'Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

239

tili manje paznje nego !ito zavreduju i da jedvostih s rimom osnovna forma narodnogpjesniStva, ali da su zabiljezene i pjesme bezrima i da nije ispravno misljenje prema kojemurimovani stihovi oznacavaju zapravo propada-nje nase narodne poezije, osobito epske.

Iz biljez.aka doznajemo da je petna-est pjesama zapisano, priopceno ili dobivenood prvoboraca, a jedanaest od drugih osoba, dasu cetiri prepisane iz biljeznica, petnaest ih jeumnozeno u partizanskoj tehnici OK KPJ zaLeskovac i dijeljeno na terenu, de set ih je poz-nato iz pjevanja skojevaca i omladinaca. UomJadinskim listovima objavljcno jc sest, dvijcsu nastale u logorima (u Ngu i Norveskoj) i triuz poznate dogadaje. Za devctnacst pjcsamanavcdeni su autori, za jednu se kaze da jepjevana uoci rata, za sest da su pjevane u 1941,a sedam u 1944. godini. Podaci nisu potpuni.

SakupJjac je slusao pjesme od bora-ca i naroda koji su ih pjevali u juznoj Srbiji, abiljezio u ratu i poslije rata.

Za razliku od nekih u posljednjedoba objavljenih zbirki s regionalnimsadrzajcm, 0 kojima se pisalo u proslim brojc-vima, Zlatanoviceva se zbirka izdvaja autcnti-cnoseu i korcktnim odnosom prema teksto-vima, prikladnoscu i vrijednoseu tekstova odkojih ncki imaju i dokumentarnu vrijednost.

ANTENAZOR

Milivoj Rodi6, Sunce iza gore. Revolucion-arne narodne pjesme sa tla Sosne i Her-cegovine. "Glas". Sanialuka 1983,195 str.

Zbirka Sunce Iza gore jos jc jcdna unizu zbirki revolucionarnih narodnih pjesamakoja sadrz.i: predgovor, tckstove pjesama, po-gov~r, rjecnik stranih i manje poznatih rijeci ifraza, biljeske 0 licnostima koje su opjcvane upjesmama, literaturu, a uz sadrzaj su navedeni iizvori iz kojih su pjesme preuzete.

U predgovoru Sloboda j revolucijakao inspiraeija rijec je 0 rcvolucionarnojpoeziji kod nas, njezinoj ulozi i snazi, 0 vezano-sti uz zivot, prozetosti slobodarskim, antifa-sistickim duhom i borbenoseu. Autor navodi daje u drugom svjetskom ratu i poslije njega u

nasoj zemlji ispjevano, !ito zapisanih isacuvanih iIi jos nezabiljez.enih oko 40 tisucarevolucionarnih narodnih pjesama, a od togapretpostavlja se da je u Bosni i Hercegovininastalo oko devet ili deset tisuca.

U knjizi su objavljene 163 "pro-testne, buntovne, revolucioname" narodne pje-sme koje su ispjevane "u BiH u pros lim vjeko-virna i za vrijeme drugog svjetskog rata, te ugodinama obnove". Razvrstane su pod devetnaslova: 1z gore hajduci (sedam epskih juna-ckih pjesama), OJ, Krajino, krvava haljino(15 buntovnih i vojnickih), Ouslc odjadikov-ine (21 pjesma - od turskih vrcmena do drugogsvjetskog rata), ZasijaJa petokraka (16 pje-sama iz ustaniekih dana), Srce sokolovo (34pjesme 0 raznim zbivanjirna u NOR-u), Biljeg-zvijezda (9 pjesama 0 stradanjima naroda),Sunce iza gore (25 pjcsama 0 drugu Titu) ,Slobode tvorci (21 pjesma 0 istaknutim bor-cima - herojima), i Zlalna gnma (15 pjcsama 0obnovi i izgradnji zem1je).

Pod naslovom 0 ovom izboru pjc-sama Rodie je objasnio svoje postupke. Naimc,on kale da je ovaj izbor pripremio slijcdcciprimjcrc najuspjclijih izdanja te da on sadrHsamo djclic bogatc bosansko-hercegovackepoetske tradicije. Daklc, od nckoliko tisucatckstova nastalih u NOB-u izabrano jc stotinjaknajljepsih, bolje rcci karaktcristicnijih "sa tlaBosne i Hercegovinc". Mozda bi bilo primjcr-enije: pjcvanih na tlu BiH, jcr nijc posvc pou-zdano da su sve s tla BlH, osobito one 0 Titu,Partiji, Skoju, omJadini, itd. Uz to namccu sc incka pitanja. Zasto jc u ovoj zbirci sarno jcdnapjesma 0 borbama na Sutjesci i Neretvi?!Pjesma Pozdrav majci nastala jc prije rata. UCubcliccvoj knjizi uvrstcnajc mcdu pjcsmc 0buntovniku i robijasu. Kod Rodica je tiskanamedu pjesmama iz NOB-a. Zasto onda nije iMilrovcanka u stvaranju koje je sudjelovao,prema sjecanjima druga Durc Pucara Starog, irobijas iz Bosne? Pjesma radu uvrstena je medupjesme 0 obnovi i izgradnji, iako je izvornavarijanta nastala 1898. godine (rijcci GcorgiKirkov). Na nasemjeziku objavljenaje 1912.godine u Radnickim novinama u Beogradu. Uobliku u kojem je u ovoj zbirci, tiskana je uHrvatskoj u toku rata u deset zbirki. HiJnnazidara (poznatija po prvom stihu Oradimo kule

240

Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

do neba) koja je nastala povodom strajkagradevinskih radnika 1936. (rijeci C.Min-derovic, glazba V.Vuckovic) nije mogla bitipopularnija ni u BiH od Minderoviceve Budi seistok i zapad. Vjerujemo da je i pjesma Fbsumama i gorama, i vise nasa, i Ijepsa, i popu-lamija i u BiH od Bosanske partizanske.

Rodic se odlucio za tiskanje ovakvezbirke, kako kaze, zato sto su dosadasnje uglav-nom bile koncipirane kao panorame jugoslav-enske narodne poezije u NOB-u, s opseZnom iznacajnom gradom, ali preteZllO bez stroge se-lekcije pjesama i najceSce uvjetovaneprigodnjastvom i drugim neestetskim mjer-ilima. Zato je on birao prvenstveno one do-gadaje "koji su tematski i istorijski karakte-risticni za BiH, a i licnosti boraca cije je djelo-vanje ostavilo traga na ovom podrucju". Po-taklo ga je i nekoliko razloga da napusti strogupoeticku tipologiju pjesama, a prihvati te-matsko-motivsku i idejnll kao pogodniju i bli~ucitaocima. Vodio je racuna i 0 raznorodoimvrstama pa su stoga u njegovoj zbirci zas-tupJjenc: himne, koracnice, patriotske, socijal-ne, ljubavne i podrugljive pjesme, te balade,tuzbalice, elegije i epske narodne pjesme. Unioje neke za koje se, kako kaze, moze kazati danisu narodne, ali ih je narod pjevao bilo uprisilno usvojenoj melodiji bilo u varijacijamaosnovne melodije.

Autor je imao problcma, 5tOje ra-zumljivo, a i vidljivo, oko lokalizacije pjesama,u izboru tema i likova. Ncka se pitanja, kaZe on,nisu mogla taksativno rijesiti, primjcrice pi-tanja porijekla, autenticnosti, lokaloe vjcrodos-tojnosti, prioriteta tcma i likova, umjetnickevrijednosti i, napokon, pitanjc tipologije pjesa-mao

Priredivac je neke probleme uspje-soo rijcsio, a neke nije: preneseni su s izabranimpjesmama, iii pod lItjecajem dosadasnje prakse.Npr. pjesma Jasenovac Sava opasala pocinjedistihom: "Kad se sjetim Zcmuna i zida ...", kojipripada drugom sadrlaju. ZaSto je tako tiskana?Zato sto je takva i u zbirci Krajiskc narodnepjesme iz NOB-a (1961). Pjesma U Drvarupodiie se buna (prenesena iz isle zbirke) sas-lavljena je od 14 vecinom samostalnih losepovezanih distiha (sedam ih se ne vdc direktnouz Drvar) i mogu se jednako staviti i pod neki

drugi naslov. Pjesma Sesta licka spasiJaMarsala, koja s ovakvim sadriajem ne spadaovdje (odlucilaje, valjda, tema) prenesenaje izDizdareve zbirke. Sastoji se od pet strofa i visezasebnih dijelova. Svaki dio samostalno sna-znije djeluje nego kad su svi skupljeni u cjelinll(osmerci, deseterci, razliciti ugodaji pa i sa-drlaji) pod naslovom koji ide uz stihove eetvrtestrofe. Tako se iz ove cetiri pjesme Pjesma 0

Titu, Narod se ponosi Titom, Druie Tito, nasnarodni sine, Titu (ukupno 31 distih) svi distisimogu staviti pod isti naslov, ada se nista nepromijeni u sadrZaju i vrijednosti pjesme. Istotako moZe biti gotovo toliko pjesama koliko jei distiha. Za takvo grupiranje distiha po'stojivise razloga. Neki smatraju da treba objaviti sveonako kako se zabiljezi od kazivaca, sto nijeispravno jer kazivac kazuje po sjecanju. Nekipak priredivaci zbirki premjestanjem distiha ilistihova, imena, mjesta i s1. stvaraju "novepjesme", odnosno nove varijante i na koncu i"nove" sv~je zbirke. Neki stvaraju duZe pjesmezbog obima knjige, a time i troskova tiskanja.

Nekc su pjesme i iz Rodieeve ruko-pisne zbirke slabe; npr. pjesma Partizanskatruba (pet distiha bez kohezije). U pjesmiKozarcani (devet distiha i jos jedan usamljenistih na kraju: ''OJ, djevojko, draga duso moja")sarno su ptyi i posljednji distih vezani izravnouz naslov.1 Ipjesma Tito, slobodo sastavljenaje od cetiril dijela iz drugih, boljih pjesama: Toje nama nilsa borba dala ... , Drugje Tito izdo'naredenje ..., Drug je Tilo poslao nam pi-smo ...

Na kraju knjige naveden je 31 izvoriz kojih su pjesme preuzete, a u sadr~aju je zasvaku pjesmu navedeno kojem izvoru pripada.Jos po kojr reJevantao podatak dobro bi dosao,poscbno uz pjesme uzete iz rukopisa (gdje suzabilje~ene, npr.).

Uz sve napomene ovaj je "uzi anto-logijski izbor" pjesama iz NOB-a i proslih vre-mena reprezentativan. Priredivac je, razumijese na svoj nacin, prema vlastitom afinitetu ikoncepciji, sastavio zbirku s veeim brojempjesama, koje ce se rado citati i koje ee djelovatisvojim umjetnickim sadrzajima i autenticno-seu, 5tOnije odlika nekih nedavno objavJjenihzbirki.

ANTENAZOR