4.3. UTJECAJ PROMETNICA Prometni sustav je temeljni infrastrukturni segment gospodarstva s iznimnim značenjem za funkcioniranje gotovo svih gospodarskih i društvenih djelatnosti svake zemlje, za život stanovništva i za uključivanje u međunarodne tokove robe i putnika. Zato je gospodarska moć jedne zemlje u izravnom odnosu sa stanjem razvije- nosti prometnih tokova i prometnica.

• Prometni se tokovi odvijaju na zemlji i vodi te u zraku. Izgradnja prometnica, a naročito održavanje prometa i prometnica, izaziva neželjene promjene u okolišu, ponekad s vrlo teškim posljedicama.

Pri razmatranju utjecaja izgradnje i održavanja prometa i prometnica na okoliš nužne su dugoročne procjene ukupnih promjena užeg i šireg prostora, kako bi se omogućilo korištenje okoliša i prirodnih bogatstava i budućim naraštajima.

• Za područje Hrvatske je od posebnog značenja izgradnja prometnica u kršu. Kao što je već navedeno, krš u Hrvatskoj obuhvaća oko 52 [%] njezinog teritorija, i to upravo onog dijela na kojemu je smješteno oko 90 [%] turističkih kapaciteta.

• Krš čini osebujno područje s obzirom na površinski reljef i s obzirom na površinsko – podzemnu hidrografsku mrežu u stijenama s pukotinskom poroznošću, tako da su postupci samopročišćavanja podzemnih voda, s kojima se inače računa kad su posrijedi stijene s međuzrnatom poroznošću, vrlo nesigurna veličine.

• Pri razmatranju utjecaja prometnica, odnosno prometa, na promjene u okolišu nužno je procijeniti:

(a) trajan utjecaj prometa, s usporenim djelovanjem na promjene okoliša, uz mogućnost nakupljanja štetnih tvari u hranidbenom lancu;

(b) povremeni utjecaj prometa, koji djeluje kao udarno opterećenje otpadnom tvari i to kao posljedica prometnih nezgoda ili više sile (klizanje tla, potresi, ratovi i sl.).

• Veličina utjecaja prometa na ekosustave naročito ovisi o (i) vrsti prometnice, (ii) hidrogeološkim okolnostima (užeg i šireg prostora oko prometnice), (iii) načinu izgradnje prometnice, (iv) vrsti prometnog sredstva, (v) upotrebi pogonske energije te (vi) sastavu i osobinama tereta koji se prevozi.

• Pri izgradnji prometnica (cestovnih, željezničkih, aerodroma, plovnih kanala, morskih i riječnih luka ili pristaništa te sportskih lučica – marina) na direktan ili indirektan način utječe se na promjene uvjeta staništa, a time i na dugotrajne promjene ekosustava (antropogene sukcesije).

• Također, izgradnjom prometnica općenito se mijenja i režim tečenja površinskih i podzemnih voda.

• Tako je npr. vrlo često, ovisno o topografskim prilikama i tehničkim uvjetima prometnice, nužno izvesti zasjeke i usjeke. Na taj se način u pravilu presijecaju i tokovi podzemnih voda. Usjeci i zasjeci djeluju kao drenaža, pa nastaje sniženje razine podzemne vode u širem ili užem pojasu oko prometnice. Zbog sniženja razine podzemne vode suši se okolno zelenilo.

• Nadalje, ovisno o sastavu tla, moguće je djelovanje atmosferilija na otvorene dijelove pokosa uz stvaranje klizišta, slika 4.22.

Slika 4.22. Različiti slučajevi klizanja tla

• Kod stijena, ovisno o mehani-čkim karakteristikama stjenske mase te o slojevitosti i pukoti-nama u stjenskom masivu, pos-toji opasnost od nestabilnosti kosina: klizanje, odvaljivanje i odron, slika 4.23.

Slika 4.23. Nestabilnost kosina stjenskog masiva

• Usjeci, slično kao i visoki nasipi, često presijecaju putove životinjama, primjerice do pojilišta ili hranilišta, otežavajući ili onemogućavajući tako pristup izvorima vode i hrane, čime se utječe na promjene ekosustava.

• Otvaranjem pokrovnog sloja vodonosnika kod izvedbe usjeka i zasjeka, kao i kod pozajmišta materijala ili kamenoloma, omogućeno je brže procjeđivanje vode, pa tako i one onečišćene/zagađene s gradilišta odnosno prometnica.

• Također, pri izgradnji plovnih kanala, ovisno o razini podzemne vode uz pokose kanala, moguće je procjeđivanje, odnosno prodiranje onečišćene/zagađene vode iz plovnog kanala u podzemlje.

• Akvatorijima morskih luka i marina, koje se zaštićuju građevinama od valnog djelovanja – lukobranima, formiraju se zapravo poluzatvoreni ili zatvoreni dijelovi mora, odnosno vodnih ekosustava, u kojima se bitno mijenjaju uvjeti staništa, pa i struktura biocenoze.

• Izvedba prometnica često je karakterizirana vrlo obimnim zemljanim radovima (usjeci, zasjeci, nasipi). Ponekad nije moguće provesti izjednačavanje zemljanih masa unutar užeg pojasa prometnica, tako da su potrebna pozajmišta ili odlagališta materijala.

• Pozajmišta materijala (za izradu nasipa), kao i kamenolomi za građevni materijal, osim narušavanja krajolika unose poremećaje u okoliš slične navedenim za usjeke i zasjeke.

• Odlagališta viška iskopanog materijala najčešće predstavljaju ugrozu izgleda krajolika, ali i mijenjaju uvjete staništa, uništavajući biljni pokrov na površini odlagališta.

• Primjena nepodobnog građevinskog materijala pri izvedbi prometnica predstavlja dugoročnu opasnost za promjenu kvalitete podzemne vode. To se prvenstveno odnosi na materijal iz sekundarnih sirovina, a one mogu sadržavati štetne i opasne tvari, koje nakon otapanja poniru do podzemnih voda.

• Određeno onečišćenje okoliša nastaje već i tokom izgradnje prometnica, upotrebom građevinskih strojeva s tekućim gorivom te uslijed prokapljivanja goriva i maziva.

• Nadalje, uređenjem samog gradilišta, ovisno o načinu izgradnje građevina za prikupljanje otpadnih voda, moguća su onečišćenja okoliša.

• Tokom upotrebe i održavanja prome-tnica mogući su daljnji utjecaji na pro-mjene ekosustava, i to uslijed:

▪ buke, ▪ vibracija, ▪ proizvoda izgaranja fosilnih goriva, ▪ prokapljivanja goriva i maziva, ▪ trošenja guma, kočnica i zastora kod cestovnih prometnica, ▪ prosipanja i/ili prokapljivanja tereta, ▪ primjene kemijskih sredstava protiv zaleđivanja prometnica, ▪ procjeđivanja tekućeg goriva na sta- nicama za opskrbu prometnih sred- stava, ▪ procjeđivanja otpadnih voda na od- morištima, kolodvorima, lukama i sl., ▪ odbacivanja krutog otpada iz prome- tnih sredstava.

• Buku uzrokuju sva prometna sredstva, a naročito avioni. U načelu buka s prometnica djeluje kao smetnja za život organizama, od one da remeti miran san i obavljanje poslova (npr. u školama, vrtićima, bolnicama), pa do fizičke boli, a u posebnim slučajevima čak može dovesti i do fizioloških promjena slušnog organa.

• Ispitivanja buke provedena na području Londona veličine 100 [km2] pokazala su, uz dominantan udio cestovnog prometa, i udio ostalih izvora buke, tablica 4.IV.

IZVOR BUKE SMETNJE

[%]

Danju Noću 01. CESTOVNI PROMET 63 70 02. ŽELJEZNIČKI PROMET 9 15 03. GLASOVI ODRASLIH LJUDI 4 1.5 04. GLASOVI DJECE 6.5 - 05. PTICE 1 2.5 06. BUKA U ZGRADAMA 3.5 - 07. INDUSTRIJA 6.5 2 08. LUKE, TERETNE OBALE 4 3 09. VRIJEME (GROMOVI, VJETAR) 0.5 2.5 10. NEPOZNATO 2 3.5

Tablica 4.IV. Postoci smetnje bukom iz različitih izvora u području Londona

• Vibracije, osim nelagode kod ljudi, utječu i na trajnost građevina, što je posebno značajno kad su posrijedi spomenici graditeljske baštine.

• Utjecaj produkata izgaranja fosilnih goriva najviše je izražen na promjenama u atmosferi (vidi točku 3.3. Promjene u atmosferi).

• Radi procjene količine otpadne tvari na cestovnim prometnicama iznose se neki podaci objavljenih istraživanja na gradskim ulicama i autocestama u SAD-u, gdje je npr. bila izmjerena količina otpadne tvari na dan izražena u kilogramima na kilometar jarka (gradska ulica/autocesta), a iskazana: kemijskom potrošnjom kisika (KPK) 5.0/10.0; ukupnog dušika 0.15/0.20; olova 0.093/0.178; željeza 1.36/7.62 i kroma 0.015/0.067 [kg/km].

• Zbog primjene kemijskih sredstava protiv zaleđivanja prometnica moguća je i pojava visokih koncentracija klorida u površinskim vodama koje ispiru prometne površine.

• Tako je npr. na zagrebačkoj obilaznici bila izmjerena vrijednost koncentracije klorida do 680 [mgCl/l], a na autocesti oko frankfur-tskog aerodroma (Njemačka) 434 [mgCl/l].

• Prethodno izneseno ukazuje na utjecaj prometnica, odnosno prometa na prirodni, kao i na izgrađeni okoliš te na ljudsko zdravlje.

• Tablica 4.V. prikazuje pregled značajnijih vrsta učinaka različitih vidova prometa na okoliš, pri čemu se razmatraju neki od najznačajnijih učinaka prometa s obzirom na emisije, potrošnju energije i transformaciju prirodnih izvora.

PROMETNA DJELATNOST

SASTAVNICE OKOLIŠA

ATMOSFERA PEDOSFERA HIDROSFERA PRIRODA I

ŽIVOTINJSKI SVIJET/ KRAJOBRAZI

CESTOVNI PROMET

▪ IZGARANJE TEKUĆIH NAFTNIH DERIVATA: → EMISIJE NOX, CO, CO2, NMVOC I Pb → LOKALNI I GLOBALNI UČINCI NA OKOLIŠ I ZDRAVLJE ▪ BUKA ▪ VIBRACIJE

▪ IZGRADNJA CESTA: → KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA ZA INFRASTRUKTURU I SERVISNE STANICE → PRITISAK I RAZDJELJIVA- NJE ZEMLJIŠNIH RESURSA ▪ PRIJEVOZ OPASNIH TVARI: → OPASNOST OD EKOLOŠKIH NESREĆA → ONEČIŠĆENJE TLA I LJUDSKE ŽRTVE ▪ ODBAČENA VOZILA, OTPAD- NA NAFTA, STARE GUME, STARI AUTOMOBILI: → PROBLEM OKO ODLAGANJA

▪ OTJECANJE VODE S CESTA KOJA SADRŽI NAFTU, SOLI, OTAPALA: → ONEČIŠĆENJE POVR- ŠINSKIH I PODZEMNIH VODA ▪ EMISIJE NOX I SO2: → ACIDIFIKACIJA ▪ CESTE: → PROMJENE U HIDROLO- ŠKOM SUSTAVU

▪ DOBIVANJE MATERIJALA ZA GRADNJU CESTA: → DEGRADACIJA KRAJO- BRAZA ▪ INFRASTRUKTURA: → ODVAJANJE I RAZDJE- LJIVANJE STANIŠTA TE MOGUĆA SMETNJA MI- GRACIJAMA ŽIVOTINJA

ŽELJEZNIČKI PROMET

▪ PROIZVODNJA ELEK- TRIČNE ENERGIJE ZA POGON ELEKTRIČNIH VLAKOVA: → EMISIJE U ZRAK ▪ DIESEL VLAKOVI: → EMISIJE U ZRAK ▪ BUKA ▪ VIBRACIJE

▪ PRIJEVOZ OPASNIH TVARI: → OPASNOST OD EKOLO- ŠKIH NESREĆA

▪ ŽELJEZNICE: → PROMJENE U HIDROLO- ŠKOM SUSTAVU

▪ ZAPUŠTANJE OBJEKATA KOJI SE VIŠE NE KORISTE: → DEGRADACIJA KRAJO- BRAZA ▪ ŽELJEZNIČKA INFRA- STRUKTURA: → MOGUĆA SMETNJA MI- GRACIJAMA ŽIVOTINJA

Tablica 4.V. Učinci raznih vrsta prometa na okoliš

VODNI PROMET

(MORSKI I UNUTARNJI)

▪ LUČKE AKTIVNOSTI → EMISIJE U ZRAK ▪ VODNI PROMETNI TOKOVI: → EMISIJE U ZRAK ▪ SPREMANJE I PRETOVAR GORIVA: → EMISIJE U ZRAK (NMVOC)

▪ ODLAGANJE MATERIJALA IZVAĐENOG PRILIKOM IZGRADNJE I ZASIPANJA KANALA: →PROBLEM S ODLAGANJEM OTPADA

▪ ISPUŠTANJE OTPADNE VODE S BRODOVA: → ONEČIŠĆENJE VODE ▪ ISTJECANJE U MORE USLIJED EKOLOŠKIH NESREĆA ILI IZVANRE- DNOG DOGAĐAJA (UKLJUČUJUĆI NAFTU): → ONEČIŠĆENJE VODE ▪ OTPADNE VODE, OTPAD S BRODOVA: → ONEČIŠĆENJE VODE ▪ ANTIVEGETATIVNE BOJE: → ONEČIŠĆENJE VODE ▪ PRIJEVOZ OPASNIH TVARI: → OPASNOST OD MOGUĆIH NESREĆA

▪ IZGRADNJA SIDRIŠTA I KANALA ZA UTOVAR: → UČINCI NA KRAJOBRAZ ▪ ZAPUŠTANJE TERMI- NALA: → UČINCI NA KRAJOBRAZ ▪ GRADNJA PLOVNIH KANALA: → UČINCI NA KRAJOBRAZ

ZRAČNI PROMET

▪ ZRAKOPLOVI: → EMISIJE NOX I CO2 (VISOKE RAZINE EMISIJA, OSOBITO TOKOM UZLIJETANJA, RULANJA I SLIJETANJA) → DOPRINOS OŠTEĆENJU OZONSKOG SLOJA I GLOBALNOM ZAGRIJAVANJU ▪ DODATNI CESTOVNI PROMET U ZRAČNIM LUKAMA: → EMISIJE U ZRAK ▪ BUKA ▪ VIBRACIJE

▪ IZGRADNJA AERODROMA: → PRITISCI NA ZEMLJIŠNE RESURSE

▪ OTJECANJE OBORIN- SKIH VODA S AERODRO- MA, KOJA SADRŽI TE- KUĆA NAFTNA GORIVA I ANTIFRIZ: → ONEČIŠĆENJE VODE ▪ IZGRADNJA ZRAČNIH LUKA: → IZMJENE HIDROLOŠ- KOG SUSTAVA

▪ DOBIVANJE MATERIJALA ZA GRADNJU ZRAČNIH LUKA: → DEGRADACIJA KRA- JOBRAZA ▪ IZGRADNJA ZRAČNIH LUKA: → PROMJENE U KRAJO- BRAZU ▪ IZGRADNJA ZRAČNIH LUKA: → RASIPANJE EKOLOŠ- KIH PODRUČJA

CJEVOVODI

→ EMISIJE U ZRAK (CH4) → GLOBALNO ZAGRIJAVANJE

ISTJECANJE NAFTE: → MOGUĆE ONEČIŠĆE- NJE TLA

▪ ISTJECANJE NAFTE: → MOGUĆE ONEČIŠĆE- NJE VODE

▪ MOGUĆA SMETNJA MI- GRACIJAMA ŽIVOTINJA (AKO SU CJEVOVODI IZNAD ZEMLJE)

Tablica 4.V. Učinci raznih vrsta prometa na okoliš (nastavak)

☺☺☺

• Dakle, promet i prometnice zasigurno utječu na okoliš, a opisani se utjecaji međusobno isprepliću povećavajući opći učinak.

• Utjecaj prometnica na okoliš ne može se potpuno izbjeći, a posebice se ne mogu izbjeći posljedice od slučajnih onečišćenja izazvanih prometnim nezgodama.

• Mjerama zaštite mogu se donekle smanjiti i spriječiti utjecaji, pa ih je nužno primjenjivati. Međutim, na najbolji se način mogu zaštititi vrijedni dijelovi ekosustava tokom postupaka prostornog planiranja tako da se izaberu podobni prometni koridori.

• Planiranjem mreže prometnica te pojedinih prometnih prolaza može se bitno utjecati na sma-njivanje nepovoljnih učinaka na dijelovima okoliša.

• Iako trase prometnica ovise o topografskim uvjetima te o rasporedu izvora i ciljeva prometnih tokova u prostoru, ponekad se i manjim premještanjem trase mogu postići učinkovita smanjenja utjecaja na okoliš. Kao što je istaknuto, za Hrvatsku je posebno značajno utvrđivanje trasa prometnica u kršu, a to praktički znači na čitavom prostoru južno od Karlovca, slika 2.12.

• Posebnu pažnju zahtijeva smještaj prometnica u blizini većih gradova. Ponekad «udaljene» prometne površine vrlo brzo postanu okružene dijelovima grada, pa svi utjecaji postaju izraženiji.

• Tako je npr. zračna luka grada Osake (Japan) uslijed širenja grada postala izvor buke i vibracija «usred» grada. Da bi se dugoročnije riješio problem smetnji izazvanih zračnim prometom, izgrađena je zračna luka na «umjetnom otoku» udaljenom 6 [km] od morske obale, koji je s kopnom spojen mostom za željeznički i cestovni promet.

• Uz ove, ponekad je potrebno primijeniti dodatne zaštitne mjere, građevine i naprave kojima će se tokom redovite upotrebe prometnica te za slučaj prometnih nezgoda spriječiti ugroza okoliša, kao npr:

▪ Postavljanje zaštitnih mreža na kosinama usjeka i zasjeka, ozelenjavanje pokosa nasipa, izvedba obložnih i potpornih zidova; ▪ Ugradnja zaštitnih ograda kako bi se spriječilo prevrtanje vozila izvan prometnog pojasa; ▪ Uređenje pozajmišta i odlagališta nakon završetka izgradnje prometnice, uključivo odgovarajuće ozelenjavanje; ▪ Ispitivanje sastava i karakteristika građevinskih materijala prije njihove ugradnje u prometnice, s obzirom na sadržaj opasnih i štetnih tvari; ▪ Izvedba posebnih (zelenih) mostova odnosno propusta za prelaženje životinja preko ili ispod prometnice; ▪ Izvedba zvučnih prepreka (barijera) širenju buke u blizini naselja; ▪ Primjena (naročito u središtima gradova) prometnih sredstava na pogonsku energiju koja manje ili uopće ne onečišćuje okoliš; ▪ Proizvodnja prometnih sredstava drukčije konstrukcije kojima će se smanjiti utjecaj na okoliš, poglavito buka, vibracije te onečišćenje atmosfere; ▪ Izvedba prozora, vratiju, krovova i drugih dijelova zgrade s pojačanom zaštitom od buke.

▪ Mjere zaštite površinskih i podzemnih voda od onečišćenja: ▪▪ ugradnja vodonepropusnih slojeva u usjecima, ispod nasipa, odnosno na mjestima gdje se može očekivati procjeđivanje onečišćene/zagađene vode u podzemlje, slika 4.24;

Slika 4.24. Primjer ugradnje vodonepropusnog sloja kod terena u nagibu

▪▪ izvedba sustava odvodnje (prikupljanje, odvođenje i ispuštanje) oborinskih voda pod nadzorom; ▪▪ izvedba umjetnih jezera i močvara za nadzor (pročišćavanje) oborinskih voda prije ispuštanja; ▪▪ izvedba npr. odjeljivača (separatora) sa ciljem postizanja određenog stupnja pročišćavanja oborinskih voda prije ispuštanja, slika 4.25.

Slika 4.25. Odjeljivač za pročišćavanje oborinskih voda prometnica