Post on 28-Mar-2016
description
Biblioteka
OVAKO SE @IVELO
Novi vek
BEOGRAD IZME\U DVA RATA
(1918–1941)
Autor
mr Radina Vu~eti}
Ilustrator
Vladimir Bursa}
Urednik edicije
dr Vesna Biki}
Saradnik istra`iva~
Milena Trutin
Grafi~ki dizajn
Danijela Paracki
Du{an Pavli}
Lektor
Dragana Rakovi}
Grafi~ka priprema
D_sign, Beograd
[tampa
Publikum, Beograd
Tira`
2.000
Izdaje
KREATIVNI CENTAR
Gradi{tanska 8, Beograd
tel.: 011/ 38 20 483, 38 20 464, 24 40 659
www.kreativnicentar.rse-mail: info@kreativnicentar.rs
Za izdava~a
mr Qiqana Marinkovi}, direktor
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
930.85(497.11)"1918/1941"(02.053.2.025.2)
316.728(497.11)"1918/1941"(02.053.2.025.2)
VU^ETI], Radina, 1972
Beograd izme|u dva rata : (1918-1941) / Radina Vu~eti} ; [ilustrator
Vladimir Bursa}]. – Beograd : Kreativni centar, 2010 (Beograd : Publikum).
– 32 str. : ilustr. ; 24 cm. – (#Biblioteka #Ovako se `ivelo. Novi vek)
Tira` 2.000. – Hronolo{ka tablica: str. [33]. – Registar.
ISBN 978-86-7781-764-0
a) Svakodnevni `ivot – Beograd – 1918-1941
b) Beograd – Kulturna istorija – 1918-1941
COBISS.SR-ID 174598668
S A D R @ A J
Moderna prestonica
2
[iroke ulice, visoke zgrade
4
Beogradski privrednici
8
Stanica Orijent ekspresa
10
Udobni stanovi
12
I lepota i zdravqe
14
Moderna `ena
16
Nova moda, nov izgled
18
Beogradska brza hrana
20
U ritmu plesa
22
Sportovi u prirodi
24
Obrazovawe i nauka
26
Novi mediji
27
Boja, oblik, pokret i avangarda
28
Kraj jedne epohe
30
Indeks
32
Hronolo{ka tablica
OVAKO SE @IVELO NOVI VEK
Branko Krsti}, reqef sa fasade Automobilskog predstavni{tva
BEOGRAD
IZME\U DVA RATA
(1918–1941)
NOVI VEK
OVAKO SE @IVELO
Radina Vu~eti}
Po zavr{etku
Prvog svetskog
rata, u vreme novog evropskog poleta, prestonica novostvorene Kraqevine
Jugoslavije ubrzano se modernizovala i prihvatala evropske modele `ivota.
U Beograd, koji je dobio status politi~kog, administrativnog, kulturnog i
privrednog centra dr`ave, slivali su se stanovnici iz unutra{wosti Srbije,
ali i iz cele Jugoslavije. Orijentalna varo{ nestajala je u vrtlozima ubrzanih
modernizacijskih procesa, a nicao je novi grad.
Ulicama su se kretali luksuzni automobili,
a iz no}nih barova dopirali su zvuci xeza.
Moderna prestonica
Najpopularniji evropski umetnici i svetske
zvezde gostovali su u Beogradu – balerina Ana
Pavlova, pijanista Artur Rubin{tajn,
indijski pesnik Rabindranat Tagor,
plesa~ica Xozefina Bejker, holivudska
zvezda Dolores del Rio… Tih godina
Beogra|ani su u Narodnom pozori{tu
slu{ali Mocartova dela u izvo|ewu
Berlinske opere i peva~e Milanske
skale i gledali Hamleta u izvo|ewu
engleskih pozori{nih trupa.
Prestonica je nastojala da bude evropska
u svakom smislu. Otvaraju se francuska
i engleska obdani{ta, a u
kwi`arama se pojavquju
francuske i engleske
kwige. Ono ~ega nije
bilo u kwi`arama,
moglo se naru~iti
po{tom iz Pariza.
2
Dolores del Rio
Xozefina Bejker
Me|uratni Beograd bio je izlo`en migracionom bumu.
Samo u prvoj poratnoj deceniji broj stanovnika glavnog
grada pove}ao se na 111.739, a pred izbijawe Drugog
svetskog rata Beogra|ana je bilo skoro tri puta vi{e –
oko 320.000.
Cepelin nad Beogradom
Francuska {kola u Rankeovoj ulici
3
„Putnik koji poseti
Beograd divi se ne samo
lepoti wegovog polo`aja i
wegovim spomenicima ve}
i neverovatnom razvoju ovog
grada, ~iji je rast vidqiv
golim okom. Ose}a se da je
stara turska palanka
niskih i tro{nih ku}a,
krivudavih uli~ica i
nemogu}e kaldrme ustupila
mesto modernom gradu, u
kojem je ostalo samo ne{to
retkih tragova ne tako
davne pro{losti.
Grad od betona i ~elika,
prestonica dr`ave koja
broji petnaest miliona
stanovnika, razvija se
uistinu ameri~kom
brzinom.“
Milo{ Crwanski
Tokom 1923. zavr{en je Generalni
urbanisti~ki plan Beograda. Tada
je prvi put u wegovoj istoriji
izneta koncepcija o pro{irewu
grada na levu obalu Save i na
Veliko ratno ostrvo i Adu
Ciganliju, koja bi postala
sportsko-rekreativna zona. Ve}
tad je mesto na kojem je kasnije
nastao Novi Beograd smatrano
prostorom za grad budu}nosti. Ideja da se izgradi naseqe na mestu na
kojem se nalazi dana{wi Novi Beograd
nai{la je na mnogo otpora i neslagawa.
Bilo je onih koji su smatrali da tu
treba zasaditi {umu, a ne podi}i
nov grad, uz obrazlo`ewe da je nemogu}e
i skupo graditi na mo~varnom terenu.
Generalni urbanisti~ki plan
Beograda iz 1923. godine
Beograd no}u
Ve} u prvoj posleratnoj
deceniji prestonica se
u potpunosti promenila.
Mnoge ulice Beograda
dobile su nov izgled
jer su umesto starih
ku}a podignute
moderne palate, a na
doju~era{wim wivama
i ledinama nikli su
novi kvartovi.
Centar grada izgledao je evropski. Tome je doprinelo podizawe niza javnih zgrada
– fakulteta oko Kapetan Mi{inog zdawa, Kolar~evog narodnog univerziteta,
Srpske akademije nauka i umetnosti, Univerzitetske biblioteke, kompleksa
univerzitetskih klinika, Beogradskog sajma, Glavne po{te… Grad se {iri
i u pravcu Top~idera i Dediwa – na mestu
nekada{wih vinograda parceli{e se zemqa
i ni~u elitna naseqa s luksuznim vilama.
[iroke ulice, visoke zgrade
Zgrada Srpske akademije nauka i umetnosti
Od uskog krivudavog sokaka, punog ba{ti ogra|enih
plotovima, Knez Mihailova je u me|uratnom periodu
postala trgova~ki centar grada, u`urbana i ure|ena glavna
beogradska ulica puna luksuznih radwi.
[etali{te se pru`alo od po~etka Knez Mihailove do
zgrade Srpske akademije nauka i umetnosti. Ta granica
va`ila je samo za mla|i svet, dok su ostali {eta~i i{li do
Kalemegdana. Posle pet ~asova po podne, kad je po~iwala
{etwa korzoom, saobra}aj u ovoj ulici bio je zabrawen.
Simbol modernog Beograda postaju i Terazije, preko kojih jure automobili i tramvaji, prolaze
qudi u modernoj ode}i. Pisac Bo{ko Tokin zabele`io je: „Svetlosne reklame ble{te.
I jo{ samo ko{ava kvari raspolo`ewe. Svet se nabio u kafane. Kod Moskve svira xez,
a kod Takova i [i{ka mezeti{u se srpski specijaliteti.“
4
Zbog poja~anog saobra}aja neke ulice
se pro{iruju, na primer Prizrenska,
Brankova, Vase ^arapi}a i Uzun Mirkova,
a prosecaju se i nove – Vlajkovi}eva,
Palmoti}eva, Majke Jevrosime i Knez
Miletina (dana{wi Bulevar despota
Stefana). Tako nastaju novi stambeni
kvartovi i {iri se centar grada.
Knez Mihailova ulica
Od urednika pariskog Matena Beograd dobija niz komplimenata:
„Na prvi pogled imam utisak kao da prolazim velikim pariskim
bulevarima. S obe strane {iroke makademizirane {oseje,
di`u se u dalekoj perspektivi grandiozne zgrade sa pet-{est
spratova, gde konkuri{e naj~istiji rokoko s krajwim kubizmom.
Prizemqe je zauzeto luksuznim radwama, ~iji izlozi blistaju
usred dragocenog mramora i niklovanog metala…“
Uz Prizrensku ulicu na hotelu Balkan
dozidana je sala sa velikim lu~nim prozorima.
Paralelno s ovim, javio se pokret
za savremenu, modernu arhitekturu,
po ugledu na stilove iz sredwe
Evrope, najvi{e ^e{ke i Nema~ke,
i grupa projektanata koja je
zastupala moderni pravac polako je
preuzela vo|stvo u arhitektonskom svetu Beograda.
Kao zna~ajni objekti moderne arhitekture u Beogradu ostali su
o~uvani De~ja klinika u Tir{ovoj ulici arhitekte Milana
Zlokovi}a i nova Astronomska opservatorija Jana Dubovija.
Zgrada Ministarstva saobra}aja, s torwem
na kojem je sat i sa sna`nim reflektorima
Najskladniju arhitektonsku celinu u
ovom periodu ~inila je grupa zgrada
ministarstava sagra|enih posle
Prvog svetskog rata u delu oko ulica
Kneza Milo{a i Nemawine.
5
Zgrada Univerzitetske biblioteke
Najve}i broj javnih zgrada gra|en je u duhu
eklekticizma (osnova u klasi~noj i renesansnoj
arhitekturi) ili akademizma (klasicisti~ki stil
kao osnova). Primeri su zgrade Univerzitetske
biblioteke, Ministarstva finansija,
Ministarstva saobra}aja i mnogi fakulteti.
Jedna od zgrada Astronomske opservatorije na Zvezdari
Nova zgrada palate Albanija izgra|ena je 1939. godine
STARA I NOVA ALBANIJA
Simbol nekada{weg, orijentalnog Beograda –
kafana Albanija, podignuta sredinom XIX veka,
bila je niska,
oronula zgrada,
ispred koje se
nalazio ~uveni sat,
mesto sastajawa
Beogra|ana. Sukob
dva sveta – sveta
zadimqenih
kafana u
orijentalnim
uxericama i sveta novih, proevropskih qudi zavr{io se krajem
1939. godine ru{ewem stare zgrade i podizawem nove, izgra|ene
u modernisti~kom stilu. Ova prva moderna vi{espratnica u
tada{wem Beogradu ujedno je bila i najvi{a zgrada na Balkanu.
Kafana Albanija 1921. godine