveznici dvojnog knjigovodstva poslovne događaje
iskazuju prema računovodstvenom načelu nastanka događaja. Imovine i obveza iskazuje
se prema tom načelu, kao i prihodi i rashodi. Primjena računovodstvenog načela
nastanka događaja utvrđena je Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija.
Načelo nastanka događaja znači da se učinci transakcija i ostalih događaja priznaju kad
nastanu. Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija,
kao i prije Uredbom definirani su recipročni i nerecipročni prihodi. Recipročni prihodi
(prihodi na temelju isporučenih dobara i usluga) priznaju se u izvještajnom razdoblju na
koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeriti neovisno o naplati, dok se
nerecipročni prihodi (donacije, članarine, pomoći, doprinosi i drugo) priznaju u
izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni)
najkasnije do trenutka predočavanja financijskih izvještaja za isto razdoblje. Donacije
povezane s izvršavanjem ugovorenih programa (projekata i aktivnosti) priznaju se u
bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno
troškovima provedbe ugovorenih programa (projekata i aktivnosti). Donacije povezane
s nefinancijskom imovinom koja se amortizira priznaju se u bilanci kao odgođeni
45
prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno
troškovima upotrebe nefinancijske imovine u razdoblju korištenja.
Rashodi se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju, a
rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine u trenutku stvarnog utroška tj.
prodaje. Troškovi nabave dugotrajne imovine se kapitaliziraju, a u rashode se priznaju
tijekom korisnog vijeka upotrebe. (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu
neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -čl. 26)
3.2. Kontni plan
Kontni (računski plan) je sistematizirani popis naziva i šifri konta6 koji nam
omogućavaju lako i jednostavno snalaženje u poslovnim knjigama. Određivanje šifre
odnosno „adrese“ konta na kojem treba zabilježiti neku promjenu posebno je važno u
uvjetima računalne obrade podataka. (Žager i suradnici, 2010, str. 154)
Računski plan neprofitnih organizacija propisuje Ministar financija Pravilnikom o
neprofitnom računovodstvu i računskom planu. U računskom planu utvrđene su
brojčane oznake i nazivi pojedinih računa po kojima su neprofitne organizacije dužne
knjigovodstveno iskazivati imovinu, obveze i izvore vlasništa te prihode i rashode.
Računi su razvrstani na: razrede, skupine, podskupine i odjeljke. Prema potrebi odjeljci
iz računskog plana mogu se raščlaniti na analitičke i podanalitičke račune.
Raščlanjivanje se obavlja prema dekadnom sustavu. Računski plan se sastoji od 7
razreda:
0 – Nefinancijska imovina,
1 – Financijska imovina,
2 – Obveze,
3 – Prihodi,
4 – Rashodi,
5 – Vlastiti izvori,
6 – Izvanbilančni zapisi.
6 Konto je naziv za knjigovodstveni račun koji je u računovodstvu označen nazivom, brojem (šifrom)
računa i sadržajem iz računskog okvira ili kontnog plana
46
Imovina je podijeljena u dva razreda na Nefinancijsku i Financijsku u skladu s
vrijednosti, trajnosti i funkcijom imovine. Nefinancijska imovina obuhvaća:
01 – Neproizvedenu dugotrajnu imovinu,
02 – Proizvedenu dugotrajnu imovinu,
03 – Plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti,
04 – Sitni inventar,
05 – Dugotrajnu nefinancijsku imovinu u pripremi,
06 – Proizvedenu kratkotrajnu imovina.
Financijska imovina obuhvaća:
11 – Novac u banci i blagajni,
12 – Depozite, jamčevne pologe i potraživanje od radnika te za više plaćene poreze i
ostalo,
13 – Zajmove,
14 – Vrijednosne papire,
15 – Dionice i udjele u glavnici,
16 – Potraživanja za prihode poslovanja,
19 – Rashode budućih razdoblja i nedospjele naplate prihoda (aktivna vremenska
razgraničenja).
Obveze se sastoje od:
24 – Obveza za rashode,
25 – Obveza za vrijednosne papire,
26 – Obveze za kredite i zajmove,
29 – Odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućeg razdoblja (pasivna vremenska
razgraničenja). (Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, 2015)
Na početku poslovanja neprofitna organizacija je obvezna navesti pojedinačne
vrijednosti imovine obveza u količinama i novčanom iznosu. Dužnost neprofitne
organizacije je i da jednom godišnje, na kraju poslovne godine popiše imovinu i obveze
sa stanjem na datum bilance radi usklađivanja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem.
Popis imovine i obveza obavlja povjerenstvo za popis koje se osniva u skladu sa
47
statutom ili drugom najvišem općem aktu neprofitne organizacije. Datum popisa,
rokove obavljanje popisa i dostavljanje izvještaja s priloženim popisnim listima
određeni su od strane zakonskog zastupnika. U popisne liste podaci se unose
pojedinačno naturalnim odnosno novčanim izrazima. Popisne liste predstavljaju
knjigovodstvene isprave čija se istinitost potvrđuje potpisima članova povjerenstva za
popis. Povjerenstvo za popis, završetkom popisa je obavezno sastaviti izvještaj na
temelju gore navedenih popisnih lista i svojih zapažanja te ga predati zakonskom
zastupniku. Zakonski zastupnik odlučuje i o:
1. nadoknađivanju utvrđenih manjkova,
2. priznavanju i evidentiranju utvrđenih viškova,
3. otpisu nenaplativih i zastarjelih potraživanja i obveza,
4. rashodovanju imovine,
5. mjerama protiv osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenost
knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativost potraživanja i slično.
(Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN
121/14, 2014, čl. 19 – 21)
Imovina, obveze i vlastiti izvori definiraju financijski položaj neprofitne organizacije.
Imovina su resursi koje neprofitna organizacija kontrolira kao rezultat prošlih događaja i
od kojih se očekuju buduće koristi u obavljanju djelatnosti. Imovina se klasificira prema
vrsti, trajnosti i funkciji u obavljanju djelatnosti. Obveze su neizmjerena dugovanja
proizlašla iz prošlih događaja za čiju se namiru očekuje odljev resursa. Klasifikacija
obveza vrši se prema namjeni i ročnosti. Imovina i obveze iskazuju se prema
računovodstvenom načelu nastanka događaja.
Imovina se iskazuje prema nabavnoj vrijednosti7 (trošku nabave) odnosno po
procijenjenoj vrijednosti. Jedna od podjela imovine je na dugotrajnu i kratkotrajnu.
Dugotrajna imovina može biti financijska i nefinancijska te je njen uporabni vijek duži
od jedne godine kao i pojavni oblik. Dugotrajna nefinancijska imovina čija je
pojedinačna nabavna vrijednost niža od 3.500,00 kn može se otpisati jednokratno,
stavljanjem u upotrebu uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku
upotrebe. Predmeti dugotrajne nefinancijske imovine čija je vrijednost veća od 3.500,00 7 Nabavna vrijednost je kupovna cijena uvećana za carinu, nepovratne poreze, troškove prijevoza i sve
druge troškove koji se mogu izravno dodati troškovima nabave i osposobljavanja za početak nabave.
48
kn se amortiziraju, tj. ispravljaju linearnom metodom u korisnom vijeku uporabe
počevši od prvog dana mjeseca iza mjeseca u kojem je imovina stavljena u uporabu.
Osnovica za ispravak vrijednosti je početna ili revalozirana nabavna vrijednost koja se
amortizira prema stopama koje je odredio Ministar financija Pravilnikom o neprofitnom
računovodstvu i računskom planu. (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu
neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -čl. 23-24) U nastavku slijedi Tablica 1.
koja prikazuje stope amortizacija.
Tablica 1. Stope amortizacije
Redni
broj Imovina
Korisni
vijek
trajanja
Godišnja stopa
amortizacije
(%)
1 2 3 4
I GRAĐEVINSKI OBJEKTI
1. stambeni i poslovni objekti
od betona, metala, kamena i opeke 80 1,25
od drveta i ostalog materijala 20 5
2. ceste, željeznice i slični građevinski objekti 25 4
3. ostali građevinski objekti 20 5
II POSTROJENJA I OPREMA
1. Uredska oprema i namještaj
računala i računalna oprema 4 25
uredski namještaj 8 12,5
ostala uredska oprema 5 20
2. Komunikacijska oprema
komunikacijski uređaji 5 20
pokretni komunikacijski uređaji 2 50
3. Oprema za održavanje i zaštitu 5 20
4. Medicinska i laboratorijska oprema 5 20
5. Instrumenti, uređaji i strojevi 8 12,5
precizni i optički instrumenti 5 20
mjerni i kontrolni uređaji:
- mehanički 8 12,5
- elektronički 5 20
6. Sportska i glazbena oprema 5 20
7. Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 5 20
III PRIJEVOZNA SREDSTVA
1. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 8 12,5
osobni automobili i vozila hitne pomoći 5 20
2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 8 12,5
3. Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu
8 12,5
brodovi veći od 1000 brt 20 5
49
4. Prijevozna sredstva u zračnom prometu 10 10
IV KNJIGE
Knjige u knjižnicama 5 20
V VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO 5 20
VI NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA
1. Ulaganja u istraživanja rudnih bogatstva 10 10
2. Ulaganja u računalne programe 4 25
3. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 4 25
VII NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA
IMOVINA
patenti, koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično
prema trajanju iz
ugovora
Izvor: Ministarstvo financija, 2015.
Stope amortizacije određuju se prema skupinama dugotrajne imovine i procijenjenom
korisnom vijeku upotrebe. Dugotrajna imovina se revolorizira koristeći koeficijent
porasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda ukoliko je inflacija mjerena istim
koeficijentom u prethodne tri godine kumulativno veća od 30%. Revalorizacijski učinak
dugotrajne imovine pripisuje se vlastitim izvorima. (Zakon o financijskom poslovanju i
računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, - čl. 25)
Prihodi se dijele na skupine računa:
31 – Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga,
32 – Prihodi od članarina i članskih doprinosa,
33 – Prihodi po posebnim propisima,
34 – Prihodi od imovine,
35 – Prihodi od donacija,
36 – Ostali prihodi,
37 – Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija.
Prihodi su povećanje ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala tijekom izvještajnog
razdoblja u obliku pritjecanja imovine bez istodobnog povećanja obveza ili smanjenja
obveza bez istodobnog odljeva imovine.
Dok se rashodi dijele na sljedeće skupine računa:
41 – Rashodi za radnike,
50
42 – Materijalni rashodi,
43 – Rashodi amortizacije,
44 – Financijski rashodi,
45 – Donacije,
46 – Ostali rashodi,
47 – Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija.
Rashod je umanjenje ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala u obliku smanjenja
imovine ili povećanja obveza bez istodobnog povećanja financijske imovine.
Primjenom računovodstvenog načela nastanka događaja priznaju se prihodi i rashodi.
Vlastiti izvori klasificiraju se kroz dvije skupine računa:
51 – Vlastiti izvori,
52 – Rezultat poslovanja.
Vlastiti izvori su ostatak vrijednosti imovine nakon odbitka svih obveza. Također,
revalorizacija koja utječe na razliku između imovine i obveza evidentira se na
odgovarajućim računima obveza i imovine, a u korist ili teret revalorizacijskih rezervi.
Na temelju skupine 52, Rezultat poslovanja na kraju izvještajnog razdoblja utvrđuje se
rezultat sučeljavanjem prihoda i rashoda. Ukoliko je potražna strana na računu prihoda i
rashoda skupine 52 veća od dugovne za tu razliku zadužuje se račun obračuna prihoda i
rashoda poslovanja i odobrava račun viška prihoda u skupini 52, ali ako je dugovna
strana prilikon obračuna rashoda i prihoda na računa 52 veća od potražne tada se
zadužuje račun manjka prihoda u skupini 52.
Razred 6 čine Izvanbilačni zapisi koji sadrže stavke koje su vezane, a nisu bilančne
kategorije, a to su:
· tuđa materijalna imovina,
· prava, i
· vrijednosni papiri. (Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu,
2015)
51
3.3. Knjigovodstvene isprave
„Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastalom poslovnom događaju, a služi kao
podloga za unošenje podataka u poslovne knjige i za kontrolu poslovanja.“ (Vašiček i
suradnici, 2000, str. 37) U poslovnim knjigama knjiženje i evidentiranje poslovnih
događaja mora se temeljiti na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno
kontroliranim knjigovodstvenim ispravama koje mogu biti pisani dokument ili
elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju. Knjigovodstvena isprava je
vjerodostojna ako potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj. Pod urednošću
isprave podrazumijeva se kada se nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina
sastavljanja i materijalni sadržaj koji se odnosi na narav, vrijednost i vrijeme nastanka
poslovnog događaja zbog kojeg je i sastavljena. Čuvaju se kao izvorne isprave na
nositelju elektroničkog zapisa ili nositelju mikrografske obrade. Za njihovo čuvanje
propisani su rokovi ukoliko drugim propisima nije određen dulji rok. Trajno se čuvaju
obračuni plaća, odnosno naknade plaća ili analitičke evidencije o plaćama za koje se
plaćaju obvezni doprinosi. Najmanje jedanaest godina čuvaju se isprave na temelju
kojih su podaci uneseni u dnevnik, glavnu knjigu i knjigu primitaka i izdataka.
Najmanje sedam godina se čuvaju isprave na temelju kojih su uneseni podaci u
pomoćne knjige s izuzećem knjige primitaka i izdataka, knjige blagajne, knjige ulaznih
računa, knjige izlaznih računa te popisa dugotrajne nefinancijske imovine. Rok za
čuvanje knjigovodstvenih isprava počinje teći istekom zadnjeg dana poslovne godine na
koju se odnose poslovne knjige u koju su isprave unesene. (Zakon o financijskom
poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, - čl. 17-18)
3.4. Poslovne knjige
„Poslovne knjige predstavljaju skup evidencija o poslovanju nekog subjekta. Obvezni
su ih voditi svi poslovni subjekti i to prema načelima ažurnosti i urednosti“. (Žager i
suradnici, 2010, str. 156) Poslovne knjige otvaraju se na dan osnivanja ili na početku
poslovne godine te se one vode za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj.
Poslovne knjige vode se na način da osiguravaju ispravnost i kontrolu unesenih
podataka, čuvanje i mogućnost korištenja podataka, dobivanje uvida u promet i stanja
52
na računima glavne knjige te vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja te
početna stanja glavne knjige na početku poslovne godine moraju biti ista kao zaključna
stanja na kraju prethodne godine. (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu
neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -čl. 15)
Neprofitna organizacija koja primjenjuje sustav jednostavnog knjigovodstva obvezna je
voditi:
1. knjigu primitaka i izdataka;
2. knjigu blagajne;
3. knjigu ulaznih računa;
4. knjigu izlaznih računa;
5. popis dugotrajne nefinancijske imovine.
Osim gore navedenih knjiga neprofitna organizacija može voditi druge knjige i
pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama.
Knjiga primitaka i izdataka može se smatrati glavnom knjigom u sustavu jednostavnog
knjigovodstva, a sadrži podatke o svim gotovinskim i negotovinskim primicima i
izdacima uključujući i obračunska plaćanja. Knjiga primitaka i izdataka mora sadržavati
najmanje ove podatke: redni broj, datum/razdoblje primitka/izdatka, broj i naziv
knjigovodstvene isprave na temelju koje se unosi podatak, opis poslovne promjene,
iznos primitka, iznos izdatka. Knjiga blagajne služi za kronološki unos podataka o
gotovinskim uplatama i isplatama, a sadrži sljedeće podatke: redni broj, datum, broj i
oznaku knjigovodstvene isprave, opis poslovne promjene, iznos gotovinske novčane
transakcije. Knjiga ulaznih računa sadrži podatke kao što su: redni broj, podatke o
primljenom računu (broj i datum), podaci o dobavljaču (naziv, sjedište, OIB), ukupni
iznos računa (s PDV-om) dok knjiga izlaznih računa sadrži: redni broj, podatke o
izdanom računu (broj i datum), podatke o kupcu (naziv, sjedište, OIB), ukupan iznos
računa (s PDV-om). I na kraju popis dugotrajne nefinancijske imovine sadrži podatke o
dugotrajnoj imovini kao što su: redni broj, vrsta dugotrajne imovine s osnovnim
identifikacijskim obilježjem (naziv, marka i slično), datum i broj dokumenta po kojem
je imovina nabavljena, nabavna vrijednost, datum i opis otuđenja (prodaja, donacija,
uništenje). (Pravilnik o neprofitnom računovodsvu i računskom planu, 2015)
53
Knjige neprofitnih organizacija koje vode dvojno knjigovodstvo su: dnevnik, glavna
knjiga i pomoćne knjige.
Dnevnik je vrsta poslovne knjige u kojoj se poslovne promjene unose prema njihovom
vremenskom nastanku. Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija svih
poslovnih događaja nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima, prihodima i
rashodima. Podaci se u glavnu knjigu unose prema unaprijed određenom računskom
planu. Pomoćne knjige su analitičke knjigovodstvene evidencije poslovnih događaja
koji su u glavnoj knjizi iskazani sintetički i druge pomoćne evidencije o stanju i
promjenama imovine i obveza za potrebe nadzora i praćenja poslovanja. Pomoćne
knjige koje se vode su:
1. knjiga dugotrajne nefinancijske imovine – po vrsti, količini i vrijednosti
(nabavna i otpisna);
2. knjiga kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe) -
po vrsti, količini i vrijednosti;
3. knjigu financijske imovine i obveza: potraživanja i obveza, primljenih i izdanih
vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata, potraživanja i obveza po
osnovi primljenih zajmova i kredita te danih zajmova;
4. knjiga (dnevnik) blagajni (kunska, devizna, porto i druge)
5. evidencija putnih naloga i korištenja službenih vozila.
Osim pomoćnih knjiga postoje i posebne pomoćne evidencije:
1. evidencija danih i primljenih jamstava i garancija;
2. knjiga ulaznih računa;
3. knjiga izlaznih računa;
4. ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama.
Pomoćne knjige i posebne pomoćne evidencije ne moraju se voditi ako se izravnim
raščlanjivanjem stavki glavne knjige osiguravaju potrebni podaci.
Poslovne knjige zaključuju se na kraju poslovne godine te ukoliko se poslovna knjiga
vode kao elektronički zapis, glavna knjiga odnosno knjiga primitaka i izdataka mora se
nakon zaključivanja na kraju poslovne godine zaštititi kako bi se onemogućila izmjena
podataka. Kao i za knjigovodstvene isprave i za poslovne knjige propisani su rokovi
čuvanja:
54
· dnevnik i glavna knjiga – najmanje jedanaest godina;
· pomoćne knjige – najmanje sedam godina;
· knjiga primitaka i izdataka – najmanje jedanaest godina;
· knjiga blagajne, knjiga ulaznih računa, knjiga izlaznih računa i popis
dugotrajne nefinancijske imovine – najmanje sedam godina.
Rok čuvanja poslovnih knjiga počinje teči istekom poslovne godine na koju se poslovne
knjige odnose. (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih
organizacija, NN 121/14, 2014, -čl. 12-16)
55
4. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH
ORGANIZACIJA
Neprofitne organizacije obveznici su sastavljanja financijskih izvještaja, a temeljni
financijski izvještaji su: Bilanca, Izvještaj prihoda i rashoda i Bilješke uz financijske
izvještaje.
Prema predanim financijskim izvještajima neprofitnih organizacija za 2013. godinu
neprofitne organizacije su iskazale sljedeće podatke na dan 31.12.2013. godine:
· u Bilanci ukupnu imovinu u iznosu od 37,3 milijarde kuna:
- ukupnu imovinu od 37,3 milijarde kuna čini 21,8 milijardi kuna nefinancijske
imovine te 15,5 milijardi kuna financijske imovine,
- dio financijske imovine čini 2,2 mililijarde kuna na računima banaka i 2,1
milijarde kuna depozita.
· u Bilanci ukupne obveze u iznosu od 11,2 milijarde kuna:
- dio ukupnih obveza od 11,2 milijarde kuna čini 6 milijardi kuna obveza po
kreditima i zajmovima i 1,2 milijarde kuna obveza za materijalne rashode
· u Izvještaju o prihodima i rashodima iskazan je prihod od 12 milijardi
kuna, a najznačajniji prihodi su:
- prihodi po posebnim propisima iz proračuna i donacije iz proračuna u iznosu
od 3,2 milijarde kuna,
- prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora 3,2 milijarde kuna,
- prihod od prodaje roba i pružanja usluga na tržištima 1,8 milijarde kuna,
- prihod od članarina i članskih doprinosa 1,4 milijarde kuna,
- prihodi od imovine 550,7 milijuna kuna.
· u Izvještaju o prihodima i rashodima iskazan je rashod od 11,4 milijarde
kuna, najznačajniji rashodi su:
- materijalni rashodi od 5,4 milijarde kuna,
- rashodi za radnike 2,2 milijarde kuna,
56
- donacije od 1,8 milijardi kuna.
Također, u Izvještaju o prihodima i rashodima za 2013. godinu iskazano je stanje
novčanih sredstava u iznosu od 2,5 milijardi kuna dok su ukupni priljevi na novčane
račune i blagajne iznosili 33,2 milijarde kuna, a ukupni odljevi 33,4 milijarde kuna. U
2014. godinu prenes je višak sredstava 2013. i prethodnih godina u iznosu od 8,1
milijardu kuna. Ukupan prosječni broj zaposlenih radnika u 2013. iznosio je 20.947.
(Jakir-Bajo, 2014, str. 62)
4.1. Pojam financijskih izvještaja
Financijski izvještaji su proizvod računovodstva te su namijenjeni unutarnjim i
vanjskim korisnicima. Financijski izvještaji su važni jer prezentiraju financijski položaj,
financijsku uspješnost i novčane tokove. Na značajnost financijskih izvještaja upućuje i
stavak 12. Okvira za međunarodnih računovodstvenih standarada gdje se posebna
pozornost daje definiciji, korisnicima, ciljevima i kvalitativnim obilježjima, elementima
te mjerenju elemenata financijskih izvještaja, „Cilj je financijskih izvještaja da pruže
informaciju o financijskom položaju poslovnog subjekta, što je korisno širokom krugu
korisnika u donošenju ekonomskih odluka“. Kako bi financijski izvještaji ispunili tako
važne zadaće i ostvarili postavljene ciljeve, trebaju udovoljiti kvalitativnim obilježjima
kao što su: razumljivost, važnost, pouzdanost i usporedivost. Zakonom o računovodstvu
propisana je obveza sastavljanja i objavljivanja financijskih izvještaja. (Tadijančević i
suradnici, 2010, str. 50)
4.2. Temeljni financijski izvještaji neprofitnih organizacija
Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih
organizacija propisan je oblik i sadržaj financijskih izvještaja i izjava o neaktivnosti,
razdoblja za koja se financijski izvještaji sastavljaju te obveza i rokovi njihovog
podnošenja. Pravilnikom je uređen i minimalni sadržaj kao i rokovi dostave izvještaja o
potrošnji proračunskih sredstava, način vođenja, upis, brisanje i promjena podataka u
Registru neprofitnih organizacija.
57
Neprofitna organizacija je obvezna sastavljati financijske izvještaje. Oni se sastavljaju
na hrvatskom jeziku, a podaci koji se odnose na novčane iznose upisuju se u valuti
hrvatske kune. (Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru
neprofitnih organizacija, 2015) Financijski izvještaji podnose se Ministarstvu financija
međutim ono može ovlastiti neku drugu instituciju za zaprimanje i obradu financijskih
izvještaja. Za sastavljanje financijskih izvještaja odgovorna je osoba koja vodi
računovodstvene poslove neprofitne organizacije ili druga stručna pravna ili fizička
osoba koja vodi računovodstvo. Zakonski zastupnik potpisuje financijske izvještaje,
izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava, izjavu o neaktivnosti i odgovoran je za
njihovu vjerodostojnu predaju. (Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i Registru
neprofitnih organizacija, 2015) Financijski izvještaji se podnose i sastavljaju na razini
pravne osobe s uključenim podacima o poslovanju njezinih organizacijskih dijelova.
Općeprihvaćeni koncepti koji se koriste prilikom sastavljanja financijskih izvještaja su:
· koncept subjekta,
· koncept neograničenog vremena poslovanja,
· koncept periodičnosti,
· koncept novčanog mjerenja.
Koncept subjekta podrazumijeva da se računovodstvo vodi za subjekte (izvještajne
jedinice), a ne za osobe koje ih posjeduju, upravljalju njima ili su drugačije povezane s
ovim subjektima. Koncept neograničenog vremena poslovanja pretpostavlja da će
izvještajna jedinica nastaviti poslovati iz godine u godinu te da u budućnosti neće
smanjivati opseg poslovanja. Uz koncept neograničenog vremena poslovanja vezan je
koncept periodičnosti odnosno određenog vremenskog razdoblja koji zahtijeva
izvještavanje u određenim vremenskim intervalima s naglaskom da se u financijskim
izvještajima mora vidjeti razdoblje na koje se financijski izvještaji odnose. Koncept
novčanog mjerenja (stabilne valute) znači da se u financijskim izvještajima prikazuju
samo činjenice koje imaju novčani izraz vrijednosti te da se kupovna moć novčane
jedinice ne mijenja (zbog pojave inflacije/deflacije u različitim vremenskim razdobljima
potrebno je izvršiti korekciju pozicija u financijskim izvještajima). (Vašiček i suradnici,
2000, str. 54)
58
Financijski izvještaji moraju pružiti objektivnu i realnu sliku financijskog položaja i
poslovanja neprofitne organizacije. (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu
neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -čl. 28)
Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija uvedena
je obveza predaje financijskih izvješća, ali s prilagodbom koja ovisio o visini prihoda i
vrijednosti imovine odnosno obvezi vođenja jednostavnog ili dvojnog knjigovodstva.
4.2.1. Financijsko izvještavanje u sustavu dvojnog knjigovodstva
Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo sastavljaju financijske
izvještaje za razdoblja: od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1.
siječnja do 30. rujna i za poslovnu godinu. Financijski izvještaji za razdoblja u tijeku
poslovne godine čuvaju se do datuma predaje financijskih izvješća za isto razdoblje
sljedeće godine dok se godišnji financijski izvještaji čuvaju trajno i u izvorniku.
(Pravilnik o izvještanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih
organizacija, 2015)
Kao što je već rečeno temeljni financijski izvještaji su: Bilanca, Izvještaj o prihodima i
rashodima i Bilješke uz financijske izvještaje. Bilanca je sustavan pregled aktive i
pasive na određeni datum (Obrazac BIL-NPF). Račun prihoda i rashoda prikazuje
prihode i rashode odnosno višak ili manjak ostvaren u određenom vremenskom
razdoblju (Obrazac PR-RAS-NPF). Sastavlja se i Skraćeni izvještaj o prihodima i
rashodima (Obrazac S-PR-RAS-NPF). Bilješke uz financijske izvještaje su razrada i
dopuna podataka iz bilance i računa prihoda i rashoda.
Obrazac BIL-NPF, Obrazac PR-RAS-NPF i Obrazac S-PR-RAS-NPF imaju jedinstveno
definirani izgled i sastav zaglavlja i podnožja obrasca. (Uredba o računovodstvu
neprofitnih organizacija, NN 10/08, 2008, - čl. 67)
U nastavku slijedi Tablica 2. koja prikazuje izgled zaglavlja obrazaca i Tablica 3. koja
prikazuje podnožje obrazaca.
59
Tablica 2. Način popunjavanja zaglavlja obrazaca
UPISUJE SE:
naziv obveznika naziv neprofitne organizacije iz propisa, rješenja ili drugoga
odgovarajućeg akta
poštanski broj poštanski broj sjedišta neprofitne organizacije iz popisa
poštanskih brojeva
mjesto naziv mjesta/grada prema sjedištu neprofitne organizacije
adresa sjedišta adresa sjedišta neprofitne organizacije: ulica i broj
RNO broj broj iz Registra neprofitnih organizacija
matični broj matični broj iz Obavijesti o razvrstavanju poslovnog
subjekta prema NKD – u 2007. Državnog zavoda za
statistiku
OIB osobni identifikacijski broj kojeg je neprofitnoj organizaciji
dodijelilo Ministarstvo financija – Porezna uprava
račun račun za redovno poslovanje neprofitne organizacije
šifra djelatnosti brojčana oznaka razreda djelatnosti iz Obavijesti o
razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007.
Državnog zavoda za statistiku
šifra županije statistička oznaka županije prema Pravilniku o registru
prostornih jedinica dodjeljuje Državna geodetska uprava
šifra grada/općine statistička oznaka grada/općine koja prema Pravilniku o
registru prostornih jedinica dodjeljuje Državna geodetska
uprava
oznaka razdoblja godina i mjesec kojim završava razdoblje za koje se obrazac
predaje u formatu GGGG-MM
Izvor: samostalna izrada prema Pravilniku o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu
i Registru neprofitnih organizacija, 2015.
60
Tablica 3. Način popunjavanja podnožja obrazaca
UPISUJE SE:
zakonski zastupnik ime osobe koja je određena kao zakonski
zastupnik neprofitne organizacije
potpis zakonskog zastupnika
datum sastavljanja izvještaja
M.P. mjesto za pečat neprofitne organizacije
osoba za kontakt ime osobe koja je sastavila izvještaj
telefon telefonski broj neprofitne organizacije ili
osobe za kontakt
telefaks fax neprofitne organizacije ili osobe za
kontakt
adresa e-pošte e-mail neprofitne organizacije ili osobe
koja je sastavila izvještaj
Izvor: samostalna izrada prema Pravilniku o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu
i Registru neprofitnih organizacija, 2015.
Bilješke predstavljaju dopunu podataka uz financijske izvještaje. One mogu biti opisne,
brojčane ili kombinirane, a označavaju se rednim brojevima s pozivom na AOP oznaku
izvještaja na koju se odnose. Bilješke uz bilancu su:
- pregled ugovornih odnosa i slično koji, uz ispunjenje određenih uvjeta, mogu
postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu
koji su u tijeku),
- pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih kredita i zajmova
te posebno robnih kredita i financijskih najmova (leasing).
U Bilješkama vezanim uz Izvještaj o prihodima i rashodima potrebno je navesti razloge
koji su uzrokovali odstupanja u odnosu na ostvarenje prethodne godine. (Pravilnik o
izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, 2015)
61
4.2.2. Financijsko izvještavanje u sustavu jednostavnog knjigovodstva
Neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo i primjenjuju novčano
računovodstveno načelo sastavljaju godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima
za prethodnu poslovnu godinu. Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima
sastavlja se na Obrascu: G-PR-IZ-NPF. Zaglavlje i podnožje Obrasca popunjava se na
isti način kao i kod financijskih izvještaja neprofitnih organizacija koje vode dvojno
knjigovodstvo. Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima predaje se u roku
od 60 dana od isteka poslovne godine. Obrazac G-PR-IZ-NPF sadrži sljedeće podatke:
-stupac 1 – redni broj;
- stupac 2 – opis;
- stupac 3 – AOP oznaka;
- stupac 4 – ostvareno u prethodnoj poslovnoj godini;
- stupac 5 – ostvareno u tekućoj poslovnoj godini.
4.2.3. Izjava o neaktivnosti
Izjavu o neaktivnosti sastavlja ona neprofitna organizacija koja u prethodnoj poslovnoj
godini nije imala poslovnih događaja niti u poslovnim knjigama prikazane podatke o
imovini i obvezama. Na Obrascu: IZJAVA-NPF sastavlja se izjava o neaktivnosti.
Njeno zaglavlje i podnožje ispunjava se na isti način kao i kod temeljnih financijskih
izvješća. Izjava o neaktivnosi predaje se Ministarstvu financija za prethodnu poslovnu
godinu u roku od 60 dana od isteka poslovne godine. U nastavku slijedi Slika 6. koja
prikazuje Izjavu o neaktivnosti. (Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu
i Registru neprofitnih organizacija, 2015)
62
Slika 6. Izjava o neaktivnosti
Izvor: Ministarstvo financija, 2015.
63
4.2.4. Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava
Ako neprofitna organizacija ostvaruje sredstva iz javnih izvora (sredstva iz državnog
proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) dužna je
sastaviti i predati izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava u roku od 60 dana od
isteka poslovne godine davatelju sredstava. Na Obrascu: PROR-POT sastavlja se
Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava. Obrazac PROR-POT sadrži sljedeće
podatke:
1. Opći podaci
- primatelj sredstava,
- davatelj sredstava,
- naziv projekta/programa/ostalo,
- razdoblje izvještavanja.
2. Financijski podaci
3. Ostali javni izvori financiranja (projekata/programa/ostalo za koji se izvještaj o
potrošnji proračunskih sredstava podnosi)
4. Bilješke (o provedenim aktivnostima vezanim uz realizaciju
projekta/programa/ostalo, postignutim rezultatima i slično).
Prilikom popunjavanja Općih podataka u Obrascu: PROR-POT vjerske zajednice ne
popunjavaju podatak o RNO broju. Obrazac se također može dopuniti o podacima o
specifičnosti financiranja te ukoliko je definirano da dodijeljena sredstva ne moraju biti
utrošena u godini u kojoj su i dodiljeljena navodi se podatak o sredstvima prenesenim iz
prethodne poslovne godine i način njihove potrošnje. Neprofitna organizacija koja je
primatelj javnih sredstava, na zahtjev davatelja sredstava mora dostaviti kopiju
vjerodostojne dokumentacije za rashode/izdatke prikazane u Obrascu: PROR-POT. U
nastavku slijedi Slika 7. koja prikazuje Obrazac: PROR-POT. (Pravilnik o izvještavanju
u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, 2015)
64
Slika 7. Obrazac PROR-POT
65
Izvor: Ministarstvo financija, 2015.
66
5. PRIMJER RAČUNOVODSTVA NEPROFITNE
ORGANIZACIJE – UDRUGE
„Udruga je oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih
osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i
sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna,
prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga
uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju
ustroj i djelovanje toga oblika u udruživanja.“ (Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014, -čl.
4) Pravnu sposobnost udruge stječu upisom u Registar udruga. Na djelovanje udruge
utječu određena načela:
· načelo neovisnosti,
· načelo javnosti,
· načelo demokratskog ustroja,
· načelo neprofitnosti,
· načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu.
Načelo neovisnosti označava da udruga uz samostalno određivanje ciljeva, djelatnosti,
područja djelovanja određuje i svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja djelatnosti koje
nisu u suprotnosti s Ustavom i Zakonom. Načelo javnosti ostvaruje se kroz javnost
podataka koji se upisuju u Registar udruga te predajom godišnjih financijskih izvješća
koji se objavljuju putem Registra neprofitnih organizacija i Registra udruga. Načelo
demokratskog ustroja odnosi se na članove koji upravljaju udrugom i unutarnji ustroj
udruge koji mora biti zasnovan na demokratskom načinu očitovanja volje članova te
načelu demokratskog zastupanja. Načelo neprofitnosti označava da se udruge ne
osnivaju sa svrhom stjecanja profita, ali može obavljati gospodarsku djelatnost kojom se
ostvaruje prihod sukladno Zakonu i Statutu. Načelo slobodnog sudjelovanja u javnom
životu označava da udruge slobodno sudjeluju u razvoju, praćenju, provođenju i
vrednovanju javnih politika, ali i u oblikovanju javnog mišljenja. U sklopu ovog načela
udruge izražavaju svoja stajališta i mišljenja te poduzimaju inicijative o pitanjima od
svoga interesa. (Zakon o udrugama 74/14, 2014, -čl. 6-10)
67
Najmanje tri osnivača mogu osnovati udrugu, a u trenutku osnivanja jedan osnivač mora
biti punoljetan te poslovno sposobna fizička osoba kojoj nije oduzeta poslovna
sposobnost za sklapanje pravnih poslova, a to se isto odnosi i na osobu koja je ovlaštena
za zastupanje. Osnivači mogu biti i svaka poslovno sposobna fizička osoba i pravna
osoba kao i maloljetna osoba s navršenih 14 godina te osoba koja je punoljetna, ali koja
je lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova, a za njih odgovara
zakonski zastupnik odnosno skrbnik. Članom udruge može postati svaka fizička i
pravna osoba suklano Zakonom i Statutom. Dužnost udruge je da vodi popis članova
bilo elektroničkim putem ili na drugi prikladni način. Popis članova sadrži podatke kao
što su: ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB), datum rođenja, datum upisa u
udrugu, kategorija članstva itd. Popis članova mora biti dostupan na uvid svim
članovima i nadležnim tijelima na zathjev. (Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014, -čl.
11-12)
Svaka udruga ima statut koji predstavlja temeljni opći akt udruge. Skupština udruge je
zadužena za donošenje statuta. Ukoliko udruga donose i druge opće akte oni moraju biti
sukladni sa statutom. Statut sadrži odredbe o: (Zakon o udrugama, 74/14, 2014, -čl. 13)
· „nazivu i sjedištu,
· zastupanju,
· izgledu pečata udruge,
· područjima djelovanja sukladno ciljevima,
· ciljevima,
· djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi,
· gospodarskim djelatnostima sukladno zakonu, ako ih obavlja,
· načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge,
· uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, pravima, obvezama i
odgovornosti te stegovnoj odgovornosti članova i načinu vođenja popisa
članova,
· tijelima udruge, njihovom sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru,
opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja
skupštine u slučaju isteka mandata,
· izboru i opozivu likvidatora udruge,
· prestanku postojanja udruge,
68
· imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom,
· postupkom s imovinom u slučaju prestanka udruge,
· načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge.
Ujedno statut udruge može sadržavati i:
· odredbe o teritorijalnom djelovanju udruge,
· znaku udruge i njegovom izgledu,
· drugim pitanjima od značaju za udrugu.“
Zakonom o udrugama propisan je i način nazivanja udruga. Naziv udruge mora biti na
hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, ali može sadržavati pojedine riječi na stranom ili
mrtvom jeziku. Udruga može koristiti i skraćeni naziv koji mora sadržavati
karakteristični dio naziva udruge. Naziv udruge mora biti različit od naziva druge
udruge upisane u Registar udruga. (Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014, -čl. 14)
Udrugom upravljaju neposredno članovi udruge ili putem izabranih predstavnika koje
imenuju osoba ovlaštena za zastupanje prave osobe ako unutarnjim aktom pravne osobe
nije propisan drukčiji način imenovanja.
Skupština je najviše tijelo udruge. Nju čine svi članovi udruge ili njihovi predstavnici.
Zadaci skupštine su: (Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014, -čl. 18)
· „usvajanje statusa, njegove izmjene i dopune,
· biranje i razrješavanje osobe ovlaštene za zastupanje, osima ako statutom nije
propisano da osobe ovlaštene za zastupanje bira i razrješava drugo tijelo
udruge koje bira skupština,
· biranje i razrješavanje drugih tijela skupštine,
· odlučivanje o udruživanju u saveze, zajednice, mreže i druge oblike
povezivanja udruga,
· usvajanje plana rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i
izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu,
· usvajanje godišnjih financijskih izvješća,
· odlučivanje o promjeni ciljeva i djelatnosti, gospodarskih djelatnosti,
prestanku rada i raspodjeli preostale imovine udruge,
· donošenje odluka o statusnim promjenama,
· odlučivanje o drugim pitanjima.“
69
Osobe ovlaštene za zastupanje udruge:
· „odgovaraju za zakonitost rada udruge,
· vode poslove udruge sukladno odlukama skupštine, ako statutom nije
drugačije određeno,
· odgovornost za podnošenje skupštini prijedloga godišnjeg financijskog
izvješća,
· dostavljanje zapisnika s redovnih sjednica skupština nadležnom uredu koji
vodi registar udruga,
· sklapanje ugovora i poduzimanje drugih pravnih radnji u ime i za račun
udruge,
· obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom, stututom i aktima udruge.“
Udruga može prestati s radom kada:
· skupština donese odluku o prestanku udruge,
· dođe do spajanja s drugom udrugom, pripajanja drugoj udruzi te podjeli udruge
razdvajanjem,
· neodržavanje redovne sjednice iako je njeno održavanje bilo predviđeno,
· ukinuće udruge pravomoćnom sudskom odlukom,
· pokretanje stečajnog postupka,
· ukoliko broj članova padne ispod broja osnivača koji su potrebni za osnivanje
udruge, a nadležno tijelo udruge nije u roku godine dana donijelo odluku o
primanju novih članova, a sve na zahtjev člana. (Zakon o udrugama, NN 74/14,
2014, -čl. 48)
U većini gore navedenih razloga za prestanak rada udruge postupak likvidacije provodi
likvidator. Likvidacijski postupak mora biti proveden u roku od 60 dana od primitka
rješenja za otvaranje likvidacijskog postupka kojeg šalje nadležni ured. (Zakon o
udrugama, NN 74/14, 2014, -čl. 49)
Novčana sredstva čine imovinu udruge. Novčana sredstva udruga stječu se uplatom
članarina, darovima i dobrovoljnim prilozima. U novčana sredstva ulaze i sredstva koja
udruga ostvari obavljanjem djelatnosti kojima ostvaruje ciljeve, obavljanjem
70
gospodarskih djelatnosti, provođenjem programa i projekata financiranih iz državnog
proračuna i proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave kao i iz fondova,
inozemnih izvora i ostala novčana sredstva ostvarena sukladno zakonu, pokretna i
nepokretna imovina te druga imovinska prava. (Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014, -
čl. 30)
5.1. Udruga u sustavu poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit
Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, porezni obveznici nisu: tijela državne
uprave i vlasti, tijela i jedinice lokalne i regionalne samouprave, komore te druga tijela s
javnim ovlastima kada ubiru pristrojbe, naknade i druga plaćanja u vezi obavljanja
djelatnosti ili transakcija u domeni svoga djelokruga ili ovlasti. Ukoliko bi njihovo
obavljanje djelatnosti dovelo do remećanja tržišne utakmice prilikom obavljanja tih
djelatnosti gore navedenih ne porezni obveznici postaju porezni obveznici. (Zakon o
porezu na dodanu vrijednost, 143/14, 2015, -čl. 5)
Udruga postaje porezni obveznik:
· ako je u prethodnoj godini ostvarila ukupnu godišnju vrijednost oporezivih
isporuku dobara i/ili usluga od gospodarske djelatnosti u iznosu većem od
230.000,00 kn, a koje ne ulaze u djelatnost općekorisne prirode u kontekstu
kojih je udruga osnova,
· prilikom uvoza dobara u tuzemstvo,
· ako prilikom izdavanja računa na računu prikaže PDV za prodana dobra i/ili
usluge, a za to nije ovlaštena,
· udruga je i obveznik PDV-a kada joj inozemni poduzetnik pruži uslugu koje je
oporeziva u tuzemstvu. (Porezna uprava, 2015)
Udruga nije obveznik plaćanja PDV-a te ne ostvaruje pravo na odbitak pretporeza kada:
· za korist svojih članova za članarinu definiranu u skladu sa statutom obavlja
usluge i s njima usko povezane isporuke dobara uz uvjet da ne remeti tržišnu
utakmicu,
71
· ispunjavanja zadaće utvrđene statutom na temelju članirana koje ubire od svojih
članova kada je članski doprinos utvrđen po kriteriju jednako za sve članove;
međutim kada udruga za članarinu obavlja isporuku određenih dobara/usluga ta
članarina onda predstavlja naknadu za dobra i/ili usluge te je udruga obveznik
plaćanja PDV-a ako se nalazi u sustavu PDV-a,
· udruga koja obavlja djelatatnosti zbog kojih je i osnovana na temelju donacija,
dobrovljnih priloga i darova, dotacija iz državnog proračuna i proračuna jedinica
lokalne i regionalne samouprave te druga novčana sredstva ostvarena sukladno
zakonu; međutim udruga nije oslobođena plaćanja PDV-a kada se radi o
donacijama, dobrovoljnim prilozima i darovima kada za ta primljena sredstva
radi određenu činidbu u kontekstu protuisporuke dobara i/ili usluga. (Porezna
uprava, 2015)
One neprofitne organizacije čije je djelovanje usmjereno prema ispunjavanju vjerskih,
domoljubnih, filozofskih i dobrotvornih ciljeva te drugih općekorisnih namjena
oslobođene su plaćanja PDV-a. Te neprofitne organizacije oslobođene su plaćanja
PDV-a i u slučaju ako njihovi članovi plaćaju članarinu ili se njihova djelatnost temelji
na donacijama i dobrovoljnim prilozima. (Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost,
2013, -čl. 24 i 60)
Neprofitne organizacije koje nisu u sustavu PDV-a nisu obvezne na isporuke svojih
dobara i usluga obračunati PDV niti imaju pravo da za kupnju dobara i usluga priznaju
PDV po ulaznim računima. Neprofitne organizacije su u ovom slučaju krajnji potrošači
te im cijeli PDV ulazi u nabavnu vrijednost. Pri izdavanju računa za isporuku dobara i
usluga neprofitne organizacije moraju naznačiti da nisu u sustavu PDV-a. Neprofitne
organizacije trebale bi voditi brigu o poreznom statusu dobara i usluga koje isporučuju
kako bi doznale na vrijeme jesu li obvezne prijaviti se u sustav oporezivanja.
„Ako neprofitne pravne osobe nisu upisane u registar obveznika PDV-a, one mogu biti
osobe registrirane za potrebe PDV-a ako su obveznici plaćanja PDV-a kao:
1. stjecatelji dobara iz druge države članice,
2. primatelji usluga za koje je propisan prijenos porezne obveze.“ (Glavota, 2012,
str. 49)
72
Uvjet za ulazak u poduzetnički sustav je da je godišnja ukupna prodaja dobara i/ili
usluga veća od 230.000,00 kn. Također, neprofitne organizacije imaju pravo na odbitak
pretporeza ako ostvaruju poduzetničku djelatnost zbog koje su i postali obveznicima
PDV-a. Kad neprofitna organizacija primi ulazni račun koji se sastoji od poduzetničke i
nepoduzetničke djelatnosti tada bi trebala u knjigovodstvenim i izvanknjigovodstvenim
evidencijama pripremiti podatke o pretporezu koji se odnosi na isporuku dobara i/ili
usluga koje su oslobođene PDV-a zajedno s dijelom podataka koji obuhvaćaju
poduzetničku djelatnost koji se odbijaju kao pretporez. (Glavota, 2014, str. 49)
Udruga se mora upisati u Registar poreznih obveznika do 15. siječnja tekuće godine
ukoliko je u prethodnoj godini ostvarila iznos veći od 230.000,00 kn za isporuku dobara
i/ili usluga od gospodarskih djelatnosti.
Za udruge koje obavljaju gospodarsku djelatnost koja nije općekorisne prirode porez na
dodanu vrijednost se obračunava po stopama od 25% ili 13% ili 5%. Porezni obveznik
za razdoblje oporezivanja utvrđuje i obračunava porez na dodanu vrijednost te ga
iskazuje u obrascu za prijavu PDV-a koji se mora predati do 20-og dana tekućeg
mjeseca za prethodni mjesec. Porezni obveznik u ovom slučaju udruga ima pravo na
odbitak pretporeza ako je u razdoblju oporezivanja pretporez veći od porezne obveze
kada ostvaruje pravo na povrat razlike između plaćenog poreza i porezne obveze.
(Porezna uprava, 2015)
Prema Zakonu poreza na dobit tijela državne uprave i regionalne samouprave kao i
tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka ako nije Zakon drugačije propisano
nisu obveznici poreza na dobit. U kontekstu oslobođanje plaćanja poreza na dobit
ubrajaju se još i: vjerske zajednice, sindikati, političke stranke, udruge, komore,
sindikati, umjetničke udruge, zajednice tehničke kulture, dobrovoljna vatrogasna
društva, sportski klubovi, zaklade, sportski klubovi, fundacije, sportska društva i savezi,
državne ustanove i ustanove jedinica regionalne uprave i samouprave te državni zavodi.
Ako gore navedene neprofitne organizacije obavljaju poduzetničku djelatnost koja
dovodi do stjecanja neopravdanih povlastica zbog neoporezivanja Porezna uprava tada
utvrđuje rješenjem obvezu poreza na dobit. (Zakon o porezu na dobit, NN 143/14, 2014,
-čl. 2) Kada neprofitna organizacija osim prihoda od poduzetničke djelatnosti ostvaruje
73
prihode iz članarina, dotacija, poklona i obavljanjem negospodarskih i neprofitnih
djelatnosti koje su i razlog njena osnivanja taj drugi dio prihoda ne podliježe porezu na
dobit. (Ured za udruge, 2015)
Osnovicu poreza na dobit predstavlja razlika između ostvarenih prihoda i rashoda od
poduzetničke djelatnosti. Stopa poreza na dobit iznosi 20%.
5.2. Financijski izvještaji udruge
U nastavku slijedi analiza izvještaja udruge koja je za tu svrhu nazvana „Zmaj“ zbog
tajnosti i zaštite podataka.
U ovom poglavlju analizirani su Bilanca i Izvještaj o prihodima i rashodima udruge za
2013. i 2014. godinu. U nastavku slijedi Tablica 4. koja prikazuje imovinu udruge
„Zmaj“ u 2013. i 2014. godini
Tablica 4. Imovina udruge „Zmaj“ u 2013. i 2014. godini
Račun iz računskog
plana
Opis AOP 2013. 2014. Indeks
IMOVINA
IMOVINA (AOP 002+074) 001 224.126 271.718 121,23
0
Nefinancijska imovina
(AOP 003+018+047+051+055+064) 002 2.061 0
01
Neproizvedena dugotrajna imovina
(AOP 004+008-017) 003 0 0
02
Proizvedena dugotrajna imovina
(AOP 019+023+031+034+039+042-
046)
018 2.061 0
022 Postrojenja i oprema 023 2.061 0
03
Plemeniti metali i ostale
pohranjene vrijednosti (AOP 048) 047 0 0
04 Sitni inventar (AOP 052+053-054) 051 0 0
05
Nefinancijska imovina u pripremi
(AOP 056 do 059+062+063) 055 0 0
06
Proizvedena kratkotrajna
imovina (AOP 065+070+073) 064 0 0
74
Račun iz računskog
plana
Opis AOP 2013. 2014. Indeks
IMOVINA
1
Financijska imovina
(AOP 075+083+100+105+125+133+142) 074 222.065 271.718 122,36
11
Novac u banci i blagajni
(AOP 076+080+081+082) 075 158.654 190.461 120,05
111 Novac u banci (AOP 077 do 079) 076 157.541 190.297 120,79
1111
Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka
077 157.541 190.297 120,79
113 Novac u blagajni 081 1.113 164 14,73
12
Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja
od radnika te za više plaćene poreze i ostalo 083 0 981
129 Ostala potraživanja (AOP 096 do 099) 095 0 981
1291 Potraživanja za naknade koje se refundiraju 096 0 981
16
Potraživanja za prihode
(AOP 134 do 137+140-141) 133 63.411 80.276 126,60
163
Potraživanja za prihode po posebnim propisima
136 63.333 80.167 126,58
164
Potraživanja za prihode od imovine (AOP 138+139)
137 78 109 139,74
1641
Potraživanje za prihode od financijske imovine
138 78 109 139,74
Izvor: samostalna izrada prema financijskim izvještajima udruge „Zmaj“
Ukupna aktiva udruge „Zmaj“ u 2013. godini iznosi 224.126,00 kn, a čini ju
nefinancijska imovina u obliku postrojenja i opreme u iznosu od 2.061,00 kn zajedno s
financijskom imovinom iznosa 222.065,00 kn. Financijsku imovinu čini novac u banci i
blagajni u iznosu od 157.541,00 kn i potraživanja za prihode u iznosu od 63.411,00kn.
U 2014. godini aktiva udruge „Zmaj“ iznosi 271.718,00 kn te je ostvaren porast za
21,23% u odnosu na 2013. godinu. Aktivu udruge u 2014. godini čini samo financijska
imovina u iznosu u 271.718,00 kn, koja se sastoji od novca u banci i blagajni u iznosu
75
od 190.461,00 kn, potraživanja za naknade koje se refundiraju u iznosu od 981,00 kn te
potraživanja za prihode u iznosu 80.267,00 kn.
Vrijednost financijske imovine porasla je za 22,36% u 2014. godini u odnosu na 2013.,
s 222.065,00 kn na 271.718,00kn. U tom kontekstu novac u banci i blagajni je porastao
za 20,05% i potraživanja za prihode za 26,6%.
U nastavku slijedi Tablica 5. koja prikazuje obveze i vlastite izvore udruge „Zmaj“ u
2013. i 2014. godini
Tablica 5. Obveze i vlastiti izvori udruge „Zmaj“ u 2013. i 2014. godini
Račun iz računskog
plana
Opis AOP 2013. 2014. Indeks
OBVEZE I VLASTITI IZVORI
OBVEZE I VLASTITI IZVORI
(AOP 146+195) 145 224.126 271.718 121,23
2 Obveze (AOP 147+174+182+190) 146 135.349 90.025 66,51
24
Obveze za rashode
(AOP 148+156+164+168+169+170) 147 135.349 90.025 66,51
241 Obveze za radnike (AOP 149 do 155) 148 89.899 76.308 84,88
2411 Obveze za plaće - neto 149 55.001 47.442 86,26
2414 Obveze za porez u prirez na dohodak iz plaća 152 5.757 3.367 58,49
2415 Obveze na doprinose iz plaća 153 15.190 12.563 82,71
2416 Obveze na doprinose na plaće 154 11.544 10.805 93,60
2417 Ostale obveze radnike 155 2.407 2.131 88,53
242
Obveze za materijalne rashode (AOP 157 do
163) 156 14.189 13.717 96,67
2425 Obveze prema dobavljačima u zemlji 161 14.189 13.717 96,67
249 Ostale obveze (AOP 171 do 173) 170 31.261 0 0,00
2493
Obveze za predujmove, depozite, primljene
jamčevine
i ostale nespomenute obveze 173 31.261 0 0,00
5 Vlastiti izvori (AOP 196+199-200) 195 88.777 181.693 204,66
51 Vlastiti izvori (AOP 197+198) 196 18.942 18.942 100,00
511 Vlastiti izvori 197 18.942 18.942 100,00
5221 Višak prihoda 199 69.835 162.751 233,05
Izvor: samostalna izrada prema financijskim izvještajima udruge „Zmaj“
76
Obveze i vlastiti izvori u 2014. godini porasli su za 21,23% u odnosu na 2013., s
224.126,00 kn na 271.718,00 kn.
U 2013. godini obveze iznose 135.349,00 kn koje u najvećem dijelu čine obveze za
radnike 89.899,00 kn, obveze za materijalne rashode 14.189,00kn i ostale obveze
31.261,00 kn. U 2014. godini dolazi do pada vrijednosti obveza za 33,49%, te obveze za
radnike iznose 76.308,00 kn, a obveze za materijalne rashode 13.717,00 kn.
Vlastiti izvori su u 2014. godini porasli za 104,66% u odnosu na 2013. godinu, najveća
promjena vidiljiva u dijelu višak prihoda gdje u 2013. iznose 69.835,00 kn, a u 2014.
162.751,00 kn što predstavlja rast od 133,05%.
U nastavku slijedi Tablica 6. koja prikazuje prihode udruge „Zmaj“ u 2013. i 2014.
godini
Tablica 6. Prihodi udruge „Zmaj“ u 2013. i 2014. godini
Račun iz
Opis AOP 2013. 2014. Indeks
računskog plana
PRIHODI
3 PRIHODI 1 1.361.907 1.256.732 92,28
31
Prihodi od prodaje roba i
2 25.709 3.600 14 pružanja usluga (AOP 003+004)
3112 Prihodi od pružanja usluga 4 25.709 3.600 14
32
Prihodi od članarina i
5 420 330 78,57 članskih doprinosa (AOP 006+007)
3211 Članarine 6 420 330 78,57
33
Prihodi po posebnim propisima
8 0 120.695 iz proračuna (AOP 009+010)
3311
Prihodi po posebnim propisima
10 0 120.695 iz ostalih izvora
34 Prihodi od imovine (AOP 012+021) 11 341 340 99,71
341
Prihodi od financijske imovine (AOP 013 do
020) 12 341 340 99,71
3413
Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 15 341 340 99,71
77
Račun iz
Opis AOP 2013. 2014. Indeks
računskog plana
PRIHODI
35 Prihodi od donacija (AOP 025+028 do 031) 24 1.312.933 1.131.766 86,2
3511 Prihodi od donacija iz državnog proračuna 26 463.333 306.666 66,19
3512
Prihodi od donacija iz proračuna jedinica
27 780.000 804.000 103,08 lokalne i područne (regionalne) samouprave
353
Prihodi od trgovačkih društava i
29 65.800 12.600 19,15 ostalih pravnih osoba
354 Prihodi od građana i kućanstva 30 3.800 8.500 223,68
36 Ostali prihodi (AOP 033+036+037) 32 22.504 1 0
361
Prihodi od naknade šteta
33 12.440 0 0 i refundacija (AOP 034+035)
3612 Prihod od refundacija 35 12.440 0 0
363 Ostali nespomenuti prihodi (AOP 038 do 040) 37 10.064 1 0,01
3631 Otpis obveza 38 4.064 1 0,02
3633 Ostali nespomenuti prihodi 40 6.000 0
Izvor: samostalna izrada prema financijskim izvještajima udruge „Zmaj“
Prihodi udruge su u 2013. godini iznosili 1.361.907,00 kn, a u 2014. 1.256.732,00 kn
što je pad za 7,72%. Najznačajnijii prihodi 2013. godine su: prihodi od prodaje dobara i
pružanja usluga 25.709,00 kn, prihode od donacija 1.312.933,00 kn i prihodi od
trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba 65.800,00 kn. Najznačajniji prihodi 2014.
godine su: prihodi po posebnim propisima iz proračuna 120.695,00 kn i prihodi od
donacija 1.131.766,00 kn. Iz Tablice 6. uočljivo je da većina kategorija prihoda u padu.
U nastavku slijedi Tablica 7. koja prikazuje rashode udruge „Zmaj“ u 2013. i 2014.
godini
78
Tablica 7. Rashodi udruge „Zmaj“ u 2013. i 2014. godini
Račun iz
Opis AOP 2013. 2014. Indeks
računskog plana
RASHODI
4
RASHODI
41 1.328.197 1.163.815 87,62 (AOP 042+052+093+094+105+110)
41
Rashodi za radnike (AOP
043+048+049) 42 1.047.863 916.852 87,5
411 Plaće (AOP 044 do 047) 43 909.002 785.975 86,47
4111 Plaće za redovan rad 44 909.002 785.975 86,47
412 Ostali rashodi za radnike 48 700 0 0
413 Doprinosi na plaće (AOP 050+051) 49 138.161 130.877 94,73
4131 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 50 122.709 117.516 95,77
4132 Doprinosi za zapošljavanje 51 15.452 13.361 86,47
42
Materijalni rashodi
52 251.245 239.673 95,39
421
Naknade troškova radnicima
53 41.523 50.518 121,66 (AOP 054 do 056)
4211 Službena putovanja 54 3.798 10.741 282,81
4212
Naknade za prijevoz, za rad na terenu
55 33.325 28.252 84,78 i odvojeni život
4213 Stručno usavršavanje radnika 56 4.400 11.525 261,93
422
Naknade članovima u predstavničkim i
62 0 2.800
izvršnim tijelima,
povjerenstvima i slično (AOP 058 do 061)
4224 Ostale naknade 66 0 2.800
4242 Naknade troškova službenih putovanja 69 0 474
425 Rashodi za usluge (AOP 073 do 081) 72 98.958 80.634 81,48
4251 Usluge telefona, pošte i prijevoza 73 15.925 11.885 74,63
4252
Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 74 13.301 10.808 81,26
4253 Usluge promidžbe i informiranja 75 295 295 100
4254 Komunalne usluge 76 7.422 8.751 117,91
4257 Intelektuakne i osobne usluge 79 60.075 46.975 78,19
4259 Ostale usluge 81 1.940 1.920 98,97
79
Račun iz
Opis AOP 2013. 2014. Indeks
računskog plana
RASHODI
426
Rashodi za materijal i energiju
82 110.764 105.247 95,02 (AOP 083 do 086)
4261 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 83 8.790 7.388 84,05
4262 Materijal i sirovine 84 73.175 72.782 99,46
4263 Energija 85 28.799 23.957 83,19
4264 Sitan inventar i auto gume 91 0 1.120
43 Rashodi amortizacije 93 19.119 2.061 10,78
44 Financijski rashodi (AOP 095+096+100) 94 4.341 2.945 67,84
443 Ostali financijski rashodi (AOP 101 do 104) 100 4.341 2.945 67,84
4431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 101 3.531 2.675 75,76
4432 Negativne tečajne razlike i valutna klauzula 102 32 0 0
4433 Zatezne kamate 103 548 0 0
4434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 104 230 270 117,39
46 Ostali rashodi (AOP 111+116) 110 5.629 2.284 40,58
462
Ostali nespomenuti rashodi (AOP 117 do
120) 116 5.629 2.284 40,58
4622 Otpisana potraživanja 118 5.296 0 0
4624
Ostali nespomenuti rashodi (AOP 117 do
120) 120 333 2.284 685,89
UKUPNI RASHODI
125 1.328.197 1.163.815 87,62 (AOP 041-123 ILI 041+124)
VIŠAK PRIHODA (AOP 001-125) 126 33.710 92.917 275,64
MANJAK PRIHODA (AOP 125-001)
5221 Višak prihoda - preneseni 128 36.124 69.834 193,32
5222 Manjak prihoda - preneseni 129
Višak prihoda raspoloživ u
130 69.835 162.751 233,05
sljedećem razdoblju (AOP 127+129-126-
128)
Izvor: samostalna izrada prema financijskim izvještajima udruge „Zmaj“
Rashodi u 2013. godini iznosili su 1.328.197,00 kn, čine ih rashodi za radnike
1.047.863,00 kn, materijalni rashodi 251.245,00 kn, rashodi amortizacije 19.119,00 kn,
financijski rashodi 4.341,00 kn, ostali rashodi 5.629,00 kn. Rashodi za 2014. godinu
niži su za 12,38%, a čine ih: rashodi za radnike 916.852,00 kn, materijalni rashodi
80
239.673,00 kn, rashodi amortizacije 2.061,00 kn, financijski rashodi 2.945,00 kn i ostali
rashodi 2.284,00 kn.
U nastavku slijedi Tablica 8. koja prikazuje dodatne podatke udruge iz Izvještaja o
prihodima i rashodima.
Tablica 8. Dodatni podaci udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu
Račun iz
Opis AOP 2013. 2014. Indeks računskog plana
DODATNI
PODACI
11,00
Stanje novčanih sredstava na početku godine 140 78.375 158.654 202,43
11-dugovno
Ukupni priljevi na novčane račune i blagajne 141 1.417.127 1.259.067 88,85
11-potražno
Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni 142 1.336.849 1.227.260 91,80
11,00
Stanje novčanih sredstava na kraju razdoblja 143 158.653 190.461 120,05
Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja 144 8 7 87,50
Prosječan broj radnika na osnovi sati rada 145 8 7 87,50
Izvor: samostalna izrada prema financijskim izvještajima udruge „Zmaj“
U dodatnim podacima prikazano je stanje novčanih sredstava na početku godine koje je
veće u 2014. u odnosu na 2013. za 102,43% u odnosu na kraj godine kada je taj iznos
veći za 20,05%. Prosječan broj radnika je u 2014. za jednu osobu tj. 12,50% naspram
2013.
Prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija
udruga „Zmaj“ dužna je predati financijske izvještaje, Bilancu, Izvještaj o prihodima i
rashodima i Bilješke Ministarstvu financija. Udruga „Zmaj“ nalazi se u sustavu dvojnog
knjigovodstva, ali nije obveznik plaćanja poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit.
81
6. ZAKLJUČAK
Neprofitne organizacije dio su civilnog društva. Neprofitne organizacije nisu osnovane
radi ostvarenja dobiti svojim osnivačima već ispunjavanju nekih viših, javno –
zajedničkih interesa te djeluju u okviru neprofitnog sektora.
Poslovanje neprofitnih organizacija u Republici Hrvatskoj prvotno je bilo uređeno
Uredbom o neprofitnom računovodstvu (NN, br. 112/93) iz 1994. godine. Godine 2008.
donesena je nova Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija, a već iduće, 2009.
godine dolazi do nje izmjene. Tada dolazi do osnivanja Registra neprofitnih
organizacija. Njegova uspostava pridonosi jednostavnijem prikupljanju financijskih
izvještaja te povećanju transparentnosti poslovanja neprofitnih organizacija. Mogućnost
ostvarivanja sredstava iz javnih izvora uvjetovan je upisom u sami Registar. Od 1.
siječnja 2015. godine prestaje važiti Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija
jer tada na snagu stupa Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih
organizacija. Novim zakonodavnim okvirom teži se srediti sustav financijskog i
računovodstvenog poslovanja, praćenja i nadzora. Zakon o financijskom poslovanju i
računovodstvu neprofitnih organizacija propisane su novčane kazne vezane uz prekršaje
ukoliko se otkriju nepravilnosti vezane uz računovodstveno i financijsko poslovanje.
Visina tih kazni ovisi o tome vodi li neprofitna organizacija jednostavno ili dvojno
knjigovodstvo. Neprofitna organizacija koja u tri godine za redom ima vrijednost
imovine veću od 230.000,00 kn, godišnji prihod veći od 230.000,00 kn te ukoliko nisu
prošle tri godine od osnivanja neprofitna organizacija je obveznik vođenja dvojnog
knjigovodstva i primjene računovodstva nastanka događaja u protivnom je obveznik
jednostavnog knjigovodstva i novčanog načela. Obveznici dvojnog knjigovodstva
sastavljaju Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima i Bilješke, a obveznici
jednostavnog knjigovodstva Izvještaj o prihodima i rashodima. One organizacije koje
tijekom godine nisu imale poslovne događaje dužne su sastaviti izjavu o neaktivnosti
dok organizacije koje su ostvarile sredstva iz javnih izvora podnose izvještaj o potrošnji
proračunskih sredstava. Svi financijski izvještaji predaju se Ministarstvu financija.
U Republici Hrvatskoj najzastupljenije neprofitne organizacije su udruge koje se
klasificiraju u 17 kategorija. Udruge se na dobrovoljnoj bazi upisuju u Registar udruga
82
čiji je cilj doprinjeti transparentnosti i omogućiti uvid u poslovanje te način financiranja
i potrošnje financijskih sredstava.
Rezultati učinka Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih
organizacija će se očitovati u narednoj godini/godinama budući da je 2015. prva godina
primjene ovog Zakona.
83
Literatura
a) KNJIGE:
1. Baica, N., Ćirić Paić, M., Lukač, D., Milić, A., Vranar, K. (2009): Novo
računovodstvo neprofitnih organizacija, TEB poslovno savjetovanje. Zagreb
2. Bežovan, G. (2004): Civilno društvo, Nakladi zavod globus, Zagreb
3. Bežovan, G., Zrinščak, S. (2007): Civilno društvo u Hrvatskoj, Naklada
Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb
4. Brkanić, V., Dremel, N., Javor, LJ., Parać, G., Turković – Jarza, L. (2007):
Računovodstvo neprofitnih organizacija, RRIF plus, Zagreb
5. Dražić – Lutilsky, I., Gulin, D., Mamić – Sačer, I., Tadijančević, S., Tušek, B.,
Vašiček, V., Žager K., Žager, L. (2010): Računovodstvo, Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb
6. Dremel, N., Javor, Lj., Parać, G., Turković – Jarža, L. (2004): Računovodstvo
neprofitnih organizacija, RRIF plus, Zagreb
7. Granof, M.H. (1998): Government and non-for-profit accounting, New York,
Chishester, Weinheim, Brisbane, Singapore, Toronto: John Wiley & Sons
8. Hromatko, A. (2007): Procjena stanja razvoja organizacija civilnoga društva u
Republici Hrvatskoj, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Zagreb
9. Jakir – Bajo, I., Maletić, I., Sirovica, K., Vašiček, D., Vašiček, V. (2009):
Računovodstvo neprofitnih organizacija s primjenom kontnog plana i poreznih
propisa, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb
10. Ovsenik, M., Ambrož M. (1999): Neprofitni autopoetični sustavi, Alinea d.o.o.,
Zagreb
11. Safret, M. (2006): Knjigovodstvo s bilanciranjem 1. Školska knjiga, Zagreb
12. Vašiček, V., Vašiček, D., Sirovica, K. (2000): Računovodstvo neprofitnih
organizacija, Računovodstvo i financije, Zagreb
13. Young, W.D., Anthony, N. R. (1988): Management control in nonprofin
organizations, 4th edition, Homewood, III, Irwin
14. Zelenika, R. (2000): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog
djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka
84
b) ČLANCI:
1. Barić, S., Dobrić, D. (2012): Europeizacija civilnog društva u RH: Shvaćanje
socijalnog kapitala ozbiljno?, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
Vol. 33 No.2, str. 883-916
2. Bežovan, G. (2002): Struktura civilnog društva u Hrvatskoj, Politička misao,
Vol. 39 No.1, str. 63-87
3. Bežovan, G. (2003): Razvoj organizacija civilnog društva kao pretpostavka
uspješne reforme socijalne države u Hrvatskoj, Politička misao, Vol. 40 No. 1,
str. 72 - 91
4. Bežovan, G. (1995): Neprofitne organizacije i kombinirani model socijalne
politike, Revizija za socijalnu politiku, Vol. 2 No. 3, str. 195-214
5. Matančević, J., Bežovan, G. (2012): Dometi i ključni čimbenici razvoja civilnog
društva u Hrvatskoj temeljem tri vala istraživanja, Revizija za socijalnu
politiku, Vol. 20 No. 1, str. 21-40
c) ČASOPISI:
1. Dremel, N. (2014): Što neprofitne organizacije ne smiju zaboraviti, prilog
časopisu Računovodstvo, revizija i financije, br. 12/2014, str. 43 – 44
2. Glavota, M. (2014): Stjecanje poduzetničkih prihoda kod neprofitnih
organizacija, prilog časopisu Računovodstvo, revizija i financije, br. 12/2014,
str. 48 - 56
3. Jakir – Bajo, I. (2014): Donesen novi Zakon o financijskom poslovanju i
računovodstvu neprofitnih organizacija, Računovodstvo i porezi u praksi, br.
11/2014, str. 59 - 65
4. Jakir – Bajo, I. (2014): Novi Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i
računskom planu, Računovodstvo, revizija i financije, br. 2/2015, str. 283 – 286
5. Vidačak, I. (2014): Što donosi novi Zakon o udrugama, Računovodstvo, revizija
i financije, br. 8/2014, str. 161 – 165
85
d) PROPISI:
1. Zakon o računovodstvu, NN 109/07, 54/13, 121/14
2. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN
121/14
3. Zakon o udrugama, NN 74/14
4. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14
5. Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12,
148/13, 143/14
6. Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 109/07
7. Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, NN 1/15
8. Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih
organizacija, NN 31/15
9. Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, NN 73/13
e) WEB STRANICE:
1. http://www.porezna-uprava.hr/udruge/Stranice/default.aspx, 2.06.2015.
2. http://www.mfin.hr/hr/neprofitne-organizacije, 20.02.2015.
3. http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=179, 30.04.2015.
4. http://www.ceraneo.hr/, 16.03.2015.
5. http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/Ceraneo%20-
%20Indeks%20odr%C5%BEivosti%20OCD-a.pdf, 16.03.2015.
6. http://www.undp.hr/upload/file/113/56995/FILENAME/razvoj_civilnog_drustva
_u_hrvatskoj.pdf, 18.03.2015.
86
Popis ilustracija
Popis tablica
Broj Naziv prikaza Stranica
Tablica
1.
Stope amortizacije 48
Tablica
2.
Način popunjavanja zaglavlja obrasca 59
Tablica
3.
Način popunjavanja podnožja obrasca 60
Tablica
4.
Imovina udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu 73
Tablica
5.
Obveze i vlastiti izvori udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu 75
Tablica
6.
Prihodi udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu 77
Tablica
7.
Rashodi udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu 79
Tablica
8.
Dodatni podaci udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu 80
Popis grafikona
Broj Naziv prikaza Stranica
Grafikon
1.
CIVICUS-ov dijamant civilnog društva 8
Grafikon
2.
ICD dijamant civilnog društva od 2008. do 2010. godine 12
Grafikon
3.
Indeks održivosti OCD-a u Republici Hrvatskoj od 1997. do
2012. godine
14
87
Popis dijagrama
Broj Naziv prikaza Stranica
Dijagram
1.
Civilno društvo kao dio tri sektora društva 15
Popis slika
Broj Naziv prikaza Stranica
Slika 1. Obrazac RNO 29
Slika 2. Obrazac RNO-P 30
Slika 3. Registar neprofitnih organizacija 31
Slika 4. Upis udruge u Registar udruga 33
Slika 5. Registar udruga 35
Slika 6. Izjava o neaktivnosti 62
Slika 7. Obrazac PROR-POT 64
Popis priloga
Broj Naziv prikaza
Prilog 1. Bilanca udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu
Prilog 2. Izvještaj o prihodima i rashodima udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu
88
Prilozi
Prilog 1. Bilanca udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu
89
90
91
92
Prilog 2. Izvještaj o prihodima i rashodima udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu
93
94